Predstavnici/e Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) protekle sedmice boravili su u Kaljariju (Cagliari) gdje su prisustvovali Završnoj konferenciji Projekta U kontaktu (In Touch) i sastanku partnera.

Ksenija Janković, Nataša Midžor, Dalida Rastoder i Željko Miličić, ispred UMHCG, učestvovali su na Konferenciji i sa ostalim prisutnim diskutovali o ljudskim pravima, preprekama i mogućnostima osoba s invaliditetom u njihovim zajednicama. Ove teme obrađene su kroz interaktivne, didaktičke aktivnosti koje su dio Didaktičkog priručnika izrađenog u okviru Projekta.

U ime organizacija kordinatori/ke su govorili o rezultatima ostvarenim kroz prethodne dvije godine, kao i o radu svojih organizacija. Ispred UMHCG, prisutnima se obratila Ksenija Janković.

U petak, 13. decembra 2024. Ksenija je prisustvovala i sastanku partnera na kojem su dogovoreni posljednji koraci u okviru Projekta i evaluirane prethodne dvije godine.

Domaćin ovih aktivnosti bila je Asocijacija ABiCi (Associazione ABiCi).

Projekat je finansijski podržan od strane Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (EACEA) delagirane od strane Evropske komisije, a uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore. Partneri na Projektu su: Informativni centrar za osobe sa invaliditetom (IC Lotos), Asocijacija ABiCi (Associazione ABiCi), NVO Bez barijera (alb. Pertej barrierave (BBA), engl. Beyond barriers), Aktivna zona (Active zone outdoor (AZO)), Srednja zemlja (Terra di mezzo (TDM)) i UMHCG.

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan šestog međunarodnog turnira za osobe sa invaliditetom, Podgorica open, završili su sa sedam medalja - po jednom zlatnom i srebrnom i pet bronzanih.

Zlatnu medalju osvojila je Samra Kojić, srebrni je bio Dejan Bašanović, dok su se bronzanzanim odličjima okitili Milijana Ćirković, Pjetro Paljušević, Slobodan Mihailović, Miljan Cerović i Miloš Mudreša.

Kojić je u spojenim kategorijama 3-5 (osobe u kolicima), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, slavila ispred prošlogodišnje pobjednice, Danijele Lučanin iz Srbije.

Iz Srbije dolaze i bronzane Kristina Grbović i Danijela Crnoglavac.

Bašanović je do srebra stigao u kategoriji S10, a u finalnom meču poražen je od Pauna Vatova iz Bugarske.

Bronzani su bili Sabahudin Čehajić i Cetinjanin Miloš Mudreša.

Ćirković je osvojila bronzano odličje u spojenim kategorijama 6-10, iza Snježane Ivčević iz Hrvatske i Jordanke Todorove iz Bugarske.

Bronzana je bila i Hrvatica Josipa Debanić.

U klasi 7 bronzani Paljušević i Mihailović završili su iza Danijela Šetrajčića iz Hrvatske i Ediba Šahmana iz Bosne i Hercegovine.

Cerović je osvojio bronzanu medalju u klasi osam, u kojoj najbolji bio Jordan Mitev iz Bugarske.

U finalu savladao je Srđana Šćekića iz Srbije.

Sa bronzanim odličjem okitio se i Milorad Jovanović iz Srbije.

U spojenim klasama 2-5 trijumfovao je Bojan Stamenković iz Srbije, ispred drugova iz reprezentacije Gorana Perlića, Andreja Radulovića i Vladana Petkovića.

U klasi 6 Haris Eminović iz BIH, pobijedio je u finalu Hameda Podbićanina.

Bronzani su bili Igorčo Postolov iz Sjeverne Makedonije i Emir Muminović iz BIH.

Zlatna medalja u klasi 9 priopala je Milovanu Janićijeviću iz Srbije, nakon što je u finalu savladao Hrvata Dražena Gerla.

Bronzanim medaljama morali su da se zadovolje Tomislav Blažević iz Hrvatske i Dario Stošić iz Srbije.

Turnir će biti nastavljen sjutra takmičenjem u konkurenciji dublova.

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je više od 60 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a igra se pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Članovi podgoričkog Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako nastupiće sjutra na međunarodnom paraplivačkom mitingu Atlas winter cup u Skoplju.

Crnogorsko plivanje predstavljaće Đurđa Borović, u kategoriji S14, Ognjen Rončević (S14), Miljan Lončar (S10) i Nikola Đukić (S1).

Borović će nastupiti u disciplinama 25, 50 i 100 slobodno i 25 metara leđno.

Rončević će plivati na 25, 50 i 100 slobodno i 50 metara leđno, Lončar na 50 i 100 slobodno i 50 leđno, a Đukić na 25 i 50 slobodno i 25 metara leđno.

Crnogorske plivače u Skoplju predvodiće trener Danijela Bulatović.

Dvodnevno takmičenje okupiće više stotina takmičara iz država regiona.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Klub sjedeće odbojke Set iz Pljevalja pobjednik je tradicionalnog memorijalnog turnira Dedić Rešad Šilja u sarajevskoj opštini Ilidža.

Set je danas u finalu, u sportskoj dvorani hotela Malak, savladao domaćina, ekipu Ilidže 3:1 (23:25, 25:19, 25:23 i 25:19) i revanširao se rivalu za poraz u prošlogodišnjem finalnom duelu.

Pljevaljski tim je kao prvoplsirani završio takmičenje u B grupi, pobjedama protiv Kaknja 2:0 (25:6 i 25:18) i Breze - 304 2:0 (25:18 i 25:17).

Ilidža je nastup u finalu izborila pobjedama protiv Igmana iz Hadžića 2:0 (25:15 i 25:20) i Breze 2:0 (25:19 i 25:21).

Pobjedničko postolje komletirala je ekipa Breza 304.

Organizator turnira, koji je odigran četvrti put, bio je Odbojkaški klub invalida Ilidža.

Set je nastavio seriju dobrih rezultata, nakon što je početkom decembra osvojio trofej u Laktašima.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Članovi podgoričkog Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako sa deset medalja završili su nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu Atlas Winter cup u Skoplju.

Osvojili su pet zlanih, jednu srebrnu i četiri bronzane medalje.

Zlatne medalje osvojili su Đurđa Borović u kategoriji S14, u trkama na 25 metara slobodno i leđno, Ognjen Rončević (S14) na 25 metara slobodno i u štafeti 4x25.

Kao dio štafete 4x25 do zlatnog odličja došao je i Miljan Lončar (S10).

On ima i srebro na 50 metara slobodno.

Borović je uspješan nastup u Skoplju kompletirala sa bronzanim medaljama na 50 i 100 metara slobodno.

Rončević je bio bronzani na 50 slobodno, a isto odličje osvojio je i Nikola Đukić (S1) na 25 metara slobodno.

Takmičare je u Skoplju predvodila trener Danijela Bulatović.

Miting je okupio paraplivače iz Srbije, Crne Gore, Slovenije, Kosova, Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Položaj osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenila je aktivistkinja za prava OSI Anđela Miličić u emisiji Svjetlost zvuka Radio Kotora.

U mnogim oblastima, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i ostvarivanje prava, situacija nije na zavidnom nivou. Jedino možemo reći da je zabilježen napredak u oblasti sporta, gdje su uložena značajna finansijska sredstva, što je rezultiralo dobrim uspjesima paraolimpijaca i poboljšanjem položaja OSI u tom segmentu. Međutim, OSI čine značajan dio populacije, i mnogo toga treba da se uradi kada je riječ o zakonskoj regulativi i obezbjeđivanju boljih institucionalnih mehanizama. Nažalost, neka prava OSI ostvaruju samo deklarativno, kazala je Miličić.

OSI se suočavaju sa brojnim izazovima, a arhitektonske barijere često su među najvećima.

Javni prostor i javne ustanove u velikoj mjeri su nepristupačni za osobe sa invaliditetom. Takođe, pristup informacijama predstavlja ozbiljan problem, naročito za osobe oštećenog vida, koje su među najmarginalizovanijim grupama. Osim toga, osobe oštećenog sluha nerijetko nemaju na raspolaganju gestovne tumače, što im otežava ostvarivanje osnovnih prava, kazala je Miličić.

Prema njenim riječima, problem nisu samo fizičke barijere, već i društveni stavovi.

Jedna od najvećih prepreka su stavovi pojedinaca, posebno onih na rukovodećim pozicijama. Kada ne prepoznaju važnost prava OSI, otežava se napredak. Važno je da OSI posmatramo kao pojedince i ravnopravne članove zajednice, a ne isključivo kroz socijalnu prizmu ili materijalnu podršku. Samo uz jačanje servisa podrške i mijenjanje društvene svijesti OSI mogu postati aktivni akteri našeg društva, poručila je Miličić.

Izvor: Radio Kotor

Pripremila: Dajana Vuković

U Skupštini Crne Gore, povodom 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, i u susret 10. decembru – Međunarodnom danu ljudskih prava, održano je prvo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom.

Događaj je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Naime, na prvom zasijedanju Parlamenta za osobe sa invaliditetom prisustvovali su ministar Fatmir Đeka i generalna direktorica Direktorata za jednakost i zaštitu lica sa invaliditetom mr Irena Rakočević.

Sjednica pod nazivom Prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori usredsredila se na ključne aktivnosti za unapređenje pravnog i institucionalnog okvira, realizaciju preporuka međunarodnih organizacija, te zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti.

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uputio je jasnu poruku ističući važnost ovog datuma kao prilike za realno sagledavanje trenutnog stanja i definisanje koraka ka stvaranju pravednog i inkluzivnog društva.

Ministar Đeka je poručio da je Međunarodni dan osoba sa invaliditetom podsjetnik na obavezu uklanjanja prepreka sa kojima se lica s invaliditetom svakodnevno susreću. Kao ključne prioritete, ministar Đeka je istakao: unapređenje zakonodavnog okvira, inkluzivnost u svim aspektima društva, podršku zapošljavanju i jačanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite.

Ovo su ciljevi koje možemo postići samo zajedničkim radom – kroz dijalog i međusobno razumijevanje. Lica sa invaliditetom nisu privilegovana kategorija, već ravnopravni članovi našeg društva, čija prava moramo dosljedno poštovati i unapređivati, poručio je ministar.

Ovaj datum nije samo podsjetnik na obaveze koje imamo prema licima sa invaliditetom, već i poziv na kontinuiranu akciju svih nas – institucija, organizacija i društva u cjelini, istakao je ministar Đeka.

U Crnoj Gori ostvareni su određeni pomaci u unapređenju prava lica sa invaliditetom. Međutim, za potpuno ostvarenje inkluzivnog društva potrebni su kontinuirani napori u eliminaciji svih oblika diskriminacije i osiguravanju pristupačnosti u svim oblastima života. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ostaje posvećeno saradnji sa svim relevantnim akterima kako bi se osigurala ravnopravnost i dostojanstvo svih građana, bez izuzetka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković naglasio je da prepreke koje osobe s invaliditetom doživljavaju vode ka kršenju osnovnih ljudskih prava. On je pozvao na stvaranje pouzdanih registara koji će omogućiti praćenje i unapređenje prava lica sa invaliditetom.

Posebnu ulogu u zasijedanju imala je i Marina Vujačić, izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, koja je ukazala na potrebu liderstva i aktivnog učešća osoba sa invaliditetom u procesima donošenja odluka. Treba nam glas svih osoba s invaliditetom i podrška društva u osiguravanju jednakih mogućnosti za sve, istakla je Vujačić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović izrazio je nadu da će ova sjednica doprineti sagledavanju dosadašnjih aktivnosti i utvrđivanju budućih pravaca djelovanja.

Danas održano Prvo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom označava važan korak ka dostizanju međunarodnih standarda i promociji društva jednakih šansi za sve.

Tokom sjednice, učesnici su ukazali na svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom, uključujući nepristupačnost, diskriminaciju i nedovoljnu uključenost u procese donošenja odluka.

U zaključku, sjednica je ocijenjena kao važan korak u sagledavanju dosadašnjih aktivnosti i planiranju daljih konkretnih mjera za unapređenje položaja lica sa invaliditetom.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poziva sve relevantne aktere, uključujući institucije, nevladine organizacije i međunarodne partnere, da nastave zajednički rad u cilju stvaranja društva jednakih mogućnosti za sve uz dosljedno sprovođenja zakona i politika koje garantuju jednakost i  stvaranje inkluzivnog društva u kojem svako može ostvariti svoj puni potencijal.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U susret Međunarodnom danu osoba sa invaliditetom, u organizaciji NVO Mozaik i Skupštine opštine (SO) Nikšić danas je održana panel - diskusija Vidljivost i osnaživanje: novi pogledi na invaliditet. Učestvovali su i predsjednici Opštine i SO Nikšić Marko Kovačević i Nemanja Vuković.

Kovačević je istakao da je ponosan što je Opština, zahvaljujući jačanju saradnje sa udruženjima kao što je Mozaik, uspjela da realizuje više inicijativa koje direktno doprinose poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom.

Posebno bih istakao uvođenje besplatnog prevoza za osobe sa invaliditetom, koji je od velikog značaja za njihovu mobilnost i samostalnost. Pored toga, dodijelili smo im kancelarije u neposrednoj blizini Tehnopolisa, čime smo obezbijedili uslove za njihov lakši rad i međusobnu saradnju. S posebnim zadovoljstvom ističem da smo podržali i otvaranje Društvenog kluba Adapt, koji nije samo prostor za druženje već i mjesto gdje se razvijaju inkluzivne ideje i zajednički projekti, rekao je Kovačević.

Najavio je da je za  kraj iduće godine planirano uspostavljanje Sekretarijata za osobe sa invaliditetom kao sastavnog dijela sistema lokalne samouprave, koji će biti posvećen sistematskom i strateškom rješavanju pitanja koja se tiču osoba sa invaliditetom.

Vuković je ocijenio je da su izazovi sa kojima se suočavaju OSI veliki i kompleksni, ali i da su kreativnost i entuzijazam, koje svakodnevno iskazuju u borbi sa lošim praksama i predrasudama, kao i odlučnost da budu dio procesa koji iscrtavaju magistralne linije razvoja opštine – dostojni divljenja.

On je istakao da su OSI, svojim stavom i angažmanom, zaslužili povjerenje čitave zajednice i istakao da će Opština biti partner svima koji su spremni da vlastito znanje, energiju i vrijeme ulože u unapređivanje kvaliteta života svih građana Nikšića, prvenstveno kada je riječ o najranjivijim kategorijama našeg društva.

Na narednoj sjednici Skupštine predložiću osnivanje Savjeta za prava osoba sa invaliditetom, kroz Odluku o izmjenama odluke o organizaciji radnih tijela Skupštine, a u narednoj godini osnovaćemo i Sekretarijat za prava osoba sa invaliditetom. Smatram da ćemo na taj način institucionalizovati saradnju i učiniti je još boljom i efikasnijom. Gradimo Nikšić kao grad po mjeri svih nas, zaključio je Vuković, uz najavu da će Opština Nikšić uskoro postati i vlasnik kluba OSI.

Blagoje Šturanović, direktor NVO Mozaik, podsjetio je na važnost ljudskih prava, ravnopravnosti i inkluzije i podsjetio na brojne akcije koje su realizovale OSI, a koje dokazuju da je ljepota u različitostima, te da invaliditet ne iscrtava granice sna.

​Mitar Goranović, potpredsjednik Opštine Nikšić, Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore i Nardi Ahmetović, izvršni direktor NVO CAREP, u ulozi panelista govorili su o izazovima sa kojima se susreću OSI, kao i modelima podrške koji im, na mnogo načina, omogućavaju da budu vidljiviji i osnaženi.

Izvor: RTNK

Pripremila: Dajana Vuković

Zahvaljujem predsjedavajući.

Uvaženi gospodine Mandiću, predsjedniče Skupštine, uvaženi ministre Đeka, uvaženi zaštitniče ljudskih prava i sloboda, gospodine Bjekoviću, uvaženi svi prisutni i prisutne, drage osobe s invaliditetom, vi koji ste u sali, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja, ali i svi oni koji nas prate usljed prenosa sjednice,

Zaista mi je drago da danas imam priliku da govorim, ali i da prisustvujem Prvom zasijedanju parlamenta za osobe s invaliditetom i nadam se da će tako i biti. Da će upravo biti prvo u nizu zasijedanja, da će postati tradicionalna, odnosno praksa, ako ne češće, onda jednako kao što se zasijeda povodom drugih važnih međunarodnih datuma i pitanja, a to je - kad su u pitanju osobe s invaliditetom - je li, 3. decembar!

Malo neformalno moram konstatovati da Nikšić danas prednjači i vodi, tako da mi je drago i zbog toga. J

I drago mi je da vidim tu osobe s invaliditetom iz različitih gradova, i najznačajniji dio današnje sjednice će upravo biti postavljanje pitanja i odgovori koje ćemo dobiti od predstavnika vlasti i jednog poslaničkog kluba, jer nijesu baš mogli ni poslanički klubovi ili partije biti izostavljeni danas.

Pošto se ja moram malo držati napisanog u svom obraćanju, zbog onoga što treba biti saopštenje i zaključci sa današnje sjednice, a svi koji me poznaju znaju da mene papir ograničava, ali pošto je tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, nešto o čemu govorim godinama, onda će mi biti zadovoljstvo da i s tog aspekta govorim.

Dakle, ovogodišnja tema je Jačanje liderstva osoba s invaliditetom za inkluzivnu i održivu budućnost.

Tako definisana tema prepoznaje važnost uloge koju treba da imaju i koju imaju osobe s invaliditetom u stvaranju inkluzivnijeg i održivog društva za svakog od nas. To podrazumjeva i učešće osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka, koje se tiču nas i naših života.

Tvrdim da danas liderstvo osoba s invaliditetom u crnogorskom društvu nije još uvijek adekvatno prihvaćeno. Samim tim nije ni promovisano, podržano, ohrabreno i omogućeno. Još uvijek se osobe s invaliditetom ne smatraju dovoljno sposobnim da upravljaju sopstvenim životima, a predaleko, iz ove perspektive, izgleda situacija u kojoj nas, osobe s invaliditetom, društvo posmatra kao donositeljke i donosioce odluka koje se tiču svih građanki i građana.

Da bismo adekvatno učestvovali u procesima donošenja odluka neophodno je da naša država reguliše reprezentativnost osoba s invaliditetom. Ovo naravno u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, kojom je i propisana ta obaveza, što podrazumijeva i naše suštinsko i smisleno učešće u svim fazama tog procesa.

Dok god u naše ime može da govori bilo ko, da naše interese i prava zastupa ko god hoće, a dok s druge strane mi ne možemo govoriti i misliti ni u svoje ime, a posebno ne u ime drugih građanki i građana ovog društva, neću, ne mogu i ne prihvatam biti zadovoljna.

Mi, osobe s invaliditetom - a među nama se opet, kao posebno ugrožene, izdvajaju neke kategorije - već trpimo nesrazmjerno veliki teret siromaštva, nejednakosti, isključenosti iz života zajednice, raznih kriza: institrucionalnih, političkih, društvenih, diskriminacije i nemogućnosti samostalnog i produktivnog života.

Uz to, često se ne vidimo kao dio rješenja, već problem ili problem po sebi.

A tvrdim da bez napretka osoba s invaliditetom nema ni napretka društva.

Zato nam treba liderstvo, treba nam „glas” svih osoba s invaliditetom.

Treba nam istinska posvećenost pravima osoba s invaliditetom, pravičnim zakonima, izjednačavanju mogućnosti, ravnopravnosti i pravdi u praksi. Zato s ovog mjesta pozivam osobe s invaliditetom na odvažnost i odlučnost, a društvo - posebno one na pozicijama moći, odlučivanja, i upravljanja - na obezbjeđivanje uslova i mogućnosti. Jer, tražimo samo ono što nam pripada, a pripada nam - dostojanstven život; ni milostinja, ni sažaljenje, ni zbrinjavanje, ni odlučivanje u naše ime bez našeg učešća.

Ja sam danas zahvalna što govorim sa ovog predsjedavajućeg mjesta, ali ne bih ni govorila za govornicom koja je nepristupačna, i ne bih se ni podsjećala jedne situacije, kada je bilo zasijedanje Dječjeg parlamenta, kada su se postavljali paketi da bi djete govorilo s ove govornice.

I danas je Plenarna sala Skupštine Crne Gore u velikoj mjeri nepristupačna osobama s invaliditetom i velikoj kategoriji osoba s invaliditetom.

Zašto ovo govorim, ako govorim o temi liderstva, možemo li da zamislimo da neka osoba s invaliditetom koja se tako deklariše, javno izjašnjava, radi u parlamentu, da bude poslanica ili poslanik? Ako se, na primjer, za par godina kandidujem na nekim izborima, usudim se da to uradim, ili neka druga osoba s invaliditetom, ali sebe uzimam kao primjer, jer hoću nešto simbolično da vam predstavim. Ja mislim da biste u slučaju da dođem nekad da predsjedavam sjednicom morali ovu stolicu za kojoj sam ja mijenjati, jer ja ne planiram da se promijenim i mene niko neće mijenjati i prepravljati, pa ili će se ova stolica prepravljati ili će se kupovati nova.

Elem, govorim o tome zbog zoga što smo čekali više od deceniju da je parlament djelimično bude pristupačan, i nije ovo daleko od toga kritika ni trenutnom sastavu, nego institucijama i crnogorskom društvu - svima nama pojedinačno; da se zapitamo koliko smo iz svojih pozicija i svoje odgovornosti ili svojih mogućnosti uradili da ispoštujemo prava osobama s invaliditetom. Koliko smo uradili da zakoni zaista budu pravedni i pravični da nemaju diskriminatorne odredbe ili da nemamo nedostatno zakonodavstvo, odnosno da ne postoje uopšte odredbe u nekim zakonima kada je riječ o osobama s invaliditetom. I zašto mi, neke osobe s invaliditetom, toliko volimo da pominjemo Konvenciju. Jer nam je azbuka. Zbog toga što nam je ona osnov zagovaranja, a bez liderki i lidera među samim osobama s invaliditetom tvrdim da ovo društvo neće napredovati.

Jer, ako ne koristite ni naše resurse, ako nam ne daje društvo mogućnosti - da na adekvatan način ispoljimo svoje potencijale - onda nikad to društvo ne zna da li je u nekoj kući, zatvorena neka osoba s invaliditetom ili u instituciji sistema zatvorenog tipa, sjedi ili leži neki potencijal koji je mnogo bolji od svih nas koji smo uslovno na slobodi.

Ovdje ću se sada zaustaviti, uz još jedno ponavljanje da mi je zaista zadovoljstvo što je danas organizovana ova sjednica, i hvala svima koji su tome doprinjeli i lično i personalno i koji su to omogućili. Zahvalila bih se i gospođi Burić, koja je uradila ogroman posao u prethodnom periodu da bi tehnički i organizaciono ova sjednica bila i pripremljena i održana i biće mi zadovoljstvo uvijek da sarađujem sa Odborom za ljudska prava i slobode, kojim predsjedava gospodin Vučurović, što ne znači da ni Odbor, odnosno svi prisutni na Odboru iskritikovani kad god za to budem imala osnov, argumente i činjenice.

...

Zahvaljujem.

Drago mi je da je poslanik Čarapić tu. Nadam se da ću od njega dobiti odogovor. U suprotnom, moja ženska solidarnost bi proradila, pa bih drugačije pričala, u slučaju da poslanica Andrić odgovara na pitanje.

Prije postavljenog pitanja ću dati obrazloženje koja vam, možda, u početku neće ličiti na to, ali jeste.

Danas smo na ovoj sjednici čuli kako su brojna pitanja koje su pokrenule osobe s invaliditetom i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom u nekakvom procesu. Između Vlade i Sekreterijata za zakonodavstvo, pa se čeka nekakvo mišljenje, pa je formirana neka radna grupa, pa se čeka neki sastanak radne grupe, pa se čekaju sjednice Savjeta za prava lica s invaliditetom i tako dalje.

Dakle, mi smo na čekanju.

Pošto smo na čekanju, izuzev dva, ja bih rekla jaka obećanja. Ja sam ih tako razumjela i želim ih tako razumjeti, koje je izgovorio ministar Gutić, a u ime Vlade, za koju rekoste da nam je naklonjena, pa se ja malo pomjerih na mjesto sa stolice. Ne bi mi baš prijatno, kad to čuh, jer nekako ne osjećam tu naklonost, ali ste Vi vrlo pozitivno i pohvalno odgovorili i na pitanje koje se tiče reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom i pitanje koje se tiče znakovnog jezika. Ako se ta dva zakona usvoje u narednoj godini ja ću smatrati da je ovo parlamentalno zasjedanje jedno od najuspješnijih i to sada javno izgovaram.

Zašto je moje pitanje poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad? Iz dva razloga. Prvi je zato što sam ja otprilike imala predviđanje - koje se potvrdilo - ko će se pojaviti od predstavnika Vlade danas u parlamentu. I s druge strane sam znala, ako postavim pitanje nekom od ministarstava kakav ću odgovor dobiti, uz dužno uvažavanje.

Osobe s invaliditetom bez obzira na sve formalne mehanizme saradnje sa Vladom, nijesu adekvatno uključene u procesu donošenja odluka kojih se tiču.

To znači da se naše mišljenje ne uvažava i kada su u pitanju brojni zakoni koji se usvajaju, pa su brojni od njih usvojeni u proteklom periodu odnosno utvrdila ih je Vlada, usvojila, odnosno donijela Skupština, i propuštena je prilika da se na adekvatan način regulišu prava osoba s invaliditetom.

U Parlamentu - iako ima osoba s invaliditetom za koje mi znamo da to jesu, a moguće da ima i drugih za koje ne znamo jer postoje i nevidljiva oštećenja - se ne čuje glas iz pozicije osoba s invaliditetom, što znači da i u parlamentalnim raspravama često se izostavi taj dio da se čuje naš glas i da u stvari uspijemo ono što smo uspjeli 2015. kad je jedan zakon vraćen iz skupštinske procedure zbog našeg zagovaranja tadašnjeg.

Zbog toga je moje pitanje poslaničkom klubu PES-a, kao najbrojnijem, a ujedno kao mladoj partiji - za koju ja vjerujem da želite i da učite, da želite da prihvatate drugačija razmišljanja, da želite da prihvatate iskustvo, da želite - na neki način - da koristite znanje i ono što su dobre prakse; Da li ste razmišljali ili da li ćete u nekoj skorijoj budućnosti pokrenuti, odnosno uspostaviti saradnju sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom, na način što ćete ih tako uključiti i u proces donošenja odluka? Jer, u brojnim zemljama, uključujuću, na primjer, Evropsku uniju postoje takozvane lobi grupe za invaliditet, koje proizvode, da kažem, one efekte koji nas interesuju, a to je da određena zakonska rješenja koja se usvajaju - ponavljam u Evropskom parlamentu u ovom slučaju - ne mogu baš tako jednostavno da prođu ukoliko nijesu uvaženi argumenti osoba s invaliditetom.

Snimak zasijedanja u dijelu Marininog izlaganja i odgovora je na linku.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje drugu jednodnevnu Radionicu za žene s invaliditetom o konceptu rodne ravnopravnosti i uključivanju u procese donošenja odluka.

Radionica će biti organizovana u Baru, u ponedeljak, 23. decembra 2024.

Cilj održavanja Radionice je, između ostalog, podizanje nivoa znanja žena s invaliditetom o konceptu rodne ravnopravnosti i značaju uključivanja u procese donošenja odluka, čime se teži doprinijeti smanjenju stepena diskriminacije žena s invaliditetom po osnovu roda, pola i invaliditeta.

Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije prava žena s invaliditetom, Feministički pristup invaliditetu i pristup invaliditeta feminizmu – osvrt na politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i invaliditeta, Javno zagovaranje i uključivanje u procese donošenja odluka i druge.

Radionica će se zasnivati na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusiju, razmjenu iskustava iz prakse, prezentacije i različite druge interaktivne metode.

Učešće na Radionici mogu uzeti žene s invaliditetom, uključujući i žene s invaliditetom iz ruralnih krajeva Crne Gore, predstavnici/e organizacija koje se bave zaštitom prava žena i prava osoba s invaliditetom, kao i predstavnici/e NVO koje se bave radnim pravima žena s invaliditetom.

Ovim putem, pozivamo sve zainteresovane da pošalju prijave za učešće na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 20. decembra 2024, do 15.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode, informacije se mogu dobiti na telefone: 020/265-650; 067/801-761 i 069/385-981, radnim danima, u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Ovo je druga radionica koju sprovodimo u okviru projekta Osnaživanje kroz uključivanje! koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u oblasti rodne ravnopravnosti.