Crnogorski stonoteniseri u Helsinborgu pokazali su da i mali mogu biti veliki u nevjerovatnim mečevima sa stonoteniskim velesilama i velikim igračima Mateom Bohasom, Hoze Manuelom Rejesom, Basom Hergelinkom, Igorom Mištalom i Patrikom Čajnovskim, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.

Stonoteniska reprezentacija nastup na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom završila je sa dvije medalje – srebrnom Filipa Radovića i bronzanom u ekipnom dijelu.

Tomić se posebno zahvalio stručnom timu, koji je, kako je kazao, bio garant da rezultat nije slučajan.

“Hvala Čedu Damjanoviću, Iliji Lupuleskom jednom od najboljih stonotenisera koji je ovaj region imao. On je pomogao pripreme reprezentacije i dao poseban šmek rezultatu. Veliko hvala Nikolaju Lupuleskuu za sve što je uradio, ne samo za paraolimpizam u Crnoj Gori i rezultat Filipa Radovića, nego što ga je, u onom ljudskom smislu sa svojom porodicom, sa 15 godina prihvatio kao svog člana i od njega napravio velikog šampiona”, kazao je Tomić na konferenciji za novinare.

On se zahvalio državi Crnoj Gori i ministarstvu sporta i mladih na čelu sa ministrom Nikolom Janovićem.

“Oni su svih ovih godina podržavali, a ove godine najviše podržali program POK. koji je veoma zahtjevan i složen. Bez takve podrške sigurno naši stonoteniseri ne bi bili gdje su i ne bi na ovaj način vratili državi Crnoj Gori takvim rezultatom”, rekao je Tomić.

Prema njegovim riječima, ostati konkurentan u svijetu paraolimpizma je kompleksno, posebno u surovom načinu kvalifikacija, kakve su u stonom tenisu.

“Mora se igrati bukvalno iz dana u dan na najvećem nivou kako bi trasirali krajnji cilj – plasman u Tokio gdje očekujem da imamo jednog, a možda čak i ekipu”, rekao je Tomić.

On je naglasio da je plasman Radovića u Tokio jedan od najvećih projekata u istoriji POK.

“Nadam se da će mu se u Tokiju priključiti i Bakić, preko Viner turnira – kao završnog kvalifikacionog i kao pobjednik izboriti vizu za Tokio. Nadam se da će Crna Gora, pored izvjesne atletike i nadam se plivača Ilije Tadića, prvi put na Paraolimpijskim igrama imati i stoni tenis”, rekao je Tomić.

Trener reprezentacije Nikolae Lupulesku zahvalio se Tomiću i porodici Radović na ukazanom povjerenju i podršci.

“Srebrna medalja Radovića je rezultat petogodišnjeg napornog rada – po pet do šest sati dnevno. Poslije bronzanih odličja u Vejlu i Laškom stiglo je i srebro u Helsingborgu. Veliki uspjeh ostvaren je i u ekipnoj konkurenciji, gdje smo Luku Bakića uspjeli da uigramo sa Radovićem i dovedemo ih do medalje”, kazao je Lupulesku.

Radović je u pojedinačnoj konkurenciji srebrnu medalju zaslužio sa pet pobjeda u šest mečeva.

Upisao je i dva trijumfa u ekipnom dijelu šampionata.

Plasman među osam najboljih izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama protiv Španca Andera Cepasa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), Francuza Matea Bohasa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13) i Italijana Lorenca Kordua 3:0 (11:6, 11:6 i 11:5).

U četvrtfinalnom meču eliminisao je Holanđanina Basa Hergelinka 3:2 (12:10, 11:4, 9:11, 13:15 i 11:5), dok je u polufinalu pobijedio Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:7, 11:5, 6:11 i 12:10).

U finalnom meču poražen je od Poljaka Patrika Čojnovskog 3:1 (11:3, 13:15, 11:6 i 11:4).

Radović je u Helsingborgu osvojio prvu evropsku srebrnu medalju, nakon što je na prethodna dva šampionata, u Vejlu 2015. i Laškom dvije godine kasnije, bio bronzini.

“Veoma sam srećan i zadovoljan postignutim rezultatom, niko nije mogao da očekuje da ćemo osvojiti dvije medalje. U pojedinačnom dijelu sam odigrao na visokom nivou i kako su dolazili mečevi podizao sam formu. To je rezultiralo srebrnom medaljom. U finalu sam poražen od Čajnovskog, od realno najboljeg igrača svijeta”, kazao je Radović.

Radović je istakao da ekipa, u čijem sastavu su osim njega bili i Luka Bakić i Dejan Bašanović, ekipni dio počela lošije od očekivanog.

“Podizali smo formu i u direktnom meču za bronzanu medalju pobijedili smo Španiju, srebrnu sa Paraolimpijskih igara u Rio de Žaneiru. Priredili smo iznenađenje i slavili u dva dramatična meča u dublu i singlu, kojem sam pobijedio Rejesa. Ostvarili smo veliki uspjeh, veliko hvala svima koji su me podržavali”, kazao je Radović.

On je, odgovarajući na pitanje koji mu je meč od osam odigranih bio najteži, naglasio da je to bio četvrtfinalni protiv Gergelinka.

“Najteži je bio protiv Hergelinka, gdje sam u neizvjesnom meču slavio 3:2. U meču, u kojem sam imao konstantnu prednost, vodio 2:0 u setovima i 6:2 i 9:6 u trećem. Počeo sam prije kraja meča da slavim, što je protivnik iskoristio i uzeo mi set, a poslije i drugi. U petom sam napravio prednost rano i zadržao je do kraja”, kazao je Radović.

Crnogorska selekcija na startu ekipnog dijela poražena je od Francuske 2:1, dok je u naredna dva kola slavila protiv Rusije i Španije po 2:0 I kao drugoplasirana izborila polkufinale.

U meču za finale izgubila je od Poljske, novog-starog šampiona, 2:0.

Član ekipe Luka Bakić kazao je da se nada da su medaljom opravdali očekivanja crnogorske javnosti.

“Iskrene čestitke Radoviću na fenomenalnoj igri. Nijesam počeo turnir kako sam želio, ali sam podizao formu i u trećem kolu pobijedio odličnog Španca, Ruisa Rejesa. U ekipnom dijelu sam uz Radovića uspio da dođem do željenog nivoa igre, koji nam je omogućio da se domognemo medalje. Vjerujem da na narednim takmičenjima medalja može biti još sjajnija”, rekao je Bakić.

Bašanović je kazao da je, iako najstariji u ekipi, imao čast i privilegiju da sa Radovićem i Bakićem predstavlja Crnu Goru na tako velikom i značajnom takmičenju.

“Učešće na EP je poseban osjećaj, koji nosi posebnu emociju pripadnosti nečemu. Predstavljanje svoje države i nastupi pod crnogorskom zastavom su privilegija. To je teško doživjeti na nekim drugim takmičenjima, na kojima sam do sada učestvovao. Imao sam privilegiju da zajedno nastupam sa Radovićem, koji sa trećeg šampionata donosi medalju. On je istinski, u sportskom i ljudskom smislu, lider reprezentacije”, rekao je Bašanović.

On je istakao da je Bakić svoj potencijal pokazao pobijedom nad drugim nosiocem EP.

“Oni će zajedno na narednim šampionatima pokazati svoje potencijale i Crnu Goru obradovati novim medaljama. Siguran sam da ćemo u narednom periodu, na nekom velikom takmičenju, slušati crnogorsku himnu. Nadam se da će to biti u Tokiju”, kazao je Bašanović.

Bakić i Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi.

Šampionat Evrope okupio je 296 takmičara iz 35 država Evrope.

Preuzeto s: Min@ Crnogorska informativna agencija

REAGOVANJE NA NAVODE U PRILOGU EMITOVANOM U DNEVNIKU II RTCG OD 23. SEPTEMBRA 2019. POD NAZIVOM PODRŽANE IZMJENE ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Savez slijepih Crne Gore, kao autentična organizacija koja zastupa interese osoba  sa oštećenjem vida, oštro i odlučno odbacujesve neistine koje su se čule na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, a u vezi s obilježavanjem informacija o proizvodima na brajevom pismu. Naime, u  Dnevniku 2 na Javnom servisu RTCG smo mogli čuti pregršt neistina da ne kažemo neku težu, ali bi bila adekvatnija riječ, od strane  vlasnika  jedne od  trgovačkih firmi koji prebrojava osobe s oštećenjem vida i koliko njih koristi brajevo pismo, te pominje neke milione koje trgovci troše tj. koje bi trošili ukoliko bi primjenjivali Zakon.

Pritom on taj zakon ne primjenjuje još od 2014. iako je imao  zakonsku obavezu, pa bi bilo  korektno da  informiše javnost koliko je za ovih, više od pet godina, zbog nepoštovanja Zakona, platio prekršajnih kazni koje isti taj Zakon propisuje.

Isti gospodin iznosi neistinu da je obilježavanje proizvoda tehnički neizvodljivo, a istina je da ni on, ali ni ostali trgovci, više od pet godina odbijaju da bar pokušaju razmisliti o tehničkim rješenjima, već sve ovo vrijeme ponavljaju neistine vjerujući da će “sto puta izgovorena nestina postati istina” i da će ubijediti poslanike da izmjenama Zakona o zaštiti potrošača ukinu obavezu obilježavanja informacija na brajevom pismu. Nažalost, slušajući dio izlaganja poslanika Konjevića i Nimanbegua, prenesenih u prilogu Dnevnika, stiče se utisak da im to u određenoj mjeri i uspijeva i posebno zabrinjava jednostranost stavova koje smo čuli od poslanika.

Bilo bi za očekivati da pomenuti poslanici, ali i  svi ostali članovi Odbora i  saziva Skupštine čuju i glas građana koje zastupaju, u ovom slučaju osoba s oštećenim vidom, i da  onda donose  zaključke i javno ih iznose. Nije nama potreban osjećaj i senzibilitet poslanika Konjevića i njegovih kolega, ali ni trgovaca već nam je potrebno poštovanje ljudskih prava, a iskreno vjerujemo da gdin Konjević zna da u poštovanju ljudskih prava tj. primjeni Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom „dara ne može preći mjeru“.

A sada želimo da damo i nekoliko istinitih i konkretnih podataka u vezi s primjenom obaveze obilježavanja informacija o proizvodima na brajevom pismu;

- Zakon o zaštiti potrošača je usvojen krajem 2013, a stupio na snagu u julu 2014, dok su prvi artikli na brajevom pismu obilježeni tek početkom 2017.

- Od početka 2017. je obilježeno oko 3.300.000 artikala koji se odnose na nešto preko 600 različitih proizvoda, što je oko 5000 artikala po pojedinačnom proizvodu za period od više od dvije godine.

- Trgovci su za navedeni period i navedeni broj obilježenih proizvoda ukupno potrošili 66.000€, a ako znamo da se radi o periodu od preko 30 mjeseci nije teško izračunati da su 25 trgovaca mjesečno prosječno potrošili oko 2.200€, a pojedinačno prosječno po manje od 100€. Od navedenog iznosa domaći trgovci su imali trošak od oko 47.000€, dok  su proizvođači iz regiona potrošili oko 19.000€.

- Notorna je činjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za ličnu higijenu i higijenu prostora  pakuju u ambalažu koja je ukrašena raznoraznim rezbarijama, pa je tehnički izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambalaži izrezbari i 15-20 tačkica koje nekim potrošačima   omogućavaju  bezbjedno i ravnopravno korišćenje proizvoda.

- Kako  trgovci  apsolutno ne žele da  razgovaraju o tehničkim rješenjima, mi smo im ponudili prelazno rješenje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima  je oštampan naziv proizvoda, vodeći računa o tome da im se ne naruši izgled ambalaže, teda ona bude praktično nevidljiva onim potrošačima kojima nije potrebna.

- Podatak o do sad oštampanim naljepnicama govori tj. demantujeizjavu da “u Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za štampanje informacija na brajevom pismu”, a istine radi  napominjemo da su kapaciteti toliki da pružamo usluge štampanja i proizvođačima iz inostranstva i da je od pomenutih 3.300.000 oštampanih naljepnica njih 930,000 izvezeno u  Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

...

Konkretni i istiniti podaci koje smo iznijeli na najbolji način demantuju tzv. argumente trgovaca i pokazuju količinu obmana kojima vrše pritisak na donosioce odluka, a sve u želji da ih ubijede da je kršenje ljudskih prava vrijednost koju treba da promovišu i time podstiču  zdrav poslovni ambijent, a zapravo se radi o  zaštiti isključivo usko ličnih interesa.

Projekat „All = in Access 2 Justice – Svi jednaki u pristupu pravdi“  Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi u saradnji s Centrom za građanske slobode (CEGAS).

Osnovni cilj projekta je doprinos razvoju politika i povećanju standarda u oblasti zaštite vulnerabilnih grupa (prioritetno OSI) kroz zalaganje za omogućavanje jednakih prava i ravnopravnosti stranaka pred crnogorskim sudovima.

Specifični cilj projekta usmjeren je na unaprjeđenje i razvoj pristupa pravdi i pravičnog postupka pred sudovima i Državnim tužilaštvom za OSI.

Navedeni ciljevi projekta će biti ispunjeni nizom aktivnosti. Naime, kroz izradu analiza i istraživanja na temu jednakog priznanja pred zakonom, postupcima pred organima i posebno pristupa pravdi za osobe s invaliditetom u Crnoj Gori, te konkretnih preporuka i modela evidencija sudskih postupaka u kojima učestvuju OSI, umnogome će se doprinijeti definisanju i primjeni standarda koji garantuju jednakost i pravičnost u pristupu pravdi, naročito u segmentu koji se odnosi na prava osoba s invaliditetom. Na ovaj način, projekat će dati direktne preporuke u oblasti garancija i zaštite prava na pristup pravdi OSI, posebno u segmentu instituta poslovne sposobnosti i primjene proceduralnih adaptacija tokom postupka, ali i pomoći realizaciju planiranih mjera Strategije i akcionog plana reforme pravosuđa Crne Gore, a koje će tokom i nakon projekta biti zastupane od strane aplikanata prema ključnim donosiocima odluka u oblasti pravosuđa.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama sa ciljem davanja podrške dostizanju većeg nivoa demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, sa fokusom na reformu pravosuđa, raspisanog od strane Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a u okviru projekta “Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, koji je finansiran od strane Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), kao i Ministarstva javne uprave.

Realizacija projekta traje pet mjeseci počev od 12.9.2019. Ukupan budžet projekta iznosi 8909,6 €, a od donatora su odobrena sredstva u iznosu od 7999,6 €.

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Stonoteniseri podgoričke Luče sa tri medalje završili su nastup na šestim Međunarodnim sportskim igrama osoba s invaliditetom u Beogradu.

U klasi 7 Pjetro Paljušević i Slobodanka Gurešić u klasi 2-5 (osobe u kolicima) osvojili su zlatne medalje, dok je Milijana Ćirković u klasi 6 bila srebrna. Pljevaljski Set osvojio je bronzanu medalju u sjedečoj odbojci, dok su košarkaši Paramonta zauzeli četvrto mjesto na turniru košarke u kolicima. Plivači Resursnog centra DR Peruta Ivanovic iz Kotora u konkurenciji osoba  s oštećenjem sluha osvojili su pet medalja.

Na 50 metara slobodno, zlato je osvojio Keripi Crnovršanin, dok je bronzani bio Delon Sejdović. Crnovršanin je bio zlatni i na 100 metara, srebrnu medalju osvojio je Sejdovi, a kotorsko pobjedničko postolje kompletirao je Vlado Ćešić Fudbalska ekipa Centra bila je četvrta. Članica Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Muradija Ibrahimović osvojila je zlatnu medalju na drugoj stazi u pikadu za osobe s oštećenjem vida dok su Barani u generalnom plasmanu bili četvrti.

Igre su okupile više od 500 sportista iz 16 država, koji su se takmičili u 13 sportova.

Izvor: Pobjeda

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore danas je, predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću, uputilo inicijativu za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u javnoj i službenoj upotrebi.

Tekst inicijative u originalu dostupan je u nastavku:

Uvaženi predsjedniče Vlade, gospodine Markoviću, 

Obraćamo Vam se inicijativom za pravno regulisanje i priznavanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Naime, Crna Gora je skoro jedina država u regionu koja nema pravno regulisan i priznat znakovni jezik, kao jezik u službenoj upotrebi. Iako znakovni jezik koriste milioni ljudi u svijetu, i njegovo priznavanje, pravno regulisanje i promovisanje je obaveza svih država koje su ratifikovale Konvenciju UN o pravima osoba sa invaliditetom, kao što je to slučaj s Crnom Gorom, njegovo korišćenje u službenoj upotrebi u našoj državi nije omogućeno. 

Naprotiv, hiljade osoba s djelimičnim i potpunim oštećenjem sluha se suočava sa svakodnevnim preprekama u komunikaciji, nemogućnostima obrazovanja, zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, samostalnog života, zasnivanja braka i porodice, nemogućnošću učešća u političkom i javnom životu... Ove osobe su izolovane, i često segregisane u sopstvenim getoima, odnosno izopštene iz svakodnevnog života. 

Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika, koji se obilježava pod sloganom: Znakovni jezik – pravo za sve. Ovaj dan obilježava se u sklopu Međunarodne sedmice osoba oštećenog sluha, koja traje od 23. do 30. septembra.

Mi koristimo ovaj dan kako bismo izrazili zabrinutost zbog toga što Crna Gora godinama ne preduzima nikakve mjere kako bi usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika. Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i govora, slobodu mišljenja i pristupa informacijama, zaštitu identiteta manjina, te propisivanje posebnih mjera i propisa kojima se podstiče i postiže ravnopravnost onih koji su, po bilo kom osnovu, u neravnopravnom položaju. 

Nijedna javna služba, niti ustanova nema angažovane i zaposlene tumače znakovnog jezika, niti dovoljno obućene zaposlene za njegovu upotrebu. Čak ni servis interpretatora znakovnog jezika u oblasti javnih usluga nije razvijen, pa su osobe s oštećenim sluhom svakodnevno i u svim procesima diskriminisane. U vezi s tim, crnogorsko zakonodavstvo iz oblasti socijalne i dječje zaštite propisuje jedino mogućnost usluge tumača za znakovni jezik, što istovremeno ne podrazumijeva i zagarantovano pravo na njegovo korišćenje. 

Naprotiv, u Crnoj Gori postoji ograničen broj licenciranih tumača znakovnog jezika, dok nema programa za obrazovanje interpretatora za znakovni jezik na crnogorskim univerzitetima, niti se njihovo obrazovanje stipendira van Crne Gore. 

U Resursnom centru Kotor obrazovanje osoba s oštećenjem sluha se sprovodi u ograničenom obimu, odnosno proces je više usmjeren na osnovno osposobljavanje i komunikaciju nego na obrazovanje, dok je obrazovanje onih s visokim i potpunim stepenom oštećenja sluha u redovnom sistemu obrazovanja nemoguće. Nastava se izvodi isključivo usmenim putem bez prevoda na znakovni jezik ili kucanja na mašini (palantype).

Takođe, simboli znakovnog jezika nijesu sastavni dio elemenata pristupačnosti, niti postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenim sluhom, poput signalnih indikatora (član 8, stav 2, tačka e) Konvencije)

Mediji, uključujući i one koji se finansiraju iz budžeta države i lokalne samouprave, ne proizvode informacije i sadržaje pristupačne osobama s oštećenim sluhom. Jedina informativna emisija (dnevnik na znakovnom jeziku) ima ograničen obim informacija, traje pet minuta dnevno i ne obezbjeđuje ni približno optimalan nivo informisanosti osoba s oštećenim sluhom. 

Nije poznato na koji način država postupa u situacijama rizika, vanrednim i humanitarno kriznim situacijama kako bi posebno i prioritetno zaštitila osobe s invaliditetom i posebno osobe s oštećenjem sluha.

Zakoni iz oblasti pristupa pravdi sadrže brojne diskriminatorne norme poput onih koje definišu da će se saslušanje osoba s oštećenjem sluha i/ili govora izvršiti na znakovnom jeziku, jedino ako se s ovim osobama ne može uspostaviti komunikacija pisanim putem, i to se poziva osoba koja “se sa okrivljenim može sporazumjeti” . Ovakva norma ostavlja prostor za zloupotrebe i konflikt interesa, odnosno nestručnost “tumača”, posebno imajući u vidu ograničen broj tumača koji posjeduju licencu sudskog tumača u Crnoj Gori. 

Ovakva situacija u praksi dovodi često do omalovažavanja i kršenja dostojanstva i ličnog integriteta osoba s oštećenim sluhom, te posebno ugrožene privatnosti. 

Sve navedeno konstatovali smo, i činjenicama potkrijepili, prilikom podnošenja Alternativnog izvještaja o sprovođenju Konvencije Komitetu UN o pravima OSI, a Komitet, u svojiim Zaključnim razzmatranjima, dao brojne preporuke državi koje se upravo odnose na osobe s oštećenim sluhom. Bez obzira što se prva od preporuka odnosi na priznavanje znakovnog jezika resori u sastavu Vlade još uvijek, od 2017. do danas, nijesu preduzeli vidljive i mjerljive korake kako bi počeli s rješavanjem ovog pitanja. 

U tom smislu, pozivamo Vas da, uz uske konsultacije s organizacijama osoba s invaliditetom, pristupite rješavanju nagomilanih problema u ovoj oblasti i učinite konkretne korake i mjere, kako osobe s oštećenim sluhom više ne bi bile jedna od najdiskriminisanijih grupa i među samim osobama s invaliditetom. Prva mjera od onih koje treba preduzeti odnosi se upravo na pravno regulisanje znakovnog jezika, kao jezika u službenoj upotrebi, na način što će se njegovo usvajanje planirati Programom rada Vlade za 2020. i utvrditi organ koji je nadležan za taj proces. 

Ostajemo na raspolaganju za saradnju i direktno učešće u aktivnostima koje će voditi ka realizaciji ovog procesa, uključujući i direktna i dopunska pojašnjenja, kao i analizu uporedne prakse iz regiona imajući u vidu da većina zemalja ovo zakonsko rješenje ima i duži niz godina. 

Za Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Marina Vujačić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore - AYDM i Centar za razvoj NVO raspisuju javni poziv za dostavljanje ponuda za izradu dokumentarnog filma s elementima životnih priča osoba s invaliditetom.

Javni poziv je otvoren za sve pojedince, kompanije, firme i NVO koje:

1. Imaju specifična iskustva i znanja u oblasti web dizajna, ICT, produkcije i filma;
2. Imaju iskustva u radu s osobama s invaliditetom, uključujući poznavanje principa ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Prednost prilikom izbora izvršioca aktivnosti će imati oni ponuđači koji ispunjavaju oba uslova. Uz ponudu je potrebno dostaviti i finansijski okvir aktivnosti.

Opis aktivnosti:

Kako bi došli do što većeg broja ljudi i podigli svijest o pravima osoba s invaliditetom, planirana je izrada dokumentarno-igranog filma s uvidom u životne priče osoba s invaliditetom. Imajući u vidu promociju položaja OSI i ključne poruke koje se namjeravaju poslati kroz projekat, izrada audio-video sadržaja je odabrana kao najpogodniji metod.  Film mora pored naracije treba sadržati kao i prevod na engleski jezik. Ova aktivnost će se realizovati u periodu od 1.3.2019. do 30.6.2019. 

Ponude se  mogu dostaviti najkasnije do srijede 20. februara 2019. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. uz napomenu: Javni poziv. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada (Better working throug networking) koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije, posredstvom Evropska unija u Crnoj Gori i koofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Crna Gora je ponosna na svog paraolimpijca Filipa Radovića koji je osvojio srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom, saopšteno je iz vladine Službe za odnose s javnošću. Radoviću je čestitka stigla i iz Kabineta Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Novo odličje koje je u Helsingborgu zasijalo na grudima Radovića, zajedno s bronzanim medaljama iz 2015. i 2017, dokaz su da trud i rad, zajedno s talentom, uvijek daju rezultat. Vlada Crne Gore nastaviće da podržava mlade i talentovane sportiste, kako bi na sportskim terenima širom svijeta bili naši najbolji ambasadori. Dodatna ulaganja u infrastrukturu obezbijediće bolje uslove i mogućnosti da svi naši sportisti iskažu svoj talenat i umijeće i da se okite najsjajnijim odličjima”, ističe se u saopštenju Vlade.

I predsjednik Milo Đukanović čestitao je Radoviću navodeći da je demonstrirajući sportsko umijeće, obradovao i svoju porodicu i Crnu Goru.

"Pokazao si da Te krase upornost, snaga i volja - osobine pobjednika. Upućujem iskrene čestitke i želje za buduće uspjehe", navodi se u čestitci Đukanovića.

Izvor: Portal Analitika

ODRŽANA RADIONICA O PROCJENI STANJA U PARKING SISTEMU GRADA U OKVIRU EVROPSKE NEDJELJE MOBILNOSTI

Osobe s invaliditetom su diskriminisane ne samo zbog fizičkih već i velikog broja barijera koje im stoje na putu u samom donošenju odluka, kazao je Milenko Vojičić

Jedan od najvećih problema parking politike je nepoštovanje propisa koji najviše utiču na osobe s invalidtetom, kao i nedovoljno uključivanje građana u rješavanje problema parkiranja u gradu, ukazao je Milenko Vojičić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore na radionici u okviru Evropske nedjelje mobilnosti pod temom Procjena stanja u parking sistemu i upravljanju parkinga u Podgorici.

Radionicu su vodili Aljež Plevnik, predstavnik urbanističkog instituta Slovenije i Tomas Raj ekspert iz Edinburga, predstvnik projekta Park4SUMP.

- Sa stanovništa osoba s invaliditetom i sa problemima koji oni imaju u saobraćaju uopšte, moja ocjena na stanje parkinga je jako niska. Najveći naš problem je nepoštovanje propisa. Osobe s invaliditetom su diskriminisane zbog veoma velikih barijera koje im stoje na putu u samom učešću donošenja odluka. Prosta barijera je i ustanova Skupštine Glavnog grada jer treba posebna peripetija da ja uđem u nju. Nekome je mali problem parkirano vozilo na trotoaru, a meni je to veliki - rekao je Vojičić.

Lazarela Kalezić, sekretarka za saobraćaj, navela je da promjena politike u parkiranju podrazumijeva i promjenu razmišljanja kod građana.

- Svi smo mi građani. To znači da  ne samo mi koji radimo u javnim službama već svi treba da se uključujemo u rješavanje problema - kazala je Kalezić.

Stanje parkinga u gradu nije na zadovoljavajućem nivou tvrdi Luka Rakčević, odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada.

-Stanje parkinga u gradu je jako loše, prvenstveno zbog lošeg urbanog planiranja Glavnog grada. Mislim da se problemu nije pristupalo sistemski, već nekim pristupom koji je stvorio više dodatnih problema nego što je rješavao postojeće - rekao je Rakčević.

Dejan Topčević, iz NVO Biciklo.me, kazao je da treba stati na kraj parkiranim vozilima na biciklističkim stazama.

-Naš najveći problem je korištenje biciklističkih staza za parkarinje. Trudićemo se da damo doprinos da se to nekako eliminiše i da možemo da koristimo biciklističku infrastrukturu na način koji je predviđen. - Dejan Topčević.

Tomas Raj je za kratko vrijeme u Podgorici primijetio brojne nedostatke kada je riječ o politici parkiranja.- Tek sam jedan dan u Podgorici i bio sam ispred ekonomske škole i bilo je vrlo nejasno da li je automobilima dozvoljeno da tu parkiraju, nema nikakvih znakova. To je samo jedan primjer, a ima ih mnogo u Podgorici - kazao je ekspert iz Edinburga.Alija Hamić, iz preduzeća Parking servis, kazao je da se radi nekoliko projekata kako bi građani lakše dolazili do parking mjesta.- U projektu smo postavljanja saobraćajne signalizacije koja će da upućuje građane gdje se nalaze naše garaže i parkinzi. Radimo i pilot projekat koji će moći građani da koriste preko aplikacije i koji će korisnika odvesti do slobodnog parking mjesta - rekao je Hamzić. Plevnik je predložio Hamziću da se uradi saobraćajna signalizacija i na engleskom jeziku.

Prva javna punionica u Podgorici

Na raskrsnici ulice Njegoševe i Vučedolske, kod zgrade Skupštine Glavnog grada, u rad je puštena prva javna punionica za električne automobile.- Do kraja oktobra još dvije punionice biće instalirane u Podogrici, a do kraja godine ukupno jedanaest širom Crne Gore - kazala je Daniela Gašparikova stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković rekao je da nema značajnije teme od zaštite životne sredine. - Kada pogledamo neku širu sliku, otvaranje prve punionice za električna vozila je mali korak za taj veliki svijet, ali je veliki korak za Podgoricu i za Crnu Goru - izjavio je Vuković Igor Građević, direktor Direktorata za međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je da je ovo samo dio šireg projekta koji tretira smanjenje efekata staklene bašte.

Izvor: DN Dan

Radović je danas u polufinalnom meču savladao Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:7, 11:5, 6:11 i 12:10) i prvi put izborio finale šampionata Evrope.

To je njegova treća evropska medalja, nakon što je na prethodna dva šampionata, u Vejlu 2015. i Laškom dvije godine kasnije, osvajao bronzane medalje.

Protivnik u velikom finalu biće mu zvanični evropski i svjetski šampion, Poljak Patrik Čojnovski, koji je u polufinalnom meču eliminisao Francuza Matea Bohasa 3:0.

Radović je juče u četvrtfinalnom meču, eliminisao Holanđanina Basa Hergelinka 3:2 (12:10, 11:4, 9:11, 13:15 i 11:5).

Plasman među osam najboljih izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama Španca Andera Cepasa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), Francuza Matea Bohasa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13) i Italijana Lorenca Kordua 3:0 (11:6, 11:6 i 11:5).

Ostali crnogorski predstavnici, Luka Bakić i Dejan Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji,nastupiće prvi put i u ekipnom dijelu sampionata koji počinje sjutra.

Izvor: Fejsbuk stranica Paraolimpijskog komiteta Crne Gore