Željko

Željko

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi projekat Samo minut – Sačekaj ti!

Fokus projekta je na unaprjeđenju usluga, komunikacija i (dobijanja) informacija (u pristupačnim formatima) u oblasti javnog gradskog saobraćaja za osobe s invaliditetom, povećanju edukovanosti i informisanosti pružalaca usluga u oblasti javnog drumskog saobraćaja, zaposlenih u državnim i lokalnim organima, osoba s invaliditetom i šire javnosti radi postizanja ravnopravnijeg učestvovanja od strane svih učesnika u saobraćaju. 

Aktivnosti projekta usmjerene su na mlade sa i bez invaliditeta, učenike/ce srednjih škola u Crnoj Gori, posebno one koji treba tek da budu aktivni u saobraćaju, ali i one koji su pasivni učesnici. Takođe, usmjerene su i na nadležne institucije i subjekte u oblasti pružanja usluga u javnom saobraćaju, kao i građane lokalnih zajednica u kojima borave i žive osobe s invaliditetom, sveukupnu zainteresovanu javnost, medije, kao i na ostale građane.

Projekat Samo minut – Sačekaj ti! se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju za 2023, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva (ranijeg Ministarstva kapitalnih investicija).

Realizacija projekta će trajati sedam mjeseci, počev od 28. decembra 2023.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Finalnoj konferenciji, koja se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Konferencija će se održati 18. i 19. decembra 2023. na Univerzitetu Polis u Tirani.

Cilj Konferencije je predstavljanje rezultata koji su postignuti u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i razmijena iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. 

Ispred UMHCG Konferenciji će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila: Anđela Miličić

četvrtak, 28 decembar 2023 11:29

Prava OSI ne smiju biti zapostavljena oblast

Nezavisni monitoring mehanizam za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u Crnoj Gori, osim terenskih posjeta i izvještavanja, u narednoj godini iniciraće sastanke s predstavnicima sve tri grane vlasti radi promocije rada, nadležnosti i zagovaranja prava OSI i djece s invaliditetom.

U Podgorici je održan sastanak članova/ica Nezavisnog monitoring mehanizma, na kome su razmotreni učinci rada u prvoj godini postojanja i planovi za narednu.

Sa sastanka je poručeno da zaštita i ostvarivanje prava OSI ne smije biti zapostavljena oblast, već pitanje kontinuiranog, posvećenog i sistemskog pristupa.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz tehničku podršku sistema Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori, uspostavio je početkom godine Nezavisni monitoring mehanizam za UNCRPD, koji čine predstavnici deset nevladinih organizacija i predstavnici institucije Zaštitnika.

Nezavisno tijelo uspostavljeno je u okviru projekta Podrška nezavisnom monitoringu UNCRPD i predstavlja dio dvogodišnje inicijative Unapređenje inkluzije djece i odraslih s invaliditetom u Crnoj Gori, finansirane od strane Partnerstva UN za prava osoba s invaliditetom, koju realizuju UNICEFProgram UN za razvoj (UNDP) i Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori.

Tokom ove godine održana su dva treninga o jačanju kapaciteta, znanja i ekspertize o samoj Konvenciji, kao i modelima i instrumentima praćenja njene primjene. Takođe, sprovedeno je više terenskih posjeta vaspitno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim, kao i ustanovama socijalne i dječje zaštite, u okviru kojih je sagledavano stanje u vezi s primjenom Konvencije.

Podsjećamo da postoji očekivanje da će Nezavisni monitoring mehanizam izvještavati prema Komitetu UN za prava OSI, kroz alternativni model izvještavanja, kao i da će snažno zagovarati model pristupa invaliditetu koji je zasnovan na ljudskim pravima.

Izvor: Portal Ombudsman

Pripremio: Ivan Čović

Brucošu Ranku Magovčeviću s Fakulteta političkih nauka su rekli da Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) treba da mu obezbijedi tehničku podršku tokom studija, iz ove NVO odgovaraju da je to obaveza države.

Student prve godine Fakulteta političkih nauka UCG Ranko Magovčević rekao je Pobjedi da je odlučio da pauzira godinu, jer nije mogao od septembra da prati predavanja zato što nema asistenta u nastavi. Kaže da je bezuspješno čekao da dobije tu vrstu usluge.

„S fakulteta su mi rekli da se obratim Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore da mi oni obezbijede asistenta,“ rekao je Magovčević.

Iz UMHCG odgovaraju da ovu vrstu usluge treba da obezbijedi sistemski država, a ne nevladina organizacija.

„U zaključnim razmatranjima Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom ističe se da se omogući individualizovan pristup prema studentima s invaliditetom,“ rekla je, između ostalog, Pobjedi koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije u UMHCG-u Anđela Miličić.

Iz Ministarstva prosvjete nijesu komentarisali ovaj slučaj, već su nam saopštili da su pitanja za fakultet. Od Univerziteta Crne Gore i Fakulteta političkih nauka čekamo odgovore.

Student Magovčević je istakao da literatura na Fakultetu političkih nauka nije prilagođena osobama s oštećenjem vida, ali da su mu se ponudili drugovi da mu pomognu u tom dijelu.

„Ovakvi slučajevi demotivišu osobe s invaliditetom. Diskriminisani su, krše se njihova prava. Gase se ovako nečiji potencijali. U ovom slučaju gase se potencijali studenta Ranka,“ rekla je Miličić.

Miličić kaže da se godinama prebacuje odgovornost obezbjeđivanja asistenta u nastavi i da su ranije u više navrata pisali nadležnima, slali inicijative, ali da se problem još nije riješio. Negoduje što se u praksi dešavaju slučajevi poput studenta Ranka koji upozoravaju donosioce odluka da konačno treba da se dogovore kako da riješe problem zbog kojeg ispaštaju osobe s invaliditetom.

Asistent u nastavi tehnički pomaže osobama s invaliditetom i tu vrstu usluge ova populacija dobija u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Na fakultetima, međutim, nije sistemski uređeno ovo pitanje i studenti se, kako su nam ispričali, snalaze sami, ili plaćaju personalnog asistenta. Asistent bi na fakultetu pomagao studentu da hvata bilješke tokom predavanja, podrška bi mu bio prilikom izrade kolokvijuma, te bi mu pomagao prilikom kretanja.

„Skoro svake godine pišemo nadležnima o ovom problemu. Udruženje je i 2021. uputilo komentar na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, da se omogući asistencija u nastavi za studente. Ovo je pokazatelj, primjer kako inkluzija u našem društvu postoji samo na papiru, kako tretira osobe s invaliditetom. Stvara se velika šteta prema osobama s invaliditetom,“ rekla je Miličić.

Novi Zakon o visokom obrazovanju još nije donešen, a ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović najavila je da će sljedeće godine da se izmijene svi zakoni koji se tiču obrazovanja.

Miličić smatra da ne možemo stalno da pribjegavamo alternativnim rješenjima i da problem treba trajno da se riješi.

Ranko je prekinuo obrazovanje. Da li će da nastavi sljedeće godine ili neće, postavlja se pitanje. Voljela bih da se vrati. Ne smije da se dolazi u situaciju da neko prekida obrazovanje kao osnovno pravo. To je naše pravo,“ rekla je Miličić.

Ističe da se ovakvi slučajevi ponavljaju zato što se godinama prebaca odgovornost ko treba da obezbijedi asistenta za osobe s invaliditetom koje su na ustanovama visokog obrazovanja.

„Ako nemate odgovor od sistema morate sami da se snalazite,“ rekla je ona.

Kaže da se izazovi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom neće riješiti ako se tom populacijom bavimo samo onda kada se obilježava njihov dan ili Međunarodni dan ljudskih prava.

„Problematično u priči o inkluziji jeste što se učenik, student gura da bude prilagođen školi, fakultetu, a ne u stvari da se te ustanove prilagođavaju njima,“ rekla je Miličić.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Škola antidiskriminacije, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa znanja o pravima osoba s invaliditetom (OSI) i smanjenju stepena diskriminacije OSI na teritoriji Crne Gore.

Projekat teži povećati stepen informisanosti i znanja osoba s invaliditetom  i članova njihovih porodica o mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, motivisati OSI za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije, kao i povećati informisanost djece (adolescenata) s invaliditetom o ljudskim pravima OSI i korišćenju adekvatne terminologije u oblasti ljudskih prava OSI.

Projekat uključuje: organizovanje Treninga o upravnom postupku za OSI i članove porodice/poznanike OSI, pružanje Besplatne pravne pomoći za OSI, organizovanje Škole dječjih prava, kao i kontinuirano sprovođenje medijske kampanje.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom (ŽsI), djeca/adolescenti s invaliditetom (DsI), kao i članovi porodice OSI.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2023. Realizacija projekta traje deset mjeseci počev od 19. decembra 2023, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 24.000,00€.

Podgoričanka Cvijeta Jovanović već osam godina ima pravo na parking mjesto kao majka dvoje djece s invaliditetom, ali isto toliko vremena se bori i s nesavjesnim sugrađanima koji se nepropisno parkiraju na mjesto koje je jasno obilježeno kao rezervisano. Ona u izjavi za Dan kaže da u dijelu grada Preko Morače ispred svoje zgrade ima parking mjesto koje je obilježeno horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, jasno je istaknuto da je to rezervisano za automobil sa jasno zadatim brojem tablica, ali postoje građani koji i pored toga uzurpiraju prostor koji je nekom s razlogom dodijeljen.

„Od kada sam dobila parking mjesto prije osam godina imam problem, koji se intenzivirao u poslednjih mjesec. Moja ćerka ima oboljenje zbog kojeg ne može da hoda previše, ali ni da doživljava stres. I tako se dešava kada je negdje vozim i vratim se kući, na parking mjestu koje je jasno obilježeno i dato nama na raspolaganje bude parkirano vozilo, i to ne sa četiri žmigavca, već očito je neko tu se parkirao i vrlo često otišao da kafeniše. Ljudi ili nemaju oči, ili su bezobrazni, ili nekulturni. Zaista često se desi i da se izvinjavaju, ali ja od toga nemam ništa, samo mi skoči pritisak.“ navodi Jovanović.

Problem ide toliko daleko da nekada umjesto izvinjenja stižu i provokacije, ali i prijetnje.

„Provociraju me, pitaju me jesam li osoba s invaliditetom. Jednom se desilo da se jedan mladić zaletio put mene, znači hoće da me biju. Išla sam po kafana da tražim ljude i tražim da sklone auto, zovem Komunalnu, ali prošle nedjelje sam četiri puta zvala Komunalnu i nijednom nijesu došli. Ne znam šta da uradim, da li da zagradim ulicu? Zvala sam pauka prije nekoliko dana šest puta, ali su me ignorisali. Valjda shvataju da je problem kad vide da ih neko zove neprestano. Ne zovem ja zato što nemam drugog posla, ali meni je veliki problem kada moram da se parkiram daleko od stana. Moja kćerka ne može onda da hoda previše, a ima devet godina i jako je naporno da je nosim, a plus sam operisana i ne smijem da je nosim. Takođe, dijete se uznemiri kada vidi da nemamo parking jer je shvatila da to meni predstavlja stres“, kaže Jovanović, dodajući da bi nadležne institucije trebalo da budu strože u kažnjavanju one koji se nepropisno parkiraju na mjesta rezervisana za osobe s invaliditetom (OSI) i smatra da bi strože sankcije nesavjesne naučile pameti.

Jovanović ističe da bi voljela da se svijest građana probudi i da shvate da parking mjesta za OSI ne postoje uzalud.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica u izjavi za Dan kažu da im se Cvijeta Jovanović u dva navrata obratila da uklone vozila koja su zauzela parking mjesto rezervisano za OSI, tj. rezervisano za njeno vozilo.

„Inspektori su se na lice mjesta uputili odmah po dobijanju prijave od dežurne službe Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija). Oba puta je gospođa, nakon samo nekoliko minuta, iste prijave opozvala s objašnjenjem da se vozilo koje je zauzelo njeno parking mjesto pomjerilo. Samim tim inspektori Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija) nisu ni imali priliku da reaguju po pomenutoj prijavi. Napomenućemo da su inspektori Uprave za inspekcijske poslove na terenu svakodnevno i da djeluju preventivno, u skladu sa svojim kapacitetima, po pitanju nepropisno parkiranih vozila. Takođe, netačne su tvrdnje da „pauk ne izlazi da ukloni nepropisno parkirana vozila na mjestima rezervisanim za OSI. Uprava za Inspekcijske poslove je parking mjesta rezervisana za OSI odavno prepoznala kao prioritetna za postupanje i po dobijanju prijave, a u skladu sa svojim kapacitetima, uvijek reaguje, uklanja vozila i novčano sankcioniše vozače koji uzurpiraju parking mjesta za OSI“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić za Dan kaže da problem nepropisnog parkiranja ne otežava samo život i funkcionisanje osobama s invaliditetom i njihovim porodicama, već mnogim drugim učesnicima u saobraćaju (roditelji s malom djecom, djeca, starije osobe, osobe koje se otežano kreću, trudnice, ljudi koji koriste bicikla, skuter, trotinete...).

Sebičnost i otuđenost građana prati nemar institucija

Vujačić podsjeća da kada su u pitanju parking mjesta, UMHCG je sprovodio monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta za OSI u više crnogorskih opština, uključujući i Glavni grad Podgoricu, i tom prilikom su utvrdili da se u velikoj mjeri ne poštuju propisani standardi prilikom njihovog obilježavanja, kao ni odluka o javnim parkiralištima, koja propisuje ukupan broj parking mjesta, uključujući i obilježenih za OSI.

„Nažalost, nerijetki su primjeri da, i kada postoje adekvatno obilježena parking mjesta i propisan broj njih, građani koji nemaju vozilo s oznakom pristupačnosti zloupotrebljavaju ova parking mjesta. Takve zloupotrebe dešavaju se svakodnevno, u neprihvatljivo velikom broju slučajeva, a nekada čak i kad postoji i tzv. vertikalna i horizontalna signalizacija, odnosno parking mjesto koje je, pored toga što je pristupačno, rezervisano za vozilo s konkretnim registarskim tablicama, što znači ono koje je namijenjeno konkretnom vlasniku vozila. Obilježena parking mjesta po pravilu se nalaze najbliže ulasku u neki objekat s opravdanim ciljem da se osobama s invaliditetom omogući lakše funkcionisanje i pristup drugim dobrima i uslugama. Vozači, od kojih nerijetko i oni sa službenim vozilima, a nekada upravo i službi nadležnih za regulisanje nepropisnog parkiranja, takva mjesta zloupotrebljavaju upravo iz tog razloga što su najbliža ulazu u neki objekat jer im je tako najlakše, čime pokazuju potpuno zanemarivanje osoba s invaliditetom i njihovih prava. Zbog svega navedenog, ne može se baš crnogorskom društvu pripisati ni senzibilitet, humanost i dobronamjernost, već nerijetko sebičnost i otuđenost od zajednice, koje prati i nemar institucija,“ kaže Vujačić.

Izvor: Dnevne novine Dan

Pripremio: Ivan Čović

ponedeljak, 18 decembar 2023 13:30

Filip Radović najuspješniji paraolimpijac u 2023

Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), na sjednici u hotelu Voco, odlučio je da stonoteniser Filip Radović bude najuspješniji crnogorski paraolimpijac u 2023.

Radović je na Evropskom prvenstvu u Šefildu osvojio srebrnu medalju.

Trenutno je drugi igrač na Svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10, a ove godine na tri turnira, u Linjanu, Podgorici i Laškom, osvojio je  zlatne medalje.

Radović je u Šefildu osvojio četvrto pojedinačno evropsko odličje.

Ima srebrnu medalju iz Helsingborga, kao i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017.

S Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga, a nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021.

Za najboljeg trenera proglašen je Vladimir Marić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Evropskom prvenstvu u Šefildu.

Najuspješniji mladi sportista, kao i prošle godine, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je osvajala medalje na plivačkim mitinzima u Sarajevu, Podgorici i Zagrebu.

Na mitingu Svjetske serije u Linjanu popravila je lične rekorde na 50 i 100 metara prsno.

Najuspješnija ekipa je Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont, pobjednik Balkanske lige košarkaša u kolicima.

Podgorički košarkaši uspješnu sezonu kompletirali su četvrtim mjesto u  NLB ligi.

Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču, osvajaču srebrne medalje na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida na Rodosu i zlatnog odličja za rezultat ostvaren na prvoj tabli Paraolimpijade u Beogradu.

Upravni odbor je odlučio da priznanje za izuzetan sportski rezultat u 2023. dodijeli atletičarki Maji Rajković i Milanu Đinoviću.

Rajković je jedini crnogorski sportista, u paraolimpijskom i redovnom programu, s normom za Paraolimpijske igre u Parizu.

Ona je debi na Paraolimpijskim igrama obezbijedila osvajanjem četvrtog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Parizu, u bacanju koplja u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice).

Rajković je u Parizu debitovala na Svjetskom prvenstvu, a u karijeri ima evropsku bronzu sa šampionata u Bidgošću 2021.

Strijelac Milan Đinović nagrađen je priznanjem za izuzetan sportski rezultat.

On je u godini na izmaku u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R1, četiri puta potvrdio minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu.

Bio je srebrni na Gran priju u Novom Sadu, sedmoplasirani na Gran priju u Hanoveru i peti na Svjetskom kupu u Osijeku.

Na Evropskom prvenstvu u Roterdamu imao je 12. rezultat u kvalifikacijama, u konkurenciji 29 strijelaca, od kojih je osam izborilo u finale.

Posebno priznanje za dostignuća u sportskoj karijeri, Paraolimpijska zvijezda, Upravni odbor dodijelio je atletičarki Marijani Goranović.

Dvostruka evropska vicešampionka i učesnica Paraolimpijskih igara 2012. u Londonu, 2016. u Rio de Žaneiru i 2021. godine u Tokiju najavila je da prestaje sa aktivnim bavljenjem sportom.

Priznanja će biti uručena  i Ministarstvu sporta i mladih, Sekretarijatu za sport Glavnog grada i sponzorima.

Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 21. decembra u 11 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.

 

Izvor: Portal pokcg.org

Pripremio: Ivan Čović

ponedeljak, 18 decembar 2023 11:14

Prijavi se i budi mladi Interreg volonter

U okviru inicijative Mladi Interreg volonteri (Interreg Volunteer Youth), pozivaju se mladi i motivisani ljudi između 18 i 30 godina da se prijave kao volonteri na period od dva do šest mjeseci i budu angažovani na programima i projektima prekogranične i teritorijalne saradnje (Interreg), koje sufinansira Evropska Unija (EU).

Interreg volonteri su mladi ljudi iz EU i zemalja regiona koji podržavaju i promovišu saradnju i solidarnost van granica sopstvenih država. Zajedno sa lokalnim partnerima, oni rade na projektima ili programima koji imaju za cilj da unaprijede rast i razvoj svakog regiona u EU i područja duž njenih granica.

Mladi Interreg volonteri je inicijativa Evropske komisije (EK) koja je nastala 2017. i zahvaljujući kojoj je do danas preko 850 mladih ljudi dobilo priliku da doživi nezaboravna iskustva i doprinese radu Interreg programa i projekata.

Za više informacija o načinu prijavljivanja, uslovima i pozicijama, posjetite internet stranicu Mladi Interreg volonteri (Interreg Volunteer Youth).

 

Izvor: Portal eu.me

Pripremio: Ivan Čović

Podgorica – I pored posvećenog rada zaposlenih, dobre organizacije i planova, rezultati institucije Zaštitnika ne bi mogli biti realizovani u ovoj mjeri da nije bilo saradnje sa brojnim subjektima, pojedincima, institucijama i organizacijama, na domaćem i međunarodnom planu. Tim povodom, na svečanom obilježavanju 20 godina od početka rada institucije uručene su povelje i zahvalnice onima koji su u dugom periodu ostvarili značajnu saradnju i podržali instituciju na putu razvoja:

Zaštitnik Siniša Bjeković uručio je povelje međunarodnim organizacijama:

-Predstavništvu UNICEF-a u CG

-Kancelariji UNHCR-a

-Programskoj kancelariji Savjeta Evrope

-Misiji OEBS-a

-Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori

-Save the Children

-AIRE CENTRU

Institucije kojima su dodijeljene povelje su:

- Skupština Crne Gore

 -Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

- Policijska akademija

- Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu

Povelje za nevladine organizacije uručila je zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković:

 - Centar za prava djeteta

 - Savez slijepih crne gore 

 - Udruženje mladih sa hendikepom

-  Centar za građansko obrazovanje 

-  Građanska alijansa

-  Centar za demokratiju i ljudska prava

- Juventas 

- LGBT Forum Progres

- Akcija za ljudska prava

- Mladi Romi

- Kvir Montenegro (Queer MNE)

 Medijska kuća koja je u kontinuitetu pratila rad Zaštitnika:

- AGENCIJA MINA

Osim organizacija i institucija, sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda godinama su sarađivali i pojedinci, koji su se istakli na polju ljudskih prava:

Zaštitnik je uručio zahvalnice:

- Gospođi Anjet Lanting, savjetnici za ljudska prava u Sistemu UN-a u CG

- Prof. dr Nebojši Vučiniću, bivšem sudiji Evropskog suda za ljudska prava

- Gospođi Ljiljani Raičević, dugogodišnjoj aktivistkinji i direktorici Sigurne ženske kuće

-Profesorici Pravnog fakulteta i biVšoj Poverenici za zaštitu ravnopravnost Republike Srbije Neveni Petrušić – naknada će biti naknadno uručena.

- Posthumno priznanje za Milenka Vojičića, iz Udruženja mladih sa hendikepom CG, koje je primio njegov brat Mijodrag.

Iako je posao novinara da izvještavaju o procesima i slučajevima koji se tiču ljudskih prava i sloboda, neki su se duži niz godina u većoj mjeri interesovali za ovu oblast i pokazali proaktivan odnos u saradnji sa Zaštitnikom.

Zahvalnice za novinare i novinarke:

- Novinaru Dnevnih novina DAN Milanu Sekuloviću

- Novinarki Radija Crne Gore Neni Drašković

- Novinarki Pobjede Nadi Đurđevac

- Novinarki Televizije Vijesti Aleksandri Mudreši

- I novinarki Televizije Crne Gore Slavici Kruščić

Zahvalnica i prigodan poklon i za jedinu službenicu institucije koja je bila tu neprekidno svih 20 godina rada. Od prvog dana u službi građana, a i danas sa jednakim entuzijazmom, ljubavlju i posvećenošću: savjetnica Zaštitnika Jovana Đurović.

Izvor: Ombudsman

I sami znate zašto smo ovdje – dosta nam je diskriminacije i revoltirani smo odlukom Višeg suda. Želim da pohvalim rad Višeg tužilastva koje je dobro prikupilo dokaze i da ujedno izrazim oštar protest jer se nažalost to nije odrazilo dobro na konačnu odluku – kazala je Maja Raičević na konferenciji za novinare ispred Višeg suda, povodom jučerašnje presude te institucije Daliboru Nikoliću.

- Ukoliko Vlada Crne Gore ne razmotri zahtjeve koje smo upućivali organizovaćemo masovne građanske proteste i nećemo prestati dok se ovaj truli sistem ne reformiše i dok ova država ne preuzme odgovornost za zaštitu svih žrtava – poručila je ona.

Kazala je da će nastaviti da se bore i da traže odgovore dok god se pravosuđe ne dovede u red i dok god sistem ne bude počeo da štiti žrtve nasilje.

Šta je sa žrtvama

- Zanima me šta će biti sa djecom žrtve, koji su gledali tu torturu. Što će biti sa njima kada nasilnik izađe iz zatvora? Nasilje prema ženama jednako je kao nasilje nad djecom.

Sud je juče prvostepeno dosudio Daliboru Nikoliću 12 godina zatvora za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom – nakon osam sati premlaćivanja zadao je kobni udarac trudnoj supruzi Zimriti Nerdi.

Obrazlažući odluku da ne prihvati kvalifikaciju teškog ubistva, iz Višeg suda su juče kazali da, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

Jovana Pavlović, advokatica Centra za ženska prava i punomoćnica porodice oštećene, rekla je da su očekivali kaznu dugotrajnog zatvora u ovom slučaju.

Manje vrijedni životi

U ime Romkinja i Egipćanki obratila se aktivistkinja Fana Delija, koja je ocijenila da ova presuda šalje poruku da su životi pripadnka Romske i Egipćanske populacije manje vrijedni.

Ona je upitala da li su Romkinje i Egipćanke manje vrijedne, odnosno da li njihovi životi imaju istu vrijednost kao i ostali.

- Zimrita je, nažalost, i prilikom ubistva bila zaboravljena od javnosti i tek pet dana nakon njene smrti je javnost objavještena. Ni dok su se ljekari borili za njen život nije se znalo...- kazala je Delija.

Istakla je da je presuda poražavajuća za romsku i egipćansku zajednicu.

Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom i aktivistkinja za ljudska prava je kazala da je napuštila javnu raspravu o Nacrtu zakona o Vladi jer je smatrala da joj je ženska i aktivistička i građanska dužnost da bude tu i da ne ćuti na nasilje i na ovakve ishode nasilja, kao ni na odnos institucija, u ovom slučaju Višeg suda.

Poručila je da ne smije biti prihvatljivo da je život jedne žene toliko vrijedan i da kada jedna žena završi smrtno, kao sada, a pri tom je osam sati vršeno nasije nad njom, onaj koji je to uradio dobije 12 godina.

- Dakle, za osam sati nasilja 12 godina zatvora – kazala je Vujačić.

Istakla je da bi se slično vrlo vjerovatno desilo, pored Romkinja čiji je život manje vrijedan u ovom društvu, i ženi s invaliditetom.

- Tako da je pored svih imena kojih se možemo sjetiti, a pomenuću i Šejlu, mogla biti i jedna Marina – kazala je ona.

Čija je odgovornost

Naglasila je da je zbog toga neprihvatljivo da govorimo samo o ličnoj odgovornosti, iako bi bilo dobro da se pomenu i oni koji su odlučivali u ovom predmetu.

- Viši sud se oglasio saopštenjem za javnost i istakao da sa sigurnošću nije mogao da utvrdi da li se desilo nasilje sa umišljajem, ali je bio siguran da se nije desilo sa umišljajem – podsjetila je Vujačić i istakla da je upravo to njeno pitanje:

- Kako je sa sigurnošću mogao utvrditi da se nije to desilo s umišljajem? zbog toga vjerujem da je institucionalna saglasnost i institucionalno ćutanje na nasilje nad ženama u Crnoj Gori apsolutno neprihvatljivo, a dešava se u produženom kontinuitetu – naglasila je ona.

Istakla je da to ne ohrabruje nijednu ženu, potencijalnu žrtvu nasilja da vjeruje u institucije sistema.

- I malo ko na ovakav način može vjerovati – poručila je Vujačić.

Psihološkinja Verica Mirović kazala je da vjeruje da je za svakoga ova vijest i ova presuda bila šokantna

- Ovo nas na neki način vraća vijek unazad, kao i sve naše napore, aktivizam i borbu za pravedniji sistem i za ženska ljudska prava. Sve se nekako poništava svakom ovakvom presudom i šalje negativna poruku za sve žene koje mi pokušavamo da ohrabrimo našim radom, da mogu. Da su zaštićene i da mogu da izađu iz nasilja – kazala je psihološkinja koja se decenijama bavi žrtvama nasilja kroz rad u Sigurnoj ženskoj kući.

Kazala je da ovakve presude društvo vraćaju u patrijahalne varijante, te da institucije sistema funkcionišu samo na nivou formalnog

- Svi pričamo, svi nešto govorimo, a suštinski se pokazuje da naš nivo svijesti nije adekvatan onome što govorimo – kazala je Mirović.

Poručila je da se mora preći sa formalnih priča na suštinske odluke i da institucije sistema uvijek zakažu i uvijek se javljaju nakon tragičnih situacija.

- Treba tragedija da se desi, to traje izvjesno vrijeme, a onda mi ostajemo tamo gdje smo bili - kazala je Mirović.

Poručila je da se mora uložiti veliki napor da se vrši pritisak, kako se ne bi ponavljalo da zločinci i nasilnici ne dobijaju adekvatne kazne.

Što surovije mučenje, lakši dokaz za nehat

Iz Centra za ženska prava je saopšteno da smatraju da je sud zauzeo stav da što duže i surovije nekoga nasilnik muči, to mu je lakše da dokaže nehat.

- Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom posljednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog inteziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo – upitali su iz Centra za ženska prava.


Izvor: Pobjeda

Strana 4 od 84

Back to top