Željko

Željko

Bojčinske konjičke igre koje predstavljaju podršku terapijskom jahanju za osobe s invaliditetom, otvorene su danas, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Republike Srbije.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, u Bojčinskoj šumi peti put održane su tradicionalne Bojčinske konjičke igre.

 

Izvor: portal Krstarica

Pripremio: Ivan Čović

Ženska fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) igrala je prije tri dana prijateljski meč s Engleskom, a pred duel sa Španijom u centru pažnje je Karson Piket, djevojka koja nije bila na spisku za duel s Engleskinjama.

U okršaju svjetskih i evropskih šampionki slavila je Engleska 2:1, ali to nije tema u ovom momentu. Amerikanke se spremaju za duel sa Španijom (u utorak u Pamploni), a na tom meču zaigraće, kako se očekuje, i Karson Piket. Ona je već postala prva fudbalerka s invaliditetom koja je igrala jednu međunarodnu utakmicu.

Selektor SAD Vlatko Andonovski pozvao je Piket da zamijeni Emili Foks koja je dobila snažan udarac u glavu i ne može da igra zbog protokola o povredama glave.

Dvadesetdevetogodišnja fudbalerka Džeksonvila prva je sportiskinja s invailditetom koja je nastupila na jednoj međunarodnoj fudbalskoj utakmici. Sada će to učiniti i drugi put.

Njeni roditelji, Majk i Trežer, nisu imali prilike da na ultrazvučnim pregledima dobiju informaciju da djevojčica ima fizički invaliditet.

Nikada nije koristila nikakvu protezu za ruku. Naučila je još kao mala da vezuje pertle, vezuje kosu, penje se na drveće, vozi bicikl. Sa sedam godina je insistirala da ide na plivanje s ostalom djecom.

„Uvek su me pitali kako radim stvari sa samo jednom rukom. I uvek sam odgovarala isto, a kako vi to radite s dve? Ja sve znam da radim samo ovako i nikako drugačije“, rekla je Piket u intervjuu za Sijetl tajms (Seattle Times).

Kako su oboje roditelja bili sportisti, tako je i ona isprobala razne sportove. Imala je i situacije da joj trener na tenisu pohvali jednoručni bekhend, na šta se ona našalila da nikada i nije probala da ga izvede s dvije ruke.

 

A onda je pronašla fudbal

Mogu da uradim sve što može bilo koja druga osoba. Nema toga što ne mogu da uradim, uvek postoji način“, rekla je Piket.

Imala je zanimljivu klupsku karijeru, trenutno igra za NC Karidž, a debitovala je i za seniorsku reprezentaciju. Bilo je to 28. juna ove godine u duelu s Kolumbijom i kako kaže bila je to najbolja noć u njenom životu.

Sada će imati priliku da se ponovo dokaže i možda dobije poziv za nastup na narednom Svjetskom prvenstvu.

 

Izvor: portal SPORTKLUB

Pripremio: Ivan Čović

 

Obuku u trajanju tri mjeseca prošlo je osam osoba s invaliditetom, a pet njih zaposleno je na period od pet mjeseci, ističe Goran Joksimović

Projekat Zapošljavanje lica sa invaliditetom u oblasti pekarstva od marta realizuje nevladina organizacija Centar za preduzetništvo, u partnerstvu s pekarom "Šar". Prema riječima Gorana Joksimovića iz NVO Centra za preduzetništvo, cilj ovog projekta jeste doprinos povećanju zapošljivosti teže zapošljivih kategorija stanovništva. On kaže da je većina projektnih aktivnosti uspješno realizovana.

– Istražujući tržište i potrebe za radnom snagom, uvidjeli smo da na Birou rada u Bijelom Polju nema osoba koje bi se bavile pekarstvom. Pokušali smo da damo doprinos tako što bismo angažovali lica sa invaliditetom kroz određene grant šeme i uspostvljanjem partnerstva sa pekarom i privredom, a sve u cilju podizanja nivoa kvalifikovanosti radne snage u oblasti pekarstva. Realizacija projekta počela je krajem marta, trajaće deset mjeseci, a projektom je obuhvaćeno osam osoba s invaliditetom - kaže Joksimović.

Joksimović ističe da je tih osam osoba prošlo tromjesečnu obuku, koja se sastojala iz teorijskog i praktičnog dijela u oblasti pekarstva. Poslije završene obuke zaposleno je pet lica sa invaliditetom na period od pet mjeseci, a nakon isteka tog vremena, pekara ,,Šar" je u obavezi da zaposli tri lica na period od najmanje devet mjeseci.

– Željeli smo da podignemo nivo znanja i vještina lica sa invaliditetom za zanimanje u oblasti pekarstva, da unaprijedimo kapacitet poslovanja pekarstva, kao i da sprovedemo kampanju u oblasti klasterizacije pekarstva u Bijelom Polju - objašnjava Joksimović.

 Polaznici obuke upijaju znanje

 Vlasnik pekare i instruktor praktične nastave Nazmi Brahaj kaže da polaznici obuke upijaju znanja i da je se na najvećem mogućem nivou.

- Naše preduzeeće prvi put učestvuje u projektima koje nudi Zavod za zapošljavanje Crne Gore - Biro rada Bijelo Polje, i više nego smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno obukom i nabavkom određene opreme koja nam je zaista bila neophodna. Prijatno smo iznenađeni zainteresovanošću lica sa invaliditetom da rade u oblasti pekarstva - kaže Brhaj, dodajući da je pekara savremeno opremljena i uslovi za rad nijesu teški kao u tradicionalnom pekarstvu.

Dodaje i da će u okviru projekta biti organizovan okrugli sto na temu problema klasterizacije pekarstva u Bijelom Polju, te da će pokušati da zajedničkim nastupom povežu nevladin i sektor pekarske industrije, kao i širu zajednicu.

Projekat Zapošljavanje lica sa invaliditetom u oblasti pekarstva podržan je od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kroz grant šemu za zapošljavanje lica sa invaliditetom, a samostalna savjetnica u Birou rada Bijelo Polje, Vesna Vujisić kaže da se nada njegovoj uspješnoj realizaciji.

– Zavod za zapošljavanje još od od 2005. dodjeljuje grant šeme za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Do sada je realizovan veliki broj projekata koji je podrazumijevao obuku lica sa invaliditetom za razna zanimanja. Preko 50 odsto tih lica dobilo je zaposlenje tokom projekata, a jedan veliki dio njih ostao da radi i po isteku projekta. I ovo je jedna nova šansa za OSI i nadam se da će projekat do kraja biti uspješno realizovan - istakla je Vujisić.

Nadležni ne rješavaju problem nedostatka tehničke pomoći osobama s invaliditetom u ustanovama visokog obrazovanja.

Studentkinja Iva Vujisić kaže da se osjeća diskriminisanom. Ispričala je da zna za slučaj u kom je majka jednu djevojku sa Cetinja pratila do Pravnog fakulteta u Podgorici i bila je sa njom čitavog dana. Kritikuje nadležne što ne mogu da ostvare pravo koje im pripada

U osnovnim i srednjim školama zakonom je omogućeno osobama s invaliditetom da tokom školovanja imaju asistenta u nastavi. Nemaju, međutim, tu vrstu usluge na fakultetima zbog čega smatraju da su diskriminisani.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, koje se bori da se poboljša status ove populacije u društvu, u praksi bilježi slučaj da je student upisao određeni fakultet, ali ga je poslije napustio. Trebala mu je pomoć asistenta.

Anđela Miličić iz UMHCG kaže da su tražili 2020. od sva četiri univerziteta u Crnoj Gori da se obezbijedi studentima asistent u nastavi.

S Univerziteta Crne Gore kažu da je ovo pitanje sistemske prirode i za njega su potrebne inicijative koje treba da se pokrenu od donosioca zakona i nadležnih resornih ministarstava. Nijesu im, kako dodaju, stizali zahtjevi od studenata. Kažu da podržavaju sve aktivnosti koje će poboljšati položaj osoba s invaliditetom.

- Zakonski osnov na osnovu kog bi se mogli angažovati asistenti u nastavi, kao tehnička pomoć u cilju obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću osoba s invaliditetom, u visokoškolskom obrazovanju ne postoji, kao što postoji ta mogućnost u osnovnim i srednjim školama – kazali su sa najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

UMHCG se te 2020. obratilo i Ministarstvu prosvjete - s istom inicijativom. Miličić kaže da su tražili da se obezbijede asistenti kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te su im pisali i u decembru 2021, kada je rađen nacrt tog akta.

Iz Ministarstva prosvjete, kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, između ostalog, rekli su kratko da postoji opravdana potreba da visoko obrazovanje bude otvoreno i dostupno za sve, iako se konkretno asistencija u nastavi tretira Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama, koji se odnosi na douniverzitetsko školovanje.

- Država je u obavezi da obezbijedi asistente – kaže za Pobjedu studentkinja treće godine Fakulteta političkih nauka Iva Vujisić.

Ponovila je da osobe s invaliditetom imaju na to pravo, ali ne mogu da ga ostvare. Svjedočila je koliko je bilo teško njenim prijateljima zbog propusta u sistemu. Jednu studentkinju su do fakulteta pratili roditelji.

- Majka je išla sa jednom djevojkom sa Cetinja, do Pravnog fakulteta u Podgorici. Bila je sa njom čitavog dana, pa se vraćala na Cetinje. Zašto se to dešava? I roditeljima treba pomoć, da odmore, odrade nešto drugo – kaže Vujisić.

Vujisić ima asistenta koji joj pomaže na fakultetu, a dobila je tu vrstu pomoći preko Crvenog krsta koji realizuje određeni projekat. Plaća ga Glavni grad i projekat traje više od godinu. Vujisić, međutim, ističe da treba sistemski da se riješi trajno ovo pitanje, da se ne zavisi od projekata.

- Društvo hoće da bude napredno, idemo ka Evropskoj uniji, dajemo prava osobama sa invaliditetom, da budemo uključeni u sve, da bude što manje diskriminacije, hajde, onda, da im pomognemo. Ovo nije rješenje. Konstantno smo pod stresom hoćemo li imati asistenta ili ne – rekla je ona.

Vujisić koristi invalidska kolica, ne piše samostalno, to za nju radi asistent. Ima i oštećenje vida.

- U prvom semestru nijesam imala asistenta. To je bilo veoma naporno – rekla je ona.

Miličić iz UMHCG navodi da, što je možda i najvažnije, asistent u nastavi doprinosi da student s invaliditetom ostvari bolje rezultate tokom studija, što će mu u budućnosti omogućiti da bude konkurentniji na tržištu rada. U suprotnom, kako dodaje, osobe s invaliditetom postaju pasivni posmatrači, demotivisani da razvijaju svoje kapacitete i potencijale.

Pojedini studenti su nam nezvanično ispričali da pokušavaju sami da obezbijede asistenta, da ga sami plate. Objavljuju i oglase i nadaju se da će naći adekvatnu pomoć. Kritikuju nadležne što nijesu riješili problem, nego su ih pustili da se snalaze kako znaju i umiju, a samim tim im stvaraju dodatne troškove koje studentski budžet ne može da izdrži. Poručuju da javnost treba da zna da u mnogim razvijenim zemljama studenti ne brinu o tome. Imaju asistente čak i mimo fakulteta, gdje god da su - u trgovinama, saobraćaju...

 

Nemaju literaturu, tumača za znakovni jezik...

 

Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom kaže da su danas fakulteti i dalje nepristupačni studentima, da nema literature u pristupačnom formatu, nema dostupnog prevoza, tumača za znakovni jezik. Sve to, kako kaže, pokazuje zbog čega je usluga asistencije u nastavi značajna za osobe s invaliditetom.

- Moramo naglasiti da studenti, koji prvi put upisuju fakultet, susreću se s određenim psihološkim barijerama, u smislu prihvatanja nove sredine, što ukazuje na njen dodatni značaj. Ovo objašnjavamo na taj način jer se dešava da su neki od njih sticali prethodno obrazovanje u institucijama zatvorenog tipa tzv. današnji resursni centri – rekla je Miličić.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite za osobe s invaliditetom i njhove porodice. Besplatna pravna pomoć pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja za OSI i njihove porodice. Na ovaj način će se omogućiti OSI i njihovim porodicama koje nemaju dovoljno pravnog znanja i kapaciteta da na adekvatan način ostvare ili zaštite svoja prava i doprinesu aktivnom sprečavanju negativnih posljedica.

Stranke se mogu obratiti Udruženju i tražiti informacije i/li iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata, ukoliko dostave na uvid i na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju, besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti ili zaštiti. Na taj način OSI i njihove porodice bivaju obaviješteni ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, svakog radnog dana (ponedeljak – petak). Komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h) ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me svakog radnog dana (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ključ samostalnOStI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica kroz Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladnih organizacija za 2022.

Izložba likovnih radova žena s invaliditetom naslov je izložbe koja je otvorena u organizaciji NVO „Udruženje multiple skleroze Crne Gore“ i KIC-a „Budo Tomović“ u okviru oktobarskih dana kulture. U uvodnom obraćanju prisutnima Snežana Burzan Vuksanović, direktorica KIC-a, kazala je da je hol ove ustanove najprometnija galerija na svijetu, čiji zaposleni imaju poseban senzibilitet za radove osoba s invaliditetom. Kultura spaja različitosti i čini nas savršenima, istakla je ona, dok je predsjednica NVO „Udruženje multiple skleroze Crne Gore“, Andrijana Nikolić, apostrofirala dobrobit slikarskih radionica kao vid radne i okupacione terapije. Akademska slikarka, Danijela Drakulović, koja je otvorila izložbu objasnila je psihoterapeutski značabavljenja slikanjem za osobe s invaliditetom koje kroz slikarski izražaj organizuju fizičko i apstraktno.

„Za mene je ovaj dan itekako uzbudljiv“, rekla je Maja Celić koja je doputovala iz Berana.

Slikanjem sam se bavila intezivno od prije tridesetak godina, ali na nagovor i podršku moje psihološkinje Ane Golubović Popović uzela sam ponovo u ruku slikarski materijal prošle godine, pa sam ove godine u junu imala samostalnu izložbu u Polimskom muzeju pod pokroviteljstvom NVO „Iskra“.

Milodarka Pavićević i Tatjana Sekulić već su imale izložbu u KIC-u, no ova je za njih, kako su istakle, od posebnog značaja jer su svoje umijeće vremenom dotjerivale, te su se podgoričkoj publici predstavile slikama sa crnogorskim nacionalnim motivima, među kojima se ističu ornamenti sa džamadana i crnogorske kape,  uz nezaobilazne motive Podgorice i Stare Varoši, do modernih linija ženske siluete i pejzaža.

Jelena Kadić je u KIC-u do sada imala samostalnu izložbu prigodnih čestitaka i pozivnica prije tri godine. „Otada sam dosta radila na sebi i svom slikanju. Bilo je narudžbi čestitki, najviše preko društvene mreže instagram“, kazala je Jelena. „Od motiva se najviše traže čestitke sa cvijećem, a pozivnice za dječije rođendane slikam po porudžbini jer su prohtjevi naručilaca različiti. Uglavnom su to likovi iz animiranih filmova koje djeca vole.“

Ova izložba, koju je pratio bogat inovativni katalog, tek je dio bogatog oktobarskog repertoara KIC „Budo Tomović“ koju će zainteresovani moći da pogledaju u narednih desetak dana, kazao je Damir Hodžić, urednik likovnog programa KIC-a.


Izvor: Portal Montenegrina

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva adolescente s invaliditetom da se prijave za učešće na Psihološkim radionicama koje će se održavati do kraja novembra 2022.

Cilj organizovanja Radionica je da se adolescenti s invaliditetom osnaže za samostalno življenje i samostalno donošenje odluka kroz interaktivne radionice i grupe samopodrške na kojima će dijeliti iskustva o samostalnom životu. Na radionicama će se obrađivati teme od značaja za adolescente s invaliditetom kao što su: socijalno-emocionalne vještine, komunikacija, upravljanje emocijama, upravljanje stresom, prevencija i zaštita vršnjačkog nasilja, odnosi u porodici, odnosi s vršnjacima i dr.

S obzirom na to da će se na svakoj Radionici obrađivati različite teme učesnici će imati slobode da predlože teme za koje smatraju da im mogu biti od značaja i koje mogu doprijeniti boljem razumijevanju sebe. Na radionicama će biti korištene različite metode rada: igranje uloga, rad u grupama, igranje različitih psiholoških igrica i diskusije.

Takođe, za učešće na psihološkim radionicama za adolescente se mogu prijaviti svi zainteresovani adolescenti s invaliditetom, njihova braća i sestre i adolescenti čiji roditelji imaju invaliditet.

Psihološke radionice će se održavati u Podgorici, u prostorijama UMHCG do kraja novembra 2022. Zainteresovani kandidati/kinje se mogu prijaviti klikom na link: 
https://forms.gle/6JpDz8But6VXf3Mo9 s naznakom Prijava za psihološke radionice. 

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicima/ama će biti dostavljene informacije o mjestu i datumu održavanja susreta.

Psihološke Radionice se realizuju kroz projekat Održiva tranzicija za jednake mogućnosti (Sustainable Transition for Equal Possibilities) koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku UNICEF predstavništva u Crnoj Gori.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Kancelarijom za mlade Glavnog grada Podgorica organizuje radionicu za studente s invaliditetom u petak, 7. oktobra 2022. s početkom u 14.00 časova u Birziminium Hub-u.

Ova aktivnost ima za cilj informisanje studenata s invaliditetom o pravima i servisima podrške za vrijeme visokog obrazovanja. Prije svega mislimo na podršku pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije), pružanje informacija u cilju ostvarivanja prava na studentsku stipendiju i smještaj u studentskom domu. Takođe, na radionici će biti riječi i o motivaciji u cilju potizanja kvalitetnijih rezultata tokom studiranja, ali i prevazilaženju mogućih psiholoških barijera.

Kroz ovu aktivnost studenti će biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao studenti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. Prije svega ističemo: 

upućivanje inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. 

- upućivanje inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

- upućivanje Zahtjeva za povraćaj novca uplaćenog po osnovu naknade za školovanje ili drugih administrativnih troškova fakultetskoj jedinici/univerzitetu, i dr.

Ova aktivnost je finansijski podržana od stane Sekretarijata za lokalnu samoupravu - Kancelarije za mlade u okviru Glavnog grada Podgorica.

Pripremila: Anđela Miličić

U Javnoj predškolskoj ustanovi Đina Vrbica za boravak osoba s invaliditetom pristupačno je devet vrtića, a u Javnoj predškolskoj ustanovi (JPU) Ljubica Popović samo dva.

U JPU Đina Vrbica osobama s invaliditetom od 19 vaspitnih jedinica pristupačno je svega devet, dok je u Ljubici Popović ovim licima olakšan pristup samo u dva vrtića, a u osam postoje prepreke. Iz Ministarstva prosvjete kazali su da su svi objekti novijeg datuma, koji pripadaju JPU Đina Vrbica prilagođeni za boravak osoba s invaliditetom.

„U ranije građenim objektima radi se na stvaranju i poboljšanju uslova boravka djece s invaliditetom. Dvije vaspitne jedinice u JPU Ljubica Popović su urađene po svim standardima za osobe s invaliditetom. Ostale su djelimično prilagođavane u skladu s potrebama koje su se nametale. Svim obrazovno-vaspitnim ustanovama je poslato uputstvo, preporuke i instrukcije da ispune osnovne elemente pristupačnosti“, kazali su iz Ministarstva.

Gradnja objekta u Kučima još nije počela

Gradnja vrtića u Kučima, za koji je porodica Božović donirala plac od 600 kvadrata, još nije počela. Plac je doniran JPU Đina Vrbica još u januaru, ali se dalje od toga nije pošlo.

„Menadžment Ministarstva prosvjete je upoznat s činjenicom da je doniran plac u Kučima za izgradnju vrtića. Prethodna administracija nije formalizovala predviđenu procedure“, saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

Iz Ministarstva prosvjete nijesu saopštili kada će početi gradnja ove vaspitne jedinice.

Dijana Kadović, PR JPU Đina Vrbica, kaže da su boravku osoba s invaliditetom prilagođeni vrtići Dragan Radulović, Mali princ, Zvjezdani vrt, Dječja radost, kao i Mogli, Vladika Danilo, Bioče, Suncokreti i Dinoša.

„U vrtiću Stara varoš radi se na omogućavanju boljeg pristupa dvorištu, dok rampa postoji. Vaspitna jedinica Đina Vrbica ima rampu na jednom ulazu, a inače je više pristupa objektu. U ostalim vaspitnim jedinicama radimo na stvaranju i poboljšanju uslova boravka za djecu s invaliditetom“ kaže Kadović.

Direktorica JPU Ljubica Popović Vesna Nikolić kaže da su osobama s invaliditetom prilagođeni Suncokrili i Simba.

„Za sada su samo ove dvije vaspitne jedinice prilagođene osobama s invaliditetom. Ostale vrtiće ćemo prilagođavati u skladu s potrebama. Novi vrtić Simba ispunjava sve najsavremenije standarde za osobe sa svim vrstama invaliditeta. Za sada osam vaspitnih jedinica nije prilagođeno za OSI“ kazala je Nikolić.

Izvor: portal Dan

Priredio: Ivan Čović

„Moram kazati da nas je Javno preduzeće Morsko dobro (JP) Morsko dobro usporilo, pa je planirani iznos za tri rampe od 17.740 eura postao nedovoljan jer su cijene građevinskih materijala znatno uvećane, a rok za završetak projekta ističe krajem oktobra“, kaže Vesna Odalović.

Projekat nevladine organizacije Nova šansa u Novom predviđao je izgradnju tri spustne rampe za osobe s invaliditetom i teže pokretljive osobe u Herceg Novom, a ovog ljeta izgrađena je svega jedna. Inače, NVO Nova šansa u Novom je nosilac projekta pod nazivom Izgradimo rampe, učinimo da more bude pristupačno licima s invaliditetom, a uz prilična obećanja, obilaske lokacija i fotografisanje, podržali su ga Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Javno preduzeće Morsko dobro. Predsjednica NVO Nova šansa u Novom Vesna Odalović objašnjava da dinamika izgradnje rampi nije zavisila od njih, već od papirološke procedure.

„Završena je rampa u Igalu i idejni projekat za sličnu u Meljinama, dok za onu u Bijeloj na plaži ispod škole nije ni započet postupak. Postupak u ovoj fazi apsolutno ne zavisi od nas niti od naše partnerske organizacije NVO Novi razvoj. Stalno šaljemo dopise, raspitujemo se, ali taj papirološki dio procesa ide jako sporo. Jedva smo izgurali dokumentaciju i za spuštenu rampu koja je u Igalu. Agencija za izgradnju i razvoj grada nam je potpuno besplatno uradila projekat, naručen je inoks od kojeg je rampa pravljena. Nisam stručnjak, ali slušam struku, a oni kažu da je rampa izuzetno kvalitetno napravljena. Moram kazati da nas je JP Morsko dobro usporilo, sve je to zvučalo fino kada smo bili na sastancima, ali kada je trebalo da dođe do realizacije, to je bilo dosta usporeno. Sada su se ponovo pokrenuli i vratili nama pa imamo opet komunikaciju, inače je to tokom cijelog ljeta bila potpuna tišina. Neke druge stvari su, nažalost, bile važnije. Ipak mi kao društvo još uvijek nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebama OSI i jednakim pravima“, poručuje Odalović.

Spusne rampe koriste i majke s djecom

Vesna Odalović dodaje da je značaj spusnih rampi veliki jer ih ne koriste samo osobe s invaliditetom već i one koje otežano hodaju, stariji sugrađani i gosti kojima je potreban oslonac kao i majke s djecom.

Spusne rampe na plažama uvrštene su u Lokalni akcioni plan za oblast invalidnosti, a njihova izgranja jedan je od koraka ka ostvarivanju zadataka iz tog plana.

Partneri na projektu u Herceg Novom su NVO Nova šansa u Novom i NVO Novi razvoj, uz podršku Opštine Herceg Novi, a za finansiranje i izgradnju zaduženi su Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro.

Ono što dodatno pogoršava muk u komunikaciji s JP Morskim dobrom jeste da je planirani iznos za tri rampe od 17.740 eura postao nedovoljan jer su cijene građevinskih materijala znatno uvećane.

„Planirali smo da ćemo moći od sredstava koja smo dobili od resornog Ministarstva da uradimo tri rampe, naravno ne kompletne, ali makar ogradu od inoksa koji je jako skup. Cijene su se strašno mijenjale tako da smo jedva uspjeli da uradimo rampu u Igalu i preostalo je nešto malo sredstava za učešće u izgradnji rampe u Meljinama“, kazala je Odalović i dodala da rok za završetak projekta ističe krajem oktobra, a ono što brine jeste to što je sasvim neizvjestan dalji tok.

„To je neki krajnji rok, a mi nismo uradili nego jednu rampu, nažalost. Kako će se to dalje odvijati, tokom ovog preostalog mjeseca, ni sama ne znam. Stalno zovem, provjeravam, očekujem da mi se jave i da dogovorimo šta se može uraditi za preostali period. Moram dobiti i mišljenje Ministarstva kakvo rješenje nude i da li postoji šansa da se rok možda prolongira“, ističe Odalović.

Izvor: portal Dan

Priredio: Ivan Čović

Strana 5 od 41

Back to top