REAGOVANJE NA NAVODE U PRILOGU EMITOVANOM U DNEVNIKU II RTCG OD 23. SEPTEMBRA 2019. POD NAZIVOM PODRŽANE IZMJENE ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Savez slijepih Crne Gore, kao autentična organizacija koja zastupa interese osoba  sa oštećenjem vida, oštro i odlučno odbacujesve neistine koje su se čule na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, a u vezi s obilježavanjem informacija o proizvodima na brajevom pismu. Naime, u  Dnevniku 2 na Javnom servisu RTCG smo mogli čuti pregršt neistina da ne kažemo neku težu, ali bi bila adekvatnija riječ, od strane  vlasnika  jedne od  trgovačkih firmi koji prebrojava osobe s oštećenjem vida i koliko njih koristi brajevo pismo, te pominje neke milione koje trgovci troše tj. koje bi trošili ukoliko bi primjenjivali Zakon.

Pritom on taj zakon ne primjenjuje još od 2014. iako je imao  zakonsku obavezu, pa bi bilo  korektno da  informiše javnost koliko je za ovih, više od pet godina, zbog nepoštovanja Zakona, platio prekršajnih kazni koje isti taj Zakon propisuje.

Isti gospodin iznosi neistinu da je obilježavanje proizvoda tehnički neizvodljivo, a istina je da ni on, ali ni ostali trgovci, više od pet godina odbijaju da bar pokušaju razmisliti o tehničkim rješenjima, već sve ovo vrijeme ponavljaju neistine vjerujući da će “sto puta izgovorena nestina postati istina” i da će ubijediti poslanike da izmjenama Zakona o zaštiti potrošača ukinu obavezu obilježavanja informacija na brajevom pismu. Nažalost, slušajući dio izlaganja poslanika Konjevića i Nimanbegua, prenesenih u prilogu Dnevnika, stiče se utisak da im to u određenoj mjeri i uspijeva i posebno zabrinjava jednostranost stavova koje smo čuli od poslanika.

Bilo bi za očekivati da pomenuti poslanici, ali i  svi ostali članovi Odbora i  saziva Skupštine čuju i glas građana koje zastupaju, u ovom slučaju osoba s oštećenim vidom, i da  onda donose  zaključke i javno ih iznose. Nije nama potreban osjećaj i senzibilitet poslanika Konjevića i njegovih kolega, ali ni trgovaca već nam je potrebno poštovanje ljudskih prava, a iskreno vjerujemo da gdin Konjević zna da u poštovanju ljudskih prava tj. primjeni Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom „dara ne može preći mjeru“.

A sada želimo da damo i nekoliko istinitih i konkretnih podataka u vezi s primjenom obaveze obilježavanja informacija o proizvodima na brajevom pismu;

- Zakon o zaštiti potrošača je usvojen krajem 2013, a stupio na snagu u julu 2014, dok su prvi artikli na brajevom pismu obilježeni tek početkom 2017.

- Od početka 2017. je obilježeno oko 3.300.000 artikala koji se odnose na nešto preko 600 različitih proizvoda, što je oko 5000 artikala po pojedinačnom proizvodu za period od više od dvije godine.

- Trgovci su za navedeni period i navedeni broj obilježenih proizvoda ukupno potrošili 66.000€, a ako znamo da se radi o periodu od preko 30 mjeseci nije teško izračunati da su 25 trgovaca mjesečno prosječno potrošili oko 2.200€, a pojedinačno prosječno po manje od 100€. Od navedenog iznosa domaći trgovci su imali trošak od oko 47.000€, dok  su proizvođači iz regiona potrošili oko 19.000€.

- Notorna je činjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za ličnu higijenu i higijenu prostora  pakuju u ambalažu koja je ukrašena raznoraznim rezbarijama, pa je tehnički izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambalaži izrezbari i 15-20 tačkica koje nekim potrošačima   omogućavaju  bezbjedno i ravnopravno korišćenje proizvoda.

- Kako  trgovci  apsolutno ne žele da  razgovaraju o tehničkim rješenjima, mi smo im ponudili prelazno rješenje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima  je oštampan naziv proizvoda, vodeći računa o tome da im se ne naruši izgled ambalaže, teda ona bude praktično nevidljiva onim potrošačima kojima nije potrebna.

- Podatak o do sad oštampanim naljepnicama govori tj. demantujeizjavu da “u Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za štampanje informacija na brajevom pismu”, a istine radi  napominjemo da su kapaciteti toliki da pružamo usluge štampanja i proizvođačima iz inostranstva i da je od pomenutih 3.300.000 oštampanih naljepnica njih 930,000 izvezeno u  Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

...

Konkretni i istiniti podaci koje smo iznijeli na najbolji način demantuju tzv. argumente trgovaca i pokazuju količinu obmana kojima vrše pritisak na donosioce odluka, a sve u želji da ih ubijede da je kršenje ljudskih prava vrijednost koju treba da promovišu i time podstiču  zdrav poslovni ambijent, a zapravo se radi o  zaštiti isključivo usko ličnih interesa.