
Željko
NAJAVA: UMHCG ZAPOČINJE REALIZACIJU PROJEKTA SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Projektom će se doprinijeti unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom kroz razvoj vaninstitucionalnih usluga koje doprinose njihovom samostalnom životu.
Takođe, želi se unaprijediti kvalitet usluga podrške za život u zajednici kroz analizu postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira na nacionalnom i međunarodnom nivou u oblasti socijalne i dječje zaštite.
Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, mlade s invaliditetom, žene i djevojke s invaliditetom, djecu s invaliditetom, te članove i članice porodica osoba s invaliditetom. Osim toga, projektom će biti obuhvaćeni/e stručni/e radnici/e, stručni/e saradnici/e i saradnici/e, studenti/kinje s invaliditetom i studenti/kinje i bez invaliditeta, građani/ke, organizacije osoba s invaliditetom, Fakultet političkih nauka, mediji, predstavnici/e institucija i organa na lokalnom i nacionalnom nivou, Vlada, te društvo u cjelini.
Projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! realizuje se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, raspisanog od strane ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, aktuelnog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 30. decembra 2024.
NAJAVA: Besplatna pravna pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatnu pravnu pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.
Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravne pomoći djeci i roditeljima s invaliditetom, i članovima/cama njihovih porodica, a sve u cilju prevencije, prepoznavanja i reagovanja na nasilje, kao i ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite. Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti zaštite od nasilja i socijalne i dječje zaštite, odnosno društvene brige o djeci i mladima. Krajnji cilj, u slučaju interesovanja stranaka, je da se posredstvom advokatskog tima pokreću postupci pred organima, uključujući i oni pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i drugo).
U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) svakodnevno će se pružati podrška roditeljima s invaliditetom, roditeljima i/li starateljima djece s invaliditetom, djeci i mladima s invaliditetom.
Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz obavezno prethodno zakazivanje, zatim putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).
Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!
Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.
NAJAVA: Usluge individualne pravne i psiho-socijalne podrške za žene s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža usluge prilagođene emocionalne i pravne podrške, odnosno individualno savjetovanje za žene i djevojčice s invaliditetom žrtve nasilja i članove/ce njihovih porodica.
Besplatna pravna pomoć i psiho-socijalna podrška pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak).
Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta žene s invaliditetom, i članovi/ce njihovih porodica imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima u oblasti zaštite od nasilja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci) što će rezultirati prepoznavanju, zaštiti i sprečavanju posljedica nasilja, zlostavljanja i diskriminacije.
Kada je u pitanju emocionalna podrška, ova aktivnost podrazumijevaće psiho-socijalno individualno savjetovanje žena s invalidtetom, koje će pružati zaposleni/e UMHCG koji/e posjeduju iskustva i stručna znanja u oblasti prava osoba s invaliditetom i zaštite od nasilja. Ovim aktivnostima nastojimo da podignemo nivo samopozdanja i samopoštovanja kod žena s invaliditetom žrtava nasilja.
Žene i djevojčice s invaliditetom, kao i članovi/ce njihovih porodica, savjete mogu tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz prethodnu najavu dolaska, svakog radnog dana, kao i onlajn posredstvom društvenih mreža: Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h)
Osim toga, komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761.
Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
U Beču 160 muzeja prilagođeno osobama sa invaliditetom
U glavnom gradu Austrije predstavljena je proširena verzije Inkluzivnog muzejskog vodiča. U novom izdanju nalazi se ukupno 160 muzeja, što predstavlja povećanje od 30 institucija. To pokazuje koliko ozbiljno domaći muzejski sektor pristupa ovom pitanju. Neki muzeji u Beču već imaju široku ponudu edukativnih programa za osobe sa različitim vrstama invaliditeta, dok drugi mogu trenutno da obezbede samo fizičku pristupačnost za sve posetioce.
Inkluzivni muzejski vodič pokrenut je zbog toga što brojne ponude muzeja nisu dovoljno poznate među specifičnim ciljnim grupama, ističe izdavač Doris Rothauer. Informacije u novom vodiču podeljene su u tri kategorije: fizička pristupačnost, kao što je pristup svim prostorijama muzeja ili taktilnim vodičima, zatim pojednostavljeni sadržaji i informacije (npr. korišćenjem lakšeg jezika, znakovnog jezika, Brajevog pisma ili audio i multimedijalnih vodiča).
Takođe, postoje specijalizovane ponude kao što su vođene ture i radionice za osobe sa oštećenim sluhom, vidom, govorom, učenjem ili drugim intelektualnim smetnjama, kao i za osobe sa demencijom. Onlajn verzija inkluzivnog muzejskog vodiča se stalno ažurira i dostupna je na nemačkom i engleskom jeziku.
Ovaj opsežan rad od 372 strane realizovan je kao saradnja između izdavača medianet, fondacije Essl i Međunarodnog muzeološkog saveta ICOM Austrija.
Izvor: Nedeljnik
Pripremila: Dajana Vuković
Seksizam prisutan, ali se često ne prepoznaje kao problematičan
Seksizam je i dalje duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu, a često se i ne prepoznaje kao problematičan narativ ili ponašanje, kazao je zaštitnik Siniša Bjeković, navodeći da su zapostavljenost žena i izloženost različitim obllicima nasilja takođe posljedice neadekvatnih reakcija na seksizam.
On je to kazao tokom interaktivne panel diskusije Osnaživanje mladih u borbi protiv seksizma i za rodnu ravnopravnost, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u kojoj su učestvovali učenici i učenice Srednje stručne škole Ivan Uskoković iz Podgorice.
Prema riječima zaštitnika, seksizam kao vid diskriminacije, gotovo je svakodnevna pojava kojoj su žene izložene na poslu, u institucijama vlasti, na ulici, ali ga najčešće ne prepoznaju.
Posljedice su ponekad pogubne, od istotrijskog lova na vještice, preko trpljenja polnog i svakog drugog nasilja do femicida kao najstrašnije poruke ženama. Zapostavljenost žena i izloženost različitim oblicima nasilja jesu takođe posljedica neadekvatne rekacije na seksizam. To se konkretno odnosi na diskriminatorne prakse, izjave ili radnje zasnovane na polu osobe, koje se javljaju na radnom mjestu, u političkom diskursu, kod javnih istupa uopšte, rekao je Bjeković.
Upozorio je da se ponekad olako zaboravlja da je seksizam duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu da je fino upakovan u humor, da ga zapravo smatramo normalnim, a ne bismo trebali ili još gore, da ga uopšte ne prepoznajemo.
Kako je naveo, ako sve počinje sa neverbalnom komunikacijom, transformiše se u verbalni delikt, a nerijetko završava i na tragičan način.
Zaštitnik je saopštio da je cilj probuditi uspavanu savjest, realno procijeniti pobude, prijaviti nadležnim organima i reagovati javno.
Posebno vi, mladi ljudi, na pragu životnog iskustva, još uvijek ste manje inficirani lošim stvarima u životu, na vrijeme da shvatite da se život ne živi na račun ili na štetu drugih, makar to bila nejednakost koju često ne doživljavamo na taj način. U vama možda nije sva moć odlučivanja, ali vam niko ne može oduzeti pravo da govoreći o ljudskim pravima budete solidarni i empatični prema drugima i drugačijima, zaključio je on.
U drugom dijelu skupa, takozvanom konceptu Žive biblioteke, učestvovala je zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić, koja je o ovoj temi razgovarala sa đacima predstavljajući im iskustva sektora za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodnu ravnopravnost.
Uslijedio je interaktivni kviz, gdje su učenici/e testirali svoje znanje o rodnim stereotipima, pravima i ravnopravnosti. Kviz ih je inspirisao da se suoče sa svojim predrasudama i otvorio prostor za razmišljanje i diskusiju.
Ovaj događaj ukazuje na moć mladih kao nosilaca promjena, dokazujući da njihovi glasovi i akcije mogu stvoriti pravednije, inkluzivnije društvo za sve.
Izvor: Ombudsman
Pripremila: Dajana Vuković
Crveni krst: Dobili smo pošiljku od 286 invalidskih kolica, biće na raspolaganju svim pojednicima u državi
Iz Crvenog krsta su rekli da su invalidska kolica i pomagala dostupna svim pojedincima u Crnoj Gori i to putem lokanih organizacija Crvenog krsta.
Crveni krst Crne Gore dobio je pošiljku od 286 invalidskih kolica koja će biti na raspolaganju svim pojednicima u Crnoj Gori kojima je takva vrsta podrške potrebna, saopšteno je iz te organizacije.
Kazali su da su kolica dobijena u okviru saradnje sa američkom dobrotvornom organizacijom, Crkvom Isusa Hrista Svetaca Posljednjih dana u Crnoj Gori.
Naime, tokom višegodišnje saradnje sa ovom organizacijom, Crveni krst Crne Gore je dobio osam pošiljki invalidskih kolica i pomagala (3.077 komada), od čega je oko 2.200 podijeljeno širom zemlje. Tokom 2024. godine, podijeljeno je 169 invalidskih kolica. Ukupna vrijednost posljednje pošiljke iznosi 36.645 američkih dolara, piše u saopštenju.
Iz Crvenog krsta su dodali da su invalidska kolica i pomagala dostupna svim pojedincima u Crnoj Gori i to putem lokanih organizacija Crvenog krsta.
Organizacije Crvenog krsta na lokalnom nivou u Crnoj Gori imaju obučene volontere i zaposlene koji vrše precizna mjerenja kako bi kolica bila prilagođena svakom korisniku. Na taj način, sve osobe kojima su potreba invalidska kolica u prilici su da dobiju ona koja odgovaraju njihovom stanju, navodi se u saopštenju.
Ovom prilikom pozivamo sve pojedince koji imaju potrebu za invalidskim kolicima da se jave organizaciji Crvenog krsta u svom gradu kako bismo izvršili neophodna mjerenja i prilagođavanja i uručili kolica, te na taj način doprinijeli boljem kvalitetu života osoba sa invalidetom, kazali su iz Crvenog krsta.
Izvor: Vijesti
Pripremila: Dajana Vuković
NAJAVA: Započeta realizacija projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte!
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, realizuje projekat ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Projektom će se doprinijeti osnaživanju djevojčica i žena s invaliditetom, žrtava nasilja, da nasilje prepoznaju i prijave ga, ali će se i omogućiti dostupnije usluge individualnog savjetovanja, i druge usluge u sistemu socijalne zaštite. Ono čemu će se doprinijeti projektom svakako je i unaprjeđivanje institucionalnih mehanizama zaštite djevojčica i žena s invaliditetom, žrtava nasilja.
Projektne aktivnosti direktno će uključiti djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom koje su (potencijalne) žrtve nasilja, s posebnim akcentom na žene s invaliditetom iz ruralnih i manje razvijenih krajeva Crne Gore, zatim djecu svjedoke/inje nasilja; kako djecu s invaliditetom, tako i djecu čiji su jedan ili oba roditelja osobe s invaliditetom. Osim toga, i projektom će biti obuhvaćene i porodice u kojima žive djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom, organizacije civilnog društva koje su specijalizovane za rad sa žrtvama nasilja, licencirani pružaoci usluga socijalne i dječje zaštite (specijalizovane NVO koje se bave zaštitom od nasilja – tzv. Ženske organizacije, i organizacije osoba s invaliditetom ili organizacije kojima rukovodi žena s invaliditetom).
Projekat ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom realizuje se u okviru Javnog konkursa: Savjetovanje za djevojke i žene OSI, LGBTQ, Romkinje i Egipćanke žrtve nasilja, raspisanog od strane ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, aktuelnog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 30. decembra 2024.
Tomić: Paraolimpijska medalja kruna na sjajan momenat crnogorskog sporta OSI
Podgorica, (MINA) – Paraolimpijske igre i medalja Filipa Radovića uljepšali su i postavili krunu na sjajan momenat crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom u 2024. godini, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.
On je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ponosan na rezultate sportista sa invaliditetom na međunarodnim takmičenjima, navodeći da je Radovićeva medalja u Parizu svrstala Crnu Goru među privilegovanih 85 država svijeta.
Prema njegovim riječima, godinu su uspješnom zaokružili rezultati i stonotenisera Luke Bakića, atletičarke Maje Rajković, strijelca Milana Đinovića, šahiste Predraga Nikača, golbal reprezentacije i ekipe Nikšića.
Posebno sam ponosan na način na koji je ispraćen nastup i dočekana medalja iz Pariza. Čini mi se da nikada nije bio praćen nastup crnogorskih paraolimpijaca kao u Parizu. Medalja je došla u pravom momentu, ne samo u sportskom, nego i u društvenom kontekstu Crne Gore, rekao je Tomić.
On je naglasio da ništa ne može da ujedini i napravi atmosferu solidarnog timskog zajedništva kao dobar sportski rezultat.
Igre u Parizu su u punom smislu pokazale temeljine vrijednosti parolimpizma, rekao je Tomić.
On je pohvalio organizaciju Paraolimpijskih igara, navodeći da je Pariz u inkluzivnom smislu poštovanja različitosti i ravnopravnosti napravio nevjerovatan momenat.
Tomić je podsjetio da crnogorski paraolimpijci u kontinuitetu od 2015. godine osvajaju medalje na najvećim međunarodnim takmičenjima i da su to veliki rezultati, ne samo za paraolimpijski, već crnogorski sport uopšte.
On je ponovio da u Crnoj Gori moraju biti svjesni koliko je teško crnogorskim sportistima da ostvare, a još teže da ponove, rezultat na međunarodnim takmičenjima.
Treba svi kao društvo, a posebno ljudi odgovorni za sistem sporta u Crnoj Gori, da vrednujemo i njegujemo svaki i manji i veći crnogorski sportski rezultat, rekao je Tomić.
On smatra da je sistem sporta u Crnoj Gori na jako niskom nivou, navodeći da se sportski radnici ove i prošle godine raduju nešto značajnijem povećanju budžeta za sport koji je do prije dvije-tri godine iznosio 3,5-4 miliona EUR.
Govorim o ukupnom budžetu koji država izdvaja za crnogorski sport, a koji se raspodjeljuje na Olimpijski i Paraolimpijski komitet i sve nacionalne sportske saveze. To su simbolična sredstva. A koliko je crnogorski sport, ne samo u rezultatskom, nego i u smislu brenda, imena, promocije, donio Crnoj Gori, rekao je Tomić.
On je naglasio da je zadovoljan kako je prepoznat rezultat crnogorskih paraolimpijaca i zakonski pojedinačno vredovan, uz mogućnost da steknu status sportiste sa vrhunskim reprezentacijnim rezultatom.
Prema njegovim riječima, napravila je Crna Gora tu nekoliko ozbiljnih pomaka.
Dobro je što pojedinci imaju mogućnost da to urade, ali ja ću biti srećan onda kada sistenski rješimo pitanje finansiranja crnogorskih sportskih saveza, COK-a i POK-a, da to ne zavisi od godine do godine, od komisije do komisije, od ministra do ministra, rekao je Tomić.
Prvi čovjek crnogorskog paraolimpijskog pokreta poručio je da rezultat Filipa Radovića, crnogorskih rukometašica i vaterpoliista ne može da zavisi od bilo koga.
Iza toga treba da stane država sa sistemskim rješenjima finansiranja crnogorskog sporta, rekao je Tomić.
Govoreći o potencijalnim rješenjima, on je naveo da se neka već naziru kroz izmjene i dopune, a možda čak i pisanje novog Zakona o sportu.
Konkretno je za COK, a nadam se da će biti i za POK, predloženo fiksno procentualno finansiranje dijela sredstava koja se djele namjenski za sufinansiranje programa sportskih asociacija. To je možda prvi korak da sistemski postavimo temelj, da to ne zavisi od atmosfere, raspoloženja, simpatija ili nesimpatija. To je prvi korak koji može država da uradi, rekao je Tomić.
On je kao dobru uvertiru naveo da je nedavno usvojena i Strategija razvoja sporta Crne Gore za period od 2024.do 2028. godine.
U nacrtu te strategije, bio sam razočaran kako je bio pozicioniran POK, ali sam u finalnom rješenju Strategije jako ponosan. Kad smo već napravili taj prvi veliki korak na izradi Strategije, računam da ćemo i sa izmjenama i dopunama Zakona, lakše i iskrenije, to pitanje rješiti i unaprijediti u sportskoj porodici, rekao je Tomić.
On je naglasio da mu je želja da to završe u sportskom krugu, među sobom, a ne da dođu u situaciju da možda amandmanski to za njih urade političari u crnogorskom parlamentu.
Bio bih tužan kada bih morao sa timom Paraolimpiskog komiteta da idem tim putem. Da budem jasan, za našu kuću bar dok sam tu, boriću se do svih zakonskih instanci koje nam omogućuju da unapređujemo prostor u kojem radimo, rekao je Tomić.
On vjeruje da će svoj zakonski status dobiti i treneri sportista sa ostvarenim vrhunskim sportskim rezultatom.
Dobro je što crnogorski sportisti imaju mogućnost da osvajanjem evropske, svjetske i olimpijske, odnosno parolimpijske medalje, u sportovima koji su na programu, olimpijskih i parolimpijskih igrara mogu riješiti svoj status. Moja je želja da to pravo imaju i njihovi treneri, rekao je Tomić.
On se zapitao šta je trener u Crnoj Gori i kolike su zasluge čovjeka koji stvori sportistu i dovede ga do trona.
Tomić je istakao da je mali broj trenera koji bi mogli da riješe taj status.
Jesu li oni teret državi Crnoj Gori. To je toliko mali izdatak, to nije trošak, već investicija i motiv za sve potencijalne trenere da počnu da se bave tim teškim poslom kakav je trenerski u Crnoj Gori. Sa puno neuslova, improvizacija, diskontinuiteta. I vi iz toga napravite šampiona koji je konkurentan među 200 država svijeta. To mora da se vrednuje, rekao je Tomić.
On je naveo primjer da je nedavno čuo predlog da svaki poslanik u Skupštini Crne Gore ima svog savjetnika.
E to nije teret državi Crnoj Gori, a jeste pet-šest trenera koji su mnogo uradili za njenu promociju na najvećoj sceni, rekao je Tomić.
On je podsjetio da je nekada u crnogorskom Zakonu o sportu postojao status i za trenere nacionalnih selekcija u kolektivnim sportovima i da je nekoliko selektora steklo zvanje trenera sportiste za vrhunskim reprezentativnim rezultatom.
Tomić je najavio da bi Crna Gora uskoro na međunarodnoj sceni mogla da dobije i svoje predstavnike u paratekvindou, kao i u još jednom ekipnom sportu košarci u kolicima ili basketu 3×3.
On je kazao da mu je želja da crnogorski pokret konačno otvori svoju priču na Zimskim paraolimpijskim igrama.
Prema njegovim riječima, za razliku od ljetnjih Igara koje su prošlog ljeta u Parizu okupile 186 država svijeta, na zimskim učestvuje svega oko 40.
Adrej Šibalić za sada je jedini naš klasifikovani sportista u parasnoubordu, koji se junački bori sa svim teškoćama i u stručnovom kadru i uslovima. Nadam se da će mu se već poslije Igara u Milanu i Kortini pridružiti Petar Kasom, talentovani alpski skijaš. On još nije dobio međunarnu klasifikaciju, ali je taj sad već izvijestan, rekao je Tomić.
On je najavio da crnogorske sportiste u 2025. godini očekuju nastupi na osam evropskih i svjetskih šampionata.
Stonotenisere Radovića i Bakića u novembru čeka šampionat Evrope u Helsingborgu, iz kojeg su se 2019. godine vratili sa dvije medalje. Strijelac Milan Đinović pucaće na šampionatu Evrope, dok golbaliste očekuje evropsko i svjetsko klupsko prvenstvo i reprezentativni nastup na Evropskom šampionatu A divizije. Šahovska reprezentacija takmičiće se Olimpijadi za osobe bez i sa smetrnjama vida, rekao je Tomić.
Kalendarom su predviđeni i šampionati svijeta u atletici i plivanju.
Učestvovaćemo i na Evropskim igrama mladih parolimpijaca. Brojne obaveze, ali tu smo – spremni. Trebaće nam malo i finansijske podrške, koju crnogorski paralimpijci vrate svojim rezultatima onako kako samo oni znaju, rekao je Tomić.
On je kazao da mu je žao što država nije prepoznala rezultate Predraga Nikača, brenda crnogorskog šaha koji je osvojio sve što se osvojiti može.
Takav čovjek, sa toliko uspjeha u sportu koji je toliko popularan u svijetu, mora imati status vrhunskog sportiste Crne Gore, rekao je Tomić.
Komentarišući odluku da se nakon Igara u Los Anđelesu povuče sa mjesta predsjednika, on je kazao da treba imti mjeru i da je vrijeme da šansu pruži drugima.
Nikada sebe nijesam doživljavao kao predsjednika, već kao dio tima koji je svih ovih godina pravio dobru paraolimpijsku priču. Ponosan sam na ovo što smo uradili kao prodica svih ovih godina, ali i što ćemo uraditi do Los Anđelesa, rekao je Tomić.
Izvor: Mina
Pripremila: Dajana Vuković
Rasle plate i cijene, socijale veće za samo 21 euro
Socijalna davanja tokom četiri i po godine nijesu pratila ekonomske trendove u državi.
I dok je socijala za pet godina porasla 30 odsto, što je oko dvadesetak eura, funkcionerima će zarade, shodno predloženim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, porasti za 30 procenata, odnosno u prosjeku za oko 600 eura, i pored povećanja koja su imali zahvaljujući programima Evropa sad 1 i 2.
Rast zarada, penzija, a posebno osnovnih životnih namirnica i troškova života u poslednjih 6 nekoliko godina, nije pratilo i recipročno povećanje socijale, koja je od januara 2020. do jula 2024. porasla za svega 21,54 eura. U situaciji kada zarade pojedinih političara na javnim funkcijama idu i do 2.800 eura, najugroženije građane država mjesečno pomaže sa 89,84 eura, koliko trenutno iznosi materijalno obezbjeđenje (MOP).
I dok je socijala za pet godina porasla za 30 odsto, što je oko dvadesetak eura, funkcionerima će zarade, shodno predloženim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, porasti za 30 procenata, odnosno u prosjeku za oko 600 eura, i pored povećanja koja su imali zahvaljujući programima Evropa sad 1 i 2.
Prema podacima za period od 2020. do kraja 2024, koje je Dan analizirao, prosječna penzija je u tom periodu porasla za 212 eura, prosječna zarada za 468 eura, dok je potrošačka korpa, po Monstatovoj računici, upoređujući novembar 2020. i novembar 2023, veća za 183 eura. Sindikalna potrošačka korpa u decembru je iznosila 1.970 eura. Prema analizi Dana, materijalno obezbjeđenje za jednu osobu poraslo je za 21,54 eura, za dvočlanu porodicu 25,88 eura, za tročlanu 31,08 eura, za četvoročlanu 36,37 eura, a za petočlanu 40,98 eura. Lična invalidnina porasla je za 119,11 eura, a njega i pomoć za 21,39 eura. Lična invalidnina za lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti sada je veća za 75,42 eura.
Troškovi sahrane sada su za 106,98 eura veći. Naknada roditelju ili staratelju korisnika prava na ličnu invalidninu veća je za 63,17 eura. Sada, u odnosu na 2020, sva djeca do 18 godina imaju dječji dodatak, čiji iznos je fiksan i iznosi 30 eura. Visina dodatka za djecu korisnika materijalnog obezbjeđenja i djeteta čiji je roditelj, usvojilac, staratelj ili hraniteljka korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, ranije je iznosila 24,56 eura, a sada 56,98 eura. Dječji dodatak za korisnika dodatka za njegu i pomoć iznosio je 33,06 eura, a sada iznosi 67,33 eura, dok je za korisnika lične invalidnine i za djecu bez roditeljskog staranja porastao na 77,7 eura (sa 41,02 eura). Značajnija uvećanja evidentna su po pitanju naknada za novorođenčad, koje su u januaru iznosile 113,1 eura, odnosno 135,71 eura za novorođeno dijete korisnika MOP-a.
Naknada za novorođeno dijete sada iznosi od 1.000 do 2.500 eura (za prvorođeno dijete 1.000 eura, drugorođeno 1.500, trećerođeno 2.000, četvororođeno i svako naredno 2.500 eura). Za novorođenu djecu korisnika MOP-a ta naknada se kreće od 1.100 do 2.600 eura. Visina naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i redovnog studenta porasla je sa 81,95 na 107,82 eura mjesečno. Prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u novembru je bilo 5.179 nosilaca prava materijalnog obezbjeđenja sa 17.514 članova porodica.
Resorni ministar Damir Gutić nedavno je kazao da su troškovi života u Crnoj Gori znatno uvećani, pa će prilikom izrade novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti biti razmotreno povećanje iznosa materijalnih davanja u skladu sa finansijskim mogućnostima države. Gutić je agenciji Mina rekao da je od 2018. godine broj korisnika MOP-a pao za 43,5 odsto.
Svjesni smo da trenutni iznos za socijalna davanja nije dovoljan, a u zavisnosti od finansijskih mogućnosti države, razmotrićemo njihovo povećanje najavio je Gutić.
Prosječna plata 993 eura, a penzija 502 eura.
Prema podacima Monstata, prosječna neto zarada u novembru 2024. godine iznosila je 993 eura. Prosječna plata u novembru 2020. godine u Crnoj Gori bila je 525 eura.
U novembru prošle godine prosječna penzija iznosila je 502,81 eura. Na kraju 2020, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PI0), prosječna penzija u Crnoj Gori bila je 290 eura.
Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za novembar 2020. godine, prema podacima Monstata, iznosila je 641,8 eura. Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznosili su 274,5 eura, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge bili 367,3 eura.
Poslednji dostupni podaci Monstata pokazuju da je ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za novembar 2023. iznosila 825,6 eura.
Prema analizi Dana, materijalno obezbjeđenje za jednu osobu poraslo je za 21,54 eura, za dvočlanu porodicu 25,88 eura, za tročlanu 31,08 eura, za četvoročlanu 36,37 eura, a za petočlanu 40,98 eura. Lična invalidnina porasla je za 119,11 eura, a njega i pomoć za 21,39 eura. Lična invalidnina za lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti sada je veća za 75,42 eura.
Izvor: DN Dan
GRAĐANSKI AKTIVISTI UZ STUDENTE: PODRŠKA MLADIMA, OSUDA PRITISAKA!
Građanski aktivisti i aktivistkinje pružaju punu podršku neformalnoj studentskoj grupi Kamo Śutra i njihovom pravu da mirno izraze nezadovoljstvo zbog tragičnih događaja u Crnoj Gori. U ovim teškim trenucima, kada je potrebno zajedništvo i odgovornost, posebno osuđujemo primjere targetiranja mladih od strane pojedinih političkih partija vlasti, kao i pokušaje njihovog svrstavanja u određene partijske tabore, a u očitoj namjeri da se spontan i legitiman studentski protest svede na nivo prizemnih partijskih obračuna.
Oni koji su se vodili parolama Pobjede, a ne podjele sada, u najizazovnijim trenucima za Crnu Goru, pokušavaju dijeliti mlade ljude i njihove opravdane zahtjeve predstaviti kao dio partijskih igara. Osim toga, opasno targetiraju mlade i druge učesnike mirnih skupova, što je nedopustivo, jer svi građani/ke imaju pravo na mirna okupljanja. Ovakvo ponašanje je i politički neodgovorno, šteti demokratskom procesu i obeshrabruje građanski aktivizam koji je ključan za razvoj svakog društva.
Pokušaji izbjegavanja odgovornosti prate neprihvatljivo targetiranje i relativizacija trenutne situacije, uz podsjećanje na slične prakse prethodnih vlasti, čime se potvrđuje potreba stavljanja ličnih interesa ispred javnih.
Podsjećamo i da slični pritisci na studentske pokrete u regionu nisu uspjeli, već su proteste učinili masovnijim i dodatno mobilisali građane. Vjerujemo da će studenti u Crnoj Gori, kao nosioci promjena, nastaviti s dostojanstvenom borbom za pravdu i odgovornost, inspirišući širu zajednicu na učešće i solidarnost.
Važnost angažovanja mladih u ovakvim trenucima je neprocjenjiva. Njihova inicijativa pokazuje da građanska hrabrost i solidarnost mogu postati pokretači promjena u društvu.
Pozivamo sve političke aktere da prestanu s praksom targetiranja i da podrže pravo mladih na slobodno izražavanje i mirne proteste.
Mladi iz grupe Kamo śutra nas podsjećaju da je pravo na pravdu univerzalno, a da je istina osnovni preduslov za ozdravljenje svakog društva. Njihova borba nije samo njihova to je borba svih nas za bolju Crnu Goru, u kojoj će građani biti sigurni a institucije odgovorne.
Apelujemo na sve ostale političke subjekte, civilne organizacije, građane i građanke, da podršku studentima/studentkinjama iskažu poštujući njihove upute i zahtjeve koje komuniciraju sa zvaničnih kanala, te da se uzdrže od suvišnih medijskih eksponiranja.
Podršku studentima za sada je dalo 159 aktivista/kinja. Inicijalnom spisku potpisnika/potpisnica podrške mogu se priključiti svi zainteresovani građanski aktivisti i aktivistkinje slanjem mejla na adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Građanski aktivisti i aktivistkinje koji su do sada pružili podršku (abecedno):
- Anja Adamović - Digital den
- Elida Adrović - Ekopatriotizam
- Alen Adrović - Sociološki centar Crne Gore
- Alexandra Aubertin - Zero Waste Montenegro
- Radmila Bajagić - Demokratske evropske inicijative
- Dina Bajramspahić - Građanska aktivistkinja
- Amra Bajrović - Akcija za ljudska prava
- Marko Banović - Atlanski savez/DFC
- Staša Baštrica - Kvir Montenegro
- Marko Begović - Građanski aktivista
- Milena Bešić - Građanska aktivistkinja
- Jovan Bojović - Juventas
- Dušan Brajović - Unija srednjoškolaca Crne Gore
- Mustafa Canka - UL Info
- Vanja Cicmil - Zero Waste Montenegro
- Rebeka Čilović - Poligon za žensku izuzetnost - Sofija
- Ivana Čogurić - Ekopatriotizam
- Jelena Čolaković - Juventas
- Ranko Dacić - Crnogorska mreža za smanjenje štete Link
- Jelena Danilović - Atlanski savez/DFC
- Ana Dedivanović - Udruženje LBTQ žena Stana
- Fana Delija - Centar za romske inicijative
- Rizo Dervishaga - Udruženje roditelja djece i omadine sa smetnjama u ravoju - Pravo na život Ulcinj
- Dejana Dizdar - Građanska aktivistkinja
- Almedina Dodić - Građanska aktiviskinja
- Milica Đokđurić - 35 mm
- Aleksandar Dragićević - Građanski aktivista
- Marko Dragićević - Crnogorska mreža za smanjenje štete Link
- Balša Dragojević - Kvir Montenegro
- Nikoleta Đukanović - Građanska aktivistkinja
- Saša Đuretić - Mreža za evropske politike MASTER
- Iskra Đurišić - Asocijacija Spektra
- Tatijana Đurišić
- Ana Đurković - Atlanski savez
- Gordana Đurović - Crnogorska panevropska unija
- Goran Đurović - Media Centar
- Mirza Džeferadžović - Zero Waste Montenegro
- Maja Gardašević - NVO Diši
- Teodora Gilić - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Veneranda Gjonaj - Društvo dijabetičara “Plavi krug” - Ulcinj
- Shefika Gjoni - Globalna mreža albanske žene
- Hadixha Gjoni - Dulcinea
- Zylfije Gjoni - NVO Anime
- Aleksandra Gligorović - Građanska aktivistkinja
- Tea Gorjanc Prelević - Akcija za ljudska prava
- Ajša Hadžibegović - Građanska aktivistkinja
- Jelena Ivančević - ŠkArt
- Darko Ivanović - 35 mm
- Draško Jabučanin - Atlanski savez/DFC
- Ana Jaredić - Centar za ženska prava
- Nada Jaredić - Građanska aktivistkinja
- Kristina Joksimović - Zero Waste Montenegro
- Marija Jovanović - Asocijacija Spektra
- Lukas Junković - Mladi evropski ambasador
- Danijel Kalezić - Građanski aktivista
- Milica Kankaraš Berber - Građanska aktiviskinja
- Azra Karastanović - Atlanski savez
- Ksenija Klikovac - Mreža za evropske politike MASTER
- Petar Knežević - Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO
- Nina Kolenović - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav
- Sava Kovačević - Građanski aktivista
- Itana Kovačević - Psihološki centar Mirta
- Jelena Lacman - Ekopatriotizam
- Miloš Lazarević - Koalicija za održivi razvoj
- Laze Lazari - Creative city
- Zenepa Lika - Martin Schneider Jacoby Association - MSJA
- Lana Lješković - Unija srednjoškolaca Crne Gore
- Katica Maksan - Građanska aktivistkinja
- Bojana Malović - Akcija za ljudska prava
- Martina Markolović - Akcija za ljudska prava
- Ivana Markolović - Juventas
- Zorana Marković - Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO
- Ida Marković - Građanska aktivistkinja
- Sanja Marljukić - Cedem
- Jelena Marojević Galić - Građanska aktivistkinja
- Jovana Marović - Građanska aktivistkinja
- Adnan Metanović - Mreža za evropske politike MASTER
- Ajna Metanoviq - NVO Naš Ulcinj
- Andrijana Mićanović - Građanska aktivistkinja
- Andrea Mićanović - Građanska aktivistkinja
- Kristina Mihailović - Udruženje Roditelji
- Marija Mijović - Juventas
- Neda Mijović - Digital den
- Miloš Milačić - Juventas
- Milva Milić - Asocijacija Spektra
- Anja Milić - Unija srednjoškolaca Crne Gore
- Biljana Milićević - NVO Prima
- Boško Milović - Građanski aktivista
- Suzana Milović - Strukovno udruženje socijalnih radnika Crne Gore
- Ana Milović Jasikovac - Optimisti
- Gordana Mitrović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Elizabeta Mrnjačević - Akcija za ljudska prava
- Milica Mugoša Simonović – Juventas
- Mina Nenadić - Regionalna Sportska Inicijativa - REGSPO
- Hatidže Neljaj - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj
- Snežana Nikčević - 35 mm
- Danijela Nikić - Asocijacija Spektra
- Olivera Nikolić - Institut za medije
- Marko Nikolić - Građanski aktivista
- Vahida Nimanbegu - Art Dolcinuim
- Matija Otašević - Atlanski savez
- Luka Pavićević - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Milica Pavlović - Građanska aktivistkinja
- Mišo Pejković - Cazas
- Marina Pejović - Juventas
- Aida Perović - NVO Prima
- Miloš Perović - Alfa Centar
- Aida Petrović - Crnogorski ženski lobi
- Emir Pilav - Građanski aktivista
- Bojana Popadić - ŠkArt
- Andrea Popović - Mreža za evropske politike MASTER
- Marija Popović Kalezić - Cegas
- Aleksandra Radoman Kovačević - Centar za obuku i obrazovanje Crna Gora
- Aleksa Radonjić - Asocijacija Spektra
- Andrijana Radović - Građanska aktivistkinja
- Marija Radović - Juventas
- Andrijana Radulović - Juventas
- Momčilo Radulović - Evropski pokret u Crnoj Gori
- Maja Raičević - Centar za ženska prava
- Petar Raičević - Crnogorska panevropska unija
- Dubravka Raičević - Mare Mare
- Vesna Rajković Nenadić
- Sanda Rakočević - Građanska aktivistkinja
- Andrea Rovčanin - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Marija Ružić Stajović - Juventas
- Budislavka Mira Saveljić - Sigurna ženska kuća
- Boban Sekulić - Hepatitis Crna Gora
- Tara Serhatlić - Mreža za evropske politike MASTER
- Vladimir Simonović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Marko Sošić - Institut Alternativa
- Anastasija Stefanović - Akcija za ljudska prava
- Marica Stijepović - Psihološki centar Mirta
- Anita Stjepčević - Centar za ženska prava
- Sanja Šišović - Cazas
- Esmeralda Šuvahić - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav
- Milka Tadić Mijović - Cin-CG
- Sabina Talović - Otvoreni centar Bona fide Pljevlja
- Dubravka Tomić - Centar za monitoring i istraživanje – CeMI
- Marina Tomović - Regionalna sportska inicijativa - REGSPO
- Bojana Tošić - Digital den
- Jovan Ulićević - Asocijacija Spektra
- Petar Ulićević - Juventas
- Daliborka Uljarević - Centar za građansko obrazovanje
- Nazif Velić - Novi Horizonti
- Nina Vučić - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Marina Vujačić – Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
- Aleksandra Vujačić - Juventas
- Dragana Vujisić - Zero Waste Montenegro
- Nenad Vujošević - Centar za ekonomske i evropske studije - CEES
- Ivana Vujović - Juventas
- Zlatko Vujović - Centar za monitoring i istraživanje - CeMI
- Katarina Vukadinović - Građanska aktivistkinja
- Anđa Vukčević Zorić - Građanska aktivistkinja
- Milutin Vuković - Mreža za evropske politike MASTER
- Nevenka Vuksanović - CEDEM
- Boris Vuksanović - Crnogorska fondacija za HIV i virusne hepatitise
- Biljana Zeković – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica
- Anđela Žarić - NVO Prima
- Lepa Žunjić - Udruženje Roditelji