Dablin je od 13. do 19. avgusta domaćin Evropskog prvenstva u plivanju za osobe s invaliditetom, na kojem Crnu Goru predstavlja Ilija Tadić. Na pomenutom takmićenju najavljeno je učešće više od 500 sportista iz 40 država Evrope. Tadić je nastupio u disciplini 50 metara slobodno i nije uspio da se plasira u finale trke klase S9. On je s vremenom 1,00,48 minut bio četvrti u grupi 2, odnosno 13. ukupno u kvalifikacijama.

U nedjelju, posljednjeg takmičarskog dana šampionata Tadić je plivao i na 50 metara slobodnim stilom, u kategoriji S9.

Tadić je trku u grupi dva završio na šestom mjestu s rezultatom 27,47 sekundi, odnosno na 12. mjestu u generalnom plasmanu.

Ilija u Dablinu drugi put nastupa na seniorskom prvenstvu Evrope, nakon što je prije dvije godine u portugalskom Funšalu bio šesti na 50 metara slobodno. 

Prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Meksiko sitiju bio je finalista na trkama na 50 i 100 metara slobodno.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

Javni poziv za građane, koji bi da stambeno pitanje riješe kroz projekat "Hiljadu plus" završio se juče, a Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) je od 23. jula do 13. avgusta dostavljeno 1054 zahtjeva.

Iz MORT-a je najavljeno da će dodjela vaučera biti do početka oktobra.

- Još sa sigurnošću ne možemo reći tačan datum, jer to zavisi od ukupnog broja pristiglih aplikacija i obrade podataka - kazao je Televiziji Crne Gore Marko Mirović iz MORT-a.

Kako je naglasio, prvi vaučeri biće dodijeljeni prioritetnim grupama građana - samohranim roditeljima i starateljima, osobama s invaliditetom ili domaćinstvima čiji je član osoba s invaliditetom, domaćinstvima s djecom s invaliditetom, mladima koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

Iz MORT-a su ranije kazali da očekuju da će između 400 i 450 porodičnih domaćinstava riješiti stambeno pitanje, odnosno preko 1.200 građana. Vrijednost projekta je 20 miliona eura. Od toga je deset miliona obezbijedila Vlada posredstvom Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), a sa deset miliona participiraju komercijalne banke, odnosno njih pet koje učestvuju u projektu - NLB, CKB, Lovćen, Erste i Sosijete ženeral Montenegro banka (SGM banka).

Visina fiksne kamatne stope iznosi 2,99 odsto.

Krediti se dodjeljuju određenim ciljnim grupama i to 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba imaju do 35 godina, a 30 odsto ostalim korisnicima.

U ponudi su stanovi iz osam opština - Podgorica, Cetinje, Nikšić, Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Bar, Herceg Novi, od čega najviše u Podgorici - 486.

Kroz projekat je ponuđeno 29 garsonjera, 389 jednosobnih stanova, 199 dvosobnih, 27 trosobnih, i jedan dupleks stan. U ponudi je 512 stanova koji su u različitim nivoima izgradnje, odnosno 133 gotova stana.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Dan

Miloš Ranitović i Marijana Goranović najbolji su atletičari 48. Prvenstva Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom u Pljevljima.

Ranitović je u skoku u dalj, u kategoriji T12, slavio rezultatom 6,24 metra. Taj rezultat po tablicama Svjetske paraolimpijske konferencije vrijedi 689 bodova. Goranović je u bacanju kugle, u kategoriji F 41, trijumfovala hicem od 6,51 metar, a taj rezultat vrijedi 495 bodova. Ranitović je slavio i u trci na 100 metara (T 12) rezultatom 12,19 sekundi.

U trci na 100 metara u kolicima, kategorije T 34-54-55, najbrži je bio Radmilo Baranin (24,55 sekundi), a bio je najbolji i u bacanju kugle (kategorija F34) hicem od 8,92 metra.

U bacanju kugle po kategorijama pobijedili su Miloš Spaić (F 11 - 9,84), Nikola Nikolić (F12-8,65), Senad Husović (F 54-57 - 7,61), Blagoje Brajković (F 37 - 10,18) i Goran Milinković (F 40 - 6,11).

U bacanju diska trijumfovali su Mirnes Ramović (F11 - 28,22) i Nikolić (F12 - 23,62), dok su u bacanju koplja slavili Danilo Gojković (F34 - 18,86) i Husović (F54-57 - 20,53).

U ženskoj konkurenciji, u bacanju koplja, kategorije F 54-56 pobijedila je Maja Rajković (10,76), ispred Mire Topović (8,71).

U konkurenciji rekreativaca, kategorija F11-12, u bacanju kugle pobijedila su Marina Živković (6,76) i Rizo Erović (9,42).

Šampionat je okupio 50 atletičara u kategorijama 11-13 (osobe s oštećenjem vida), 31-38 (osobe s cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom) i 51-57 (osobe s povredom kičme).

Šampionat je ujedno bio i posljednja provjera za Evropsko prvenstvo, od 20. do 26. avgusta u Berlinu, gdje će Crnu Goru predstavljati Marijana Goranović, Maja Rajković, Radmilo Baranin, Danilo Gojković, Miloš Ranitović i Mirnes Ramović. 

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: Portal VijestiTop of Form

Bottom of Form

Danas će se na Gradskom stadionu u Pljevljima održati 48. Prvenstvo Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom.

Kako su saopštili iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, najavljeno je učešće preko 50 takmičara u kategorijama 11-13 (osobe s oštećenjem vida), 31-38 (osobe s cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom), 51-57 (osobe s povredom kičme).

Takmićenje će biti ujedno i poslednja provjera za reprezentativce Marijanu Goranović, Maju Rajković (na slici), Radmila Baranina, Danila Gojkovića, Miloša Ranitovića i Mirnesa Ramovića koji u četvrtak putuju u Berlin gdje će od 20-26. avgusta nastupiti na Evropskom prvenstvu.

Prvenstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta organizuju Savez slijepih Crne Gore, Paraolimoijski komitet Crne Gore i Sportsko-rekreativno drustvo slijepih Podgorica uz tehničku podršku Atletskog kluba Rudar, Udruženja paraplegičara Pljevlja i Organizacije slijepih za Pljevlja i Žabljak.

Prvenstvo počinje u 12.00 časova, a otvoriće ga predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić. 

Modeli s invaliditetom su i dalje rjetkost, čak i u svijetu. Kod nas ih nema jer bavljenje modelingom je tabu za osobe s invaliditetom, kao i mnoge druge teme kod nas, uostalom.

U svijetu, ipak, postoje izuzeci. Jedan od njih vam predstavljamo u priči u nastavku.

Rebeka sebe zove "Bionički model".

Rođena je bez ruke, zbog čega njeno detinjstvo nije bilo nimalo lako, posebno dok je bila u školi. Bila je jedna od najljepših djevojaka u srednjoj školi, ali okrutni vršnjaci joj nisu davali mira i zadirkivali su je jer je rođena bez ruke. Tada četrnaestogodišnja djevojčica, Rebeka se povukla u sebe i odustala je od sportova i društvenih događaja.

Ipak, život joj se značajno promijenio. Naravno, onda kad je shvatila da ne treba da se povlači i bježi. Rebeka je u svijet mode ušla kada je imala 22 godine, nakon što je dobila protetičku ruku. Na nagovor drugarice je odlučila da se okuša, i uspjela je. U početku se slikala samo s vještačkom rukom, ali jedan fotograf je došao na ideju da je slika bez ruke. Sada se Rebeka uglavnom slika bez vještačke ruke.

Prije četiri godine postala je ambasadorka firme Dodirni bionike ("Touch Bionics") koja proizvodi bioničke ruke. Rebeka je i sama dobila bioničku ruku koja se pomjera u skladu sa mišićima njene ruke, baš kao i njena druga ruka. Tada je odlučila da na svoju ruku ne gleda kao na prepreku, već da je shvati kao šansu.

Prvi angažman u svijetu mode bio je snimanje kataloga za "Nordstrom" počekom godine, a od tada do danas Rebeka bilježi sve veće uspjehe. Najzapaženiji sasvim sigurno je nastup na Nedjelji mode u Njujorku.

Rebeka je na prošetala pistom na reviji FTL Moda. Pored Rebeke pistom su prošetale i druge menekenke s invaliditetom kao što je Medlin Stjuart, manekenka s Daun sindromom o kojoj smo pisali.

Iako je uspjela da ostane zapažena u svijetu modelinga, Rebeka ne želi da bude samo još jedno lijepo lice. Ona ima mnogo plemenitije ciljeve.

- Moja misija je da dokažem da modeli svih veličina i oblika mogu da postanu mejnstrim. Nadam se da će moja priča inspirisati i druge ljude, da ne dozvole da ih u nečemu spriječi njihov invaliditet - kaže ona. Ili, možda, da ih neko spriječi zbog invaliditeta.

Sada je redovno angažuju preko sajta "Model Mayhem" i nada se da će potpisati ugovor s jednom od jačih agencija za modeling. I tvrdi da njena ruka uopšte nije prepreka.

Rebeka se trudi da bude u kontaktu s mladim djevojčicama koje, takođe, imaju invaliditet, i da ih podstakne da jure svoje snove. Ona se bavi i motivacionim govorništvom, i na taj način inspiriše ljude.

Na njenom instagram profilu možete pogledati brojne fotografije. https://www.instagram.com/rebekahmarine/ 

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: Žena Blic

Zadnjih dana me sa interneta svako malo „zaspu“ nekakvi „invalidi“, „invalidni“, „hendikepirani“, ovakvi i onakvi. Pošto imam jezičke smetnje, tj. smeta mi jezik, dozvolim toj svojoj „ometenosti“ da me savlada, i onda krene priča.

U ruskom jeziku u doba SSSR nastalo je mnoštvo skraćenica. Jedna od meni omiljenih je „ликбез“ („likbez“, u prevodu – likvidacija nepismenosti). Jedan prilično interesantan sam doživjela prije neku noć kada mi brižni komentatori, uznemireni mojim ljudskopravaškim trolovanjem, spamovanjem i hejtovanjem po bojnim poljima društvenih mreža, održaše lekciju. Pa, ja sam godinama živjela u zabludi – mislila sam da „invalid“ znači „bezvrijedan“, a ono nije, nego „nesposoban“. Izvinjavam se, mLogo se izvinjavam. J

Posle pobjede zdravog razuma nad bijesom koji je kuljao nad tastaturom i odluke da svoje dragocjene sate posvetim raščivijavanju frazeologizama, povremeno bih ipak provirila da pratim tok rasprave koja se pretvorila u, kako je lijepo nazvaše, „kritiku savremenih pokreta za ljudska prava“. Ovaj likbez me je „prosvijetlio“ činjenicom da je aktiviste NVO dozvoljeno vrijeđati, naročito ako ne znate da imaju invaliditet, i da stavljanje čovjeka na prvo mjesto očigledno zavisi od neke strane donacije.

Moram da se vratim na jedan od Propovih modela strukture bajke po kom, tek što mislite da je nastupio rasplet, a ono se još jedan zaplet pojavi niotkuda. Nakon što se komentatorima predstavi u kratkim crtama biografija „sektašice“ iz NVO koja je zapatila krizu identiteta jer ne zna može li istovremeno biti lingvistkinja i zalagati se za „neka tamo prava ONIH“, ona postaje neko kome se čestita, ko se podržava i tome slično. Jer, sve dok mislite da je to ONAJ nezaštićeni i bespomoćni, utvrdite mu dijagnozu i poželite da ga „zaštitite“, sklanjanjem, izolacijom i jezičkim etiketiranjem, a ako kako može, prikupite novac da ga „izliječite“, osjećaćete se dobro. Onog trenutka kad shvatite da je ipak prerastao tu „zaštitu“, onda teško njemu/njoj.

Lingvističke i kulturne tradicije su jedno, ali mi živimo u 21. vijeku u kome ipak koristite frazeologizam „našla krpa zakrpu“ umjesto „našao gluv ćorava“, ne? Jezik ima tendenciju razvoja, isto kao što je imaju i ljudska prava. Što prije to shvatimo, bolje po nas.

Piše: Anđela Radovanović 

Brendovi koji se neprestano nadmeću na tržištu često nas iznenade novinama koje uvode, a ovaj put poznati britanski brend Primark ljestvicu je podigao vrlo visoko. Naime, brend poznat po pristupačnim cijenama svojom poslednjom kampanjom slavi različitost u modnoj industriji. Kako bi predstavili poslednju kolekciju, u kampanju su uključili i model s invaliditetom, što je naišlo na pozitivne reakcije.

Neki od komentara pratilaca na društvenim mrežama su:

“Oprostite, ali ova je manekenka divna. Hvala, Primark, što ste sve prodrmali i pokazali ljudima da su prekrasni upravo onakvi kakvi jesu”, rekao je jedan korisnik Instagrama.

“Ova slika je predivna. Obožavam je iz dubine svog srca!! Hvala Primark!”, komentarisao je drugi.

Različitost u modnoj industriji nije uobičajena. Brendovi su to polako počeli da mijenjaju. Prisjetimo se samo kada je Bijons (Beyonce) angažovala Džulijan Merkado (Jillian Mercado), koja je korisnica kolica, kako bi promovisala svoju Ivi Park (Ivy Park) kolekciju. Pravo je osvježenje vidjeti kako  poznati brendovi, koji imaju snažan uticaj, mijenjaju pogled na invaliditet.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: www.prvi.hr

Sajt Buking (www.booking.com) objavio je listu hotela pristupačnih osobama s invalitetetom na teritoriji Dalmacije (Hrvatskka).

Na listi se nalazi 10 najpristupačnijih hotela u kojima mogu boraviti osobe s invaliditetom.

Nadamo se da će na teritoriji cijele Crne Gore uskoro biti pristupačan ovoliki broj hotela osobama s invaliditetom, te da će informacije o njima biti dostupne i lako provjerljive.

Pogledajte detaljnije: https://www.booking.com/accessible-traveling/region/hr/dalmatia.sr.html

Izvor: Booking.com

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će u narednih par mjeseci sprovesti istraživanje o diskriminaciji osoba s invaliditetom, s posebnim fokusom na sprovođenje Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti koju je usvojila Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva za ljudska i manjinska prava za period 2017 - 2021. 

Nakon formiranja Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore i formiranja tima za monitoring Strategije pripremljeno je istraživanje koje će biti sprovedeno na teritoriji cijele Crne Gore, i to s osobama s invaliditetom, članovima njihovih porodica, organizacijama osoba s invaliditetom i na kraju s predstavnicima institucija.

Veliki broj pitanja iz upitnika se ponavlja za svaku od ciljnih grupa, pa će pored osnovne metode intervjua i upitnika biti sproveden i uporedni metod odgovora. 

Ovo će predstavljati kvalitativni dio istraživanja i zasnivaće se na stavovima, ali i ličnim iskustvima i setu specifičnih pitanja o diskriminaciji i to konkretnim oblicima i oblastima u kojima se ona dešava, potom ocjeni sprovođenja nadležnosti institucija i sl. 

Terensko istraživanje obuhvatiće osim upitnika i intervjua i fokus grupe, a ujedno će upitnik namijenjen organizacijama osoba s invaliditetom biti dostupan i onlajn putem Gugl upitnika, na linku: https://goo.gl/forms/w87mxloeZ2ZWB08y1 (Molimo vas da upitnik popunite onlajn ukoliko ste predstavnik organizacije OSI, odnosno udruženja roditelja. )

Pored terenskog istraživanje podrazumijeva i desk metodu, odnosno ispitivanje i monitoring nad sprovođenjem mjera i aktivnosti dvogodišnjeg Akcionog plana Strategije, i to na osnovu javno dostupnih informacija, ali i zahtjeva za slobodan pristup informacijama kojih je već pripremljeno 12 za različite institucije. 

Ovim putem pozivamo sve osobe s invaliditetom, i članove njihovih porodica da nam se jave ukoliko su zainteresovani za učešće u istraživanju koje će biti anonimno. 

Pripremila: Marina Vujačić, konsultantkinja UMHCG

Veliki broj objekata u Crnoj Gori, među kojima su pošte, banke, lokalne i državne institucije, obrazovne i zdravstvene institucije, kao i turistički i vjerski objekti, i dalje su nepristupačni osobama sa invaliditetom.

Shodno Pravilniku o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, u Crnoj Gori trenutno ne postoji ni jedan objekat koji je u potpunosti pristupačan za kretanje lica sa invaliditetom.

Naime, postoje objekti koji u većoj ili manjoj mjeri sadrže pojedine elemente pristupačnosti, bilo da se radi o elementima pristupačnosti za kretanje lica koja su korisnici invalidskih kolica ili da se radi o elementima za kretanje osoba s oštećenjem vida.

Nepristupačnost javnih institucija je posebno jako izražena na sjeveru Crne Gore, na šta utiče i samo područje na kome je objekat rađen.

Međutim, da takvih objekata i to ne u malom broju ima i u Podgoricu prisjetili sun as iz Fos media s par fotografija.

Opširnije čitajte ovdje.

 Objekat Vektre: 

Ulaz u jednoj od zgrada: 

Jedan od trotoara: 

Ulau u Kuću hemije: