Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane stručne radnike/ce iz oblasti socijalne i dječje zaštite da se prijave za učešće na Treningu na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom koji će biti održan u periodu 28 - 31. jula 2020, u centralnoj regiji Crne Gore.

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG-a kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju znanja kod stručnih radnika/ca o adekvatnom pristupu djeci i osobama s invaliditetom kako bi imali proaktivnu ulogu i mogućnost prepoznavanja i uvažavanja individualnih potreba korisnika. Ovaj trening će biti organizovan u trajanju od tri radna dana, a vodiće ga treneri s dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Ova obuka pruža teorijska i praktična znanja i iskustva iz prakse i daje smjernice za rad s djecom s invaliditetom i odraslim osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, pružanja i nadgledanja usluga i mjera podrške za ravnopravan i dostojanstven život koji uvažava različitost i uključenost u zajednicu, odrastanje u zdravom okruženju i osnaživanje za samostalan život. Ona daje mogućnost stručnim radnicima i stručnim saradnicima da adekvatnije sagledaju okolnosti i potrebe korisnika, da adekvatnije procijene individualne potrebe i uticaj socijalnog okruženja i predlože i omoguće najadekvatnije mjere, akcije i usluge koje će dostići najefektivnije ishode i rezultate. 

Obuka će za krajnji rezultat imati: aktivniju, zadovoljniju i produktivniju djecu s invaliditetom i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem sigurnosti, i uvažavanja njihovih potreba i njihove ličnosti.

Za učešće na ovom treningu se mogu prijaviti stručni radnici/ce u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom.

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti dostavljanjem biografije s osnovnim podacima i motivacionog pisma najkasnije do 21. jula 2020. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., s naznakom Trening na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i odraslih OSI. 

Broj mjesta je ograničen. Nakon izbora učesnika/ca treninga istima će biti proslijeđen detaljan program treninga. 

Trening se sprovodi u okviru projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, s projektnim partnerima Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječju zaštiu, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, kroz projekat  IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services).

Kreiranje podsticajnog društvenog miljea za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI) važan je korak ka njihovoj samostalnosti i dostizanju statusa aktivnog građanina/ke društva, poručeno je sa događaja na kom je predstavljen projekat obuke OSI za rad u pržionici kafe.

Savjetnica Zaštitnika Milena Krsmanović bila je gost Saveza slijepih Crne Gore povodom završnog događaja projekta Zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz inovativno zanimanje i razvoj preduzetničkog duha.

Učešće u projektu pozitivno je uticalo na kvalitet života, socijalizaciju i integraciju osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici, a kroz sticanje novih znanja i iskustava konkurentnije su na tržištu rada, bio je jedan od zaključaka.

Prilikom degustacije kafe S koja se proizvodi u istoimenoj pržionici osnovanoj projektom, predstavljeni su njegovi rezultati kroz video priču osoba s invaliditetom i predstavnika institucija. Savjetnica Krsmanović je istakla da je u pitanju značajan projekat, jer je osobe s invaliditetom podstakao da se uključe, osjete radno okruženje i atmosferu, te nauče određene specifičnosti i vještine posla.

Ona je kratkom video pričom izrazila očekivanje da će jedan broj osoba s invaliditetom nastaviti da se bavi poslom u pržionici kafe ukoliko je takav angažman zasnovan na njihovom slobodnom izboru. Krsmanović je pohvalila kreatora ideje na kojoj je zasnovan projekat, pozivajući relevantne aktere da kroz svoj primjer pokažu društveno odgovorno poslovanje i na principu jednakih mogućnosti obezbijede uslove i zaposle osobe s invaliditetom.

Kroz projekat uključeno je šest osoba s invaliditetom koje su prošle četvoromjesečnu obuku za rad u pržionici kafe. Nakon realizovane obuke, četiri osobe s invaliditetom su zaposlene na period od šest mjeseci, dok će po završetku projekta dvoje nastaviti sa radnim angažmanom.

Projekat je u prethodnih 12 mjeseci realizovao Savez slijepih Crne Gore u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a uz finansijsku podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Izvor: www.ombudsman.co.me 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je izradilo Informator za poslodavce i OSI o mjerama i aktivnostima zaštite i zdravlja na radu. Cilj Informatora je da se, kroz pregled najvažnijih nacionalnih garancija u ovoj oblasti, analizom domaćeg i međunarodnog pravnog okvira, i u krajnjem stanja u praksi, istaknu obaveze i mogućnosti, ali i pozitivni, i negativni primjeri u crnogorskoj normativi i praksi, kada je u pitanju stvaranje adekvatnih uslova za obavljanje radnih zadataka i poslova OSI na konkretnom radnom mjestu, s posebnim naglaskom na zaštitu i zdravlje na radu za OSI. 

U skladu s tim, Informator sadrži pravni i institucionalni okvir, obavezne (kolektivne) i dodatne (individualne) mjere zaštite i zdravlja na radu, obaveze poslodavaca i obaveze zaposlenih u tom procesu. Poseban segment posvećen je prepoznavanju i suzbijanju rizika, odnosno uticaju uslova rada, i radnog procesa na moguće rizike sticanja ili progresije invalidnosti, kao i uticaju invalidnosti na proces rada i radni učinak i smanjenje radne funkcionalnosti, mjerama podrške OSI, koje doprinose boljim uslovima rada i adekvatnijim uslovima konkretnog radnog mjesta, od asistencije u radu, do opreme i pomagala, koja mogu doprinijeti usporavanju progresije oštećenja, pa samim tim i poboljšati produktivnosti i učinke na radu. Posebno su razrađene mjere profesionalne rehabilitacije, kao proces u okviru kojeg se može uraditi i procjena rizika na radu, odnosno konkretnom radnom mjestu OSI. Ovaj Informator se ne bavi opštim garancijama prava na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osim u dijelu koji je blisko povezan s ciljevima samog projekta i promocijom i definisanjem mehanizama zaštite i zdravlja na radu za zaposlene OSI. 

U završnom dijelu Informatora navedena su tri primjera simulacije OSI na radnom mjestu kako bi se kroz praktičan primjer ukazalo na barijere s kojima se suočavaju OSI i mogućnostima zaštite njihovih prava, odnosno poboljšanja uslova rada i zaštite i zdravlja na radu. 

Na kraju, date su preporuke za unaprjeđenje stanja u ovoj oblasti od kojih se neke odnose na izmjenu i dopunu zakonske regulative, ali i definisanje i sprovođenje mjera i aktivnosti u praksi.

Informator je izrađen u okviru projekta OSIguraj uslove sebi! koji je finansijski podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs za NVO u oblasti zaštite i zdravlja na radu u 2019. Sadržaj Informatora je isključiva odgovornost UMHCG, koje zadržava svoja autorska prava. U tom smislu, zabranjeno je kopiranje, umnožavanje i korišćenje navedenog materijala bez naznake autorskih prava, odnosno odobrenja UMHCG. 

Ukoliko želite da preuzmete pomenuti Informator, to možete učiniti klikom ovdje.

Nakon više od tri godine truda, upornosti i rada, u Vinkovcima  je otvoren Buba bar – prvi kafić u Hrvatskoj koji zapošljava osobe s invaliditetom.

U decembru 2016. pokrenuta je kofinsncirajuća kampanja na platformi Indiegogo, koja je među ostalim bila druga najuspješnija kofinansirajuća kampanja u 2016. godini, koja je imala za cilj otvaranja prvog kafića u Hrvatskoj koji će zapošljavati osobe s Daun sindromom– Buba Bar.

Alen, Domagoj, Dario, Ivana i Marija samo su dio ekipe koja je počela da radi u pomenutom baru, a koji su prije par godina marljivo vježbali i usavršavali svoje vještine kako bi njihov početak rada bio što uspješniji. Prošli su edukaciju, a kroz razne aktivnosti i događaje, gdje su imali priliku da pokažu svoje vještine, kako u gradu Vinkovcima, tako i po cijeloj Hrvatskoj pokazali su kako su spremni za novi izazov.

“Osobama s invaliditetom bio je to prvi radni dan u životu na konkretnom i trajnom poslu. Vjerujemo da će neki ovdje steći i penziju. Šta god ko rekao, osobe s invaliditetom koje to žele i mogu, imaju pravo da rade. Raditi i zaraditi. Osjećati se korisno i vrijedno, brinuti sami o sebi. Tržište rada nije otvoreno za osobe s invaliditetom u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti. A upravo će Buba Bar biti jedno mjesto koje će osobama s invaliditetom osigurati, ne samo rad, nego i platu“ izjavio je Tomislav Velić, predsjednik Udruženja Bubamara.

Možda najveća pobjeda Udruženja Bubamara je da su se izborili i za promjenu zakonske regulative na način da osobe s invaliditetom sada mogu da rade bez straha kako će izgubiti svoja prava tj. invalidninu, kao što je to do sada bio slučaj. 

Naime, upravo je Buba bar, doprinio promjeni nacionalne politike kroz izmjene i dopune zakona kojima je osigurano da osobe s invaliditetom sada mogu raditi, a da im se ne oduzme invalidnina niti smanji bilo koje pravo.

Buba bar će takođe biti i edukacijski centar, ali i primjer ostalim ugostiteljima da prepoznaju potencijale osoba s invaliditetom. Tako će Buba bar postati mjesto na kojem će osobe s invaliditetom ostvariti svoje osnovno pravo – pravo na rad i naravno platu, pa će imati priliku da svojim radom doprinesu zajednici.

Za kraj iz Udruženja Bubamara ističu kako se nadaju da će Buba bar, kao prvi primjer socijalnog preduzetništva, posluži kao model i drugima u Hrvatskoj.

Izvor: www.hrturizam.hr    

Sanjar. Emotivac. Pravdoljubac. Romantik. U prevodu - Ana Jovčić. Djevojka sa beogradske kaldrme koja ima 24 godine. U finišu "trke" intelektualnog i profesionalnog zadovoljstva, u koju se upustila kada je upisala studije srpske književnosti i jezika na Filološkom fakultetu, ostalo joj je još nekoliko ispita koje će, zna i obećava, položiti.

Do tada će biti studentkinja, učesnica, mentorka i volonterka na izazovnim projektima brojnih organizacija mladih. Pauzu između učenja prekratiće šetnjama i kafenisanjem sa drugaricama, negdje uz rijeku, jer voli vodu. A voli i da "surfuje" internetom i svakog dana "odživi" neko vrijeme na "Fejsbuku". Tu ćete je prepoznati po duhovitim komentarima.

Šta vam još nismo rekli o Ani Jovčić? Da je po stilu oblačenja, crvenim lakom na noktima, ispeglanoj kosi i "konzumaciji" savremene tehnologije djevojka ovog trenutka. Ali ona povremeno i rado "putuje" kroz epohe. Baš prije nego što smo je izvukli iz "pakla" junskog ispitnog roka, čitala je Tolstojev "Rat i mir", uz zvuke klasične muzike, i zamišljajući balske haljine, odlučila da kupi jednu takvu kako bi u njoj dovršila knjigu. To je Ana.

Da, ona je i djevojka s oštećenim vidom. Ali ne želi da o tome govorimo u duhu "iako je slijepa, ona je uspješna studentkinja ili bilo šta drugo". Samo bez tog "iako", ako može. 

"Okej, nije to uvijek bilo tako. Pamtim usamljenost i trenutke izopštenosti. Željela sam da se uklopim sa vršnjacima, da trčim i igram žmurke s njima, ali nisam uspijevala da postignem njihov tempo. Djeca su znala da budu surova, a mnoga su me izbjegavala jer nisu znala kako da se postave prema meni. Roditelji su me zato uvijek mazili i pazili. Zainatila sam se da ću što prije naučiti Brajevo pismo. Krenula sam na brzo opismenjavanje, počela da čitam brže od svih i uskoro pobjeđivala na raznim takmičenjima", priča Ana.

Ljubav prema čitanju se nekako prirodno ustoličila. Ali upisati književnost ipak je bio podvig. Ali, Ana je otišla na prijemni, dobila asistenta koji joj je čitao pitanja, ona je njemu diktirala odgovore i iščitala svoje ime na osmom mjestu rang liste. Indeks je bio u njenim rukama. A u šaci i početak novih zavrzlama. Trebalo je izmjestiti se iz zone komfora.

"Do tada oko sebe nisam imala mnogo ljudi koji su osobe bez invaliditeta, jer smo u osnovnoj i srednjoj školi svi bili isti. Bila je to hermetički zatvorena sredina. A onda odjednom osjećaj da si u manjini. E to sam odlučila da pobijedim! Skupila sam hrabrost i poslije nekoliko dana vježbanja, uspjela da na fakultet stignem sama, bez pratnje. Tako su kolege sa studija prestale da prave otklon prema meni, jer su počele da me prihvataju, direktno mi se obraćaju i doživljavaju me kao ravnopravnu. Koliko sam samo bila ponosna kada smo počeli da idemo u kafić i ćaskamo o običnim stvarima. Sada mi je to uobičajeno zadovoljstvo", ne krije Ana.

Da ne bude zabune, sigurna je da joj profesori ne popuštaju, iako joj nije uvijek bilo lako da sprema obimne ispite. Ograničen je fond knjiga prilagođenih osobama s oštećenjem vida, ali naučila je Ana da "čita" slušajući audio-snimke. I to nerijetko čini dok pere sudove ili obavlja neki drugi kućni posao. Već neko vrijeme živi sa dečkom, što je takođe bio izazov, ali više za njene roditelje, koji i dalje brinu za nju kao da je djevojčica.

"Nisu mi nikada dali ni kafu da skuvam, uvijek su me tretirali kao princezu. Ali ne mislim da je to zato sam osoba s invaliditetom, već zato što roditelji jednostavno uvijek štite svoju decu", kaže Ana.

Da li ona štiti sebe? Da, od patetike i sažaljenja. 

"U svakom drugom slučaju se iznerviram, ne prija mi. Razumijem da su ljudi oprezni u mom prisustvu, jer se plaše da ne kažu nešto što bi moglo da me povrijedi. Nerijetko mi kažu "Vidimo se", onako žargonski, a onda se ujedu za jezik i shvate da su možda upotrebili neprikladnu riječ za mene. Ali, hej, pa i ja je sama koristim. Tako da se uglavnom trudim da budem normalna, da bi se drugi opustili. Neki su mi rekli da im je glupo da opsuju preda mnom, što je tako bezveze", iskrena je Ana.

Ali ona je vrlo fleksibilna, pa se samo prilagodi trenutku i ljudima. Međutim, i ponosna je. To je bio jedan od razloga zbog kojeg joj je trebalo više vremena da se odvaži da krene sama da krstari autobusom i tramvajem kroz grad. Nije želela da padne i osramoti se.

"Zar nam svima nije potrebno da se osetimo sposobnim i vrijednim? Srećom, uspjela sam da pobijedim strah od neuspjeha tako što sam osmislila tehniku - "samo zamisli da si neko drugi, pretvaraj se da si neka junakinja iz romana". I tako sam savladala prepreke", kaže Ana.

A tu je i poezija kao njen štit. Kroz nju se borila i bori se. Pisala je ono što je lično boli i frustrira, kako bi kanalisala tugu ili bijes. Tako je krenula da osvaja publiku na pjesničkim večerima. A onda i na radionicama koje organizuje Udruženje studenata sa hendikepom, Škola za mlade lidere sa hendikepom/invaliditetom i Savez slepih, u predstavama o razbijanju predrasuda. Srušila ih je i kada je zaigrala hip-hop i počela da se takmiči u đuskanju. Taj njen šarm samo je zaiskrio iz svega što radi i kaže.

Izvor: www.novosti.rs 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve osobe s invaliditetom i članove porodica djece s invaliditetom da, popunjavanjem upitnika, učestvuju u istraživanju o pravu na samostalni život i uključenosti u zajednicu. 

Naime, UMHCG sprovodi Istraživanje o sprovođenju preporuka Komiteta UN o pravima OSI u vezi s članom 19 Konvencije (Samostalni život i uključenost u zajednicu), koje ima za cilj da se napravi osvrt na aktivnosti preduzete u periodu od avgusta 2017. radi primjene preporuka Komiteta u ovoj oblasti.  Ova aktivnost će obuhvatiti desk istraživanje, fokus grupe s OSI i OOSI i predstavnicima lokalnih institucija, upitnik s OSI i roditeljima, odnosno drugim članovima porodica OSI, i najzad intervjue s predstavnicima institucija i rezultiraće izradom preporuka za unapređenje primjene preporuka Komiteta do predaje narednog izvještaja o sprovođenju Konvencije koji je planiran 2023.

Ovaj upitnik je namijenjen punoljetnim OSI, kao i roditeljima i članovima porodica koji imaju dijete/člana porodice s invaliditetom ispod 18 godina, ili OSI nad kojom je produženo roditeljsko pravo (neko od članova porodice ima starateljstvo (u skladu s rješenjem CZSR) ili je oduzeta poslovna sposobnost (u skladu s odlukom suda). S toga, svi zainteresovani kojima je namijenjen ovaj upitnik, isti mogu popuniti na sledećem linku zaključno s 20. julom 2020. 

Napominjemo da su svi podaci u upitniku anonimni.

Istraživanje je dio aktivnosti projekta PonOSIti, ravnopravni, uključeni! koji je podržalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs za NVO u 2019. 

Vaš UMHCG

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve osobe s invaliditetom koje žive, rade ili se obrazuju u Glavnom gradu Podgorici da, popunjavanjem upitnika, pristupe bazi potencijalnih korisnika usluga za uslugu prevoza od „vrata do vrata“. 

Naime, UMHCG izrađuje bazu potecijalnih korisnika usluge prevoza „od vrata do vrata“ kao aktivnost projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change) koji sprovodimo u partnerstvu s Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječju zaštiu, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranjem Ministarstva javne uprave, kroz projekat  IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services).

Pomenutim projektom je planirano pružanje usluge prevoza za OSI na teritoriji Glavnog grada Podgorica od jeseni 2020, čemu prethode aktivnosti usmjerene ka organizaciji i standardizaciji usluge. U tu svrhu, kreirana je baza kojoj zainteresovane OSI mogu pristupiti popunjavanjem online upitnika. Upitnik sadrži pitanja koja se odnose na lične podatke, vrstu invalidnosti, pomagalima koja OSI koristi, učestalisti potrebe za prevozom, itd. Shodno podacima iz baze i potrebama korisnika se planira orgnizacija i sprovođenje navedene usluge.

Zbog navedenog, korisnici koji žele da budu dio baze, a samim tim i da imaju mogućnost prevoza na teritoriji Glavnog grada Podgorica, mogu da popune upitnik koji se nalazi na sledećem linku.

Vaš UMHCG

Nakon što su se fotografije ElI Goldstein početkom ovog meseca pojavile u italijanskom Vogu (Vogueu), za nju se zainteresovao i Guči (Gucci). Ona je tako postala prvi model s Daun sindromom ovog modnog brenda.

Kada je Guči (Gucci) objavio Eline fotografije na Instagram profilu, ubrzo je dobila više od 800.000 lajkova. Naime, Guči (Gucci) je angažovao za reklamnu kompaniju za maskaru.

Njena mama Ivon kazala je kako je ponosna na svoju kćerku koja je od 2017. godine član agencije koja predstavlja modele s invaliditetom.

Ona je uvijek voljela da bude u centru pažnje i pred kamerama, tako da je prilično samouvjerena i rado sluša savjete“, kazala je Ivon. Eli trenutno pohađa umjetnički kurs na koledžu u Londonu.

„Zaista sam uživala biti model i drago mi je da sam imala priliku da nosim Gučijevu (Guccijevu) haljinu. Ponosna sam na fotografije i voljela bih da postanem poznata. Radujem se i saradnji s drugim brendovima“, kazala je Ellie.

Izvor: www.zenskikutak.rs 

Obezbijediti pristupačnost biračkih mjesta za sve birače od suštinske je važnosti i predstavlja odgovornost izbornih komisija. To je zaključak učesnika radionice koju je Savez slijepih Crne Gore organizovao za predstavnike Državne izborne komisije Crne Gore 30. juna u Podgorici.

Koordinatorka projekta u Savezu slijepih Crne Gore Katarina Bigović objasnila je da je ova radionica dio projekta „Izaberi pristupačnost“ koji podržava Evropski savez slijepih. Projekat proučava praksu, rješenja i mogućnosti za poboljšanje učešća osoba sa invaliditetom u političkom i javnom životu u Crnoj Gori.

Predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović kazao je da je u konsultacijama sa opštinskim izbornim komisijama pregledan zakonski okvir i naglasio njihovu odgovornost da osobama sa invaliditetom bude omogućeno da glasaju nezavisno i tajno. Ivanović je ohrabrio Savez slijepih da direktno sarađuju sa opštinskim izbornim komisijama kako bi zajednički identifikovali biračka mjesta koja bi mogla biti prilagođena i pristupačna.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić izrazila je nadu da će kroz radionice poput ove, osobe s invaliditetom prepoznati kako da slobodno i nezavisno ostvare svoje pravo glasa i aktivno učestvuju u političkom životu.

Menadžerka programa za demokratizaciju u Misiji OEBS-a, Lia Magnaguagno, kazala je: Pravo da se glasa samostalno i tajno predstavlja kamen temeljac svake demokratije. Ona je podsjetila da je Misija podržala Državnu izbornu komisiju u izradi Strategije za osobe s invaliditetom, kao i pokrenula konsultacije sa opštinskim izbornim komisijama kako bi se osigurala pristupačnost biračkih mjesta.

Misija OEBS-a u Crnoj Gori ostaje posvećena promociji prava osoba s invaliditetom i nastoji da pomogne u uklanjanju barijera koje sprječavaju njihovo puno učešće kao glasača i kandidata.

Izvor: www.osce.org 

Inicijalni odbor za osnivanje Mreže za mlade Crne Gore (MMCG) objavio je Javni poziv za prijem članica Mreže. 

Misija Mreže je da zastupa prava i interese mladih, kreira i zagovara rješenja za sistemske izazove, povezuje aktere omladinske politike i jača kapacitete članica, dok je vizija:  društvo u kojem su mladi aktivni i odgovorni u donošenju i sprovođenju odluka.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane omladinske organizacije, organizacije koje rade s mladima i za mlade, organizacije koje okupljaju zajednice učenika i/ili studenata, kao i saveze omladinskih organizacija i organizacija koje sprovode omladinsku politiku, da pristupe novoj krovnoj organizaciji mladih u Crnoj Gori, putem dostavljanja ispunjenog Zahtjeva za prijem članica Mreže, kao i propratnih dokumenata kojima se utvrđuje ispunjavanje uslova za prijem članica.

MMCG je savez nevladinih organizacija koje sprovode omladinsku politiku u Crnoj Gori, a osniva se u skladu s članom 20 Zakona o mladima i Zakonom o nevladinim organizacijama.

Pored Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore inicijalni odbor Mreže čini još 21 organizacija, i to: ALFA Centar, Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid - ADP-Zid, Aktivna zona, CAZAS, Centar za javne politike, Centar za ekonomski prosperitet i slobodu - CEPS, Crnogorska omladinska inicijativa, Crnogorska organizacija za samostalnost i mobilnost mladih (COSMO), Forum MNE (Forum mladi i neformalna edukacija), Juventas, Mladiinfo Montenegro, MoMSIC Montenegro, NVO 35mm, NVO Centar za omladinsku edukaciju, NVO Mreža za promjene, NVO Naša akcija, NVO Pandora, Omladinski klub Nikšić, Romska organizacija mladih Koračajte sa nama - Phiren Amenca, Savez izviđača Crne Gore i Unija srednjoškolaca Crne Gore.

Uslovi i kriterijumi za prijem članica su navedeni u članovima 11 i 12 Statuta MMCG-a, kojim se navodi da se nove članice organizacije mogu prijaviti za punopravno i pridruženo članstvo.

Uslovi za punopravno članstvo u MMCG-u su: 

1. da je organizacija registrovana na teritoriji Crne Gore u skladu sa odredbama Zakona o nevladinim organizacijama;
2. da je prva registracija organizacije izvršena najmanje 2 godine prije dana podnošenja zahtjeva za prijem u punopravno članstvo MMCG-a; 
3. da organizacija ima neprofitni karakter; 
4. da je organizacija zasnovana na demokratskim principima udruživanja; 
5. da organizacija ne promoviše nezdrave životne stilove, društvenu segregaciju, antisemitizam, fašizam, rasizam, društvenu, etničku, nacionalnu netrpeljivost i netoleranciju, nasilje i rat ili bilo kakav drugi oblik diskriminacije; 
6. da članovi upravljačkih struktura organizacije (izvršni direktor, upravni odbor) nijesu članovi organa upravljanja političkih partija, namještenici i rukovodni kadar organa javne uprave;
7. da članovi upravljačkih struktura organizacije nijesu krivično gonjeni i da se protiv njih ne vodi krivički postupak;
8. da su mladi aktivno uključeni u rad organizacije; 
9. da organizacija prihvata Statut, ciljeve, viziju, misiju, vrijednosti i usvojene politike MMCG-a; 
10. da je u statusu pridruženog člana provelo najmanje godinu dana ili period između dva redovna zasijedanja Skupštine MMCG-a. 

Pored navedenih uslova, u odnosu na oblik organizacije i njeno iskustvo, važe sljedeći kriterijumi:

• Za omladinsku organizaciju: da je u prethodne dvije godine sprovela minimum dva projekta za mlade ili 20 omladinskih građanskih akcija;
• Za organizaciju za mlade i saveze organizacija: da su u prethodne dvije godine sproveli minimum jedan dugoročni program za mlade ili dva projekta za mlade.

Uslov za pridruženo članstvo je da je organizacija ispunjava gore navedene uslove, a osnovana je minimum jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za prijem u pridruženo članstvo, te sprovodi aktivnosti namijenjene mladima. 

Inicijativa za osnivanje Mreže za mlade Crne Gore je finansijski podržana u okviru programa De facto razvoj: podrška rastu i liderstvu organizacija građanskog društva, koji sprovodi Fond za aktivno građanstvo, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Rok za prijave traje 20 dana, od 1. do 20. jula 2020. 

U nastavku se nalazi Zahtjev za prijem u članstvo i Obrazac za nominaciju za pozicije u organima Mreže. 

Izvor: Mreža za mlade Crne Gore