Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom organizuje završnu konferenciju "Pristup pravdi za OSI".

Konferencija će se održati u Podgorici, 19. septembra, s početkom u 11.00 časova, u hotelu Hilton (sala Jelena). Konferencija se organizuje s ciljem sagledavanja trenutnih garancija u oblasti pristupa pravdi i jednakog priznanja pred zakonom, kao i njihove primjene u praksi, odnosno iskustava osoba s invaliditetom u oblasti pristupa pravdi.

U uvodnom dijelu obratiće se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP) Samir Guberinić, i predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator projekta Milenko Vojičić.

Na konferenciji će, pored govornika, učestvovati  i drugi predstavnici institucija pravde, NVO, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, OSI i drugi.

Ova konferencija predstavlja završnu aktivnost projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), a uz finansijsku podršku Ministarstva pravde kroz javni konkurs „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018.

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Prvog dana Evropskog prvenstva za stonitenisere u Švedskoj, Radović je u grupnoj fazi ostvario dvije pobede i nalazi se na pragu plasmana u četvrtfinale. Filip je u prvom kolu pobedio Španca Andera Cepasa sa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), a u drugom Francuza Matea Bohasa sa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13). U utorak ga očekuje duel sa Italijanom Lorencom Korduom i borba za prvo mesto u grupi.

Prema kalkulacijama, Radović bi u slučaju poraza mogao da stigne do četvrtfinala, ali u ovom trenutku, a na osnovu svega prikazanog u prva dva meča niko o tome ne razmišlja. Cilj je pobjeda, cilj je prvo mjesto i nešto lakši rival u meču za medalju. Treba naglasiti da je svaka pobjeda od vitalnog značaja, jer svaka pobeda donosi bodove za rang listu na osnovu koje će se dijeliti vize za Paraolimpijske igre, a Radović je jako blizu cilja.

Luka Bakić koji debituje na velikom takmičenju kakvo je Evropsko prvenstvo, izgubio je od Britanca Kima Dejbla sa 3:1 (11:9, 11:9, 8:11 i 11:6), a zatim i od Poljaka Igora Mištala sa 3:2 (12:14, 11:8, 11:6, 12:14 i 13:11). Bakić je protiv velikog favorite Mištala imao i meč loptu koju nije uspio da iskoristi. U posljednjem kolu, igraće protiv Španca Hoze Manuel Ruiza Rejesa, a maksimalna pobjeda bi mogla da lansira Bakića u četvrtfinale.

Dejan Bašanović, koji kao i Bakić debituje na velikoj sceni, poražen je od Holanđanina Basa Hergelinka i Rusa Pavela Lukjanova maksimalno sa po 3:0. Poslendji rival u grupi biće mu Austrijanac Kristijan Gardoš, ali Bašanović nema šansi za plasman među osam najboljih.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji, nastupiće prvi put u istoriji i kao ekipa. Pojedinačni deo šampionata igra se prva tri dana, od 16. do 18. septembra, dok su mečevi u ekipnom delu zakazani od 19. do 21. septembra.

Izvor:  www. sportklub.rs  

Podgorica, PR pres servis- Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o poštovanju prava osoba s invaliditetom (OSI), jer se bez šireg sagledavanja i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može ništa uraditi.

To je ocijenila izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, na jednodnevnoj obuci za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija, a koji ima za cilj unapređenje komunikacije pravosudnih institucija sa OSI.

Obuka je dio projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji realizuje UMHCG, a koji je  finansijski podržalo Ministarstvo pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. godini.

Vujačić je rekla da je na treningu 20-ak učesnika sa kojima se razgovara o garancijama prava OSI, s posebnim naglaskom na pristup pravdi.

„Komentarisali smo kako način na koji posmatramo OSI utiče na to na koji ćemo način garantovati njihova ljudska prava i kojim pristupom. Da li će te garancije zaista značiti nediskriminaciju, ravnopravnost, izjednačavanje mogućnosti i sve ono što su principi modernih ljudskih prava, ili ćemo imati norme koje su garantovane iz ranijih modela koje mogu biti omalovažavajuće i diskriminatorne za OSI“, kazala je Vujačić.

Ona je rekla da se naročito u oblasti socijalne zaštite, zdravlja i pravde koriste forumulacije koje mogu stvarati prepreke u praksi ili dovesti OSI u situaciju da odustanu od borbe za svoja prava, „iako je namjera zakonodavca i zakonopisca bila najbolja“.

„Ako polazimo od činjenice da osobama s invaliditetom treba pomoć, a ne omogućiti uslove za ravnopravnost onda možemo doći u situaciju da imamo negativne odredbe, koje dovode do toga da su OSI zavisne ne samo od svojih porodica, nego i od sistema i da u takvoj zavisnosti ne ostvaruju svoja prava na dostojanstven način i da nailaze na različite prepreke i u pristupu pravdi“, pojasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, u nekim zakonima postoje loše norme koje ne definišu mogućnost izbora OSI.

„Npr. osoba oštećenog sluha ne može prioritetno izabrati da koristi tumača za znakovni jezik, već je to tek treća opcija koju sud uzima u obzir ukoliko ne može da se sporazumije sa strankom pisanim ili drugim putem. Takođe, ukoliko osobe oštećenog vida imaju faksimil kao svojeručni potpis, ne mogu ga koristiti u postupcima pred sudom, ili nekim drugim povezanim postupcima, već moraju isključivo ostaviti otisak prsta, što je po zakonu definisano kao nepismenost. Pa zamislite situaciju kada osoba oštećenog vida, koja je fakultetski obrazovana treba da ostavi otisak prsta, jer faksimil nije priznat kao potpis“, ukazala je Vujačić.

Ona je pojasnila da se u postupcima pred sudovima osobama sa fizičkim invaliditetom ili korisnicima pomagala navodno izlazi u susret time što se ročište organizuje na drugom mjestu.

„Ne vidi se problem u sudu kao instituciji koja je nepristupačna, nego se se pod znacima navoda udovoljava OSI što ne bi smjelo da bude dugoročno, već samo prelazno rješenje“, istakla je Vujačić.

Bez razmišljanja i široke slike o OSI i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može se, kako smatra, ništa uraditi.

„Sistem, prije svega mora da prihvati da ima zastarjela rješenja i da mora da mijenja zakonske odredbe, ne samo u oblasti pristupa pravdi, nego i u mnogim drugim oblastima gdje je horizontalno zakonodavtsvo povezano i gdje dolazi do prepisivanja normi. I kada se prihvati da će to omogućiti ne samo OSI da uživaju svoja prava, već i sistemu da jednostavnije funkcioniše, imaćemo mnogo manje prepreka u praksi“, kazala je Vujačić.

Promjena percepcije kroz promjenu zakona, kako je rekla, mora da dovede do dugoročnijih rješenja koja „nekada zahtjevaju vrijeme, ali mislim da je važno da za početak budemo svjesni da crnogorsko zakonodavstvo mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bismo mogli govoriti o poštovanju prava OSI“.

„Da više makar ne govorimo o garancijama, nego o primjeni. Jer smo mi i dalje na nivou da pričamo o garancijama prava OSI, a ne samo o primjeni“, zaključila je Vujačić.

Detaljnije na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=53RFUuLgdZI

Izvor: PR Centar

Pomalo naviknuti na holivudskim celofanom umotane stereotipne likove s invaliditetom, prikazane na suprotnim polovima: potpune nemoći i zavisnosti, ili, nasuprot njima, superherojstva, nerijetko zaboravljamo na to da osobe s invaliditetom žive svoje nimalo holivudske živote svuda oko nas. Okruženi barijerama, neznanjem, nevještim pokušajima da se udjeljivanje teško stečenih prava „na kašičicu“ smatra izuzetnim dostignućem i „brigom“, u svijetu u kojem se i prosti izlazak iz kuće dovede u istu ravan uspjeha kao let na Mars, odlučili smo da ipak živimo. Uz par trikova, dodir svjetlosti ili eto, iz inata.

Filmovi Ambrozovi životni trikovi, Dodir svjetlosti i Iz inata, u režiji Gojka Berkuljana osmišljeni su da mijenjaju perspektivu iz koje posmatramo invaliditet. Ni kao superheroje, ni kao nekoga koga treba žaliti, u filmovima upoznajemo svakodnevicu tri osobe kojima je jedina zajednička karakteristika invaliditet. S različitim životnim iskustvima, hobijima, interesovanjima, pogledima na svijet. U tom pogledu na svijet sve troje protagonista dijele jednu vrijednost koja je jedini put do uspjeha – jednakost. Bez pristajanja na išta manje, i bez težnje za nezasluženim dobijanjem bilo čega više.

„Ambrozovi životni trikovi“ govori o Ambrozu Nikaču, čovjeku s mnoštvom talenata, sportisti, korisniku kolica uz koga ćete naučiti kako se „pravilno“ ophoditi prema korisnicima kolica i o tome šta se uopšte od osoba s invaliditetom može očekivati. Na potpuno neočekivan način. Pogledajte. (link: https://youtu.be/dHQkdIqAlxU)

„Dodir svjetlosti“ priča je o Anđeli Dragović, studentkinji prava, ljubiteljki pozorišta, djevojci koja je naučila da razbija stereotipe o osobama s oštećenjem vida. Da saznate više, preporučujemo da poslušate šta je Anđela imala da kaže. (link: https://youtu.be/rDRtI2HzH3o)

„Iz inata“ donosi priču o Anđeli Radovanović, profesorici ruskog jezika i književnosti, pjesnikinji, govoreći kroz njene stihove o svijetu emocija između Latinske Amerike i Sibira. (link: https://youtu.be/i-eHKPd9G48)

Garantujemo vam uživanje, uz odličnu muziku, vrhunsku režiju i animacije. Pripremite kokice i upustite se u avanturu smijeha, emocija i dubokog razmišljanja.

Filmovi su snimljeni u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji je UMHCG sprovodilo u partnerstvu s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) uz finansijku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Napomena: Stavovi izneseni u ovom materijalu isključiva su odgovornost UMHCG, i nužno ne predstavljaju stavove Evropske unije i/li Ministarstva javne uprave.

Pripremila: Anđela Radovanović

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na državljanstvo, potrebnom dokumentacijom i procedurom izdavanja dokumenata.

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s ostvarivanjem prava na ličnu kartu i pasoš, potrebnom dokumentacijom i procedurom izdavanja dokumenata.

Model podrške i omasovljenje sjedeće odbojke u Crnoj Gori i regionu bila je tema sastanka s predsjednikom Evropske paraodbojkaške federacije Brankom Mihorkom, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta (POK).

Navodi se da je Mihorko bio gost predsjednika POK, Igora Tomića.

Saopšteno je da je Miihorko prezentovao niz ideja i projekata za omasovljenje sjedeće odbojke u Crnoj Gori i regionu.

Predsjednik POK, Igor Tomić kazao je da je bilo zadovoljstvo ugostiti čovjeka koji ima preko tri decenije iskustva u sportu osoba sa invaliditetom i pet Paraolimpijskih igara iza sebe.

“Ideje koje smo čuli će nam puno značiti u daljem razvoju sjedeće odbojke u Crnoj Gori”, kazao je Tomić.

Radnom sastanku su prisustvovali i predstavnica pljevaljskog Seta, jedinog kluba sjedeće odbojke u Crnoj Gori, Mira Topović i predstavnik trenera Branislav Bulatović.

Izvor: Agencija Mina

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  (UMHCG) u saradnji sa Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom iz Bijelog Polje (UPOSIBP) u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom organizuje jednodenvnu obuku za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija.

Obuka će se održati u Podgorici 11. septembra, s početkom u 9.30 časova, u hotelu CentreVille. Obuka se organizuje s ciljem unaprjeđenja komunikacije pravosudnih institucija s OSI i unaprjeđenja informisanosti zaposlenih u institucijama pravde o načinima komunikacije, pružanju razumnih i proceduralnih adaptacija. Cilj obuke je i informisanje opšte javnosti o osnovnim pravima i slobodama osoba s invaliditetom na jednak pristup pravdi i jednako priznanje lica pred zakonom.

Među učesnicima se očekuju predstavnici institucija pravde, notari, predstavnici NVO, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, OSI i drugi.

Ova aktivnost dio je projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP), a uz finansijsku podršku Ministarstva pravde kroz javni konkurs „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018.

Pozivaju se mediji da isprate pomenuti trening i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Podgorica, (MINA) – Crna Gora i dalje nema jedinstvenu bazu osoba s invaliditetom (OSI), čija je potreba prepoznata prilikom definisanje prve Strategije za integraciju te populacije za period 2008 – 2016 jer ministarstva rada i socijalnog staranja i zdravlja prebacaju odgovornost za izradu registra.

Izvršna direktoricaica Udruženja mladih za hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić podsjetila je da je nedostatak jedinstvene baze o osobama s invaliditetom u Crnoj Gori prepoznat kao problem i slabost prilikom definisanja prve Strategije za integraciju lica sa invaliditetom za period 2008 – 2016, kao tada jedinog nacionalnog dokumenta koji se bavio pravima OSI.

Prema njenim riječima, većina tada prepoznatih problema, s kojima su se suočavale OSI, ali i Crna Gora, nijesu riješeni upravo zbog nepostojanja jedinstvene baze.

Ona je agenciji MINA kazala da, iako je mjera koja se odnosi na registar unijeta u novu Strategiju za period 2016 – 2020, ministarstva rada i socijalnog staranja i zdravlja prebacuju odgovornost.

„Pritom nijedan organ ne preduzima ništa, niti Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao nadležno za koordinaciju nad Strategijom obavještava Vladu o postojanju problema kako bi Vlada posredovala, odnosno dodatnim zaključkom zadužila organe na preduzimanje aktivnosti u cilju realizacije ove mjere“, istakla je Vujačić.

Ona je kazala da, imajući u vidu da se ta mjera ne može sprovesti bez usvajanja posebnog zakonskog rješenja, Zakona o registru osoba s invaliditetom, i imajući u vidu činjenicu da aktivnosti nijesu ni započete, ostaje zabrinutost da li će se bilo šta uraditi do kraja naredne godine.

„Ipak ovaj problem nije riješen tokom sprovođenja prve Strategije, a ukoliko državne institucije nastave praksu prebacivanja odgovornosti biće ista sudbina i s važećom Strategijom do 2020“, upozorila je Vujačić.

Ona je ukazala da registar treba da sadrži ne samo podatke o ukupnom broju osoba s invaliditetom, što Crna Gora i dalje nema, već i njihov socijalni i materijalni status, potrebe za pomagalima, uslugama podrške za život u zajednici, procjenu životnih troškova nastalih zbog invaliditeta.

Baza bi posjedovala i demografske podatke i druge važne informacije koje bi, takođe, služile za kreiranje i sprovođenje politika namijenjenih osobama s invaliditetom, ali i praćenje njihove primjene i uticaja na OSI.

Vujačić je napomenula da Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, osim što državu obavezuje na posjedovanje i redovno prikupljanje statističkih i drugih podataka, definiše obavezu države da prilikom kreiranja bilo koje politike i akta uzme u razmatranje uticaj na OSI.

To bi, dodaje ona, značilo da se prilikom kreiranja bilo koje politike u oblasti energetike, saobraćaja, poljoprivrede mora uzeti u obzir uticaj na OSI, a posebno prilikom planiranja i kreiranja politika koje usko dotiču pitanja OSI.

„U Crnoj Gori to nije slučaj, a jedan od uzroka je činjenica da država ni dalje ne planira, ne definiše, i ne sprovodi sveobuhvatnu politiku koja će obuhvatiti sve osobe s invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Nasuprot tome, kako je kazala, država u različitim oblastima osniva i finansira rad različitih komisija koje utvrđuju i „procjenjuju“ invaliditet.

„To najčešće utvrđuju na osnovu medicinskih indikacija i takozvanih smetnji, a ne u skladu s definicijom invaliditeta datom u pomenutoj Konvenciji po kojoj invaliditet predstavlja interakciju između dugoročnog psihosocijalnog, intelektualnog, fizičkog i senzornog oštećenja (invalidnosti) i barijera u okruženju koje otežavaju puno i efektivano učešće OSI u društvu na jednakim osnovama s drugima“, objasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, to znači da bi se prilikom procjene invalidnosti trebali uzeti u obzir medicinski i drugi faktori, odnosno uzroci njenog nastanka.

Vujačić je dodala da bi se uzeli u obzir i širi društveni faktori odnosno procjena prepreka s kojima se suočava OSI i uticaja tih prepreka na njen život i njene potrebe.

„Međutim, postojanje različitih komisija u Crnoj Gori dovodi do postojanja različitih rješenja kojim je utvrđena invalidnost ili invaliditet, a koja su često izražena različitim procentima u različitim sektorima: obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, penzijsko-invalidski sistem i zapošljavanje“, rekla je Vujačić.

Sve to, kako je navela, dovodi do konfuzije, ali i ogromnih administrativnih barijera s kojima se suočavaju OSI prilikom ostvarivanja bilo kojeg prava, u bilo kojoj oblasti mimo one iz koje posjeduje rješenje.

Vujačić je istakla da država taj sistem čini dodatno komplikovanim jer ostvarivanje određenih prava uslovljava nekada rješenjem koje ne izdaje nijedan organ.

„Tako na primjer, za oslobađanje od carine i PDV prilikom uvoza vozila specijalno namijenjenog za OSI, propisano je posjedovanje rješenja o utvđenom tjelesnom oštećenju donjih ekstremiteta od 80 odsto ili više procenata, ali takvo rješenje ne izdaje nijedan organ, niti dokumenta koja traži Uprava carina (rješenje o ličnoj invalidnini ili dodatku za njegu i pomoć) posjeduju informaciju o procentu oštećenja“, navela je Vujačić.

Ona je ukazala da zbog toga Uprava carina nerijetko pravi administrativne barijere OSI prilikom ostvarivanja tog prava i da takvi primjeri nerijetko proizvode dodatne troškove za osobe s invaliditetom i obeshrabruju ih od dalje procedure i ostvarivanja prava.

„Država umjesto da spriječi i kada prepozna takve probleme u praksi, iste riješi izmjenom politika, ona podstiče administrativne i druge barijere sve na štetu osoba s invaliditetom, ali nekada se na taj način izaziva dodatan trošak i resurs i za samu državu“, kazala je Vujačić.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su podsjetili da je Vlada donijela Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2016-2020, sa Akcionim planom i da su u dokumentu jasno definisani nosioci određenih aktivnosti.

Kako su objasnili, prva mjera koja se odnosi na Ministarstvo zdravlja u okviru Akcionog plana 2018-2019. za Strategiju za ostvarivanje prava lica sa invaliditetom je formiranje Registra lica sa invaliditetom.

Rok za realizaciju te mjere je predviđen za period 2018-2019. 

„Imajući u vidu činjenicu da je stepen i kategoriju invaliditeta jedino moguće utvrditi na osnovu medicinske ekspertize, odnosno, utvrđene dijagnoze od ljekara, smatramo da izrada Registra isključivo može biti u nadležnosti Ministarstva zdravlja“, odgovorili su iz resora Kemala Purišića.

Kako su kazali, razlog više je to što ljekar (pedijatar) u toku prve godine života minimum četiri puta godišnje vidi dijete, pa samim tim može i prepoznati invaliditet.

Kada su prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite u pitanju, iz Ministarstva rada su kazali da Centri za socijalni rad vode evidenciju o korisnicima koji su ostvarili pravo na dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidininu.

„Kada je oblast tržišta rada i zapošljavanja u pitanju, ZZZCG vodi evidenciju shodno zakonu o nezaposlenim licima, uključujući nezaposlene OSI kojih je u septembru na evidenciji bilo 11.039 od čega je Komisija ZZZCG za profesionalnu rehabilitaciju donijela rješenje za 9.697“, naveli su iz Ministarstva rada.

Iz Ministarstva zdravlja kazali da je taj resor na osnovu Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva donijelo Pravilnik o načinu popunjavanja i obrascima prijava o utvrđenoj bolesti za koju se vodi registar, a koje popunjavaju zdravstvene ustanove.

Oni su kazali da registre izrađuje Institut za javno zdravlje i da trenutno postoje registri za maligne neoplazme, šećernu bolest, ishemijsku bolest srca (akutni koronarni sindrom), cerebrovaskularne bolesi i narkomaniju.

Kako su rekli, Ministarstvo rada i socijalnog staranja donosi Pravilnike i formira komisije koje rade pri Zavodima za zapošljavanje, Centrima za socijalni, radi ostvarivanja prava osiguranika na zapošljavanje, materijalno obezbjeđenje, dodatka za tuđu njegu, ličnu invalidninu i drugo.

„Registar osoba sa invaliditetom svakako treba da postoji radi ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom iz socijalne zaštite, zapošljavanja, penzijsko invalidskog osiguranja, koja su u nadležnosti Ministaratva rada i socijalnog staranja“, rekli su iz resora Kemala Purišića.

Oni su poručili da će Ministarstvo zdravlja, ako Ministarstvo rada i socijalnog staranja bude formirlo radnu grupu za izradu registra, sa svojim predstavnikom doprinjeti njegovoj izradi.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD.

Izvor: Agencija Mina

Fotografija: PR Centar 

PROJEKAT DRUŠTVA PRIJATELJA BIBLIOTEKE "NJEGOŠ"

Pored obuke za korišćenje opreme, koja će biti organizovana za zaposlene u Biblioteci, biće i obuka za lica s oštećenjem vida za rad na računaru i korišćenje tehničke opreme.

Narodna biblioteka „Njegoš“ naredne godine biće dostupna i licima s oštećenjem vida zahvaljujući projektu „Čitam, dakle postojim“ koji realizuje Društvo prijatelja biblioteke „Njegoš“ u saradnji s pomenutom bibliotekom.

„U Nikšiću ne postoji dovoljna količina opreme i literature koja je namijenjena licima s oštećenjem vida što dovodi do toga da ova lica nemaju adekvatan način da dođu do izvora znanja i informisanja u onoj mjeri u kojoj bi to oni zaista htjeli. Pristupačnost informacija i literature za ova lica predstavlja jednu od najvećih barijera, jer je to preduslov za obrazovanje, dodatnu edukaciju, zabavu, kulturu, kao i kvalitetan razvoj ličnosti. Osim toga, ovo u značajnoj mjeri onemogućuje i njihovu uključenost u kulturno-umjetnički život grada”, kazao je Radoje Kandić, predsjednik Društva prijatelja biblioteke “Nikšić”.

Osobe s oštećenje vida iz Nikšića, a njih je oko 1.700, prinuđene su da potrebnu literaturu pozajmljuju iz Biblioteke za slijepe koja se nalazi u Podgorici. Nabavkom adekvatne opreme i edukacijom kadra cijeli bibliotečki fond biće dostupan osobama s oštećenjem vida, a predviđena je i nabavka lektira za osnovnu školu u audio formatu, koja će biti donacija Biblioteke za slijepe.

“Uvođenje nove bibliotečke usluge biće od velike koristi i disleksičnim osobama koje zbog teškoća u čitanju imaju problema sa razumijevanjem pročitanog, osobama s autizmom ili osobama s multiple skleroze”, istakao je Kandić.

Pored obuke za korišćenje opreme, koja će biti organizovana za zaposlene u Biblioteci, biće i obuka za lica s oštećenjem vida za rad na računaru i korišćenje tehničke opreme. Tokom realizacije projekta biće odštampana zbirka pjesama na Brajevom pismu i prva slovarica na ijekavici koja će biti prilagođena licima s oštećenjem vida i koja će biti distribuirana svim osnovnim školama u gradu pod Trebjesom.

“Nabavka opreme i literature i obuka osoblja je element održivosti projekta, jer i nakon što se završi njegova implementacija ona će ostati na raspolaganju svim korisnicima biblioteke kojima je neophodna. Slovarica prilagođena licima s oštećenjem vida biće takođe dugoročno dostupna ovim kategorijama”, istakao je Kandić.

Direktna ciljna grupa projekta su pet osoba s oštećenje vida, članova Organizacije slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, i dvoje zaposlenih u biblioteci „Njegoš“ Nikšić koji će proći predviđene obuke, dok su indirektna ciljna grupa svi članovi pomenute Organizacije, njih 65.

Goran Macanović, predsjednik Organizacije slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, smatra da će nabavka tehničke opreme (računar, skener, čitač ekrana i sintetizator govora) biti polazna osnova za dalje aktivnosti kojima će se stvoriti uslovi da “sve osobe koje imaju poteškoća u čitanju standardne štampe bez prepreka koriste usluge bibliotečkog fonda biblioteke ‘Njegoš’ i da na taj način ravnopravno sa drugima konzumiraju kulturne sadržaje”.

“Za nas iz Organizacije slijepih je posebno dragocjeno to što je ideja o ovom projektu potekla upravo od članova Društva prijatelja biblioteke a ne od nas, jer nam ta činjenica govori da kod jednog dijela javnosti postoji razvijena svijest da sadržaji namijenjeni široj javnosti moraju biti pristupačni i osobama s invaliditetom. Cijenimo i sam pristup u razvoju ideje, a on se odnosi na to da su nas članovi Društva kontinuirano uključivali i sa nama se aktivno konsultovali oko svake faze pisanja, do odobravanja i realizacije projekta”, istakao je Macanović uz uvjerenje da je pomenuti projekat samo početak dugoročne i kvalitetne saradnje Organizacije slijepih sa institucijama kulture i NVO koje djeluju na području Nikšića.
Projekat će trajati do aprila naredne godine, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Društvo prijatelja bibliteke „Njegoš“ je osnovano 19. januara prošle godine na inicijativu troje, tada, mladih studenata entuzijasta i za godinu i po rada uspjeli su da organizuju nekoliko veoma uspješnih večeri poezije i prikupe skoro 12.5 hiljada knjiga i sve ih ustupe biblioteci “Njegoš”.

Prva narodna biblioteka sa odjeljenjem prilagođenim osobama s oštećenjem vida

Iz Društva prijatelja biblioteke “Njegoš” su uvidjeli da između nadležnih institucija i organizacija čiji djelokrug rada se tiče osoba s oštećenje vida ne postoji nikakva saradnja, pa je njihova prva aktivnost u sklopu projekta bila potpisivanje sporazuma između njih, Narodne biblioteke “Njegoš” i Organizacije slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, što će, nadaju se, rezultirati zajedničkim projektima.

„Biblioteka, kao jedno od najdjelotvornijih okruženja za integraciju osoba sa oštećenjem vida je prepoznala potrebu za pružanjem pomoći osobama s invaliditetom i smatram da samo svakodnevnom brigom i kulturnim umrežavanjem potpomažemo jednakost, participaciju i njihovo zapošljavanje. Neću pretjerati ako kažem da će Biblioteka postati prva među narodnim bibliotekama koja će imati odjeljenje prilagođeno osobama s oštećenjem vida. Planiramo organizovanje obuke za stručno usavršavanje pružalaca usluga za lica s oštećenjem vida, treninge i radionice za različite ciljne grupe, a trudićemo se da eleminišemo fizičku barijeru čime ćemo povećati dostupnost i vidljivost“, kazala je direktorica biblioteke „Njegoš“, Renata Bulajić.

Izvor: Portal Vijesti