Željko

Željko

„U Crnoj Gori se žene sa invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom i društvo ih najčešće posmatra kroz invaliditet“, poručeno je u razgovorima o rodnoj ravnopravnosti, koje je organizovala Kancelarija Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP-a) u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Kancelarije UNDP, u razgovoru koji je u četvrtak održan u prostorijama Muzeja i Galerija Podgorice, pod nazivom Zajedno do inkluzije: Nasilje nad ženama, poručeno je da su potrebe žene s invaliditetom sistemski zanemarene i prepuštene njihovoj ličnoj borbi.

„Ljudski kapital žena s invaliditetom koji uključuje njihove obrazovne, profesionalne, aktivističke, umjetničke, političke, ekonomske i sve druge potencijale, često ostaje nevidljiv“, kaže se u saopštenju.

Ističe se da crnogorsko društvo, koje još karakterišu patrijarhalni obrasci, brojne društvene predrasude, neadekvatni institucionalni mehanizmi, ne kreira adekvatan ambijent za dostojanstven i ispunjen život žena s invaliditetom.

„Izostanak sistemskog pristupa i društvenog dijaloga na svim nivoima dodatno usložnjava probleme, čineći žene s invaliditetom dodatno izloženim raznim formama nasilja, od institucionalnog, preko strukturnog, ekonomskog, do psihičkog i fizičkog, koje nekad dovode do potpune izolacije“, navodi se u saopštenju.

Iz Kancelarije UNDP u Crnoj Gori su kazali da ovogodišnjim razgovorima obilježavaju globalnu kampanju 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.

„I prilika su za unaprjeđenje agende rodne ravnopravnosti i diskusiju o patrijarhalnim obrascima koji i dalje oblikuju društvo“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da u svijetu svaka treća žena tokom života barem jednom doživi fizičko ili seksualno nasilje, a podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da su žene s invaliditetom u višestruko većem riziku od iskustva seksualnog nasilja.

Tokom panela je, kako se dodaje, istaknuto da se žene s invaliditetom suočavaju s rodnim stereotipima i predrasudama o invaliditetu koji ograničava njihovu slobodu i vode kršenju osnovnih ljudskih prava.

„Za promjenu na svim nivoima potrebna nam je emancipacija cjelokupnog društva kroz edukaciju, afirmaciju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, javni diskurs i institucionalni pristup“, navodi se u saopštenju.

Aktivistkinja i novinarka Lana Nikolić istakla je važnost davanja prostora manje vidljivim grupama kako bi se ohrabrile da iskažu sebe i otvoreno govore o svom višeslojnom identitetu.

„Voljela bih da sma kao djevojčica imala uzore i priliku da čujem iskustva drugih žena s invaliditetom. Invaliditet je samo jedna komponenta mog identiteta i zaista se borim svim snagama da u društvu ne budem predstavljena kao žena s invaliditetom, već kao novinarka, medijska radnica“, rekla je Nikolić.

Kako je rekla, nijesu doktorirale invaliditet samo zato što se nalaze u situaciji da invaliditet posjeduju.

„Osobe s invaliditetom ne traže od društva ništa više osim prilike da doprinesu, ali nam društvo tu priliku uskraćuje, iako je siromašnije bez nas i našeg iskustva“, poručila je Nikolić.

Dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava i izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić smatra da je uloga žena u Crnoj Gori i dalje određena tradicijom, mentalitetom i očekivanjima, što se reflektuje i na žene s invaliditetom.

„Od žene u Crnoj Gori se još uvijek očekuje da bude dobra supruga i majka, a ako se u tim ulogama ne ostvari, šta god drugo da postiže, ne vrijedi dovoljno. S druge strane, od žena s invaliditetom se očekuje upravo suprotno, da se u tim ulogama ne ostvare, jer se posmatraju kao manje sposobne“, rekla je Vujačić.

Kako je dodala, zato je odnos prema ženama s invaliditetom dvostruko izazovniji, jer moraju da ubjeđuju društvo da im pripadaju sva osnovna prava i da se za njih bore.

„Ovi su pritisci nekada otvoreni i direktni, a često su suptilni, pa samim tim i opasni, jer žene s invaliditetom vode u poziciju neosnaženosti, nasilje i guraju ka osjećanju krivice“, navela je Vujačić, dodajući da društvo ne podržava ni one koje su osnažene jer smatra da njima nikakva podrška nije potrebna.

Dvostruka vicešampionka u bacanju kugle i trostruka učesnica Paraolimpijskih igara Marijana Goranović govoreći o svojim počecima bavljenja sportom koji se dominantno smatra „muškim“, istakla je da nije dozvolila da je njen invaliditet spriječi da se bavi sportom na profesionalan način.

„Ko zna gdje bih danas bila i čime bih se bavila da nemam invaliditet. Danas sam jako srećna što se ovim bavim i što sam, nadam se, mnoge žene i djevojčice ohrabrila da se bave sportom, da se ne obaziru na očekivanja društva i da streme svom cilju“, rekla je Goranović.

Ona je navela da se njeni počeci bavljenja tim sportom vezuju za sadašnji Resursni centar i počeli su od bezazlenog bacanja kamena.

„Do tada nijesam ni znala da se osobe s invaliditetom mogu baviti sportom“, kazala je Goranović.

Na panelu je naglašeno da nasilje nad ženama s invaliditetom nije ograničeno samo na porodične odnose ili privatnu sferu.

„Žene se suočavaju s nasiljem i u javnom životu, na radnom mjestu, u obrazovnim institucijama i drugim društvenim okruženjima“, kaže se u saopštenju.

Izvor: Portalanalitika

Pripremio: Ivan Čović

PR pres servis: „U Crnoj Gori, u poslednjih nekoliko godina, svjedočimo sunovratu i degradaciji  u oblasti ženskih ljudskih prava, porastu  svih oblika nasilja nad ženama, nepoštovanju ili selektivnoj primjeni zakonodavnih normi prema nasilnicima i povećanom broju femicida”, poručeno je na Pres konferenciji Crnogorskog ženskog lobija.

Pres konferencija je organizovana povodom globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, pod sloganom Ujedinimo se  protiv rodnog nasilja.

Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović kazala je ženska ljudska prava u Crnoj Gori nisu doživjela ekspanziju napretka i poštovanja i ako nacionalna i međunarodna dokumenta propisuju i garantuju njihovo ispunjenje.

„Nasuprot  očuvanju i unapređenju ranije  postignutih  rezultata u oblasti ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti   u poslednjih par  godina   svjedočimo sunovratu i degradaciji  u oblasti ženskih ljudskih prava, porastu  svih oblika nasilja nad ženama, djevojkama, djevojčicama, nepoštovanju ili selektivnoj primjeni zakonodavnih normi prema nasilnicima, povećanom broju femicida, ugroženoj bezbijednosti s konstantno  prisutnim govorom mržnje, mizoginije i seksizma prema ženama koje djeluju u javnom prostoru“, istakla je Petrović.  

Prema njenim riječima, u socioekonomskoj krizi i dugom tranzicionom periodu koji Crna Gora prolazi žene su najveće žrtve tranzicije, navodeći da teško nalaze posao, ali i da su prve koje dobijaju otkaze, posebno kada se žele ostvariti kao majke ili već imaju malu djecu.

„Zbog očigledne nefikasnosti institucionalnog sistema u prevenciji nasilja, zaštiti žrtava rodnog nasilja i sankcionisanju nasilnika, trend povećanja raznih oblika nasilja  nad ženama ide veoma brzo uzlaznom putanjom  i postaje sve više društveno prihvatljivo i opravdano, što ukazuje na krah porodičnih i društvenih  vrijednosti i institucionalnu eroziju i nemoć djelovanja kada su u pitanju ženska ljudska prava  pa se neminovno produžava   agonija trpljenja i sakrivanja nasilja“, kazala je Petrović.

Ona je poručila da nasilje nema opravdanja, da je nasilje nad ženama,  djevojkama, djevojčicama zločin, a da svaki zločin mora biti sankcionisan, pravovremeno i u razumnom vremenskom roku procesuiran, a da žrtvi nasilja biti pružene pomoć podrška. 

„Zahtijevamo od vladajućih struktura da u  agendama rodnih politika  bez odlaganja uvrste i implementiraju rodno osjetljive politike socijalne zaštite i dobrobiti, ekonomsko osnaživanje žena koje  ekonomska nezavisnost štiti od trpljenja porodičnog i drugih oblika nasilja,  kao i ženskog siromaštva“, rekla je Petrović.

Izvršna direktorka NVO Građanski aktivizam Jelica Begović kazala je da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već cjelokupnog društva.

„Kada stvaramo uslove za ravnopravno učešće svih, bilo da su muškarci, žene ili nebinarne osobe, gradimo bolje, inkluzivnije društvo za sve nas. Nije dovoljno samo govoriti o jednakosti, moramo preduzeti konkretne korake kako bismo je ostvarili“, smatra Begović.

Ukazala je da je jedan od ključnih aspekata rodne ravnopravnosti obrazovanje.

„Želim vidjeti društvo u kojem svaki pojedinac ima jednake šanse za obrazovanje, nezavisno od pola. To znači ulaganje u obrazovne resurse, eliminisanje rodnih stereotipa u nastavi i osiguranje pristupa obrazovanju za sve, bez obzira na rod. Takođe, često svedočimo rodnoj diskriminaciji na radu, gdje su žene plaćene manje za isti posao ili im je uskraćeno napredovanje. Moramo raditi na stvaranju poslovnog okruženja koje cijeni i nagrađuje zasluge, ne gledajući na pol“, istakla je Begović.

Poručila je da ne smijemo zatvarati oči pred nasiljem i da moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem žrtve nisu same, već imaju podršku i pravdu.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je da su djevojčice i žene s invaliditetom posebno izložene nasilju i da trpe sve njegove oblike.

„Djevojčice i žene s invaliditetom nisu pošteđene nijednog oblika nasilja, iako se to često pokušava u nekim društvima nametnuti kao stav, a neki oblici koje trpe druge žene se specifično manifestuju kod djevojčica i žena s invaliditetom time što zadobijaju nove oblike nasilja“, navela je Vujačić.  

Govoreći o fizičkom nasilju koje trpe djevojčice i žene s invaliditetom koje koriste pomagala, Vujačić je kazala da one nekada bivaju uskraćene za ta pomagala da bi im se ograničila sloboda kretanja i povećala zavisnost od onih kojih su im dužni pružati pomoć i podršku.

„Na isti način se, u nekim slučajevima, vrši prisilna medikalizacija ili hospitalizacija žena i djevojčica s invaliditetom, dok su jednako izložene fizičkom nasilju i uznemiravanju, seksualnom uznemiravanju, nasilju, verbalnom i psihičkom, kroz govor mržnje i omalovažavanje, kao i ekonomskom nasilju. Kad govorimo o ekonomskom nasilju, ono je obilježilo najveći broj slučajeva koji su prijavljeni Udruženju u ovoj godini“, rekla je Vujačić.

Ona je pozvala nadležne organe da ne zauzimaju pasivnu ulogu i da se ne povlače kad se nasilje prijavi.

„Takođe je važno da omoguće prvenstveno da se to nasilje može prijaviti, jer neke ciljne grupe koje ga trpe nisu u mogućnosti da ga prijave, što zbog nepristupačnosti, što zbog društvenih prepreka i u tom smislu da ga adekvatno procesuiraju“, poručila je Vujačić.

Volonterka Romskog savjeta Selma Bajrami kazala je da je populacija Roma i Egipćana jedna od najranjivijih grupa u Crnoj Gori, a da dodatni problem unutar te zajednice predstavlja nasilje nad ženama koje se javlja u raznim oblicima.

„Osim toga što rijetko donose odluku da izađu iz nasilja, Romkinje i Egipćanke imaju ograničen pristup institucijama koje pružaju podršku. Nažalost, najveći broj slučajeva nasilja u romskoj zajednici ostaje neprijavljen i nerasvijetljen. I nakon prijavljivanja, Romkinje se u najvećem broju slučajeva vraćaju nasilniku a moram istaći da je siromaštvo veliki uzrok tome“, rekla je Bajrami.

Prema njenim riječima, zbog siromaštva, neinformisanosti, nedostatka obrazovanja i izraženog patrijarhalnog pogleda na svijet, Romkinje i Egipćanke su dodatno ugrožene.

„Jedan od problema jeste da i među ženama romske i egipćanske zajednice postoji i nepovjerenje u rad institucija zbog nedostatka pravovremenog reagovanja nadležnih organa“, ukazala je Bajrami.

Predstavnica školskog kluba Srednje ekonomske škole Mirko Vešović Glas protiv nasilja Jovana Dragaš ukazala je da veliki problem za mlade predstavlja vršnjačko nasilje.

„Tu se javljaju svi oblici nasilja. Među vršnjacima uglavnom je to vrijđanje, ponižavanje, ismijavanje, izbjegavanje i izbacivanje iz društva. U većini slučajeva dijete, odnosno djeca koja vrše nasilje prvenstveno smatraju da je nasilje legitiman vid rješavanja problema i imaju pozitivan stav prema nasilju i u tome ne vide nikakav problem“, navela je Dragaš.

Ukazala je da posljedice vršnjačkog nasilja, bez obzira koji oblik nasilja je u pitanju, mogu biti velike i dugotrajne.

„Imamo emocionalne posljedice kao što su gubitak samopouzdanja, depresija i anksioznost, problemi u školi, manje ocjene i izostanci sa časova, socijalna izolacija i zdrastveni problemi. Svakom djetetu koje trpi bilo koj vid vršnjačkog nasilja potrebno je pružiti podršku i pomoć. To podrazumijeva bezuslovnu podršku od strane porodice i prijatelja“, istakla je Dragaš.

Predstavnica Crnogorskog ženskog lobija Vasilisa Danilović smatra da je razvitak ličnog subjektiviteta žene u Crnoj Gori mjerilo razvitka samog crnogorskog društva.

„Sve učestaliji govor mržnje i mizoginija prema ženama uz jačanje retrogradnih procesa u društveno-političnoj sferi otkrivaju posljedice neizgrađene kulture dijaloga i nerazumijevanja koncepta ljudskih prava. Tolerisanje takvih ponašanja jeste opasan vid legitimisanja klime nasilja nad ženama“, istakla je Danilović.  

Ocijenila je da rodna neravnopravnost ukorijenjena u kulturološkim normama i predrasudama stvara nevidljive prepreke u sprovođenju politika i zakona koji treba da omoguće jednakost i atmosferu netolerisanja nasilja.

„Može se zaključiti da, kako bi se uspostаvio efikаsаn sistem zаštite i podrške žrtvаmа nаsiljа neophodno je uspostаviti sistem koji omogućаvа brz, efikаsаn i koordinisаn postupаk koji trenutno prekidа nаsilje, štiti žrtvu i obezbeđuje njenu rehаbilitаciju i integrаciju. Bez uspostаvljаnja multisektorske sаrаdnje u procesu sprječаvаnjа i suzbijаnjа nаsiljа nаd ženаmа nemа efikаsnog sistemа zаštite i podrške“, rekla je Danilović.

Pres konferencija i kampanja su dio projekta Unapređenje institucionalne pomoći i podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja finansiranog od TRAG fondacije

Izvor: PRcentar

Pripremio: Ivan Čović

Transformacija zdravstvenog sistema za veću inkluziju i zadovoljenje zdravstvenih potreba osoba s invaliditetom (OSI) je put stvaranja inkluzivnog društva u kojem niko neće biti zaboravljen. To je poručeno na Nacionalnim konsultacijama o zdravstvenoj jednakosti OSI koje organizuje Ministarstvo zdravlja (MZ) uz podrsku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Crna Gora je prva i jedina zemlja u Evropi, a među pet zemalja svijeta, koja planira da sprovede mjere i intervencije shodno Globalnom vodiču SZO, kako bi se unaprijedila zdravstvena jednakost i inkluzija OSI, jedan je od zaključaka današnjih konsultacija.

Konsultacije su, kako je saopšteno, otvorili ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku dr Srđan Pavićević, rezidentni koordinator sistema Ujedinjene nacije (UN) u Crnoj Gori Peter Lundberg i šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori dr Mina Brajović.

Pozdravljajuci prisutne, ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da će „neumorno” raditi na tome da svakom građaninu i građanki obezbijede univerzalnu zdravstvenu zaštitu i pristup.

„Nedavno je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti, koja uključuje fokus na pristupačnost zdravstvenih usluga za osobe s invaliditetom i posvećena je smanjenju diskriminacije i barijera u pristupu zdravstvenim uslugama. To su važni koraci koje moramo proći i na tom putu pred nama je mnogo posla. Stoga, pozdravljam napore Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na unapređenju jednakosti za osobe sa invaliditetom i podršku koju u tom pravcu pružaju Vladi Crne Gore”, rekao je ministar zdravlja.

Podsjećajući da nema održivog i pametnog rasta i razvoja društva u kojem nam ranjive kategorije populacije svoj život provode na marginama, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku dr Srđan Pavićević je istakao svoju i posvećenost Vlade Crne Gore punoj implementaciji obaveza iz ratifikovane Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, Agende odrzivog razvoja 2030 i Političku deklaraciju o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti UN.

„Naš odnos prema osobama sa invaliditetom je naša lična karta kao društva”, kazao je Pavićević i poručio da naši sugrađani nose „breme invaliditeta zbog nepravičnih uslova u društvu koji se mogu izbjeći”, što je, kaže, moralno i u svakom drugom smislu neprihvatljivo.

Istakao je da je vrijeme da konvencije i strategije pretočimo u akciju za veću inkluziju osoba s invaliditetom.

Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundgren (Peter Lundgren) ocijenio je da se 1.3 milijarde ljudi širom svijeta suočavaju s nekim oblikom invaliditeta i nailaze na barijere u životu.

„Sad je vrijeme za promjene, moramo ubrzati implementaciju Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, koja promoviše, štiti i obezbjeđuje poštovanje ljudskih prava osoba s invaliditetom. Ujedinjene nacije podržavaju Crnu Goru na tom putu i ovdje sam da vas uvjerim da niste sami na tom zadatku. Postizanje zdravlja za sve, uključujući i osobe s invaliditetom, zahtijevaće partnerstvo i saradnju. Tim Ujedinjenih nacija biće s vama pri svakom koraku na tom putu“, poručio je Lundgern, ističući da Agendu održivog razvoja do 2030 nije moguće ostvariti bez uključivanja osoba s invaliditetom.

Šefica kancelarije SZO za Crnu Goru, dr Mina Brajović, ocijenila je da su napori na ostvarivanju univerzalne zdravstveno zaštite pretpostavka stvaranja inkluzivnog društva u kojem „niko neće biti zaboravljen”.

 „Bez obzira o kojem tipu barijera je riječ kao prepreke za OSI osobe u ostavriavanju zdravstvene zaštite, one nas udaljavaju od humanosti, inkluzivnog društva i prosperiteta”, poručila je dr Brajović.

OSI i starije osobe, po riječima Brajović, su izloženi većem riziku obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti, upravo zbog postojećeg stanja i nezadovoljenih potreba, većeg nivoa siromaštva i ekskluzije. Brajović navodi da potrebno je sistemski raditi na održivom odgovoru na epidemiju hronicnih nezaraznih bolesti, kao vodećem uzroku invaliditeta i obolijevanja.

„To je neophodno kako bi zaista osigurali da „dodajemo život i zdravlje zdravlje godinama, a ne samo godine zivotu“ i omogućimo zdravo starenje i na kvalitetan način zadovoljimo potrebe sve većeg broja starih lica i OSI”, ukazala je dr Brajović.

Ona je istakla da nema inkluzije OSI bez transformacije zdravstvenog sistema koji počiva na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao strategiji ostvarivanja univerzalne zdravstveno zaštite i okosnici dinamičnog zdravstvenog sistema koji će, kaže, „kompetentno pružiti usluge prevencije, rane detekcije, liječenja i rehabilitacije OSI”.

Ona je istakla da je pitanje OSI u vrhu SZO agende i da je prošle godine objavljen Globalni izvještaj o jednakosti u zdravlju i OSI (Global report on health equity for persons with disabilities), koji sadrži konkretne preporuke zemljama članicama radi unapređenja inkluzije OSI i njihovog zdravlja.

„Raduje što je Crna Gora, prepoznajući da je zdravlje pravo svih, a ne privilegija odabranih, prva zemlja u Evropi koja je inicirala proces izrade Akcionog plana za unapređenje jednakosti u zdravlju OSI, kao platforme za transformaciju zdravstvenog sistema i veći stepen inkluzivnosti OSI, insistiranje na integraciji, punu involviranost OSI u procesu planiranja ciljanih intervencija. Nivo zdravstvene zaštite za OSI je lakmus papir, mjera naše istinske posvećenosti ostvarivanju univerzalne zdravstvene zaštite i ostvarivanju zdravijeg i bezbjednijeg društva za sve”, zaključila je dr Brajović.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

„Instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i dalje zabrinjava opseg prisustva nasilja nad ženama i nasilja u porodici u našem društvu, a posebno slučajevi ubistava u partnerskom nasilju“, saopšteno je iz te institucije.

Današnjim danom, 25. novembar 2023, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ujedno započinje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, čije obilježavanje traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10 decembra 2023.

„Sa aspekta rada institucije koja raspolaže i objavljuje statističke podatke o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, ukazujemo i da dolazi do povećanja broja ovih slučajeva. S tim u vezi, podsjećamo da su sudovi za prekršaje u toku 2022.  u radu imali ukupno 2.201 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (od čega 1.592 novih predmeta). Uporedni podaci pokazuju da je u 2021. u radu bilo 2.176 predmeta. Istovremeno, prema podacima Sudskog savjeta u odnosu na predmete iz člana 220 KZCG – nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u 2022. bilo je ukupno 435 predmeta u radu”, piše u saopštenju Ombudsmana.

Ovim povodom važno je ukazati na posebno negativan aspekt nasilja u porodici, koji se odnosi na nasilje nad djecom.

Upozoravaju da se ne smije zaboraviti da je dijete koje svjedoči nasilnom ponašanju nad članom porodice – jednako žrtva, kao i da se nasilje sprovodi nad njim.

„Uz djecu, moramo imati na umu posebno ranjiv položaj određenih kategorija žena, kao što su: žene s invalidietom, one iz ruralnih područja, pripadnice RE populacije, žene drugačije seksualne orijentacije, korisnice psihoaktivnih supstanci, žene migrantkinje kod kojih je fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno usložen, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju”, kaže se u saopštenju.

Dosadašnji način borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici posmatran je primarno kroz prizmu prijave nasilja.

Međutim, napominju, samo prijavljivanje bez adekvatnih sankcija, nije donosilo željene efekte.

„Na taj način nasilje vremenom eskalira i prelazi u fazu kada ga je nemoguće kontrolisati, pa posljedice najčešće bivaju tragične, što potvrđuje porast broja femicida u protekloj godini. Međutim, da bi se kao društvo mnogo efikasnije borili sa ovom negativnom pojavom, osim prijavljivanja i represivnih mjera, potrebno je dodatno razvijati i osnaživati preventivne inicijative i aktivnosti”, zaključuje se u saopštenju Ombudsmana.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Desetine hiljada ljudi izašle su u subotu na ulice u Francuskoj i Italiji na proteste povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Ulicama Pariza i drugih francuskih gradova demonstranti, od kojih su mnogi bili u ljubičastoj, boji rodne ravnopravnosti, marširali su hladnim ulicama s natpisima: Jedno silovanje svakih šest minuta u Francuskoj i Zaštitite svoje devojčice, obrazujte svoje dječake.

U Francuskoj je ove godine, prema vladinim podacima, bila 121 žrtva femicida, dok je godinu dana prije bilo 118.

„Nastavljanje nasilja nad ženama nije neizbježno", rekao je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u video snimku objavljenom na društvenim mrežama u subotu.

„Moramo stati tome na kraj i to ćemo učiniti", rekao je francuski predsjednik.

Na skupu u Parizu, prema organizatorima, okupilo se 80.000 ljudi, premda policija procjenjuje da je bilo oko 16.500 ljudi.

Hiljade na italijanskim ulicama poslije novog slučaja femicida

Desetine hiljada izašle su i na ulice glavnih italijanskih gradova, upravo pošto je jedan Italijan osumnjičen da je ubio bivšu djevojku izručen iz Njemačke.

Ubistvo 22-godišnje studentkinje Đulije Čeketin (Giulia Cecchettin) koje je navodno počinio njen bivši dečko, izazvalo je gnijev širom Italije, gdje se u prosjeku svaka tri dana ubija jedna žena.

„Osumnjičeni 21-godišnji Filipo Tureta (Filippo Turetta) isporučen je avionom na aerodrom u Veneciji u subotu. On je odmah prebačen u zatvor, u Veroni, kako bi se suočio s pitanjima u istrazi o smrti Čeketin“, javili su italijanski mediji.

Čeketin je nestala pošto se sastala s Turetom na hamburgeru u tržnom centru blizu Venecije, samo nekoliko dana prije nego što je trebalo da dobije diplomu iz biomedicinskog inženjeringa.

Njeno tijelo pronađeno je 18. novembra prekriveno crnim plastičnim kesama u jarku blizu jezera u podnožju Alpa. Tureta je uhapšen sljedećeg dana u Njemačkoj.

Ubistvo Čeketin izazvalo je tugu i gnijev u Italiji, gdje mnoge žene kažu da su patrijarhalni stavovi i dalje ukorijenjeni.

Podaci italijanskog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je ove godine u Italiji do sada ubijeno 106 žena, od kojih su 55 navodno ubili partneri ili bivši partneri.

Italijanska državna televizija RAI izvijestila je da su u danima otkako je pronađeno tijelo Čeketin, pozivi na nacionalnu telefonsku liniju za žene koje strahuju za svoju bezbjednost od strane muškaraca skočile s nekih 200 na 400 dnevno.

Na demonstracijama održanim u subotu širom Italije odata je počast Čeketina. Hiljade muškaraca svih uzrasta, takođe, su se odazvale pozivu da se pridruže subotnjim inicijativama protiv rodnog nasilja.

Ranije ove nedjelje, italijanski parlament je odobrio nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama, nakon jednoglasne podrške oba doma.

Među mjerama koje se uvode je i kampanja u školama za bavljenje pitanjima seksizma, mačizma i psihičkog i fizičkog nasilja nad ženama.

„Ljudsko društvo koje teži da bude civilizovano ne može da prihvati, ne može da izdrži, ovaj niz napada na žene i ubistava", rekao je u subotu italijanski predsjednik Serđo Matarela (Sergio Mattarella).

U svojoj poruci kojom je obilježio borbu protiv rodnog nasilja, papa Franjo je rekao da je to pošast koja se mora iskorijeniti iz društva i pozvao na akciju u obrazovanju.

„Nasilje nad ženama je otrovno korenje koji muči naše društvo i mora se iščupati iz korena", napisao je papa na mreži X.

Izvor: Portal Slobodna Evropa

Pripremio: Ivan Čovića

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava u svijetu, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).

Njihovo saopštenje prenosimo integralno:

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Generalna skupština UN-a 1993, definiše nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira ili će vjerovatno rezultirati fizičkim, seksualnim ili psihičkim povredama ili patnjama za žene, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo da se dešavaju u javnom ili privatnom životu”.

Globalno, procjene Ujedinjenih nacija (UN) pokazuju da je oko 736 miliona žena – skoro svaka treća – bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju intimnog partnera, nepartnerskom seksualnom nasilju ili oboje, barem jednom u životu. Skoro svakih sat vremena više od pet žena ili djevojčica biva ubijeno od strane člana porodice. Stope depresije, anksioznih poremećaja, neplaniranih trudnoća, polno prenosivih infekcija i HIV-a su veće kod žena koje su doživjele nasilje u odnosu na žene koje nisu, kao i mnogih drugih zdravstvenih problema koji mogu potrajati nakon prestanka nasilja.

Osim u porodici, ova pošast se intenzivirala u različitim okruženjima, uključujući i radno mjesto i onlajn (online) prostor, a znatno je pogoršana u postpandemijskim efektima, globalnim sukobima, klimatskim promjenama i ekonomskim nestabilnostima.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, čime počinje globalna Narandžasta kampanja ili 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, s ciljem informisanja javnosti o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i posljedicama zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim na žrtve, porodice i društvo u cjelini. Kampanja se simbolično završava 10. decembra, Međunarodnim danom ljudskih prava.

Globalna tema ove godine nosi naziv UJEDINITE SE! Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama (#Nema opravdanja) predstavlja inicijativu kojom se pozivaju vlade, civilno društvo, ženske organizacije, mladi ljudi, privatni sektor, mediji i sistem UN-a da udruže snage u rješavanju globalne pandemije nasilja nad ženama i djevojčicama.

Obaveza svakog društva je da promoviše kulturu nulte tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama. Nasilje nad ženama i djevojčicama proističe iz negativnih društvenih stavova u vezi s ulogom žene i visokog nivoa rodne nejednakosti. Nasilje se može dogoditi bilo gdje i bilo kome, ali postoje posebno ranjive kategorije kao što su mlade djevojke i starije žene, žene i djevojčice koje žive s HIV-om ili imaju neki oblik invaliditeta, pripadnice romske populacije, žene iz LGBTQ zajednice, izbjeglice, migrantkinje, kao i one koje žive u ruralnim područjima kao i u predjelima zahvaćenih humanitarnom krizom i ratom.

Problem rodno zasnovanog nasilja odnosi se i na sklapanje dječijih brakova, a podaci UN-a pokazuju da je jedna od pet mladih žena starosti od 20 do 24 godine bila udata prije svoje 18. godine u 2022. Rodno zasnovano nasilje u školi je glavna prepreka univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice. Na globalnom nivou, svaki treći učenik starosti od 11 do 15 godina bio je maltretiran od strane svojih vršnjaka u školi barem jednom u posljednjih mjesec dana, pri čemu je podjednaka vjerovatnoća da će djevojčice i dječaci doživjeti maltretiranje. Dječaci češće doživljavaju fizičko, a djevojčice psihičko nasilje.

U Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje spada u skrivene i visoko stigmatizovane teme jer je nasilje duboko ukorijenjeno u patrijarhalnoj kulturi podržano kulturom nekažnjivosti i normalizacije nasilja. Savjesno prijavljivanje nasilja i efikasno procesuiranje činilaca nasilja ključni su korak za uspješan odgovor društva prema nasilju nad ženama, koje je prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutno u Crnoj Gori. Nasilje u porodici, kao i drugi oblici nasilja se obično prećutkuje i rijetko prijavljuje. Nedostatak informacija o tome kome žena ili djevojčica treba da se obrati kada doživi nasilje, nedostatak podrške, strah od oduzimanja djece i gubitka finansija, stid i ucjene fotografijama neki su od razloga zbog kojih se odustaje od prijavljivanja nasilne osobe.

Svaki novi slučaj nasilja otvara ozbiljna pitanja odgovornosti svake karike u sistemu (policija, zdravstveni sistem, tužilaštvo, centri za socijalni rad, prosveta) i spremnosti da se prepozna nasilje, a prije svega spriječi i zaštite životi žena i djevojčica.

Preporuke UN-a državama odnose se na davanje podrške i ulaganje u organizacije za zaštitu ženskih prava, koje igraju vitalnu ulogu u pružanju usluga na lokalnom nivou, jačajući glas žena i dopirući do onih koje su u riziku od nasilja. Njihove aktivnosti su ključne za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.

Uloga zdravstvenog sistema je veoma važna kako u prevenciji tako i u pružanju pomoći osobama koje su preživjele nasilje. Zdravstveni radnici imaju obavezu da prijavljuju nasilje nadležnim službama uz obavezno dokumentovanje fizičkih i psihičkih povreda i upućuju ka specijalizovanim servisima za podršku, kao što su socijalne službe i organizacije za zaštitu žrtava nasilja, koje im omogućavaju boravak, tretman i besplatnu pravnu pomoć.

Veoma važno je i jačanje uspostavljenih servisa psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Cilj tih servisa je da pomognu počiniocima da promijene ponašanje, uz usvajanje pravilnih stavova o rodnim ulogama u porodici, ili partnerskom odnosu i da prihvate odgovornost za svoje ponašanje.

Veoma važno je da pružaoci zdravstvenih usluga posjeduju informacije i vještine prepoznavanja nasilja, način pružanja pomoći, prijavljivanja nasilja i savjetovanja, poštujući Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Međutim, u praksi je pokazano da se postojeći protokol nedovoljno poštuje i bilo bi značajno ispitati razloge te pojave.

Preporuke:

- Žene i djevojčice, kao osjetljivija kategorija stanovništva, ne treba da kriju i trpe bilo kakav oblik nasilja, već treba da budu hrabre i prijave svaki oblik nasilja.

- Osobe koje dožive ili trpe bilo kakav oblik nasilja mogu se obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalni rad i organizacijama koje brinu o žrtvama nasilja u porodici.

- Svako ko je u saznanju, ili primijeti bilo kakav oblik nasilja, treba da reaguje i prijavi te slučajeve nadležnim institucijama, prije svega policiji.

Izvor: PortalAnalitika

Pripremio: Ivan Čović

Pokret Evropa Sad početkom decembra uputiće predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću inicijativu za formiranje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu“, saopštio je poslanik te partije Vasilije Čarapić.

Nada se da će Skupština to radno tijelo formirati do kraja godine.

„Kao nova politička stranka koja u samo godinu dana učestvovala u tri velika izborna ciklusa, na vlastitom primjeru smo vidjeli sve nedostatke izbornog zakonodavstva. Prvo, imali smo opstrukciju formiranja vlasti u Podgorici i Pljevljima u trajanju pola godine imali smo diskvalifikaciju Milojka Spajića iz predsjedničke trke, ali i odgađanje proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora na skoro mjesec dana", istakao je Čarapić.

„Politička nestabilnost koja je pratila prethodni saziv parlamenta u mnogome je uticala na rezultate odbora“, naveo je Čarapić za Radio Crne Gore. Stoga, kako je dodao, novi odbor čeka veliki posao.

Iako je zbog komplikovane političke situacije obustavljen rad tog tijela, bivša članica i potpredsjednica Pokreta za promjene (PZP) Branka Bošnjak smatra da, ukoliko bude političke volje, neće trebati mnogo vremena za stvaranje korektnog i fer izbornog zakonodavstva.

Razlog je, kako je kazala, jer su započeti i odrađeni mnogi poslovi na tom polju. Zabrinjavajuće je, kako je dodala za Radio Crne Gore, što premijer Milojko Spajić u ekspozeu kao ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić u svom izlaganju nisu detaljnije govorili o toj temi.

„To je ono što su čini meni se sve partije potencirale tokom izborne kampanje kao nešto što hitno treba da se rješava. Hoću da vjerujem da je riječ o slučajnom propustu", istakla je Bošnjak.

Problematično je smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, što se pitanje izborne reforme još uvijek nije pomenulo.

„To je proces koji će trajati vrlo dugo. Ukoliko želimo da ga sprovedemo kako treba, i stoga bi trebalo što prije formirati Odbor kako bi se do kraja mandata ovog skupštinskog saziva došlo do nekih odgovarajućih rješenja", istakao je Suljević.

„Srž problema predstavlja Zakon o registru prebivališta i boravišta“, naglasila je Bošnjak.

Dodala je da se treba zalagati i za otvorene liste, kao i uvođenje uređaja koji prepoznaju otisak prsta na biračkim mjestima.

Suljević je istakao kao i druga pitanja koja su od značaja za izbornu reformu.

„Vjerujem da bi se trebalo raditi na tome da se profesionalizuju Izborne komisije. Takođe, pitanje na koji način osobama s invaliditetom može biti omogućeno da na bolji način ostvaruju svoje pravo glasa".

Nada se Suljević da će i u odboru koji bude formiran za vrijeme novog saziva Skupštine biti mjesta za predstavnike nevladinog sektora. kako bi se kroz šire učešće javnosti došlo do najboljih rješenja.

 

Izvor: Portal Analitika

Pripremio: Ivan Čović

U svom najnovijem Izvještaju o stanju u zemlji za 2023 (Montenegro 2023 Progress Report) Evropska Komisija u dijelu civilnog društva i uključenosti civilnog sektora u procesima donošenja odluka posvetila je određene segmente, uz konkretne ocjene stanja, koje prevodimo u nastavku. 

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva tek treba da se unaprijedi. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva (OCD) a prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju uglavnom važeće. 

U toku je izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama kako bi se unaprijedile procedure za osnivanje, registraciju i rad NVO. U radnu grupu, koja razmatra nacrt amandmana, imenovani su predstavnici NVO. Strategija koja promoviše saradnju sa nevladinim organizacijama za period 2022-2026. usvojena je u julu 2022, nakon širokih javnih konsultacija, i sprovodi se. Strategija potvrđuje poziciju civilnog društva kao snažnog partnera države u kreiranju javnih politika i predlaže da se poboljšaju procedure digitalne registracije za organizacije civilnog društva (OCD) i da se rezultati projekata objave na internetu.

Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade za NVO regulisana je setom pravila koja obezbjeđuju transparentnost i eksternu evaluaciju. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapacitete ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i državne institucije bi ga trebale prepoznati i tretirati kao takvo. Ukupan pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja, udruživanja i okupljanja je uspostavljen, ali važni djelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati.

Uloga civilnog društva u procesu pristupanja EU je u teoriji prepoznata, ali nedovoljno u praksi. Predstavnici OCD učestvuju u radnim grupama koje raspravljaju o pregovaračkim poglavljima o pristupanju EU. 

Sva ministarstva su 2022. imenovala predstavnike OCD u radne grupe koje su formirane za izradu zakona i nacionalnih strategija u svojim oblastima, u skladu sa Zakonom o javnoj upravi. Međutim, nisu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona. U izvještaju, koji ,je Vlada usvojila u decembru 2022, o sprovođenju javnih konsultacija prilikom izrade nacrta zakona i strategija, utvrđeno je da je značajan broj zakona usvojen bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom. 

Vlada je 22. jula 2022. donijela Odluku o imenovanju članova Savjeta za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija, tijela koje čini jednak broj državnih funkcionera i predstavnika nevladinih organizacija. Jedna od njegovih nadležnosti je da nadgleda sprovođenje strategije o saradnji sa NVO. Međutim, nije bilo dovoljno prijava predstavnika NVO da postanu članovi Savjeta u svakoj od tematskih oblasti, uprkos uzastopnim raspisivanjem šest javnih poziva. Ovo odražava uočeni nedostatak relevantnosti među OCD. Zbog toga Savjet nije nastavio sa radom, koji je prekinut u oktobru 2021. Ovo podriva dijalog između vlade i civilnog društva i trebalo bi ga prioritetno riješiti održavanjem inkluzivnog dijaloga. 

Pravila za javno finansiranje OCD obavezuju ministarstva da sprovode konsultacije s OCD o njihovim godišnjim prioritetima finansiranja, da objavljuju javne pozive i da dodeljuju grantove kroz proces selekcije koji uključuje spoljne evaluatore. Uprkos ovoj obavezi, nisu sva ministarstva objavila pozive za podnošenje prijedloga za finansiranje projekata OCD/NVO.

U nekim slučajevima, pozivi za podnošenje prijedloga su bili odloženi, kao rezultat toga, više od 1,1 milion evra namenjenih za ovu namjenu u budžetu za 2022. nije opredeljeno. U nekim slučajevima, nedostatak jasnih i pravednih kriterijuma za izbor rezultirao je odabirom OCD bez iskustva u nekim oblastima, ili izborom OCD nesposobnih za rad sa određenom ciljnom grupom. U oblasti trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova dodijelilo je grant jednoj OCD čiji je rukovodilac optužen za vršenje nasilja nad maloljetnim žrtvama trgovine ljudima, tokom prethodnog granta Ministarstva

Godišnji izvještaj o finansiranju projekata OCD u 2021. objavljen je u decembru 2022. i konstatuje da je potrošeno 92% izdvojenog iznosa. Ministarstvo javne uprave je napravilo veb stranicu na kojoj se centralizuju informacije za OCD, uključujući mogućnosti finansiranja. Međutim, potrebno je više napora ministarstava na koordinaciji, strateškom planiranju, praćenju i evaluaciji podrške koju pružaju OCD

OCD imaju pristup sredstvima i na lokalnom nivou, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. U 2022, 18 opština (od 23) objavilo je pozive za podnošenje prijedloga projekata.

U maju 2023. Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji strategije reforme javne uprave (PAR) 2022-2026. u 2022. Politička podrška za reformu javne uprave je nastavljena da se obezbjeđuje kroz Savjet za reformu javne uprave, kojim predsjedava premijer. Format Savjeta je inkluzivniji: pored predstavnika državnih institucija i civilnog društva, sastav je proširen i na predstavnike sindikata. Strategija reforme javne uprave i njen akcioni plan bili su povezani sa budžetom za 2023. 

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave. Sve u svemu, ostvaren je ograničen napredak. Usvojen je novi program reforme upravljanja javnim finansijama i započeta njegova implementacija. Za razliku od toga, nisu napravljene nikakve izmjene u izmenama i dopunama zakonodavstva o državnoj službi koje su uvele relaksirane uslove za kvalifikaciju i dovoljno diskrecionog prava za imenovanje (novih), i razrješenje (postojećih) rukovodilaca organa uprave. 

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj upravi, ne poštujući preporuku Komisije. Ublaženi zahtjevi su izvor stalne zabrinutosti za zapošljavanje zasnovano na zaslugama, stručnost i nezavisnost državnih službenika. Kontinuirane kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka znanja o pitanjima koja se odnose na proces pristupanja EU i opšteg usporavanja tempa reformi. 

Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije tek treba da se uspostave.

Međutim, usluge socijalne podrške za ugrožene grupe i dalje su rijetke i neodržive. Uglavnom ih organizuju organizacije civilnog društva, bez kontinuirane podrške sa lokalnog ili nacionalnog nivoa.

Što se tiče prevencije zloupotrebe droga i smanjenja štete, organizacije civilnog društva su nastavile sa svojim preventivnim akcijama i uslugama, uključujući neke koje finansira vlada. Institut za javno zdravlje je organizovao edukativne aktivnosti o narkomaniji za 56 pružalaca usluga iz 13 zdravstvenih ustanova.

U vezi sa HIV/AIDS-om, Zavod za školstvo je organizovao obuke za nastavnike i vaspitače, dok su organizacije civilnog društva nastavile sa pružanjem usluga za ključne grupe stanovništva.

Međutim, potrebno je mnogo više uključivanja, podrške i saradnje sa civilnim društvom da bi se postigli održivi i efektivni rezultati u socijalnom sektoru, kako u planiranju i praćenju socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne usluge, uključujući i na lokalnom nivou.

U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici još nije usvojen Zakon o jedinstvenom utvrđivanju invaliditeta, iako su nacrt zakona i javna rasprava završeni 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom invaliditetom, planiran da bude usvojen 2023, takođe je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika.

Državne institucije blisko sarađuju i pružaju finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, kao ključnim partnerima za zaštitu žrtava i podizanje svijesti. U 2022, 40.000 evra državnih sredstava dodijeljeno je za pet nevladinih organizacija u okviru programa koji se bavi prioritetima nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019-2024. Međutim, prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje finansira država, a vodi nevladina organizacija, zatvoreno je u decembru 2022, nakon što su dvije maloletne žrtve koje su smještene u prihvatilištu podnijele prijavu lokalnoj policiji zbog nasilja koje je nad njima izvršila uprava prihvatilišta (koji je i rukovodio NVO). Crna Gora trenutno nema sklonište za žrtve trgovine ljudima, kao ni specijalizovano sklonište za djecu žrtve. U 2023. prethodni upravnik skloništa je dobio još jedan grant od Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon što je osnovao novu NVO. Crna Gora treba da pojača kontrolu nad raspodjelom državnih sredstava u ovoj oblasti, gdje treba da prevladaju najviši profesionalizam i etički standardi.

Poreski zakon daje neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam „javnog interesa“ je više ograničavajući nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničava poreske olakšice. 

Crna Gora tek treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnom tekovinom EU. Prema sadašnjem zakonu, javne institucije bi mogle organizacijama civilnog društva ograničiti pristup ključnim političkim odlukama tako što će proglasiti ove informacije tajnim. 

Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu, kojim se promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, potreban je širi pravni okvir za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterskih aktivnosti. Nacrt amandmana se razmatra od 2019, ali nije finalizovan. 

S engleskog prevela: Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

ponedeljak, 27 novembar 2023 11:18

Razgovori o rodnoj ravnopravnosti u više gradova

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija (UNDP) u Crnoj Gori organizuje Razgovore o rodnoj ravnopravnosti u okviru kampanje 16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Ovogodišnja kampanja, ističu iz UNDP-a, prilika za unapređenje agende rodne ravnopravnosti, imajući u vidu različite manifestacije retrogradnih procesa sa značajnim posljedicama.

Iako su napravljeni pomaci u oblasti rodne ravnopravnosti, poručuju da izazovi i dalje postoje, posebno uzimajući u obzir narastajuće globalne krize i izazove.

Kroz seriju događaja, u okviru kampanje, razgovaraće se o stanju u oblasti ženskih ljudskih prava, s fokusom na ključna pitanja

- 24. novembra u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) počinje kampanja uz osvrt na investicije u prevenciju rodno zasnovanog nasilja;

- 30. novembra u prostorijama Muzeja i galerija Podgorice  planiran je razgovor o nasilju nad ženama s invaliditetom, s fokusom na strukturalne prepreke;

- 5. decembra u Kolašinu daje se omaž ženskom pokretu u Crnoj Gori i slavi 80 godina od njegovog osnivanja;

- 6. decembra u Skupštini Crne Gore razgovara se o ulozi žena u politici i promovisanju rodne ravnopravnosti;

- 7. decembra na Cetinju  biće riječi o feminističkoj spoljnoj politici i njenom uticaju na Crnu Goru.

„Posebno nam je zadovoljstvo što će 5. decembra u kolašinskom Kulturnom centru i 6. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) opet biti igrana pozorišna predstava Politička istorija žena Crne Gore. Ova predstava je rađena na osnovu istoriografske građe i predstavlja autentičan presjek procesa razvoja prava žena u Crnoj Gori. Rediteljka je Marija Perović, a igraju Kristina Obradović, Jelena Đukić i Milica Šćepanović. Predstava je premijeru imala 2016. povodom 70 godina otkako su žene izborile pravo glasa, a tadašnje reakcije su bile izuzetne. Dodatna vrijednost predstave je u njenom edukativnom karakteru", navode iz UNDP-a.

Kampanju ove godine obilježavaju u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Delegacijom  Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori i Ambasadama Austrije i Republike Češke, i drugim partnerima.

 

Izvor: Portal RTCG

Pipremio: Ivan Čović

Dvadeset jedna nevladina organizacija (NVO) uputila je  apel Vladi premijera Milojka Spajića da odustane od pružanja podrške Saudijskoj Arabiji za organizaciju svjetske izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) zbog, kako su naveli, nedemokratske vlasti te zemlje koja „sistematski krši ljudska prava".

Podsjećaju da su te organizacije u septembru protestovale protiv odluke tadašnje Vlade premijera Dritana Abazovića da odustane od „prethodno obećane podrške Italiji i podrži Saudijsku Arabiju, zbog obećanih donacija te države u prosvjetu Crne Gore".

„Rekli smo da očekujemo da nova Vlada odustane od trgovačkog pristupa ljudskim pravima i vladavini prava, i to kako u unutrašnjim tako i u vanjskim odnosima. To znači da se Vlada drži obećane podrške Italiji, svojoj susjedi i članici Evropske unije (EU), kojoj Crna Gora želi da pristupi, a ne da daje podršku nedemokratskom režimu Saudijske Arabije, koji brutalno i masovno krši ljudska prava'", navodi se u saopštenju.

Glasanje o državi koja će biti organizator izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) održaće se u utorak 28. novembra.

„Očekujemo da Vlada na današnjoj sjednici, koja počinje u 13 sati, raspravlja i o ovoj inicijativi naših NVO. iako to nije predviđeno dnevnim redom", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju: Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za građanske slobode (CEGAS), Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Društvo crnogorskih izdavača, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Institut alternativa, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća (SŽK), SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Podgorica i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

 

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Strana 10 od 89

Back to top