U periodu od 30. oktobra do 12. novembra 2026. godine, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pružilo je ukupno 47 pravnih savjeta i informacija osobama koje su nam se obraćale radi ostvarivanja i zaštite svojih prava.
U istom periodu, posredstvom angažovane advokatske kancelarije, pokrenuto je pet postupaka radi zastupanja stranaka u ostvarivanju prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite.
Najčešća pitanja upravo se i odnose se na dugotrajno čekanje na ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, kašnjenje subvencija zarada, najavljene reforme u oblasti vještačenja invaliditeta i socijalne zaštite, podršku u obrazovanju i zapošljavanju, kao i pristupačnost objekata. Pored navedenog, obraćanja su se odnosila i na pristupačnost stambenih objekata, podršku djeci s invaliditetom u obrazovanju, kao i pitanja iz oblasti porodičnog prava i porodičnih odnosa.

U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja, odnosno ona koja su se ponavljala u obraćanjima osoba s invaliditetom, članova njihovih porodica i poslodavaca, uz informacije kojima UMHCG trenutno raspolaže.
Pitanje: 1. Zašto se toliko dugo čeka na rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, kao i na okončanje sudskih postupaka?
UMHCG odgovor: Dugotrajno čekanje na poziv centra za socijalni rad radi izlaska pred socijalno-ljekarsku komisiju postalo je višegodišnji problem brojnih podnosilaca zahtjeva za ostvarivanje prava na materijalna davanja.
Problem je posebno izražen od 2025, kada su se višemjesečna kašnjenja u pojedinim slučajevima produžila i na godinu dana.
Situaciju dodatno usložnjavaju izmjene podzakonskih propisa. Podsjećamo da je Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u decembru 2025. izmijenilo Pravilnik kojim su uređene medicinske indikacije za ostvarivanje određenih prava, a zatim, u roku od svega 28 dana, donijelo novi, restriktivniji pravilnik. Prema ocjeni UMHCG, takvo normiranje dovodi do odbijanja zahtjeva značajnog broja podnosilaca.
Istovremeno, prema informacijama kojima raspolažemo, za područja koja pokriva svih 13 centara za socijalni rad zasijeda svega pet komisija. Uprkos zaključcima i preporukama sa konsultativnog saslušanja održanog u Skupštini Crne Gore u aprilu 2026, prema našim saznanjima, njihov broj nije povećan, niti je u većini gradova povećana učestalost zasijedanja.

Kada je riječ o sudskim postupcima, njihovo trajanje zavisi od više okolnosti, uključujući opterećenost sudova predmetima, sudkog vještačenja iu pojedinim predmetima, složenost postupaka i potrebu za ponovnim odlučivanjem nakon poništavanja nezakonitih upravnih akata.
Posebno zabrinjava kada se zbog nepravilnog ili neblagovremenog postupanja prvostepenih i drugostepenih organa postupci ponavljaju, čime se dodatno odlaže ostvarivanje prava.

UMHCG podvlači da nedovoljni administrativni kapaciteti, neblagovremeno odlučivanje i neadekvatna organizacija rada institucija ne smiju biti teret osoba koje podnose zahtjeve za ostvarivanje zakonom garantovanih prava.
Potanje: 2. Kada će početi isplata zaostalih subvencija zarada za zaposlene osobe s invaliditetom?
UMHCG odgovor: Početak isplate zaostalih subvencija očekuje se nakon usvajanja rebalansa Budžeta za 2026. godinu, čije je razmatranje predviđeno na sjednici Skupštine Crne Gore 16. novembra.
Međutim, usvajanje rebalansa samo po sebi ne znači da će sve zaostale obaveze biti odmah izmirene. Isplata zavisi i od obezbjeđivanja i raspoloživosti sredstava, kao i postupanja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).
UMHCG je više puta upozoravalo da sredstva za subvencije zarada nijesu adekvatno planirana. Prema našim procjenama, ni rebalansom neće biti obezbijeđen iznos dovoljan za izmirenje svih obaveza u tekućoj godini, zbog čega postoji rizik da dio dugovanja bude prenesen u 2027.
Posebnu zabrinutost izaziva najavljena primjena Euro modela, kao i procjene da će za subvencije zarada u 2027. biti potrebno oko 90 miliona eura, ukoliko to jasno ne bude izraženo i projektovao u Zakonu o Budžetu Crne Gore za 2027.
Podsjećamo da subvencije zarada predstavljaju zakonom propisano pravo, odnosno obavezu države kada su ispunjeni propisani uslovi, a ne mogućnost čija realizacija zavisi od slobodne procjene nadležnih institucija.

Pitanje: 3. Šta će se dešavati sa subvencijama zarada osoba s invaliditetom i sredstvima za asistente u radu ukoliko bude primijenjen Euro model?
UMHCG odgovor: UMHCG je ovo pitanje uputilo nadležnim institucijama i očekuje zvaničan odgovor o mogućim posljedicama najavljenog Euro modela na postojeća prava i podršku u zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Za sada nemamo potvrđene informacije o tome kako bi eventualne promjene uticale na subvencije zarada zaposlenih osoba s invaliditetom i sredstva za angažovanje asistenata u radu.
Nadležnim institucijama ponovili smo zahtjev da obezbijede dovoljno sredstava za nesmetano ostvarivanje zakonom garantovanih prava i blagovremeno informišu korisnike i poslodavce o planiranim promjenama.
Takođe, upozorili smo da ćemo, ukoliko se nastavi neobezbjeđivanje potrebnih sredstava i ugrožavanje prava zaposlenih osoba s invaliditetom, razmotriti i druge oblike djelovanja, uključujući organizovanje protesta.
Finansijska održivost sistema ne može se obezbjeđivati ekonomskim iscrpljivanjem i ugrožavanjem prava na rad i materijalnu sigurnost sigurnost osoba s invaliditetom.

Pitanje: 4. Koja je procedura za podnošenje zahtjeva za jedinstveno vještačenje invaliditeta (JVI) i kada počinje njegova primjena?
UMHCG odgovor: Prema važećim zakonskim odredbama, početak primjene jedinstvenog vještačenja invaliditeta predviđen je za 1. decembar 2026. godine.
Ipak, očekujemo zvanične informacije nadležnih institucija o početku sprovođenja postupaka, načinu prijema zahtjeva i organizaciji rada Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta.
Postupak je uređen Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta i Pravilnikom o načinu podnošenja i sadržaju zahtjeva za jedinstveno vještačenje invaliditeta i sastavu i načinu rada komisija za vještačenje.
Radi lakšeg informisanja, UMHCG je pripremilo smjernicu Kako do utvrđivanja statusa lica sa invaliditetom i stepena potrebne podrške, dostupnu na našem sajtu, u kojoj su predstavljeni osnovni koraci postupka.
O svim novim informacijama u vezi s početkom primjene i podnošenjem zahtjeva blagovremeno ćemo informisati zainteresovane osobe.

Pitanje: 5. Da li će sve osobe s invaliditetom morati na ponovno vještačenje i zbog čega?
UMHCG odgovor: Ne. Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta ne propisuje obavezu da sve osobe s invaliditetom automatski moraju proći ponovno vještačenje.
Važno je razlikovati ponovno vještačenje invaliditeta, uređeno članom 18 Zakona, od obaveze ponovnog utvrđivanja statusa za određene kategorije osoba, propisane prelaznim odredbama Zakona.
Prema članu 18, ponovno vještačenje može se vršiti na zahtjev osobe na koju se vještačenje odnosi, odnosno njenog zakonskog zastupnika, po isteku godinu dana od izvršnosti rješenja.
Izuzetno, zahtjev se može podnijeti i ranije, uz odgovarajuće dokaze o značajnoj promjeni u pogledu oštećenja organizma ili prepreka u funkcionisanju. U tom slučaju zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od nastale promjene.
S druge strane, članom 61 Zakona propisana je obaveza ponovnog utvrđivanja statusa za osobe kojima je status osobe s invaliditetom prije početka primjene JVI utvrdio Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
Ove osobe dužne su da podnesu zahtjev za jedinstveno vještačenje invaliditeta u roku od tri godine od početka njegove primjene.
Za dodatna pojašnjenja razloga zbog kojih je zakonodavac propisao ovu obavezu, korisnike upućujemo na nadležno ministarstvo.
Napominjemo da ponovno vještačenje ne treba takođe poistovjećivati ni s kontrolnim vještačenjem, koje je posebno uređeno članom 19 Zakona.

Pitanje: 6. Koliki će biti iznos inkluzivnog dodatka i kada počinje njegova primjena?
UMHCG odgovor: Iznos inkluzivnog dodatka još uvijek nije utvrđen, niti je poznat pouzdan datum početka njegove primjene, budući da je reforma u ovoj oblasti tek u pripremi.
UMHCG će se zalagati da osobe s invaliditetom i njihove reprezentativne organizacije budu aktivno uključene od najranije faze planiranja i izrade propisa, uključujući definisanje uslova, kriterijuma i iznosa budućeg davanja.
Posebno je važno da se prilikom planiranja inkluzivnog dodatka sagledaju stvarni dodatni troškovi invaliditeta i potrebe za podrškom, kao i njegov odnos prema postojećim pravima iz socijalne i dječje zaštite.
O svim zvaničnim informacijama i predloženim rješenjima blagovremeno ćemo informisati korisnike.

Pitanje: 7. Da li osobe s invaliditetom kojima je ZZZCG utvrdio status imaju određene povlastice ili olakšice prilikom pokretanja sopstvenog biznisa?
UMHCG odgovor: Da. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom uređena su prava na određene oblike podrške i subvencija u oblasti zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom koje žele da pokrenu sopstveni biznis mogu se informisati o mogućnostima korišćenja povoljnih kredita za samozapošljavanje, kao i različitih subvencija i mjera podrške predviđenih zakonom.
Ostvarivanje konkretnih prava zavisi od ispunjenosti propisanih uslova, statusa podnosioca zahtjeva i vrste podrške za koju se prijavljuje.
Zainteresovane osobe upućujemo na Zavod za zapošljavanje Crne Gore radi informisanja o aktuelnim programima, uslovima i postupcima za ostvarivanje podrške.

Pitanje: 8. Da li djeca koja imaju asistenta u nastavi mogu u bilo kojem trenutku ostati bez ove podrške i pod kojim uslovima?
UMHCG odgovor: Podrška asistenta u nastavi ne bi smjela biti proizvoljno uskraćena djetetu kojem je potrebna za pristup obrazovanju i učešće u nastavi. Prestanak radnog odnosa konkretnog asistenta, njegovo odsustvo ili druga organizaciona pitanja ne bi smjeli automatski značiti da dijete ostaje bez podrške koja mu je potrebna.
Članom 30a Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama uređeno je obezbjeđivanje asistencije u nastavi, kao oblika tehničke podrške tokom pohađanja nastave, u skladu s propisanim uslovima.
U slučaju obustavljanja ili smanjenja podrške, roditelji treba da zatraže pisano obrazloženje škole, uvid u odgovarajuće rješenje i individualni razvojno-obrazovni program (IROP), kao i informacije o načinu na koji će se djetetu obezbijediti potrebna podrška.
Ukoliko škola ne obezbijedi odgovarajuće rješenje, roditelji se mogu obratiti Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i nadležnoj prosvjetnoj inspekciji, radi provjere zakonitosti postupanja.
Za ostvarivanje i organizaciju ove podrške važni su rješenje o usmjeravanju, odnosno odgovarajuće rješenje o uključivanju u obrazovni program, kao i IROP.
IROP-om se, u skladu s obrazovnim i razvojnim potrebama djeteta i rasporedom časova, određuje obim podrške koju asistent pruža. Zakon omogućava da jedan asistent bude angažovan za više djece, ali se takvo angažovanje mora organizovati u skladu s individualnim programima i potrebama djece. Takođe, neposredni rad sa djetetom može da traje najviše šest časova dnevno.
Škola zaključuje ugovor o radu s asistentom u nastavi i odgovorna je za organizovanje podrške u skladu sa zakonom Međutim, pravo djeteta na obrazovanje i potrebnu podršku ne smije zavisiti isključivo od kadrovskih ili organizacionih okolnosti u školi.

Pitanje: 9. Ko je nadležan za finansiranje izgradnje pristupne rampe ili ugradnje lifta za osobe s invaliditetom i kome se obratiti ukoliko objekat nije pristupačan?
UMHCG odgovor: Odgovor zavisi od toga da li je riječ o stambenoj zgradi, objektu u javnoj upotrebi ili drugom objektu, kao i od vlasništva nad objektom i vrste radova koje je potrebno izvesti.
Kada je riječ o stambenim zgradama, Zakon o održavanju stambenih zgrada uređuje prava i obaveze etažnih vlasnika u pogledu održavanja i upravljanja zajedničkim djelovima zgrade.
Posebno je važno da je članom 7 ovog zakona propisano da za izvođenje radova kojima se obezbjeđuje nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom nije potrebna saglasnost etažnih vlasnika.
To znači da protivljenje drugih stanara ne može samo po sebi predstavljati zakonski osnov za onemogućavanje radova kojima se obezbjeđuje pristupačnost. Međutim, pitanje finansiranja, tehničkih uslova i potrebnih odobrenja mora se posebno razmotriti.
Osobe koje žive u nepristupačnim stambenim zgradama mogu se pisanim zahtjevom obratiti upravniku i skupštini etažnih vlasnika, kao i nadležnom organu lokalne uprave, i u krajnjem državnim organima, radi informisanja o postupku, mogućnostima finansiranja i uslovima za izvođenje radova.
Kada je riječ o objektima u javnoj upotrebi, obaveze obezbjeđivanja pristupačnosti proizlaze iz propisa o izgradnji objekata, zabrani diskriminacije i Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom.
Ukoliko objekat nije pristupačan, potrebno je obratiti se vlasniku, odnosno organu ili instituciji koja upravlja objektom, a u zavisnosti od okolnosti i nadležnoj inspekciji.
U slučajevima u kojima nepristupačnost predstavlja diskriminaciju, mogu se koristiti i odgovarajući mehanizmi zaštite od diskriminacije.

UMHCG će nastaviti da pruža besplatno pravno informisanje, savjetovanje i podršku osobama s invaliditetom i njihovim porodicama, kao i da ukazuje na sistemske prepreke koje otežavaju ili onemogućavaju ostvarivanje zakonom garantovanih prava.
Za besplatnu pravnu pomoć možete nam se obratiti:
Telefonom: 069 385 981, svakog radnog dana od 10.00 do 14.00 časova.
Mejlom: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., svakog radnog dana.
Putem društvenih mreža: Facebook i Instagram naloga UMHCG.
Putem čata na portalu DisabilityInfo.me: četvrtkom od 12.00 do 14.00 časova.
Neposredan prijem stranaka, prema procjeni konkretnog predmeta, organizuje se dva dana sedmično, uz prethodno zakazivanje, a termini se najavljuju direktno strankama koje zatraže prijem.
