Željko

Željko

Civilni sektor izražava duboku zabrinutost povodom manipulativnih izjava i postupaka Ministarstva prostornog planiranja u vezi sa procesom usvajanja Izmjena i dopuna PUPa Glavnog grada. Naime, na konferenciji održanoj 21. januara, a koju je organizovao CZIP, državna sekretarka, gospođa Marina Izgarević Pavićević, saopštila je da će projekat Velje brdo, kao već proglašeni projekat od javnog interesa postati dio novog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (PPCG), a potom i dio Prostornog urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada. Prvobitnim pompeznim izjavama i najavama, usvajanje PUP-a bilo je planirano za kraj 2024, a useljenje na Velje brdo već za kraj sledeće godine. Osim što je vrlo jasno da ne znamo ni šta se tačno planira ni kako nadležni zamišljaju realizaciju, činjenice govore i jasno ukazuju na pokušaj obmanjivanja javnosti i prikrivanja nezakonitosti u postupku.

Na sjednici Vlade, 8. novembra 2024. godine, usvojen je zaključak koji jasno navodi da će se tek donošenjem Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada utvrditi javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti, radi izgradnje planiranih objekata, shodno članu 8, stav 4, Zakona o planiranju. Dakle, tvrdnje Ministarstva i državne sekretarke nisu istinite, jer projekat Velje brdo nije već proglašen javnim interesom i ne postoji ovaj osnov da preko reda postane dio PPCG. Ova manipulacija ima za cilj da stvori utisak zakonitosti postupaka kojima se pokušava na brzinu u plansku dokumentaciju uvrstiti projekat koji nema utemeljenje u prostornim, demografskim i ekološkim potrebama ovog društva, i koji su već ocijenjeni kao problematični. Ukoliko se nastavi pritisak na obrađivače PPCG da u najvažniji strateški plan Crne Gore ubace projekat Velje brdo nakon završenog procesa javne rasprave i bez ikakvog naučnog utemeljenja, smatraćemo to neviđenim nasiljem i nad prostorom i nad pravnim sistemom ove države.   

Podsjećamo javnost da je civilni sektor, zajedno s pravnim stručnjacima, već ukazao na brojne nepravilnosti u procesu usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada. Otkriveno je da predloženi proces nije u skladu sa zakonskim procedurama, da nema utemeljenje u planu višeg reda, da samim tim krši Ustav Crne Gore. Tokom procesa javne rasprave ignorisani su principi transparentnosti i učešća građana, što su ključni temelji demokratskog društva. Sada, nakon što je nezakonitost procesa postala očigledna, Ministarstvo pokušava da preusmjeri pažnju i opravda svoje postupke kroz neistinite tvrdnje o statusu projekta Velje brdo.

Ne zabrinjava nas samo Velje brdo koje se kao naprasna ideja Vlade CG želi po svaku cijenu realizovati bez obrzira na upozorenja stručne javnosti, nerazumnosti i štetnosti koju bi prouzrokovala potencijalna realizacija. Više puta smo istakli problematične tačkaste izmjene prostora Glavnog grada kojim bi, usvajanjem dokumenta, nepovratno izgubili zelene površine, sportsko - rekreativne i poljoprivredne zone od kojih se mnoge nalaze na ekološki važnim koridorima i značajnim područjima sa aspekta zaštite prirode. 

Pozivamo Ministarstvo prostornog planiranja i Vladu Crne Gore da prestanu sa manipulacijama i da konačno počnu zakonito sprovoditi procedure. Građani zaslužuju istinu i planiranje koje će biti u skladu sa Zakonom, omogućiti bolji kvalitet života građana a našu prirodu i resurse očuvati.

 

Saopštenje potpisuju:

 

Centar za zaštitu i proučavanje ptica

KANA/ko ako ne arhitekt

Parkovi Dinarida

Green Home

Biciklo.me 

EnvPro

Centar za klimatske promjene

Crnogorsko društvo ekologa

Centar za istraživako novinarstvo

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode

CEGAS

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

NVO Dr. Martin Schneider JacobyMSJA

NVO Naša akcija

Organizacija KOD

CRNVO

 

Izvor: CZIP

Pripremila: Dajana Vuković

Ministarstvo evropskih poslova danas je organizovalo konsultacije sa NVO na temu akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Događaj je okupio predstavnike Vlade, pregovaračke strukture i civilnog sektora, otvarajući prostor za transparentnu i konstruktivnu razmjenu mišljenja o ključnim reformama u oblasti vladavine prava.

Učesnicima su se obratili dr Predrag Zenović, glavni pregovarač, Jelena Grdinić, pregovaračica za klaster 1 i šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 23,  Jovana Mijović, šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 24.

Glavni pregovarač Zenović je poručio da je zajednički cilj da se kroz otvoreni dijalog i konstruktivne predloge NVO doprinese jačanju napora državne uprave u oblasti vladavine prava, kao i osiguravanju šireg društvenog konsezusa povodom najvažnijih društvenih pitanja. Informisao je da akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 precizno definišu sve aktivnosti potrebne za ispunjenje preuzetih obaveza iz navedenih poglavlja, koja predstavljaju okosnicu cjelokupnog pregovaračkog procesa s EU.

 Vodilo se računa o usklađenosti preporuka iz Zajedničke pozicije EU koja sadrži završna mjerila, s obavezama koje proizilaze iz Izvještaj EK o Crnoj Gori, Reformske agende Crne Gore 20242027, Progama pristupanja CG EU (PPCG), kao i drugih komunikacija s evropskom stranom, objasnio je.

Glavni pregovarač je informisao da je predviđeno da se akcioni planovi usvoje na Vladi i da se na polugodišnjem nivou prati njihovo sprovođenje i naglasio da obaveze koje predviđaju završna mjerila u ovim ali i ostalim poglavljima moraju biti ispunjene do kraja 2026. godine.

Najavio je da će nacrti akcionih planova za realizaciju zavšnih mjerila u poglavljima 23 i 24 biti razmatrani u okviru Savjeta za vladavinu prava, kao najvišeg političkog tijela koje usmjerava proces EU integracije kada je ova oblast u pitanju.

Predmetni rok jeste ambiciozan ali smatramo i moguć ukoliko se društveni akteri u svim sferama okupe oko cilja koji nam je svima zajednički, ocijenio je.

Jelena Grdinić, pregovaračica za klaster 1 i šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 23, saopštila je da je prilikom izrade akcionih planova održan niz tematskih sastanaka kojima su prisustvovali svi članovi radnih grupa, uključujući predstavnike NVO sektora. Naglasila je značaj sveobuhvatnog pristupa u izradi ovih strateških akata u cilju osiguravanja šireg društvenog konsenzusa i pokazala otvorenost za daljim konsultacijama s civilnim sektorom.

Jovana Mijović, šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 24, podsjetila je na značaj saradnje sa civilnim sektorom kada je u pitanju poglavlje 24, i ocijenila je da je ovo pravi trenutak da se nevladine organizacije aktivno uključe u izradu akcionih planova. Komentarišući kratke rokove koji su postavljeni akcionim planovima, podsjetila je na odlučnost Vlade da Crna Gora postane 28. članica do 2028. godine.

Fokus razgovora bio je na aktivnostima koje vode ka ispunjenju preostalih obaveza u ovim poglavljima, a time i na daljem napretku Crne Gore u procesu evropske integracije.

Predstavnici civilnog sektora ocijenili su akcione planove kao ambiciozne i prepoznali potrebu za organizovanjem tematskih sastanaka kako bi se postigao bolji napredak. Takođe, razgovaralo se o unapređenju komunikacije i postupanja prema osobama s invaliditetom.

Predstavnici NVO su posebno bili zainteresovani za Strategiju za deinstitucionalizaciju, kao i za nekoliko ključnih zakona, uključujući Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, Zakon o zaštiti podataka, Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o zaradama u pravosuđu, Zakon o krivičnom postupku, Zakon o postupanju prema maloljetnicima, te Kadrovski plan uprave policije.

Današnje konsultacije sa civilnim sektorom bile su prilika i za razmjenu mišljenja o reformama u oblasti restitucije, uz naglasak na potrebu profesionalizacije komisija koje se bave ovom temom.

Konsultacijama su prisustvovali predstavnici Instituta alternativa, NVO RestitucijaUdruženje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori, Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spekta, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, NVO Master, NVO 35 mm, Savez slijepih CG, Fors Montenegro, Mensa, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, CRNVO, i CEMI.

 

Izvor: eu.me

Pripremila: Dajana Vuković

Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Irena Rakočević prisustvovala je konferenciji koju je organizovao Identitet pod nazivom Zabrana višestruke i višesektorske diskriminacije lica sa invaliditetom.

U uvodnom obraćanju Irena Rakočević istakla je da tema konferencije zabrana višestruke i višesektorske diskriminacije lica sa invaliditetom podsjeća na ključne izazove u izgradnji društva koje se temelji na jednakosti i pravdi ali i na nužnost saradnje Vlade Crne Gore sa organizacijama civilnog društva, kako bi se zajedničkim i posvećenim radom ostvario zajednički cilj stvarna promjena u društvu odnosno kako bi se suzbila višestruka i višesektorska diskriminacija.

Dodala je da razumijevanje višestruke i višesektorske diskriminacije zahtijeva promjenu načina na koji gledamo na invaliditet – ne kao na individualni problem, već kao na društveni izazov koji traži kolektivno rješenje. Prepreke koje stoje pred osobama sa invaliditetom nisu samo fizičke ili pravne; one su i kulturne, ukorijenjene u stavovima i predrasudama koje se moraju mijenjati.

Rakočević je istakla da javni konkursi za finansiranje NVO u oblasti zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom, koje ministarstvo iz godine u godinu raspisuje imaju za cilj punu implementaciju Preporuka Komiteta UN-a (CRPD) o pravima lica sa invaliditetom u oblasti promocije jednakosti, zabrane diskriminacije, učešća lica sa invaliditetom u političkom i javnom životu, zaštita prava žena sa invaliditetom, zaštita od višestruke i multisektorske diskriminacije, pristup pravdi, jednako priznanje pred zakonom. Navela je da ministarstvo prepoznaje napredak u određenim oblastima, ali i identifikuje ozbiljne izazove koji zahtijevaju dodatnu pažnju i fokusirane politike.

Dodala je da je akcionim planovima za period 2022-2023 i 2024-2025 Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti (2022-2027) kao prvi operativni cilj predviđen Unapređenje položaja žena i djevojčica s invaliditetom kroz smanjenje svih oblika višestruke i intersekcijske diskriminacije i obezbjeđenje nezavisnosti, autonomije i ravnopravnog učešća u svim sferama društvenog života.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti saradnju sa organizacijama civilnog društva kako bi se kroz zajedničke napore stvorili bolji uslovi za život svih osoba s invaliditetom i doprinijelo društvu koje vrednuje dostojanstvo, jednakost i različitost.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

U Nikšiću posao čeka oko 400 osoba s invaliditetom, mada, prema riječima Macanovića, ima dosta osoba koje imaju određeni invaliditet, ali još uvijek nijesu ušle u proces utvrđivanja procenta invaliditeta.

Nešto manje od deset hiljada osoba s invaliditetom se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, dok je oko 4.000  zaposleno i njihovi poslodavci koriste subvencije koje predviđa Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom. To je na treningu za poslodavce na temu Zapošljavanje osoba s invaliditetom, u organizaciji NVO Mozaik iz Nikšića, kazao Goran Macanović.

Nažalost, to je jedna, oblast koja je u proteklih nekoliko godina bila često u javnosti tretirana kroz negativnu crtu. Mi iz Organizacije osoba sa invaliditetom se kontinuirano borimo protiv te negativne kampanje, kada je u pitanju zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Jeste malo upitna struktura nezaposlenih, kada govorimo o pojedinim opštinama. Nekoliko sjevernih opština prednjači po broju osoba sa invaliditetom i to je nešto što treba svakako, po mom dubokom uvjerenju, preispitati. Očekujem da će neki naredni procesi od strane Vlade i Skupštine Crne Gore biti uspostavljanje jedinstvenog tijela za vještačenje, kako bi i ovu oblast uredili i preispitati sve procese dodjeljivanja invaliditeta, kazao je Macanović.

U Nikšiću posao čeka oko 400 osoba sa invaliditetom, mada, prema riječima Macanovića, ima dosta osoba koje imaju određeni invaliditet, ali još uvijek nijesu ušle u proces utvrđivanja procenta invaliditeta.

Jedan od razloga je strah od toga kako će okolina reagovati ako dobiju status osobe s invaliditetom jer, iako smo dobro zagazili u 21. vijek, još uvijek se invaliditet smatra kao negativno svojstvo osobe, istakao je Macanović.

Nažalost, i dobar dio poslodavaca radije se odlučuje da plati posebne doprinose, kao jednu vrstu penala zbog nezapošljavanja osoba sa invaliditetom, umjesto da radno angažuje OSI. Macanović je tokom treninga skrenio pažnju poslodavcima koji su to benefiti ukoliko zaposle osobu s invaliditetom.

Svi benefiti koji su propisani našim domaćim zakonodavstvom, kada je u pitanju podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, pokazuju da je zapravo finansijski isplativije zaposliti OSI nego plaćati posebne doprinose kao jednu vrstu penala zbog njihovog nezapošljavanja. Osim tog finansijskog segmenta, benefiti su višestrukiposlodavci na taj način utiču na inkluzivnost društva, omogućavaju i osobama sa invaliditetom da se osjećaju jednakim članom društva, daju im šansu da rade i zarade sredstva za svoju i egzistenciju svoje porodice i na taj način daju doprinos poboljšanju sveokupnog društva, istakao je Macanović.

A benefiti su, kako je istakao Blagoje Šturanović, direktor Mozaik -a, i što će poslodavac dobiti radnika koji želi da radi i koji će dati sve od sebe da svaki radni zadatak obavi na najbolji mogući način.

Željeli smo ne samo da poslodavce uputimo u benefite zapošljavanja osoba sa invaliditetom, već i da im objasnimo da zapošljavanje OSI nije neko humano djelo, već da su to osobe koje rade, možda čak i bolje od svih ostalih. Želimo da poslodavce povežemo sa nevladinim sektorom, kako bismo im pružili podršku prilikom zapošljavanja, uputili ih koje to osobe sa invaliditetom žele da rade i tako napravili neku jaču zajednicu, istakao je Šturanović.

Trenig o pravnom i zakonskom okviru za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i svim benefitima i subvencijama koje poslodavac ima ukoliko zaposli OSI, o mogućnostima prilagođavanja radnog mjesta i podršci koja je dostupna poslodavcima kada zaposle osobu s invaliditetom, održan je u sklopu projekta Kreativne socijalne preduzetnice koji NVO Mozaik realizuje u okviru programa Jačanje civilnog društva za podršku održivom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore koji finansira EU, kofinansira Ministarstvo javne uprave, a realizuju Help i Juventas.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatna pravna pomoć za osobe s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica.

U narednih dvanaest mjeseci UMHCG će kontinuirano pružati besplatno pravno informisanje, savjetovanje i pravnu pomoć osobama s invaliditetom, ženama i djevojčicama s invaliditetom i članovima/cama njihovih porodica, uključujući i djecu s invaliditetom. 

Kroz besplatno pravno savjetovalište korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, i da posredstvom advokatskog tima pokreću postupke pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci). 

Realizacijom ove aktivnosti podstaknućemo i motivisati osobe s invaliditetom da budu aktivnije u ostvarivanju svojih prava i zaštiti od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Na ovaj način doprinijeće se pokretanju postupaka u cilju ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali i pokretanju svih ostalih postupaka/sporova pred nadležnim institucijama i sudovima

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom (posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & ŽivkovićBesplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, ali i putem drugih kanala komunikacije:

Brojeva telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761,

Mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Društvenih mreža: Fejsbuk stranice, Instagram nalogaVršnjačkapodrška.me 

Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti zaštite lica s invaliditetom.

Očekujemo od Ministarstva pravde da, prije upućivanja Vladi, izmijeni definiciju javnih funkcionera u Zakonu o sprečavanju korupcije jasno izuzimajući predstavnike/ce nevladinih organizacija i socijalnih partnera. Uprkos komentarima i sugestijama dostavljenim u 2024, Ministarstvo pravde je bez ikakvog obrazloženja odbilo da istu uvrsti prilikom izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, iako je i Agencija za sprječavanje korupcije u svom saopštenju podržala ovakav stav. Uz to, Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO) je u svojim deklaracijama isticao žaljenje što nisu uvedene odredbe koje izuzimaju ove predstavnike od tretiranja javnih funkcionera samo zato što ih je formalno imenovala vlada. ZKO je pozvao Vladu Crne Gore da hitno izmijeni ovaj Zakon, kao i druga relevantna dokumenta, kako bi se jasno definisala odredba o izuzetku i na taj način izbjegla sva pogrešna tumačenja u budućnosti.

Naime, odredba člana 3, stava 1 važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, po kojoj se „izabrani, imenovani, odnosno postavljeni” predstavnici/e i NVO sektora - a ne samo oni izabrani, imenovani i postavljeni na javne funkcije, odnosno pozicije koje sa sobom nose javna ovlašćenja, vlast, moć, upravljanje i rukovođenje, odnosno donošenje meritornih odluka - smatraju javnim funkcionerima/kama, suprotna je suštini postojanja NVO i socijalnih partnera, njihovoj misiji i principima djelovanja i u potpunosti ograničava djelovanje ovih organizacija. 

Sa aspekta oblasti našeg djelovanja, predstavnici/e NVO zastupaju interese grupacija koje predstavljaju i za čija se prava i slobode bore, a nikako političkih struktura, vlasti ili bilo koje druge grupacije i/li pojedinaca, te prema tome ne mogu imati izjednačen status sa javnim funkcionerima/kama koji se biraju na osnovu Ustava i/ili zakona (sistemskog i matičnog zakona za oblast u kojoj se određena lica postavljaju/imenuju). Stoga, nije ni pravedno predstavnike/ce NVO smatrati javnim funkcionerima propisujući im obaveze koje imaju javni funkcioneri, ali ne i prava i ovlašćenja. 

Podsjećamo, država se odlučila za demokratizaciju procesa donošenja odluka na način što je svojim pravnim sistemom definisala izbor predstavnika/ca NVO i to u skladu s propisima koji uređuju ove oblasti, s ciljem da joj ove strukture društva pomognu u kvalitetnijem i svrsishodnijem donošenju odluka. 

Prema tome, predložene predstavnike/ce podržavaju NVO kao svog/ju predstavnika/cu i imenovanjem te osobe, u nekom radnom tijelu za izradu javnih politika: zakona, pravilnika, strategija, programa, planova ili za pripremu izvještaja o sprovođenju javnih politika, kao i u savjetodavnom tijelu, koje se obrazuje za potrebe vlade, ministarstva ili drugog organa, a koja nemaju nadležnost za donošenje i sprovođenje odluka, uključujući izbore i razrješenja, oni i dalje moraju ostati isključivo predstavnici/e struktura koje ih predlažu, a ne onih koji verifikuju taj predlog i/li ih imenuju

Dodatno, kao važan argument, podsjećamo da je uslov za kandidovanje za bilo koje radno i/li savjetodavno tijelo taj da osoba nije javni/a funkcioner/ka, pa je neprihvatljivo da osoba za čiji je izbor/imenovanje nepostojanje javne funkcije bilo uslov, postaje javni funkcioner/ka u momentu kada bude izabrana na osnovu kandidature, a po mišljenju/tumačenju Agencije za sprječavanje korupcije

Sve prethodno navedeno je i ograničavajuće ne samo za nacionalni nivo, već i za učešće u različitim nadnacionalnim i međunarodnim tijelima za koja su propisani uslovi i standardi koji se odnose i na nespojivost i nepostojanje javne funkcije, poput Komiteta za prava osoba s invaliditetom, Komiteta o pravima djeteta, Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama i dr. 

Ukoliko Ministarstvo i dalje bude instistiralo na važećoj odredbi ostavlja se prostor nekom budućem sastavu Agencije da svojevoljno tumači pravni propis, u zavisnosti od prakse upravljačke strukture u njoj, i pokazuje se namjera Vlade da suštinski i formalno ograniči djelovanje NVO.

Iz IJZ pozvali sve žene od 30 do 50 godina da se jave izabranom ginekologu i zakažu skrining.

Podaci pokazuju da je u uzrastu od devet do 14 godina vakcinu protiv HPV primilo 6.114 osoba, u sekundarnoj ciljnoj grupi od 15 do 18 godina 2.284, dok je vakcinu primilo oko 1.000 odraslih.

Kod dvije trećine žena koje su se javile onkološkom konzilijumu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) zbog dijagnoze raka grlića materice, karcinom je otkriven u fazi kada je nemoguće operisati.

To je, uoči obilježavanja Evropske sedmice prevencije raka grlića materice, saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Podaci pokazuju da su u 2023. godini Onkološkom konzilijumu prikažene 93 novooboljele žene, a kod 57 je rak grlića materice otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti.

To ukazuje da se u najvećem borju slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, navode iz IJZ.

 

Tokom dvogodišnjeg skrininga otkrivena dva karcinoma

 

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava otkrivanje promjena na grliću materice, koje mogu dovesti do raka. Ukoliko se skrining pregledom otkrije maligna bolest, velika vjerovatnoća je da je u ranoj fazi, jer još uvijek nisu prisutni simptomi i znaci raka. Rak grlića materice se može potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi, podsjećaju iz IJZ.

Ciljnu grupu u skriningu čine žene bez simptoma bolesti, koje imaju između 30 i 50 godina.

Specijalista epidemiolog, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti dr Andrijana Vujović kaže da iako imamo nacionalni skrining program od 2016. godine i dalje veliki broj žena obolijeva, te se mora raditi na podizanju svijesti i osigurati da svi budu upoznati sa mogućnostima prevencije. Cilj je, poručuje, otkriti bolest u ranoj fazi, što omogućava bolje liječenje.

Vujović pojašnjava da je primarni skrining test HPV test i da je uzimanje brisa grlića materice za tu dijagnostiku jednostavna, brza i bezbolna metoda.

Kaže da se, prema novoj metodologiji, iz istog uzorka odmah radi i LBC analiza (citologija na tečnoj podlozi), što znači da se dvije analize obavljaju u jednom koraku i time eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa. Objašnjava i da pozitivan HPV nalaz ne znači da pacijentkinja ima rak ili da će oboljeti, već se upućuje na dodatnu dijagnostiku, dok se žene sa negativnim nalazom pozivaju na novo testiranje za pet godina.

Vujović naglašava da se tokom prethodne dvije godine skriningu odazvalo 40 odsto žena, a 14 odsto je bilo HPV pozitivno i upućeno na dodatnu dijagnostiku. U istom periodu, prema podacima Vujović, potvrđena su 22 slučaja premalignih promjena i dva slučaja karcinoma, od kojih je jedan bio inoperabilan.

Pozivam sve žene od 30 do 50 godina da se već danas jave izabranom ginekologu i zakažu skrining, navodi Vujović.

 

Vakcinisano oko 11.500 osoba

 

Vakcina protiv humanog papiloma virusa (HPV), ukoliko se primi na vrijeme, može spriječiti devet od deset slučajeva raka grlića materice, raka anusa i genitalnih bradavica. Iako je bezbjednost vakcine dokazana u brojnim studijama i već je dato oko 500 miliona doza u 140 zemalja svijeta, u Crnoj Gori nema prevelikog interesovanja za zaštitu djevojčica i dječaka od HPV virusa. HPV je prisutan u oko 90-99 odsto slučajeva raka grlića materice, a tipovi 16 i 18 odgovorni su za oko 50 do 70 odsto slučajeva tog raka, a sedam visokorizičnih tipova (16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58) smatraju se odgovornim za ukupno do 90 odsto svih slučajeva raka grlića materice.

HPV vakcinacija za djevojčice započela je u Crnoj Gori u septembru 2022. godine, dok je od februara 2024. godine dostupna i dječacima. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od 9 do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija, a vakcina je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina.

Prema podacima IJZ, u Crnoj Gori je do sada vakcinisano 9.500 djevojčica/djevojaka i 2.000 dječaka/mladića. Kažu da se u našoj zemlji primjenjuje devetovalentna vakcina, sa najširim opsegom zaštite od dostupnih HPV vakcina i da troškove vakcinacije za uzrasne grupe kojima se vakcinacija preporučuje u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem.

Podaci pokazuju da je u uzrastu od 9 do 14 godina vakcinu protiv HPV primilo 6.114 osoba, u sekundarnoj ciljnoj grupi od 15 do 18 godina 2.284, dok je vakcinu primilo oko 1.000 odraslih.

Cetinje, Kotor, Danilovgrad i Podgorica bilježe najbolje rezultate u vakcinaciji djevojčica i dječaka protiv HPV.

 

Karcinom koji je moguće spriječiti

 

Iz IJZ podsjećaju da se rak grlića materice može spriječiti HPV vakcinacijom, izbjegavanjem stupanja u seksualne odnose u ranoj životnoj dobi, upotrebom kondoma, odlaskom na redovne ginekološke preglede, aktivnim učešćem u organizovanom skrining programu raka grlića materice. Rak grlića materice je izuzetak među drugim karcinomima jer svaki novi slučaj je moguće spriječiti primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda kojim se identifikuju promjene na grliću materice prije nego postanu maligne.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. godinu svrstavaju Crnu Goru na prvo mjesto po dobno standardizovanoj stopi obolijevanja (26,2/100.000 žena) i dobno standardizovanoj stopi mortaliteta (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropskom regionu.

Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou pokazuju da je rak grlića materice među vodećim malignim bolestima žena odmah iza raka dojke. Najčešće se na svjetskom nivou javlja kod žena starosti između 40 i 45 godina, ali se sve češće javlja i kod žena mlađih od 30 godina.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Srbija: Počela evropska nedelja prevencije karcinoma od kog godišnje u proseku umre 459 žena

 

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice obeležava se ove godine od 20. do 26. januara u cilju unapređenja stavova i informisanja o raku grlića materice i o načinima prevencije.

Osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti.

Rak grlića materice je prepoznat kao ozbiljan javnozdravstveni izazov u Srbiji. Na osnovu procenjenih stopa obolevanja i umiranja od raka grlića materice, Evropskog informacionog sistema (ECIS), Srbija se i dalje nalazi u grupi zemalja sa visokim stopama obolevanja i umiranja u Evropi.

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut, u proseku se u Srbiji svake godine registruje 1163 novoobolele žene, a život izgubi 459 žena. Poslednji podaci govore da se karcinom grlića češće javlja u uzrastu od 35. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su od 50. do 59. godine. U slučaju umiranja registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su od 70 do 75 i više godina.

 

Broj umrlih žena se smanjio za petinu

 

U periodu od 2008. do 2022. godine broj obolelih žena od raka grlića materice u Srbiji se nije bitnije promenio i u strukturi obolevanja od svih malignih tumora kod žena nalazi se na četvrtom mestu. U istom vremenskom periodu broj umrlih žena smanjio se 20,2 odsto odnosno gotovo za petinu, što ovu malignu lokalizaciju svrstava kao šestu najčešću vrstu raka od koje umiru žene u Srbiji.

Razlozi mogu biti u boljoj informisanosti žena, pravovremenim odlascima na pregled i činjenici da ako se rak otkrije na vreme može se primeniti adekvatna terapija.

Svetska zdravstvena organizacija kao prioritet preporučuje sveobuhvatni pristup ovoj bolesti: skrining odnosno rano otkrivanje i lečenje svih formi premalignih i malignih promena

  • Vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV)
  • Palijativno zbrinjavanje žena koje boluju od ove bolesti u smislu aktivne brige koja podrazumeva kontrolu simptoma, psihološku i socijalnu podršku.

 

 

 

HPV vakcina sprečava infekciju

 

Primarna prevencija oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima (HPV) obuhvata imunizaciju u cilju smanjenja broja obolelih od HPV infekcija.

HPV vakcina sprečava infekciju najčešćim onkogenim tipovima ovih virusa koji cirkulišu u populaciji. U više od 90 odsto slučajeva, HPV vakcina sprečava nastanak raka grlića materice, a istraživanja pokazuju i visoku efikasnost (preko 90 odsto) u zaštiti od dobijanja genitalnih bradavica, kao i drugih karcinoma:

  • Karcinom usne duplje i ždrela
  • Karcinom završnog dela debelog creva.

Republika Srbija se ubraja među 140 zemalja sveta u kojima je uvedena vakcinacija protiv HPV. Preporučena vakcinacija u Srbiji sprovodi se od juna 2022. godine o trošku države, u domovima zdravlja za populaciju dece oba pola, uzrasta od navršenih 9 do navršenih 19 godina (pre prvih seksualnih odnosa). To je imunizacija koju preporučuje izabrani lekar u domu zdravlja, najčešće pedijatar.

 

Papanikolau test i HPV tipizacija

 

Sekundarna prevencija je rano otkrivanje raka grlića materice korišćenjem jednostavnog i neinvazivnog Papanikolau testa (PAP test), a radi utvrđivanja premalignih ili malignih promena u ćelijama grlića materice. Organizovani skrining podrazumeva ginekološki pregled na svake tri godine po pozivu lekara za žene uzrasta od 25. do 64. godine primenom PAP testa.

Pored PAP testa, u ranom otkrivanju raka grlića materice može se koristiti HPV test kojim se utvrđuje da li postoji HPV virus, primenom osetljive PCR tehnike. Ukoliko se testom utvrdi prisustvo HPV virusa, može se uraditi genotipizicija kojom se otkriva genotip virusa.

 

 

Izvor: Blic

Pripremila: Dajana Vuković

Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice obilježava se od 20. do 26. januara 2025. sa ciljem podizanja svijesti o rasprostranjenosti ovog oboljenja, faktorima rizika i značaju preventivnih programa u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore - Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

Rak grlića materice je jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore. Ova činjenica izaziva ozbiljnu zabrinutost imajući u vidu da je rak grlića materice visoko preventabilna bolest. 

Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine Onkološkom konzilijumu su prikazane 93 novooboljele žene. Kod 57 žena (61%) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti, što ukazuje da se u najvećem broju slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što smanjuje šanse za izlječenje.

Značajno smanjenje obolijevanja i umiranja se postiže masovnim korišćenjem dostupnih preventivnih mjera - Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

 

Nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice

 

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava otkrivanje promjena na grliću materice, koje mogu dovesti do raka. Ukoliko se skrining pregledom otkrije maligna bolest, velika vjerovatnoća je da je u ranoj fazi, jer još uvijek nisu prisutni simptomi i znaci raka. Rak grlića materice se može potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi. 

Ciljnu grupu čine žene bez simptoma ove bolesti, koje imaju između 30 i 50 godina. Primarni skrining test je HPV test. Uzimanje brisa grlića materice za HPV je jednostavna, brza i bezbolna metoda. Ako je rezultat HPV testa pozitivan, iz istog uzorka se odmah radi i LBC analiza (citologija na tečnoj podlozi). To znači da se dvije analize obavljaju u jednom koraku, čime se eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa.

Na osnovu rezultata testova u skriningu, za svaku ženu će se posebno procijeniti rizik za nastanak raka grlića materice. Žene kod kojih je test pozitivan upućuju se na dodatnu dijagnostiku jer se smatra da su u povećanom riziku od razvoja raka grlića materice, ali to ne znači da je žena sigurno oboljela ili da će sigurno oboljeliti od ove bolesti. Žene kod kojih je HPV test negativan će biti pozvane za pet godina na ponovno testiranje.

 

HPV program vakcinacije

 

HPV vakcinacija predstavlja specifičnu mjeru primarne prevencije koja značajno smanjuje rizik od razvoja prekanceroznih promjena i raka grlića materice. HPV vakcinacija za djevojčice započela je u Crnoj Gori u septembru 2022. godine, dok je od februara 2024. godine dostupna i dječacima. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od devet do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija. Vakcinacija je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina. 

Od početka vakcinacije, u našoj zemlji je vakcinisano 9.500 djevojčica/djevojaka i 2.000 dječaka/mladića. U Crnoj Gori se primjenjuje deveto-valentna vakcina, sa najširim opsegom zaštite od dostupnih HPV vakcina. Troškove vakcinacije za uzrasne grupe kojima se vakcinacija preporučuje u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem.

 

Kako se može spriječiti rak grlića materice?

 

  • Izbjegavanjem stupanja u seksualne odnose u ranoj životnoj dobi;
  • Upotrebom kondoma naročito kada je u pitanju novi ili nepoznati partner/ka;
  • HPV vakcinacijom;
  • Odlaskom na redovne ginekološke preglede;
  • Aktivnim učešćem u organizovanom skrining programu raka grlića materice.

 

Izvor: Institut za javno zdravlje Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započelo je realizaciju projekta Inkluzivna digitalna akademija – Osnaživanje mladih s invaliditetom.

Projektom će se doprinijeti osnaživanju mladih s invaliditetom u Crnoj Gori kroz unaprjeđenje njihovih digitalnih i socijalnih vještina, čime se omogućava njihovo aktivnije učešće u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu. Dalji doprinos odnosi se na jačanje svijesti šire zajednice o važnosti inkluzije osoba s invaliditetom, putem volonterskih kampanja i javnih događaja.

Kao potencijalno dugoročno rješenje, realizacijom projekta nastojimo da promijenimo način na koji mladi s invaliditetom doživljavaju svoju ulogu u društvu, pomažući im da prepoznaju i iskoriste svoje potencijale, uz podršku zajednice koja će kroz kampanje postati senzibilisanija i otvorenija za različitosti. 

Projekat je primarno namijenjen mladima s invaliditetom uzrasta od 15 do 30 godina, koji dolaze iz različitih društvenih i geografskih sredina u Crnoj Gori, ali i mladima bez invaliditeta kroz različite sfere i etape projekta.

Realizacija projekta će trajati do kraja decembra 2025.

Strana 3 od 131

Back to top