Kristian

Kristian

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG) predložio je Vladi da se u studijskoj 2019/2020. godini upiše 3.466 brucoša, a najviše mjesta, tradicionalno, ima na Ekonomskom, Pravnom, Filološkom i Filozofskom fakultetu.

Kako je “Vijestima” nezvanično saopšteno iz Rektorata UCG, nakon što Vlada aminuje odluku UO, biće raspisan konkurs za upis maturanata na državne fakultete.

Školovanje na UCG je besplatno od studijske 2018/2019. godine.

Prema Predlogu odluke o broju studenata za upis na prvu godinu osnovnih studija, Arhitektonski fakultet primiće 50 brucoša. Biotehnički će upisati njh 155, od čega 60 na programu biljna proizvodnja, 35 na smjeru animalna proizvodnja, a po 30 za mediteransko i za kontinentalno voćarstvo, nezvanično je saopšteno “Vijestima” iz Rektorata državnog  Univerziteta.

Ekonomski fakultet raspolaže sa najviše mjesta - 390. Od tog broja 240 će studirati ekonomiju, 100 menadžment u Podgorici, a još 50 u Bijelom Polju. Elektrotehnički je spreman da upiše 330 brucoša, od čega po 100 na programima energetika i automatika i elektronika, telekomunikacije i računari, a 130 na primijenjenom računarstvu.

Fakultet političkih nauka nudi 140 mjesta na tri programa. Po 40 može upisati socijalnu politiku i socijalni rad i medijske studije i novinarstvo, a 60 politikologiju - međunarodne odnose. Na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje 60 mjesta je namijenjeno za program fizička kultura i zdravi stilovi života, a isto toliko za program sportski novinari i treneri.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo spremno je da obrazuje 180 studenata, a Filološki gotovo dvaput više - 355. Filozofski fakultet na devet smjerova  nudi 315 mjesta. Po 40 mjesta ima za buduće  filozofe i sociologe, 50 za geografe, 45 za istoričare, po 30 za psihologe, pedagoge, učitelje i vaspitače, a još 20 za učitelje na albanskom jeziku. Građevinski nudi 110 mjesta, a Mašinski  na dva smjera 180 (100 za mašinstvo, a 80 za drumski saobraćaj). Medicinski fakultet je spreman da primi 185 brucoša, od toga na medicini 40, na farmaciji 30, na stomatologiji 20, na primijenjenoj fizioterapiji 45, a pet više u Visokoj medicinskoj školi. Metalurško-tehnološki fakultet, prema predlogu odluke, nudi 115 mjesta, od čega najviše na smjeru zaštite životne sredine - 45. Po 35 mjesta ima na programima metalurgija i materijali i hemijska tehnologija.

Pomorski fakultet postaće dom za do 260 studenata. Prema predlogu odluke, Pravni fakultet nudi 240 mjesta i sva su u Podgorici. Za program u Bijelom Polju stoji da nema uopšte mjesta. Prirodno-matematički fakultet nudi 230 mjesta.  Prilikom pripreme odluke o upisu ustanove su se, s jedne strane, vodile interesovanjem budućih studenata, dok s druge pokušavale da odgovore potrebama tržišta rada, kazala je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović.

“Cilj nam je da imamo bolju uskladjenost obrazovanja i tržišta, što će rezultirati smanjenjem nezaposlenosti visokoškolaca. Bitno je da ustanove prate kretanja na tržištu rada, a budući visokoškolci i tržište i svoje afinitete,” kazala je ona za “Vijesti”.

U skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, predloženo povećanje ukupnog broja mjesta na svakom studijskom programu za po jedan odsto za lica sa invaliditetom i pripadnike manjinske zajednice Roma i Egipćana.

Prema poslednjim informacijama u bazi koju ažurira UMHCG trenutno se nalazi 96 studenata s invaliditetom koji studiraju na državnom, privatnom ili fakultetu koji djeluje kao samostalna jedinica u Crnoj Gori. I ove godine sprovodimo kampanju povodom upisa na fakultet. U okviru Studentske savjetodavne kancelarije vam možemo pružiti podršku:

  • pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije);
  • u oslobađanju od plaćanja naknade (školarine) na bilo kojem fakultetu u Crnoj Gori (državnom, privatnom, ili na fakultetu koji djeluje kao samostalna institucija);
  • prilikom apliciranja i u ostvarianju studentskog kredita ili stipendije;
  • prilikom upućivanja inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;
  • u sređivanju smještaja u studentskom domu (prioritetno dodjeljivanje smještaja studentima s invaliditetom, prikupljanje i predaja dokumentacije).

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

 

Odbojkaši pljevaljskog Seta pobjednici su III Međunarodnog turnira u sjedećoj odbojci Pljevlja 2019, koji je u petak i subotu (15. i 16. juna)  održan u SC Ada u Pljevljima. Set je do trofeja došao sa maksimalnim učinkom, a u finalnom meču pobijedio je Iskru iz Bugojna 2:1.

Ekipa trenera Ivane Vraneš prvi takmičarski dan završila je kao prvoplasirana, bez izgubljenog seta. Savladala je Bosnu iz Zenice 2:0, Neretvu iz Mostara 2:0 i Iskru 2:0.

U meču za treće mjesto Neretva je bila bolja od Bosne 2:1. Organizator turnira, Mira Topović kazala je da je zadovoljna organizacijom i kvalitetom takmičenja.

„Turnir je protekao u dobroj atmosferi, zadovoljni su učesnoci i posjetioci. Odigrane su dobre utakmice, a imali smo prilike da vidimo sve čari sjedeće odbojke. Nama je to dodatni motiv da radimo i napredujemo, da promovišemo sport osoba sa invaliditetom“, kazala je Topović.

Ona je naglasila da su realizaciju turnira pomogli Opština Pljevlja, Paraolimpijski komitet, Ministarstvo sporta i Rudnik uglja.
Predsjednica Udruženja paraplegičara Pljevalja kazala je da zahvalnost duguje dvorani Ada i OŠ Boška Buha, gdje članovi Kluba Set treniraju.

„Kroz projekat Sport kao izazov, podržan od Opštine Pljevlja, Udruženje paraplegičara organizovalo je u okviru turnira takmičenja u streljaštvu i pikadu“, kazala je Topović.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: agencija Mina

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) - Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori organizuje četvrti po redu NVO EXPO – Sajam nevladinih organizacija. Slogan sajma je Duh aktivizma.

Sajam će se održati u Beranama, 22. juna  2019. godine.

Na sajmu će se sa svojim štandom predstaviti i UMHCG gdje će tom prilikom, između ostalog, promovisati Studentsku savjetodavnu kancelariju, kao i brojne druge promotivne materijale koji se odnose na oblast ljudskih prava OSI. 

Na sajmu će se predstaviti 36 izlagača, a njegov cilj je da unaprijedi i poveća vidljivost aktivnosti organizacija civilnog društva (OCD) i njihove uloge u demokratskim procesima. Takođe, Sajam ima svrhu da doprinese poboljšanju javnog imidža i kredibiliteta organizacija civilnog društva u Crnoj Gori.

Sajam je jedna od aktivnosti projekta Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori  koji Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) sprovodi u partnerstvu sa NVO Bonum iz Pljevalja, NVO Nada iz Herceg Novog, Novi horizont iz Ulcinja i Bjelopoljskim demokratskim centrom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansiran je od strane Ministarstva javne uprave.

Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizuje okrugli sto Značaj sticanja visokog obrazovanja za mlade s invaliditetom u Crnoj Gori, u okviru projekta Jednako obrazovanje za sve - Tiče nas se!, podržanog od strane Ministarstva prosvjete kroz konkurs za NVO u 2018.

Okrugli sto će biti organizovan sjutra, 14. juna 2019. s početkom u 11.00 časova u PR Centru (Josipa Broza Tita 23/A) u Podgorici. U uvodnom dijelu će se obratiti Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG i Aleksandar Mitrović, državni sekretar Ministarstva prosvjete. Nakon čega će uslijediti obraćanje Dragane Danilović, članice IROP tima Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i Sandre Vukašinović, učenice Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” u Podgorici.

Anđela Radovanović, programska menadžerka UMHCG će predstaviti rezultate monitoringa pristupačnosti i analize nastavnog procesa i uslova rada srednjih škola u šest crnogorskih gradova, i to u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Baru i Budvi, što je ujedno i bila ključna aktivnost projekta.

Projekat Jednako obrazovanje za sve - Tiče nas se! teži doprinijeti boljim uslovima za uključivanje djece s invaliditetom u oblast srednjeg inkluzivnog obrazovanja. U skladu s navedenim, projektom su organizovane po tri radionice u tri odabrane srednje škole za učenike i nastavno osoblje. Takođe, sproveden je monitoring u šest crnogorskih gradova i u toku je izrada Priručnika o pristupu djeci s invaliditetom u srednjem inkluzivnom obrazovanju u Crnoj Gori.

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos ovoj temi.

Anđela Miličić, koordinatorka projekta

Odluka o taksi prevozu na teritoriji Opštine Tuzi danas će biti na centralnoj javnoj raspravi, a stanovnici će primjedbe i sugestije moći da predaju do 19. juna.
Ovom odlukom propisane su tri tarife. U prvoj koja se odnosi na dnevnu vožnju start je od 0,40 do euro. Ista cijena je i za drugu tarifu, odnosno noćnu vožnju od 22.00 časa do 6.00 časova, kao i za vožnju van grada koja je u kategoriji treće tarife. Vožnja po kilometru za prve dvije tarife iznosi od 0,40 do euro, dok je za vožnju van grada 0,30 do euro. Čekanje po satu u sve tri tarife je od pet do 10 eura.
Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od strane taksi prevoznika i nadležnog organa za poslove saobraćaja i istaknut na vidnom mjestu. Samo tako će se izbjeći kazna za odgovorno lice u pravnom licu od 20 do 800 eura, i za preduzetnika od 50 do 2.000 eura.
Započetu vožnju taksi vozač mora dovršiti. Ukoliko nije u mogućnosti dužan je da, u najkraćem roku, obezbijedi drugo vozilo za prevoz. Takođe, propisano je da je vozač dužan da prije otpočinjanja taksi prevoza ima položen ispit o poznavanju Opštine.
Propisan je sadržaj taksi legitimacije, izgled, te da mora biti istaknuta na vidnom mjestu u vozilu za vrijeme prevoza putnika. Taksi prevoznik dužan je da nadležnom organu za poslove saobraćaja, u slučaju prestanka obavljanja taksi prevoza, vrati legitimaciju u roku od osam dana piše u odluci. Odluka propisuje i novčane kazne. Od 150 eura do 2.500 eura kazniće se pravno lice ako u vozilu nema ispravan protiv-požarni aparat ili na vozilu postoje natpisi i slike koje imaju stranačka, vjerska ili nacionalna obilježja. Ista kazna predviđena je i ako vozač ne istakne legitimaciju, ne izda račun, prima ili iskrcava putnike na autobuskim stajalištima, koristi taksi vozilo za svoje potrebe, putnika ne preveze najkraćim putem…
Od 150 eura do 3.000 eura kazniće se pravno lice, ako obavlja prevoz vozilom koje nema posebnu registarsku oznaku PG-TH sa brojem i nema na sredini krova svjetleću oznaku “taksi” koja sadrži grb i naziv “Tuzi””, kao i ako sva sjedišta nijesu ispravna, vozilo nije čisto, vozač je neadekvatno odjeven, prevozi djecu do 14 godina starosti bez saglasnosti ili pratnje odraslih, vozač ili putnik puši u vozilu. Za ove prekršaje kaznom od 20 do 300 eura kazniće se odgovorno lice u pravnom licu, a preduzetnik od 50 eura do 1.000 eura, te vozač kaznom od 20 eura do 100 eura.

Obezbijediti vozila za osobe s invaliditetom
Ovom odlukom propisano je i da se za osobe s invaliditetom moraju predviđeti vozila koja im olakšavaju ulaz.
“Taksi prevoznik koji obavlja auto-taksi prevoz sa 20 i više vozila, dužan je da najmanje pet posto vozila od ukupnog broja opremi platformom za olakšan ulazak i izlazak lica s invaliditetom, kao i opremom za bezbjedan prevoz ovih lica”, piše u Odluci o taksi prevozu.

Odluka precizira i koje putnike taksi vozač ne smije prevoziti. 
“Ne mogu se prevoziti djeca do 14 godina starosti bez saglasnosti ili pratnje odraslih, lica pod dejstvom alkohola i opojnih droga koja ponašanjem remete mir ili ugrožavaju bezbjednost drugih putnika i prevoznika, kao ni eksplozivne, lako zapaljive, otrovne i druge materije, koje zbog svojih osobina mogu biti opasne na bezbjednost i zdravlje ljudi ili mogu nanijeti drugu štetu. Takođe, ne smiju se prevoziti lica koja svojom odjećom ili prtljagom mogu uprljati ili oštetiti unutrašnjost vozila, životinje suprotno posebnim propisima, osim pasa vodiča za osobe s oštećenje vida. Zabranjeno je i pušenje u taksi vozilu za vrijeme obavljanja taksi prevoza”, piše u odluci.

Izvor: Portal CDM

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore 14. juna s početkom u 11.00 časova  u PR Centru organizuje okrugli sto „Značaj sticanja visokog obrazovanja za mlade s invaliditetom u Crnoj Gori“.

Očekuje se da na okruglom stolu prisustvuju predstavnici Ministarstva prosvjete, obrazovnih institucija, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, političkih partija, predstavnici NVO kao i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i drugi.

Na okruglom stolu je planirano predstavljanje rezultata monitoringa pristupačnosti i analize nastavnog procesa i uslova rada srednjih škola u šest crnogorskih gradova, odnosno u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Baru i Budvi, što je ujedno i bila jedna od aktivnosti projekta.

Projekat Jednako obrazovanje za sve - Tiče nas se teži doprinijeti boljim uslovima za uključivanje djece s invaliditetom u oblast srednjeg inkluzivnog obrazovanja. U skladu s navedenim, projektom su organizovane po tri radionice u tri odabrane srednje škole za učenike i nastavno osoblje. Takođe, sproveden je monitoring u šest crnogorskih gradova i u toku je izrada Priručnika o pristupu djeci s invaliditetom u srednjem inkluzivnom obrazovanju u Crnoj Gori.

Projekat je finansijski  podržan od strane Ministarstva prosvjete, kroz konkurs Inkluzija na djelu za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju za 2018. 

Pripremila: Anđela Miličić

Osvojene su po tri medalje u pojedinačnom i ekipnom dijelu igara.

Crnogorski stonoteniseri sa šest medalja završili su nastup na tradicionalnim međunarodnim sportskim igrama za osobe sa fizičkim invaliditetom u Strugi i Ohridu.

U pojedinačnom dijelu Dejan Bašanović je osvojio srebrnu medalju u kategoriji 9-10, dok su bronzane bile Samra Kojić u kategoriji 5 i Milijana Ćirković u kategoriji 6-10.

Bašanović je u ekipnoj konkurenciji, sa makedonskim predstavnikom Igorom Kočevskim bio prvi u kateoriji 9-10.

Kojić u paru sa Nebojšom Ilićem iz Srbije bila srebrna u katejoriji 5, dok se bronzom u kategoriji 6-8 okitio crnogorski par Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić.

Igre, u organizaciji Paraolimpijskog komiteta Makedonije, okupile su 30 stonotenisera iz Srbije, Hrvatske, Bugarske, Crne Gore i Makedonije.

Izvor: Vijesti

Crnu Goru će prestavljati Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić u klasi 6, Pjetro Paljušević u klasi 7, Uroš Gugolj u klasi 8 i Dejan Bašanović u klasi 10.

Crnogorski stonoteniseri će u petak nastupiti na tradicionalnim Međunarodnim sportskim igrama za osobe sa fizičkim invaliditetom koje će se održati u Strugi i Ohridu, u organizaciji Paraolimpjskog komiteta Makedonije, saopšteno je iz Paraolipijskog komiteta Crne Gore.

Crnu Goru će prestavljati Samra Kojić u klasi 5, Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić u klasi 6, Uroš Gugolj u klasi 8 i Dejan Bašanović u klasi 10.

Za sjutra je u prijepodnevnim časovima zakazan pojedinačni dio turnira dok će se popodne odigrati ekipni dio.

Izvor: Vijesti

Mladi i aktivizam

Prema novom Zakonu o mladima koji je stupio na snagu 12. aprila 2019, mladima se smatraju osobe od navršenih 15 do 30 godina života.

Omladinska politika, po ovom Zakonu, podrazumijeva skup mjera i aktivnosti koje državni organi, organi lokalne samouprave, nevladine organizacije, studentski i učenički parlamenti i druga pravna lica preduzimaju za poboljšanje položaja mladih, njihovog ličnog i društvenog razvoja i uključivanja u društvene tokove.

Javni interes u oblasti omladinske politike predstavlja:

  1. kreiranje i unaprjeđenje omladinske politike;
  2. uspostavljanje institucionalnog okvira za sprovođenje omladinske politike;
  3. stvaranje i unaprjeđenje uslova za rad omladinskih servisa;
  4. podsticanje proaktivnog učešća mladih u kreiranju i sprovođenju omladinske politike na državnom i lokalnom nivou;
  5. edukaciju mladih o mehanizmima njihovog uključivanja u aktivne mjere zapošljavanja;
  6. podsticanje uključivanja mladih u kreiranje kulturnih sadržaja;
  7. podsticanje mobilnosti mladih;
  8. podsticanje uključivanja mladih u neformalno obrazovanje;
  9. promocija zdravih stilova života i volonterizma kod mladih;
  10. podsticanje drugih oblasti od značaja za razvoj mladih.

Omladinska politika se zasniva na načelima jednakosti, volonterizma, solidarnosti aktivnog učešća i informisanosti mladih.

Jednakost – svi mladi su jednaki u ostvarivanju prava, bez obzira na: uzrast, fizičku sposobnost, fizički izgled, zdravstveno stanje, invaliditet, nacionalnu, rasnu, etničku ili vjersku pripadnost, pol, jezik, političko opredjeljenje, društveno porijeklo i imovinsko stanje, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i drugo lično svojstvo.

Volonterizam - neprofitna je i neplaćena aktivnost kojom pojedinci i pojedinke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva.

Solidarnost - je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.

Po Zakonu, omladinski rad predstavlja aktivnosti koje se realizuju u saradnji sa mladima i za mlade sa ciljem njihovog osamostaljivanja i prelaska u odraslo doba, učenja, ličnog i društvenog razvoja, u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima, a zasnivaju se na metodama neformalnog obrazovanja.

Ključni dokumenti za ostvarivanje omladinske politike u Crnoj Gori su Zakon o mladima i Strategija za mlade.

Omladinski aktivizam označava uključivanje mladih u procese koji imaju za cilj promjenu u društvu. Aktivista je osoba koja preduzima akcije radi društvenih promjena.

Postoje različiti oblici aktivizma: aktivizam mladih (studentski protesti i sl.), medijski aktivizam (internet, nezavisni mediji), demonstracije, peticije tkz. građanska neposlušnost, protest, ekonomski aktivizam (bojkoti, štrajkovi).

Omladinski aktivizam nije jedna aktivnost, nego više različitih aktivnosti i projekata. Podrazumijeva male lokalne akcije u lokalnim sredinama, ali i mladih i za mlade na regionalnom, nacionalnom ili međunarodnom nivou, kako bi efektivnije i efikasnije djelovali na poboljšanje stanja mladih i unapređenje građanskog društva.

Kako se uključiti u omladinski aktivizam?

Želiš da promijeniš nešto u svom okruženju? Želiš da doprineseš? Želiš da se tvoj glas čuje?

Aktivizam je način na koji možeš da učiniš to.  Biti aktivan znači znati šta hoćeš i želiš, i uraditi to.

U zavisnosti od želja i interesovanja, možeš postati aktivan/na tako što ćeš se pridružiti omladinskoj organizaciji ili nevladinoj organizaciji za mlade, učestvovati u njenim aktivnostima ili samostalno inicirati promjene u svojoj zajednici.

Ako želiš da svojim djelovanjem doprineseš poboljšanju položaja mladih s invaliditetom, možeš se učlaniti u UMHCG i kroz neki od naših šest programa raditi na tome:

  1. Program za obrazovanje i edukaciju;
  2. Program za zapošljavanje i ljudski resursi;
  3. Program za samostalni život;
  4. Program za pristupačnost;
  5. Pravni program i antidiskriminaciju;
  6. Program za međunarodnju saradnju.

Učešće u donošenju odluka je tvoje pravo koje ti ne smije biti uskraćeno ili ograničeno zbog toga što imaš invaliditet. Da bi se osnažio/la da glasno tražiš svoja prava, Program za samostalni život je prostor gdje možeš da naučiš kako da: donosiš odluke, praviš izbor, imaš kontrolu nad njima, budeš odgovoran, ali i da imaš pravo na grešku.

Ovaj tekst dio je informativnog lifleta izrađenog u okviru projekta Omladinska politika je i moja politika, podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih, kroz konkurs za NVO u 2018.

Ukoliko želite da preuzmete liflet u pdf formatu, to možete učiniti klikom ovdje.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) potpisali su  danas Memorandume o saradnji s Vrhovnim sudom odnosno Advokatskom komorom Crne Gore. Ovo je, inače, prvi Memorandum o saradnji koji nevladine organizacije osoba s invaliditetom potpisuju s Vrhovnim sudom i Advokatskom komorom.

 

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica istakla je da je današnje potpisivanje Memoranduma samo formalnost, s obzirom na  već postojeću i dugogodišnju saradnju. „Izuzetno mi je drago što ćemo u sadejstvu s Advokatskom komorom rješavati probleme i što će se saradnja nastaviti. Vrhovni sud će i dalje raditi na unaprjeđenju saradnje kako bi se omogućilo građanima s invaliditetom da bržim i efikasnijim putem idu po pravdu.“

„Ovo je veoma lijep čin i potvrda je humanog odnosa Vrhovnog suda i Advokatske  komore. Vrata Advokatske komore će biti širom otvorena za saradnju i ovo neće biti mrtvo slovo na papiru“, istakao je predsjednik Advokatske komore Zdravko N. Begović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić istakla je da potpisanje memoranduma o saradnji ima težnju da doprinese poštovanju prava osoba s invaliditetom, posebno u segmentu pristupa pravdi. Navela je da ovi memorandumi svakako imaju ogroman značaj, prije svega u segmentu uklanjanja prepreka za pristup sudu i postupke pred sudom, za promociju besplatne pravne pomoći, razmjenu iskustava između osoba s invaliditetom i advokata, uključujući i niz drugih mjera koje će sprovoditi Vrhovni sud, Advokatska komora, odnosno organizacije OSI.

“Danas nijesmo zadovoljni garancijama prava osoba s invaliditetom na pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom, posebno zbog instituta oduzimanja poslovne sposobnosti koji je u nadležnosti Ministarstva pravde, a do čije izmjene ni ovi memorandumi ne mogu imati potpuni efekat i uticaj. Ovo posebno što osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost imaju ograničenu i procesnu sposobnost, postaju takoreći objekti prava.“

Da bi ovi memorandumi zaživjeli potrebna je i promjena zakonske regulative, a izmjena zakonodavstva predstavlja ozbiljan i zahtjevan zadatak. Istakla je da je komunikacija i u prethodnom periodu s ova dva subjekta bila kvalitetna. „Vjerujem da će komunikacija jačati na obostrano zadovoljstvo, posebno u korist i zbog osoba s invaliditetom i njihovih porodica“.

Današnje potpisivanje Memoranduma treba da bude primjer drugim državnim organima, na koji način može i treba biti ojačana saradnja sa civilnim sektorom i organizacijama osoba s invaliditetom.

Aktivnost je dio projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom, koji jje finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, kroz konkurs za NVO u 2018.

Pripremila: Dragana Sokić

Strana 45 od 46

Back to top