Željko

Željko

četvrtak, 06 oktobar 2022 10:02

Fale podaci koliko se građana vozilo Komšom

Izvještaj o realizaciji aktivnosti Lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječje zaštite za prošlu godinu je nepotpun, rađen je na osnovu izvještaja Monstata iz 2011. godine i ne sadrži konkretne podatke, ocijenio je Bojan Đorović, administrativni asistent u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore. On je na jučerašnjoj sjednici savjeta za pitanja lica sa invaliditetom ukazao na nedostatke dokumenta. Izvještaj inače, sadrži informacije o svim socijalnim servisima koje je uveo Glavni grad poput Gradske senior kartice, Pomoć i njega u kući, Kuće zdravlja, Komša...

„Imamo 40 strana dokumenta ali nam fale konkretni podaci. Imate kartice za penzionere ali nemamo informaciju ni koliko je korisnika, ni koliko je novca utrošeno za to. Imate servis Komšo gdje takođe, nemate informaciju koliko je novca izdvojeno iz budžeta za njega, koliko je korisnika koristilo tu uslugu.

Fali nam tabela u kojoj bi bilo jasno naznačeno šta je urađeno prošle godine, a koliko je recimo bio plan i koliko je urađeno 2020. godine. Na kraju krajeva, izvještaj je kreiran na osnovu izvještaja Monstata iz 2011. godine i ja ću biti protiv izvještaja“,  naveo je Đorović.

Članovi odbora za finansije, privredu i razvoj dali su saglasnost da odbornici u gradskom parlamentu sjutra raspravljaju o rebalansu budžeta za ovu godinu. Rebalansom budžeta gradska kasa biće uvećana za 12.210.000 eura pa će umjesto dosadašnjih 93.922.000 eura ona iznositi 106.138.000 eura. Sekretarka za finansije Snežana Popović je saopštila da su dobili saglasnost Ministarstva finansija.

- Ova odluka je pripremljena jer je odluka o budžetu za ovu godinu rađena po starim propisima prije "Evrope sad“ koja je značajno uticala i na prihode i rashode svih lokalnih samouoprava. U prvoj polovini ove godine ostvarili smo veliki prihod od prodaje imovine, znači šest miliona eura više nego što su godišnja sredstva pa ih je trebalo usmjeriti na kapitalne investici je, a sa druge strane ovaj prihod je povukao i povećanje tekuće potrošnje jer smo izdvojili određena sredstva za fond za obeštećenje rekla je Popović.

Predsjednik odbora za finansije Andrija Klikovac ocijenio je da je Glavni grad jedna od rijetkih samouprava koja predlaže rebalans budžeta zbog rasta prihoda i kapitalnog budžeta.

Data je saglasnost i da odbornici raspravljaju o izmjenjenoj odluci o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za gradnju bespravnih objekata.

„Ukazivali smo nadležnom ministarstvu na probleme u sprovođenju odluke i dijela zakona koji se odnosi na ovu naknadu. Negdje nas obeshrabruje to što nam niko nije odgovorio na sve te zahtjeve koje smo uputili nadležnom ministarstvu i Upravi za katastar i državnu imovinu u smis lu dostavljanja potrebnih podataka rekao je Miljan Barović, sekretar za planiranje prostora.

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

Projekat Ključ samostalnOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica. 

Projekat ima za cilj doprinos osnaživanja djece i mladih s invaliditetom za aktivno učešće u društvenom životu na teritoriji Glavnog grada u narednih dvanaest mjeseci. Ovi ciljevi se namjeravaju dostići sprovođenjem akreditovanog treninga za zaposlene u oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom, psihosocijalnu podršku za djecu i mlade s invaliditetom, pružanje besplatne pravne pomoći za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite za osobe s invaliditetom i njihove porodice, izradu stripa o pravima djece i mladih s invaliditetom i objavljivanje informativnog i edukativnog materijala koji će se objavljivati na platformi  Vršnjačka podrška.

Projektom će biti obuhvaćena djeca i mladi s invaliditetom, osobe s invaliditetom i njihove porodice, stručni radnici u oblasti socijalne i dječje zaštite, dok će indirektnu korist imati osobe s invaliditetom, porodice OSI, prijatelji OSI, Centar za socijalni rad, pružaoci usluga u oblasti socijalne i dječje zaštite, Glavni grad, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Vlada Crne Gore i društvo u cjelini. 

Krajnju korist od ovog projekta, pored navedenih, imaće i sva druga djeca i mladi sa invaliditetom, porodice i prijatelji osoba s invaliditetom, Centri za socijalni rad i pružaoci usluga, mediji i društvo u cjelini. 

Aktivnosti projekta realizuju se uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica kroz Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2022.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je organizovalo Obuka za OOSI i OSI o javnom zagovaranju za prava OSI u periodu 9-12. jula 2022. u Baru. Obuku je pohađalo 16 polaznika/ca.

Obuka je organizovana s ciljem da razvije zagovaračke kapacitete OOSI i OSI na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se pokrenule inicijative koje su od značaja za definisanje statusa repezentativnosti organizacija OSI, ali i druge teme koje se tiču prava OSI. Obuka se sastojala iz teorijskog i praktičnog dijela, a pratile su ga i radionice, vježbe i rad u grupama.
Polaznici/ce su se upoznali s temama kao što su: modele pristupa invaliditetu, međunarodni pravni okvir koji uređuje ljudska prava OSI, javno zastupanje, elementi procesa javnog zastupanja, strategija javnog zastupanja, identifikovanje pitanja – problema javnog zastupanja, analiza problema javnog zastupanja – istraživanje teme, ciljevi javnog zastupanja, izgradnja podrške i koalicija za efikasno zastupanje, taktike javnog zastupanja, akcioni plan za kampanju javnog zastupanja i evaluacija, razvoj poruke kampanje javnog zastupanja i lobiranje.

Učesnici/ce su imali priliku da s trenerima/ama diskutuju o tome da li su i u kojoj mjeri prisutni principi i osnovna načela Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom u postupanju nadležnih institucija i u kojoj mjeri država ispunjava opšte obaveze  iz Konvencije, koje aktivnosti organizacija osoba s invaliditetom mogu doprinijeti adekvatnom predstavljanju osoba s invaliditetom kroz njihove reprezentativne organizacije, te kako mogu izvršiti uticaj na nadležne institucije da u praksi primjenjuju principe i načela i opšte obaveze iz pomenute Konvencije. 

Zaključeno je da se organizacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori u najširem mogućem opsegu bave pravima OSI, te da veoma često pokreću pitanja kojima se ne bavi država, potrebno ih je prepoznati kao važne aktere u saradnji i iniciranju promjena za unapređenje prava OSI. Stoga je neophodno da se obezbijedi adekvatan pravni status reprezentativnih OOSI, kako bi se organizacije OSI na adekvatan način i u potpunosti uključile u kreiranje, donošenje, primjenu, praćenje i evaluaciju politika koje se tiču prava OSI.

Obuka se sprovodila u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao je ugovor sa nevladinim organizacijama u okviru ovogodišnjeg ciklusa podrške inicijativama i projektima nevladinih organizacija sa teritorije Podgorice. Vuković je tom prilikom istakao da su nevladine organizacije i projekti koje sprovode veoma značajni za razvoj društvene zajednice, saopšteno je iz Glavnog grada.

„Nevladin sektor je za gradsku upravu veoma značajan i tokom godina za nama, trudili smo se da budemo pouzdan partner, onima koji nastoje da učine ovo društvo boljim i unaprijede kvalitet života za sve stanovnike glavnog grada. Veoma sam ponosan što mogu da kažem da su za nama godine veoma uspješne saradnje, da smo pokrenuli brojne društvene procese, da smo postavili neke nove standarde, te da smo ukazali široj društvenoj zajednici na značaj određenih tema i da smo otvorili određena pitanja. U okviru ovogodišnjeg projekta podijelili smo 60.000 eura nevladinim organizacijama sa kojima smo imali zadovoljstvo da potpišemo ugovore i kao što vidite dijapazon tema je veoma širok, teme su različite, ali jednako važne“, istakao je gradonačelnik Podgorice.

Ove godine, ističe Vuković, fokusirali su se na pitanja socijalne i dječije zaštite, zaštite lica sa invaliditetom, aktivizma mladih, zaštite prava Roma, borbe protiv bolesti zavisnosti, zaštite životne sredine, kao i borbe protiv korupcije.

„Sve to direktno utiče na kvalitet života i samu društvene zajednice, tako da nam je veoma važno da doprinesemo realizaciji ovih projekata. Možemo reći da smo svi skupa učinili puno i da su se stvari u Crnoj Gori promijenile i da je stanje mnogo bolje, u odnosu na ono od prije četiri godine. Ipak, moramo biti realni i reći da je pred nama dug put, te da ovakvi projekti moraju biti realizovani u kontinuitetu“, rekao je Vuković i dodao da postoji još prostora za poboljšanje društvene zajednice kada su u pitanju ove teme i oblasti, a samim tim i kvaliteta života građana.

Vuković je podsjetio da je Glavni grad u prethodne četiri godine za podršku nevladinim organizacijama izdvojio 250.000 eura.

„Ponosan sam jer je ovo program koji realizujemo u kontinuitetu, dakle od 2018. godine. Uključujući ovih 60.000 eura, do sada smo za ove namjene obezbijedili 250.000 eura, što dovoljno govori o tome koliko se sa poštovanjem odnosimo prema onome što je uloga nevladinog sektora u našem društvu. Kao i koliko smo spremni da realizujemo projekte koje nevladine organizacije realizuju“, kazao je Vuković i pozvao nevladine organizacije da nastave sa predanim radom po kojem su prepoznate, uz uvjeravanje da će Glavni grad i u narednom periodu podržati njihove projekte.

Rajka Perović ispred NVU Centar za prava djeteta Crne Gore istakla je da je podrška Glavnog grada veoma značajna, te da će umnogome unaprijediti realizaciju projekata te nevladine organizacije.

Predsjednik NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević kazao je da je ova podrška prije svega potvrda predanog rada te nevladine organizacije, te će biti iskorištena na najbolji mogući način.

„Konkursom za podršku za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija za 2022. godinu obuhvaćene su sljedeće oblasti: socijalna i dječija zaštita, zaštita lica sa invaliditetom, aktivizam mladih, zaštita ljudskih prava Roma, borba protiv bolesti zavisnosti, zaštita životne sredine, borba protiv korupcije“, poručili su iz Glavnog grada.

Predstavnik NVO Crnogorski savez za tehničku kulturu Politehnika Zoran Marsenić.

Predstavnica NVO Ekvivalent Svetlana Cicvarić.

Predstavnik NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju-Podgorice Milisav Korać.

Predstavnica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Predstavnik NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević.

Predstavnica NVU Centar za prava djeteta Crne Gore Rajka Perović.

Predstavnica NVO Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja GoricaIvana Vojinović.

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje za organizacije OSI i OSI Obuku o javnom zagovaranju za prava OSI, koja će se održati u periodu 9-12. jula 2022, u hotelu Princess, u Baru.

Obuka se organizuje s ciljem da razvije zagovaračke kapacitete OOSI na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se pokrenule inicijative koje su od značaja za definisanje statusa repezentativnosti organizacija OSI, ali i druge teme koje se tiču prava OSI.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje obuku za organizacije OSI i osoba s invaliditetom o ljudskim pravima OSI. Škola će se održati u hotelu Princess, u Baru, u periodu 8-10. juna 2022. 

Obuka se organizuje s ciljem da unaprijedi nivo znanja organizacija OSI o pravima osoba s invaliditetom u skladu sa savremenim modelima pristupa invaliditetu koji se zasnivaju na ljudskim pravima, odnosno, na Konvenciji UN o pravima OSI.

Namjera je da se na ovaj način doprinese ujednačavanju pristupa invaliditetu s aspekta ljudskih prava i lakšem pokretanju zajedničkih inicijativa organizacija OSI na nacionalnom i lokalnom nivou.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prazna sala Crkve Svetog Duha, u okviru Trećeg filmskog festivala Uhvati film Kotor, ukazuje na sveopštu nebrigu o pravima i položaju osoba sa invaliditetom u našem društvu, čulo se sinoć na panel diskusiji OSI u kulturnom životu

Problem je sistemski, ističu panelisti Nedjeljko Moškov, direktor JU Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Ana Marija Brajković iz opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Miloš Todorović iz Udruženja paraplegičara Kotor  i o tome se mora povesti računa, jer smo u suprotnom svi u problemu. Panel diskusiju vodio je producent festivala, Branimir Žugić.

Između ostalog, konstatovano je da to što neko trenutno nije osoba s invaliditetom (OSI), ne znači da ne može postati.

Kako su kazali, dugogodišnji je problem nepristupačnosti OSI javnim ustanovama, što je njihovo osnovno ljudsko pravo. Panelisti su problematizovali i nepostojanje znakovnog jezika, prvenstveno u javnim ustanovama. Država bi, kažu, trebala da povede mnogo više računa o ovom problemu iako, konstatovano je, to ne čini. Sveopšti je utisak da su državne vlasti zakazale kada je ova tema u pitanju, te da su nevladine organizacije te koje se najviše bore za prava osoba s invaliditetom i to ona osnovna ljudska, kao što je problem arhitektonskih barijera ili znakovnog jezika, neuključivanja OSI u društvo, kulturna dešavanja i slično.

“Osobe s invaliditetom su veoma marginalizovane, tj. nisu vidljive. Prvenstveno bi trebalo da društvo posveti više pažnje razvoju njihovih potencijala”, ističe Brajković.

Kako navodi, svakog čovjeka zanimaju kultune manifestacije ali nisu svima dostupne.

“Kada kažete osoba s invaliditetom odmah se stvara ta neka barijera, tj. predrasuda. One su zbog svog invaliditeta okarakterisane kao da ne mogu da učestvuju u nekoj manifestaciji i slično. Ustanove kulture bi trebale uz malo ulaganja da, na neki način, učine mnogo za OSI, prije svega kada govorimo o pristupačnosti, pošto većinom nisu pristupačne za OSI.

Svaka ustanova bi trebala da ima oznake na Brajevom pismu, na znakovnom jeziku, da su same informacije dostupne OSI. Imate osobe s oštećenjem sluha, vida. Trebalo bi da se uspostavi što više korisnijih stvari za njih da bi one mogle da učestvuju u kulturnim manifestacijama”, kaže Brajković.

Cilj je, objašnjava ona, da se OSI uključe u kulturne aktivnosti kako bi se obezbijedio ravnopravni pristup kulturnim sadržajima.

Kako navodi Moškov, osim što je Resursni centar obrazovna i rehabilitaciona ustanova, prisutna je u svim kulturnim dešavanjima u našem gradu. On podsjeća da djeca iz Resursnog centra sa svojim profesorima učestvuju na maskembalima, karnevalima, Danima kamelije u Stolivu.

“Učešćem u manifestacijama pronosimo kulturu našeg grada”, ističe Moškov.

Prema riječima Miličić, UMHCG je organizacija koja se uvijek zalagala da OSI ne budu samo pasivni posmatrači događanja, već aktivni učesnici u našem društvu.

“Mi treba da budemo samostalne osobe sa invaliditetom. I upravo su filmovi na ovom festivalu pokazatelji da mi kao OSI možemo da budemo samostalne, da imamo pravo na brak, porodicu, da se bavimo kulturom. Ulaže se u obrazovanje, zapošljavanje, neke druge oblasti, ali se zaista malo ulaže u kulturu. Na osobe sa invaliditetom gledaju kao na nekog ko posmatra, ali ne učestvuje. Nemamo priliku da gledamo jer nam mnogi kulturni sadržaji nisu pristupačni zbog fizičkih barijera. Još manje smo mi tu kao stvaraoci”, naglašava Miličić.

Filmovi na ovom festivalu su, ocjenjuje, pokazali upravo da OSI mogu biti stvaraoci, a ne samo pasivni posmatrači kulturnih sadržaja, zavisni od članova svojih porodica ili nekih drugih ljudi.

“Mišljenja sam da se krije bogat potencijal u svakoj osobi s invaliditetom. Moramo najprije da promijenimo svijest u društvu da smo mi ti koji možemo da budemo pokretači. Mislim da je to jako teško. Postoji mnogo OSI koji su zaista dobri kulturni stvaraoci. Ne nudi nam se prilika za kulturne sadržaje koji su pristupačni za osobe oštećenog vida i sluha. Ako i postoje, to su u stvari projektne inicijative. Sve ono što je ključno za OSI u bilo kojoj oblasti, nažalost, dolazi iz nevladinog sektora i ovakvih tipova saradnji”, navodi Miličić.

Todorović se osvrnuo na arhitektonske barijere u našem gradu.

“Mi smo udruženje sa većinom članova koji su vezani za kolica, štake, ortopedska pomagala i mi ne možemo svuda prići. Arhitektonske barijere su svuda. Nemamo lift, rampu. Imamo pozornice koje nisu pristupačne, a mnogi bi otišli da gledaju predstavu. Imamo bazen, lift su sada napravili. U crkvi Svetog Pavla postoji lift koji je jednom korišten. Članovi naše organizacije obilazili su institucije, zdravstvene ustanove i ostale osnovne institucije u gradu sa inženjerom iz  Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i ukazivali na propuste, odnosno gdje treba prilagoditi za OSI i staviti rampe“, objasnio je Todorović.

 Kako navodi, u našem društvu je i dalje tabu tema bilo koji oblik invaliditeta.

„Nismo vidljivi. Ima dosta ljudi kojih nema niti u jednoj aktivnosti. Kod nas je sramota reći - Ja sam osoba s invaliditetom. To je mnogim ljudima strano, stiče se utisak kao da ne treba pokretati te teme. Zato se zalažemo da se teme vezane za OSI što više provlače kroz medije i ovakav vid diskusija kako bi pomogli na bilo koji način doprinjeli da se pomogne osobama s invaliditetom“, kaže Todorović.

Prema riječima Brajković, OSI su jako nadarene, pametne osobe koje se trude da što više učestvuju i doprinesu razvoju lokalnoj zajednici, društu, da budu jednaki kao i svi.

„Invaliditet se kod nas doživljava kao tragedija, kao nešto što je loše. Karakterišu nas na osnovu našeg invaliditeta. Invaliditet je dio mog ličnog svojstva, ali ja nisam invaliditet. Ja se bavim nečIm, nečija sam ćerka, sestra, sjutra možda supruga“, ističe Miličić.

Podsjeća da je pristupačnost ustanovama osnovno zakonsko pravo svih nas.

„Javna ustanova mora da bude pristupačna OSI. To je još od 2008. godine doneseno. Kao udruženje više puta smo upućivali komentare u smislu zakonske regulative. Nama se generalno dešava kada su u pitanju sektorske analize i iz oblasti kulture da svake godine pišemo jedno te isto. Samoj sebi kažem nemoj da odustaneš. Godinama smo upućivali inicijativu za usvajanje Zakona o znakovnom jeziku. Ništa se ne dešava. Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN o pravima OSI u čijem  članu se navodi da države koje su potpisale, odnosno ratifikovale Konvenciju moraju da obezbijede tumačenje na znakovnom jeziku. Mi to nemamo. Osobe sa oštećenjem sluha ne znaju elementarne stvari, nisu upućene kako da kreiraju politike jer nemaju pristupačnost“, objašnjava Miličić.

Kako ocjenjuje, osobe sa oštećenjem sluha su od svih vrsta invaliditeta najviše na margini. Kako kaže, od televizijskih emisija na znakovnom jeziku imamo samo Dnevnik i to samo jedan“, navodi Miličić.

Velika diskriminacija za vrijeme pandemije koronavirusa, kaže Moškov, učinjena je prema osobama sa oštećenjem sluha, za one koje komuniciraju čitajući sa usana. 

„Kada bismo razmišljali da smo svi potencijalne osobe s invaliditetom, da ne znamo šta nas čeka sjutra, drugačije bismo razmišljali o svim ovim stvarima o kojima danas govorimo“, zaključio je Žugić.

Izvor: Radio Kotor

Priredila: Anđela Miličić

Treći Međunarodni filmski festival Uhvati film, koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama s invaliditetom kroz film kao medij, ove godine održan je na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.

Najveće interesovanje publike ove godine vladalo je za premijere filmova na otvaranju festivala, a gdje su protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.

Riječ je o filmovima “Večera sa Ljubom” rediteljke Divne Stojanov, Miko rediteljke Liv Polkmane i Treća sreća reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Nevidljivi životi (Invisible Lives), podsjećaju organizatori.

Posjetioci festivala pogledali su i evropske i svjetske filmove na temu invaliditeta, ali i domaća ostvarenja: film Anje Kečalović Glas u tišini, “Naša strana ljepšeg dana Klare Radonjić i Branke Otašević, koje su radile na filmu sa djecom iz Dnevnog centra Tisa iz Bijelog Polja, kao i filmove srednjoškolaca iz Pljevalja koji su svoje filmove na temu invaliditeta snimili mobilnim telefonima u sklopu projekta Inkluzivni filmski kamp.

Pored projekcija filmova u Kinu Boka, festival je sadržao i brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama - panel diskusije, razgovore sa autorima i radionice, poručuju domaćini.

Tokom festivala održana je panel diskusija OSI u kulturnom životu.

Panelisti su bili Neđeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Miloš Todorović iz Udruženja paraplegičara Kotor.

U jutarnjem segmentu Kroasan, kafa i kratke priče iskustva sa publikom su podijelili reditelj Dušan Vuleković i glumica Branka Otašević.

I glumica Maja Šarenac govorila je o svom iskustvu kada je glumila osobu sa invaliditetom. Reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja, objasnili su proces rada Inkluzivnog filmskog kampa.

Gost festivala, Slaven Škrobot, svjetski putnik u kolicima-putnik godine u Hrvatskoj, pustolov i avanturista u razgovoru sa Kristinom Gačević inspirisao je i motivisao publiku pričama o svojim avanturama, otkrili su organizatori.

I ove godine ulaz je bio besplatan za sve programske segmente.

Festival je organizovalo NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke.

Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Muzička škola Vida Matjan i domaćin festivala Kulturni centar Nikola Đurković Kotor.

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.

Izvor: portal Aktuelno.me

Priredila: Anđela Miličić

 

Treći Međunarodni filmski festival Uhvati film Kotor održaće se od 23. do 25. septembra na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.

Ovogodišnji festival počinje u petak u 20.00h u kinu Boka premijerama filmova Večera sa Ljubom rediteljke Divne Stojanov, Miko rediteljke Liv Polkmane i Treća sreća reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Nevidljivi životi (Invisible Lives). Gosti večeri biće protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.

Iste večeri publika će pogledati hrvatski film Punim plućima rediteljke Lejla Elhovers (Leile  Elhoweris) o Slavenu Škrobotu, svjetskom putniku u kolicima i putniku godine u Hrvatskoj koji će u subotu veče biti gost festivala.

Drugog dana festival počinje segmentom Kroasan, kafa i kratke priče sa rediteljem Dušanom Vulekovićem, a nastavlja projekcijama svjetskih ostvarenja na temu invaliditeta. Posjetioci će od podneva u kinu Boka gledati filmove Orkestar Los Bengalas (Španija), Iznutra (Egipat), Vučje mlijeko (Jordan), Kao vožnja biciklom (Kanada), Gluva ljubav ( Italija).

U sklopu studentskog segmenta Uhvati FDU vidjećemo film Anje Kečalović Glas u tišini, a u selekciji domaćeg filma vidjećemo ostvarenje Naša strana ljepšeg dana.

Filmska radionica Inkluzivni filmski kamp Pljevlja svoje finale ima na festivalu gdje će biti prikazani filmovi srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu snimajući filmove na temu invaliditeta mobilnim telefonima. O radionici i procesu govoriće reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja.

Pored projekcija kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, festival sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama- panel diskusije, radionice, razgovore sa autorima…

Tokom festivala biće održana Panel diskusija OSI u kulturnom životuPanelisti su Nedjeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Nakon panel diskusije razgovaramo s glumicom Majom Šarenac o izazovima sa kojima se glumci suočavaju kada glume osobe s invaliditetom.

U subotu u 20.00h u Crkvi Svetog duha počinje razgovor sa svjetskim putnikom u kolicima, čovjekom koji inspiriše i motiviše. Gost festivala je Slaven Škrobot, avanturista i travel bloger iz Hrvatske.

Nedjeljno jutro počinje razgovorom sa glumicom Brankom Otašević koja će nam prenijeti iskustva sa rada na filmu sa djecom iz Dnevnog centra Tisa iz Bijelog Polja.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke. Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Muzička škola Vida Matjan i domaćin festivala Kulturni centar Nikola Đurković Kotor.   

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.


Priredila: Anđela Miličić

Izvor: portal Radio Kotor

 

četvrtak, 15 septembar 2022 09:37

U školama nema pripreme za zapošljavanje

Adolescenti u Crnoj Gori, njih 56 odsto, smatraju da ih obrazovanje ne priprema za zapošljavanje, rezultatje analize UNICEF-a i Evropske fondacije za obuku (ETF) iz 2021. godine.

Ova međunarodna organizacija ima program Prilike koji nudi mogućnost da mladi steknu znanje o karijernom vođenju, iskustvu učenja na poslu. Kažu da je 98 odsto mladih koji su se prijavili reklo da nikada nijesu učestvovali u sličnim programima.

Šef predstavništva ove međunarodne ogranizacije u Crnoj Gori Huan Santander objašnjava da program pomaže mladima da bolje razumiju kako različiti poslovi izgledaju u stvarnom životu. Smatra da je takav uvid koristan adolescentima za donošenje odluka o svojoj budućoj karijeri i samostalnim životima.

„Želim da pozovem privatni sektor i obrazovni sistem da intenzivnije i efikasnije sarađuju kako bi bolje podržali kvalitetan prelazak iz škole na tržište rada u Crnoj Gori“, rekao je Santander.

Sedamnaestogodišnja Ivona Đokmarković jedna je od adolescentkinja koja je odlučila da učestvuje u programu Prilike. Očekuje da će steći nove vještine, upoznati ljude s velikim radnim iskustvom i    proširiti mrežu kontakata.

Luka Brajević, maturant srednje škole, rekao je da se prijavio da bi suzio izbor za buduću profesiju.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks rekla je da joj je posebno drago što program fokusira podršku na osnaživanje mladih žena. Prema podacima Evropske komisije iz 2021. godine, više od jednog od četvoro (27 odsto) mladih u Crnoj Gori uzrasta od 15 do 29 godina nije u obrazovanju, obuci ili zaposleno.

UNICEF-ov program Prilike sprovode ADP-ZID, NVU Digitalizuj.me i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz finansijsku podršku Fondacije TUI Care.

 

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

 

Strana 6 od 41

Back to top