Prvenstvo Crne Gore u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom biće održano sjutra u Podgorici, u dvorani univerzitetskog Sportskog kulturnog centra, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Navodi se da će šampionat biti odigran inkluzivno u okviru međunarodnog stonoteniskog turnira Profit App Podgorica open.

Očekuje se nastup više od 20 stonotenisera u kategorijama 3-5 (osobe korisnici kolica) i u 6-10 (stojeći stav), saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Organizatori 11. Državnog prvenstva za OSI su Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča i Udruženje paraplegičara Podgorica, uz podršku Glavnog grada i STK SPIN, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta.

Početak takmičenja zakazan je za 13 sati.

Izvor: RTNK

Pripremila: Dajana Vuković

Dobar dan svima. Na samom početku, želim reći da mi je ogromna radost i čast obratiti Vam se danas.

Budući da sam studentkinja, mislim da vas neće iznenaditi činjenica da sam za teme svog izlaganja odabrala obrazovanje i zaposlenje. Moram priznati da me put do posla i zaposlenje posebno plaši. Valjda zbog toga što čeka i mene samu danas – sjutra, i nepoznanica mi je. A i zbog pređašnjih iskustava koje nosim kada je u pitanju ova tema. Naime, često čujemo kako na mladima ostaje svijet. Po mom mišljenju, mi, mladi s invaliditetom, ipak, moramo dodatno da se trudimo kako bismo se u ovom svijetu snašli i pronašli. Imam utisak, kao da dosta često polažemo ispite. Ali ne one koji se odnose na gradivo u školi i na fakultetu, već one koje postavlja samo društvo. Ispiti koji se tiču, čovječnosti, zrelosti, ljudskosti. Ali možda i teže ispite – stalnog dokazivanja da želimo, možemo, hoćemo, umijemo - sve što i drugi ljudi, sve što bi trebalo da nam pripada kao ljudskim bićima, mi moramo da se izborimo za to. To je poprilično težak put. I dosta zna umoriti. Moja poruka svima koji ovo gledaju i slušaju, namjerno ili slučajno, je da nam daju prostora. Da nam pruže priliku. Iskoristićemo je na najbolji mogući način. Vjeru i povjerenje koje zadobijemo, stostruko ćemo vratiti.

Iskoristila bih ovu priliku da poručim još jednu stvar. Govorite o nama. Uvijek i svuda. Ne samo onda kada bi to bilo poželjno, već i kada povod ne postoji. Stvorite ga vi sami.

Pomozite nam u tome da sa sebe skinemo razne etikete koje nam se lijepe. Pošto gotovo svakodnevno spominjemo promjene, hajde da se mijenjamo. Malo manje da govorimo, a više da radimo. Hajde da se više ne svrstavamo u podfoldere „njihova prava”, „njihov život”! Promjene iziskuju zajedništvo, i zadatak su svakoga od nas. Zato se i kompletna ova priča tiče svakoga od nas. Mislim da je pravi trenutak da to prihvatimo i počnemo se ponašati u skladu sa tim. Hvala

Dobar dan svima, zadovoljstvo mi je što danas mogu da vam se obratim kao omladinski aktivista i aktivista za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Aktivizam možda nije profesija, ali je potreba kojom se pokreću, problematizuju, ali i rješavaju pitanja kojima se dovoljno, adekvatno ili nikako ne bavi država, čemu svjedoči i nedavno održani Omladinski parlament sa čak sedam predstavljenih inicijativa.

Iz navedenog, da se zaključiti da mladi Crne Gore prepoznaju probleme i nude rješenja, ali ih društvena zajednica sputava, a država za mišljenje mladih i ne mari mnogo. Zato se aktivisti i aktivistkinje udružuju u organizacijama koje u našem društvu, bar za sada, efikasnije šire poruku i dovode do promjena. Kao najveći problem NVO sektora, barem kada su mladi i javne politike u pitanju, vidim nedostatak adekvatne participacije mladih u procesima donošenja odluka. Problem je zapravo u tome što se mišljenje mladih ne uvažava dovoljno, a mladi svode na nivo konsultativnog organa u procesu donošenja zakona i drugih javnih politika koje se na njih odnose. U tim procesima, neke kategorije mladih, poput mladih s invaliditetom, ostaju najčešće nezastupljeni i nevidljivi.

Zato danas ovdje, ja, kao omladinski aktivista, nudim prijedlog kako država/sistem može raditi na podizanju nivoa participacije mladih u planiranju kreiranju i sprovođenju javnih politika za sve mlade u Crnoj Gori;

 - Prije svega bi zakonskim prepoznavanjem omladinskih organizacija bili znatno olakšani napori koje ove organizacije ulažu - svaka na polju svoga djelovanja.

 - Kao rješenje nameću se i sjednice Omladinskog parlamenta, koje bi trebalo češće održavati, kako bi se pratio progres inicijativa mladih koje se upućuju državi.

 - Na kraju, uputio bih molbu našim državnicima i drugim donosiocima odluka i kreatorima javnih politika: Nemojte da konsultujete nas mlade, već uvažite naše stavove i mišljenja.

Ohrabrite nas da krila imamo široka, jer mi smo LIDERI i LIDERKE, a ne GLASAČKA OLOVKA.

Završio bih ovim “Mladi su dragocjen resurs koji ne smijemo zanemariti, a naše društvo treba da nas prepozna i sačuva ovu sigurnu investiciju jer mladi pokreću!

Draga Saša, dragi Miljane, postavili ste mi ozbiljan zadatak danas i hvala vam na tome.

Razlog zbog kojeg riječ dobijam na kraju nalazi se u nekim Sašinim i Miljanovim rečenicama. Ja sam kao aktivistkinja, kao žena s invaliditetom i kao liderka ponosna na ove mlade ljude koji su sa mnom danas.

Hvala vam za odlučnost, za volju, za jasne poruke. Ja bih rekla i zahtjeve. Zahtjeve prema nama svima, kao društvu. Jer je prvenstveno društvo odgovorno da stvori prilike, da podstakne i obezbijedi mogućnosti, da osigura da se potencijal svakog ljudskog bića izrazi, razvije, i stvori promjenu i dobrobit.

Ne prihvatam kritike koje se upućuju djeci i mladima danas, a da prethodno ne analiziramo šta smo to mi učinili da im stvorimo sigurno, podstičuće, zdravo okruženje u kojem odrastaju, u kojem se obrazuju, u kojem treba da se razvijaju i stvaraju.

Jesmo li svi zajedno učinili dovoljno i sve u domenu naših mogućnosti da se osjećaju prihvaćeno, voljeno, podržano? Dajemo li im dobre primjere, usmjeravamo li na adekvatan način, ili ih, pak, češće koristimo kao brojke, kao sredstva, kao samozadovoljenje za naše neostvarene želje i htjenja?!

Džejms Boldvin je rekao:

Djeca nikada nijesu bila dobra u slušanju odraslih, ali nikad nijesu propuštila da ih imitiraju.

Tako je i sa mladima, posebno u određenoj dobi.

Mi ne smijemo stvarati društvo uzora, već društvo u kojem ćemo svi imati pravo na svoju jedinstvenost i različitost.

Jer, uzori su nam uglavnom pogrešni: Oni se često za svoju poziciju nijesu izborili zaslugama, znanjem i vrijednostima, nego pripadnošću nekoj ideologiji, partijskoj, nacionalnoj, ili drugoj.

A tako smo potisnuli, sakrili i onemogućili mnoge potencijale.

Ne želim da se mladi s invaliditetom danas suočavaju s onim istim preprekama s kojima sam se prije 20, 10, pet godina suočavala ja i druge osobe s invaliditetom. Nema opravdanja danas za nepostojeće ili loše zakone i druge javne politike, prakse, običaje. Ne može argument biti potrebno vrijeme, novac, adekvatniji trenutak. Sad je vrijeme, sad ima novca, sad je trenutak. 

Sad se živi. Zato hoćemo život dostojan svakog čovjeka, svake mlade osobe, djevojčice i dječaka. 

Hoćemo ljudska prava u ovom trenutku, I svakom narednom jednako.

Iz moje uloge i posla kojeg obavljam, ja hoću mlade s invaliditetom, liderke i lidere, samosvjesne, osnažene, samostalne, odvažne, hrabre i svoje.

One koje i koji neće posustajati, neće se uzmicati drugima misleći da ne vrijede kao oni, da nijesu dostojne i dostojni, da ne zaslužuju.

Zato i danas UMHCG daje prostora i poručuje da su nam mladi važni, da su resurs i bogatsvo. Zato ćemo nastaviti da im budemo oslonac i podrška.

…

Vi koji ste se osvrnuli na podršku koju dobijate i koju ste dobijali od UMHCG, da vam kažem danas da ste je opravdali i da mi je drago zbog toga.

Voljela bih da jednako tako svi budu svjesni toga kakve prilike i kakve mogućnosti dobijaju, koliko podstičemo i podržavamo, i da budu svjesni da sva prava o kojima danas govorimo, i o kojima generalno govorimo jednako podrazumijevaju i obaveze i odgovornosti. Zato svi treba da se probudimo u sebi i da zauzmemo svoje stavove i svoj glas. I zato vam još jednom hvala što ste se javili i iznijeli svoje stavove danas.

Možda mi je lično žao što nas neće direktno, licem u lice, čuti oni do kojih treba da dođu sve ove poruke. Ali vam obećavam da će do svih njih doći ove poruke, jer je danas bilo i dobrih lekcija koje su trebali da čuju i da nauče, nekih životnih, ali rekla bih i radnih, pa ćemo se angažovati da do njih i dođu.

Ali ih nijesmo pozvali, i ujedno je ovo i obrazloženje; ne samo zato što je kraj godine, nego kao što i sami vidite – zabavljaju se oni malo u Skupštini ovih dana, i zabavljaju se oko formiranja vlasti u Podgorici, ali im se očigledno može da imaju takve cirkuse i zabave. Ali smo mi tu i zbog toga – da ih opomenemo i na to i da ih upozorimo, da im kažemo da su odgovorni i obavezni. I zato ćemo se angažovati, takođe, da taj dio poruka dođe do njih, ma koliko se oni ovih dana zabavljali.

Još jednom vam hvala i ja vas pozivam, osnažujem i ohrabrujem da uvijek izrazite svoje mišljenje, da jasno kažete svoje zahtjeve, svoje želje, da ukažete na ono što vam smeta, što vas nervira, što vas iritira, ono što čini da osjećate da se prema vama nepravda vrši ili bilo koja druga radnja koja vam stvara i najmanju nelagodu, a kamoli li da se loše osjećate i povlačite. I zato bih stvarno voljela da znate koje su adrese na koje možete da se obratite, ali i da se osnažite da što više vaših glasova čujemo; I onih koji danas nijesu uzeli riječ, koji su se možda premišljali/premišljale i vas koji na nekim drugim mjestima uzimate riječ, da za sebe gradite put. Jer, mislim da ovo društvo u kojem živimo nije dovoljno, neću reći toreratno, ali nije dovoljno spremno da stvara prostore za svakoga od nas pojedinačno. Moramo da se izborimo za sebe i moramo da ne pristajemo na ono što je loše zato što je to naša pbaveza i naša odgovornost jer je to naš život. I zato vas molim da živite svoj život u potpunosti.

Marina Vujačić

Podgorica, PR pres servis – Elektronski didaktički priručnik i razvoj mobilne aplikacije dostupne osobama s invaliditetom ključni su rezultati projekta U kontaktu, a cilj tih alata je da se omogući mladima s invaliditetom pristup kvalitetnijem obrazovanju, uslugama i aktivnostima, promovišući digitalnu tranfsormaciju i ravnopravnost.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja projekta U kontaktu (In Touch) koji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi u saradnji s glavnim nosiocem projekta Asoscijacijom ABiCi i partnerskim organizacijama osoba s invaliditetom, a to su Informativni Centar “Lotos”, Bez barijera, Aktivna zona, Terra di mezzo.

Projekat finansira Evropska edukativna i kulturna izvršna agencija (EECEA), koju je delegirala Evropska komisija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić naglasila je da je društvo odgovorno da stvori prilike, podstakne i obezbijedi mogućnosti, da osigura da se potencijal svakog ljudskog bića izrazi, razvije, i stvori promjenu i dobrobit.

Ne prihvatam kritike koje se upućuju djeci i mladima danas, a da prethodno ne analiziramo šta smo mi učinili da im stvorimo sigurno, podstičuće, zdravo okruženje u kojem odrastaju, u kojem se obrazuju, u kojem treba da se razvijaju i stvaraju. Jesmo li svi zajedno učinili dovoljno i sve u domenu naših mogućnosti da se osjećaju prihvaćeno, voljeno, podržano? Dajemo li im dobre primjere, usmjeravamo li na adekvatan način, ili ih pak češće koristimo kao brojke, kao sredstva, kao samozadovoljenje za naše neostvarene želje i htjenja?!, upitala je Vujačić.

Uvjerena je da ne smijemo stvarati društvo uzora, već društvo u kojem će svi imati pravo na svoju jedinstvenost i različitost.

Jer, uzori su nam uglavnom pogrešni. Oni se često za svoju poziciju nijesu izborili zaslugama, znanjem i vrijednostima, nego pripadnošću nekoj ideologiji, partijskoj, nacionalnoj, ili drugoj. A tako smo potisnuli, sakrili i onemogućili mnoge potencijala, razočarana je Vujačić.

Smatra da nema nema opravdanja za nepostojeće ili loše zakone i druge javne politike, prakse, običaje.

Ne može argument biti potrebno vrijeme, novac, adekvatniji trenutak. Sad je vrijeme, sad ima novca, sad je trenutak. Sad se živi. Zato hoćemo život dostojan svakog čovjeka, svake mlade osobe, djevojčice i dječaka. Hoćemo ljudska prava u ovom trenutku i svakom narednom jednako. Hoću mlade s invaliditetom, liderke i lidere, samosvjesne, osnažene, samostalne, odvažne, hrabre i svoje, poručila je Vujačić.

Istakla je da UMHCG daje prostora i poručuje da su mladi važni, da su resurs i bogatsvo i zato će nastaviti da im bude oslonac i podrška.

Predstavljajući projekat U kontaktu, Ksenija Janković je kazala da je trajao 24 mjeseca, od početka 2023. do kraja ove godine.

Projekat je za cilj imao da unese inovacije u aktivnosti neformalnog obrazovanja i obezbijedi veći kvalitet učenja u radu za mlade s invalidtetom. Djelovanje je bilo fokusirano na popunjavanje nedostataka ažuriranja i inovacija u dostupnim materijalima za obuku za organizacije osoba s invaliditetom, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo učešće u različitim aktivnostima, te ostvarile mogućnosti za inkluziju u evropsko društvo i zajednicu, a sve s ciljem osnaživanja osoba s invaliditetom, kazala je Janković.

Dva ključna rezultata su Elektronski didaktički priručnik i Razvoj mobilne aplikacije dostupne osobama s invaliditetom.

Elektronski didaktički priručnik uključuje inovativne aktivnosti za inkluziju osoba s invaliditetom i obuke za operatere, vaspitače, trenere i socijalne radnike i sve one koji rade sa osobama s invaliditetom. Mobilna aplikacija je besplatna za preuzimanje, a obuhvata mapirane pristupačne usluge i aktivnosti, kao i pristupačne mogućnosti za mlade s invaliditetom u državama obuhvaćenim projektom, a to su: Albanija, Malta, Italija, Bosna i Hercegovina, Kipar i Crna Gora, rekla je Janković.

Kazala je da je kreirano 35 neformalnih didaktičkih aktivnosti, a priručnik je preveden na šest nacionalnih jezika organizacija koje su bile dio projekta i dostupan je za preuzimanje.

Razvoj mobilne aplikacije bio je osmišljen tako da na nivou svih šest država mapiramo po 50 lokacija, odnosno usluga ili aktivnosti koje su pristupačne osobama s invaliditetom, iz različitih sfera života, istakla je Janković.

Neki od rezultata projekta su i nacionalno istraživanje o dobrim praksama, evropsko istraživanje postojećih alata, priručnika i publikacija sa aktivnostima pristupačnim osobama s invaliditetom na evropskom nivou, mapiranje pristupačnih objekta/aktivnosti/usluga u okviru svake države uključene u projekat, studijska posjeta za mlade i omladinske radnike u Tirani, internacionalni seminar na Kipru koji je okupio 20 mladih i omladinskih radnika koji su testirali aktivnosti iz Didaktičkog priručnika, kao i Internacionalna razmjena mladih koja je okupila 40 učesnika, a čiji je domaćin bilo UMHCG.

Studentkinja psihologije i pjesnikinja Saša Komarica istakla je da je put do zaposlenja posebno plaši i da mladi s invaliditetom moraju dodatno da se trude kako bi se snašli i pronašli.

Imam utisak, kao da često polažemo ispite. Ali ne one koji se odnose na gradivo u školi i na fakultetu, već one koje postavlja samo društvo. Ispiti koji se tiču čovječnosti, zrelosti, ljudskosti. Ali možda i teže ispite – stalnog dokazivanja da želimo, možemo, hoćemo, umijemo - sve što i drugi. Za sve što bi trebalo da nam pripada kao ljudskim bićima moramo da se izborimo za to. Moja poruka je da nam daju prostora, da nam pruže priliku. Iskoristićemo je na najbolji mogući način. Vjeru i povjerenje koje zadobijemo, stostruko ćemo vratiti, sigurna je Komarica.

Poručila je svima da o mladima s invaliditetom govore uvijek i svuda, ne samo kada je to poželjno. 

Pomozite nam da sa sebe skinemo razne etikete koje nam lijepe. Pošto gotovo svakodnevno spominjemo promjene, hajde da se mijenjamo. Malo manje da govorimo, a više da radimo. Hajde da se više ne svrstavamo u podfoldere „njihova prava”, „njihov život”! Promjene iziskuju zajedništvo, i zadatak su svakoga od nas. Zato se i kompletna ova priča tiče svakoga od nas, jasna je Komarica.

Student i aktivista za ljudska prava Miljan Lončar kazao je da mladi Crne Gore prepoznaju probleme i nude rješenja, ali ih društvena zajednica sputava, a država za njihovo mišljenje ne mari mnogo i zato se, kako je pojasnio, aktivisti i aktivistkinje udružuju kroz organizcaije, koje efikasnije šire poruku i dovode do promjena.

Kao najveći problem NVO sektora, barem kada su mladi i javne politike u pitanju, vidim nedostatak adekvatne participacije mladih u procesima donošenja odluka. Problem je zapravo u tome što se mišljenje mladih ne uvažava dovoljno, a mladi svode na nivo konsultativnog organa u procesu donošenja zakona i drugih javnih politika koje se na njih odnose. U tim procesima, neke kategorije mladih, poput mladih s invaliditetom, ostaju najčešće nezastupljeni i nevidljivi, ukazao je Lončar.

Smatra da bi zakonskim prepoznavanjem omladinskih organizacija bili znatno olakšani napori koje te organizacije ulažu.

Kao rješenje nameću se i sjednice Omladinskog parlamenta, koje bi trebalo češće održavati, kako bi se pratio progres inicijativa mladih koje se upućuju državi. Uputio bih molbu našim državnicima i drugim donosiocima odluka i kreatorima javnih politika- Nemojte da konsultujete nas mlade, već uvažite naše stavove i mišljenja. Ohrabrite nas da imamo široka krila, jer mi smo lideri i liderke, a ne glasačka olovka, poruka je Lončara.

Učesnicu diskuje Anđelu Dragović raduje što i pored nerazumijevanja, postoje mladi s invaliditetom čiji se glas čuje i koji se snažno zalažu za ravnopravnost i poštovanje ljudskih prava.

Ferid Muratović vjeruje da osobe s invaliditetom treba da govore o invaliditetu, jer se samo tako može graditi svijet pristupačniji za sve.

Adnan Kujović je poručio da mladi s invaliditetom ne treba da se stide svoje invalidnosti, već da se odlučno zalažu za svoja prava.

Podsjećajući da su osobama s invaliditetom garantovana sva prava, kao i drugim ljudima, Nemanja Dujović je naveo da je Crna Gora ratifikacijom Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom izrazila volju da ta prava garantuje i ostvari, iako nekada praksa nije u skladu sa tim.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Pres konferenciju, 25. decembra 2024. (srijeda) u PR Centru (Bulevar Josipa Broza 23A, Podgorica) sa početkom u 10.30 časova.

Na Konferenciji će biti predstavljeni rezultati Projekta U kontaktu (In Ttouch) i sve ono što je ostvareno kroz prethodne dvije godine njegovog sprovođenja, a primarno dva glavna rezultata: Elektronski didaktički priručnik, koji uključuje inovativne aktivnosti za inkluziju osoba s invaliditetom i Razvoj mobilne aplikacije dostupne osobama s invaliditetom, koja obuhvata mapirane pristupačne usluge i aktivnosti, te sve pristupačne mogućnosti za mlade s invaliditetom u državama obuhvaćenim projektom.

Pomenuta Konferencija, osim završne promocije Projekta, ima za cilj da informiše, i osnaži osobe s invaliditetom na aktivno učešće u društvu i podstiče liderstvo kod njih.

Ispred UMHCG obratiće se Marina Vujačić, izvršna direktorica i Ksenija Janković, koordinatorka projekta, a u ime i ispred mladih će se obratiti studentkinja Saša Komarica i student Miljan Lončar.

UMHCG ovaj Projekat sprovodi  u saradnji s glavnim nosiocem projekta Asoscijacijom ABiCi (Associazione ABiCi) i partnerskim organizacijama osoba s invaliditetom: Informativni Centar “Lotos”, Bez barijera (Pertej barrierave (BBA)), Active zone outdoor (AZO), Terra di mezzo (TDM), a kroz finansijsku podršku Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (EACEA) delagirane od strane Evropske komisije.

Projekat kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Podgorica, (MINA) – Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije i rodno zasnovanim nasiljem, i zbog toga se mora ojačati zakonodavni i institucionalni okvir i obezbijediti efikasnija primjena propisa, poručeno je na konferenciji Glasovi žena Crne Gore, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, na otvaranju završne konferencije u okviru projekta Žene i muškarci – partneri u ravnopravnosti, kazala je da je dobro što se različite institucije i organizacije bave pitanjem rodne ravnopravnosti.

Potrebno je da se, ne samo žene, nego i muškarci i djeca bave idejom rodne ravnopravnosti i pitanjem položaja žena, navela je Vuksanović, ističući da je pitanje rodne ravnopravnosti pitanje koje se tiče svih aktera društva.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović saglasna je da se pitanje jačanja položaja žena tiče svih.

Pitanje jačanja položaja žena, u svim aspektima političkog, društvenog i ekonomskog života, tiče se svih nas, rekla je Pejović.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju položaj žena u politici, ne radi se više o kvotama, već o paritetu.

Pejović je najavila da namjeravaju da, u narednom periodu, rade na unapređenju Zakona o rodnoj ravnopravnosti, navodeći da se, iako je tekst dobar, u implementaciji pokazalo da nije bio dovoljno efikasan.

Ona je ukazala na činjenicu da se žene danas i dalje suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije, ali i sa nasiljem za koje, kako je naglasila, mora postojati nulta tolerancija.

Nastavićemo da radimo kako bismo ojačali zakonodavni i institucionalni okvir, rekla je Pejović, ističući da je važno i u praksi raditi na orodnjavanju u svim oblastima.

Ona je kazala da je neohodan zajednički rad državnih institucija, civilnog sektora, ali i međunarodnih organizacija i akademske zajednice kako bi se obezbijedila rodna ravnopravnost u praksi.

Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava Crne Gore Dina Knežević naglasila je da u Crnoj Gori, ali i globalno, gotovo da nema oblasti u kojoj ne postoji rodna neravnopravnost.

Koju god oblast da pogledamo susrećemo se sa neravnopravnošću, navela je Knežević, ukazujući da rodna neravnopravnost postoji u politici, društvu, poslovnoj zajednici, ali i u oblastima poput klimatskih promjena.

Knežević je istakla i značaj razumijevanja posredne diskriminacije koja je, kako je navela, manje vidljiva i teže se prepoznaje.

Komentarišući izmjenu zakonodavstva kako bi se femicid definisao kao krivično djelo, Knežević je istakla da je, osim izmjene zakona, neophodno obezbijediti njihovu primjenu.

Ja sam podijeljenog mišljenja oko uvođenje krivičnog djela femicid, jer se pitam šta dobijamo uvođenjem krivičnog djela ako imamo aktere među onima koji sprovode zakone koji nijesu upoznati sa fenomenom nasilja, navela je Knežević.

Ona je podsjetila da je institucija Ombudsmana podržala ideju za uvođenje femicida kao krivičnog djela, ali je ukazala i na značaj stvaranja socijalne podloge za primjenu tog izmijenjenog zakonodavnog okvira.

Prema riječima Knežević, važno je da to bude prava i sistematska zaštita žrtvi rodno zasnovanog nasilja, a da ne bude samo još jedna nova izmjena koja je donesena na nedovoljno dobro pripremljenu socijolosku podlogu.

Potrebna je sistemska edukacija, jer još nije izvršena edukacija svih kadrova koji primjenjuju propise, a da ne govorimo one koje ti propisi pogađaju, istakla je Knežević.

Ukoliko se ne radi na edukaciji kadrova koji primjenjuju propise, uvođenje novog krivičnog djela bilo bi, kako smatra Knežević, unapređenje naočigled javnosti i međunarodne zajednice, a bez dobro pripremljenog osnova za primjenu.

Knežević je ukazala i da je potrebno iskorijeniti rodne stereotipe kod onih koji donese i primjenjuju zakone, ističući da edukacija kadrova mora biti kontinuirana kako bi imala stvarnog efekta.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Core Gore (UMHCG) Marina Vujačić istakla je da je rodnu neravnopravnost osjetila i osvijestila vrlo rano na svojoj koži, ukazujući na lična iskustva, ali i izazove sa kojima se suočavaju žene i djevojčice sa invaliditetom.

Ona je kazala da se ta neravnopravnost nastavila kroz obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.

Kao osobi s invaliditetom osporavalo mi se mnogo šta, osporavalo mi se da budem kao druge žene. Ja sam cijeli život vodila borbu sa sobom i sa drugima da budem ono sto želim, rekla je Vujačić.

Ona je poručila svim ženama i djevojčicama da vole sebe, zato što, kako je naglasila, tako grade samopoštovanje koje je preduslov svake borbe.

Na pitanje o položaju žena sa invaliditetom u Crnoj Gori, Vujačić je kazala da institucije u državi nijesu pristupačne, podsjećajući da nijedan vrtić, škola ili fakultet ne ispunjavaju sve norme koje se tiču pristupačnosti za osobe sa invaliditetom.

Razlog je, prema riječima Vujačić, u stanju svijesti.

Sistem obrazovanja odavno nije sigurno okruženje za djevojčica i žene sa invaliditetom. Škole su postale riznice različitih oblika nasilja, rekla je Vujačić, osvrćući se na slučaj seksualnog uznemiravanja koje je prijavila bivša učenica podgoričke Gimnazije.

Ovaj novi slučaj za koji smo tek saznali je nešto što imamo decenijama unazad u sistemu obrazovanja i dobro je što je neko smogao snage da o tome počne da govori, rekla je Vujačić.

Ona je istkala da je, u kontekstu žena i djevojčica sa invaliditetom, zabrinjava saglasnost da se nad njima vrši nasilje.

U Crnoj Gori se vjerovalo da se nasilje nad ženama i djevojčicama sa invaliditetom ne vrši, jer smo mi nešto zaštićene, rekla je Vujačić, navodeći da to nije tako.

Ona je naglasila da, kao osoba koja se suočava sa raznim vidovima nasilja, ne vjeruje sistemu zaštite u Crnoj Gori, uključujući policiju i tužilaštvo.

Šefica Kancelarije za LGBTIQ lica iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Marica Vlahović kazala je da je počela da se bavi aktivizmom jer LGBTIQ jedna od zajednica koja je najmanje vidljiva u crnogorskom društvu.

Moja motivacija je to što želim da sprovodim aktivnosti koje će bar na neki način popraviti kvalitet života određene grupe ljudi, rekla je Vlahović.

Upitana zašto je važan Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, Vlahović je istakla da je važan zato što će ljudima koji će koristi taj zakon olakšati život i procedure koje su im bitne.

Crna Gora je jaka na papiru kada su u pitanju zakoni koji se tiču LGBTIQ osoba, rekla je Vlahović, istučući da donošenjem zakona borba ne prestaje, već da je potrebno usvojiti i propratne akte kako bi se ti zakoni mogli primjenjivati.

Novinarka Damira Kalač, govoreći o svom iskustvu i motivaciji da počne da se bavi temom rodne ravnopravnosti, istakla je da o tom važnom pitanju, kao i o nasilji i femicidu, mora da se govori.

Moramo biti tu jedni za druge, ovo su važne teme i tiču se svih nas, kazala je Kalač.

Na pitanje o ulozi medija, Kalač je naglasila da vjeruje u moć medija.

Vjerujem da imaju važnu ulogu i da mogu jako puno, a posebno u dijelu obrazovanja, rekla je Kalač, ističući da borba ni u tom sektoru nije laka.

Konsultantkinja za marketing i komunikacije Ivana Srećković, govoreći o svom iskustvu kao žene u biznisu, naglasila je da nije naučena da postoji nešto što ne može uraditi jer je žena.

Nikad bilo koji dio svog identiteta nijesam gledala kao prepreku da učestvujem u bilo čemu što nije dio mene, rekla je Srećković.

Odgovarajući na pitanje o preprekama sa kojima se žene susreću u poslovnom svijetu, Srećković je ukazala na pozitivne promjene koje se, prije svega, tiču edukacija.

Mislim da idemo na bolje na nivou edukacije, ima sve više programa. Žene učestvuju u edukacijama, prijavljuju se, rekla je Srećković.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica, 10. decembar 2024. godine

U Crnoj Gori, uprkos određenom napretku, osobe sa invaliditetom se i dalje svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom i ograničenjima u ostvarivanju osnovnih prava poput obrazovanja, zapošljavanja, socijalne zaštite i jednakosti pred zakonom.

Proces evropskih integracija i implementacija Reformske agende otvaraju mogućnosti za prevazilaženje ovih izazova i usvajanje rješenja koje će donijeti trajne promjene i kreirati društvo jednakih šansi, ocijenjeno je na panelu Razgovori o ljudskim pravima: Relevantnost Reformske agende za inkluziju osoba sa invaliditetom, kojim je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori obilježio Međunarodni dan ljudskih prava.

Jedan od ključnih koraka ka unapređenju položaja i prava osoba sa invaliditetom je reforma sistema vještačenja invaliditeta, koju finansira EU, a uz podršku UNDP-a sprovodi Vlada Crne Gore. Postojeći sistem sa preko 35 komisija i neujednačenim kriterijumima je neefikasan, što osobama sa invaliditetom otežava ostvarivanje prava. Uz usvajanje novog pravnog okvira, reforma će omogućiti jednostavniji pristup pravima za više od 60.000 građana i građanki s invaliditetom. Dodatno, reforma će doprinijeti kreiranju transparentnijeg i pravičnijeg sistema, istovremeno unaprjeđujući efikasno korišćenje državnih resursa.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je cilj osigurati da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori imaju jednostavniji, efikasniji i pravedniji pristup svim pravima jačanjem inkluzije i stvaranjem uslova za dostojanstven život.

To znači obezbijediti da javne usluge, infrastruktura, obrazovanje, mogućnosti zapošljavanja i sistem socijalne zaštite u potpunosti budu dostupni i prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom. Razbijanjem barijera – bilo fizičkih, društvenih ili institucionalnih – stvaramo okruženje u kojem svi mogu ravnopravno učestvovati i doprinositi društvu. UNDP je u potpunosti svjestan predstojećih izazova i, zajedno s Vladom Crne Gore, Evropskom unijom i civilnim društvom, spreman je da radi na praktičnim rješenjima, poput implementacije pristupačnih tehnologija, unapređenja pravnog okvira i promocije inkluzivnih politika. Usklađivanjem sa širim reformama predviđenim Reformskom agendom, ovi napori će osigurati da osobe s invaliditetom mogu živjeti samostalno i dostojanstveno. Ljudska prava su univerzalna. Inkluzija jača temelje svakog društva, i uvjerena sam da zajedno možemo izgraditi društvo koje prepoznaje potencijal svakog pojedinca i budućnost u kojoj niko nije zapostavljen, poručila je Paniklova.

Crna Gora napreduje na putu ka integraciji u EU, a kao dio ovog procesa, posebnu pažnju posvećujemo tome kako zemlja štiti prava osoba sa invaliditetom. Neke od veoma značajnih reformi još uvijek nijesu završene. Ključna zakonodavna rješenja – poput nacrta Zakona o jedinstvenom tijelu za vještačenje invaliditeta i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju, još uvijek nijesu usvojena. Ove reforme su od esencijalne važnosti za pomak od zastarjelih medicinskih modela prema pristupu koji se temelji na pravima i odražava principe Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, kazao je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

UNDP je strateški partner Vladi Crne Gore u sprovođenju brojnih reformi koje doprinose održivom razvoju i unapređenju kvaliteta života građana i građanki. Kroz aktivnosti usmjerene ka ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja (SDGs), zajedno rade na izgradnji inkluzivnog društva, jačanju institucija i stvaranju prilika koje nikoga ne ostavljaju po strani.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, podsjetio je da je u okviru projekta Reforma nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.

Cilj reforme je uspostavljanje jedinstvenih nacionalnih kriterijuma i metodologije za vještačenje invaliditeta zasnovanih na modelu ljudskih prava umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela kao i jedinstvene specijalizovane ustanove (Zavod) za vještačenje invaliditeta. Jednom dobijeno rješenje Zavoda o statusu lica sa invaliditetom će važiti za ostvarivanje prava u svim resorima. Ovim se obezbjeđuje da osobe sa invaliditetom svoja prava ostvaruju na osnovu stručne procjene individualne situacije osobe kao i potrebne podrške za prevazilaženjem barijera sa kojima se suočavaju u svakodnevnom funkcionisanju, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i ratifikovanom UN Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom. Usvajanje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta prioritet je koji će omogućiti uspostavljanje novog, sveobuhvatnog sistema procjene, pružajući osobama sa invaliditetom jedinstven, pravedniji i jednostavniji pristup ostvarivanju prava, poručio je Gutić.

Kroz dva panela, stručnjaci i stručnjakinje iz nadležnih institucija, zajedno sa predstavnicima i predstavnicama iz UNDP-a i osoba sa invaliditetom razmotrili su stanje u oblastima socijalne zaštite, zapošljavanja i obrazovanja, a prisutni su mogli čuti i iskustva iz regiona u sprovođenju reforme, te na koje izazove Crna Gora treba da obrati pažnju u implementaciji. Date su i preporuke nadležnima za dalje korake koji bi omogućili da osobe sa invaliditetom imaju ravnopravan status u društvu i da punim korišćem svog potencijala doprinose napretku države.

Događaj je organizovan u okviru projekta Reforma nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta, koji uz finansijsku podršku Evropske unije sprovodi UNDP, u saradnji sa Vladom Crne Gore i civilnim sektorom.

Izvor: UNDP

Pripremila: Dajana Vuković

Generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta Miloš Ranitović novi je član golbal sportskog komiteta Međunarodne federacije sporta za osobe oštećenog vida (IBSA), odlučio je Upravni odbor te asocijacije.

Ranitović će, u najznačajnijem tijelu tog tipično paraolimpijskog sporta, biti predstavnik Evrope i zadužen za razvoj evropskog golbala.

Komitet se bavi svim najznačajnijim odlukama vezanim za taj sport na najvišem nivou. To je najznačajnije tijelo što se tiče golbala. Svakako, velika čast za mene i crnogorski paraolimpijski pokret, rekao je Ranitović.

On vjeruje da je i njegovo imenovanje jedan vid priznanja crnogorskim golbalistima i odrađenog posla tokom organizacije prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva.

Ranitović je i član Evropske klupske golbal federacije (EGCA) i njihovog komiteta za razvoj golbala.

Sa grupom vrijednih ljudi pokušavamo da razvijemo tu asocijaciju i podignemo na viši nivo. Na našu inicijativu u maju biće održano Svjetsko klupsko prvenstvo u Finskoj, rekao je Ranitović.

On je bio šef crnogorske misije na Paraolimpijskim igrama u Tokiju i Parizu.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Podgorica, (MINA) – Stonoteniser Filip Radović najbolji je sportista Crne Gore u 2024. godini, u tradicionalnom 70. izboru Udruženja sportskih novinara (USN).

Radović, koji je bio najbolji i 2020. godine, priznanje za sportistu godine zaslužio je osvajanjem bronzane medalje na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Trenutno je drugi igrač na svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10.

Uspješnu godinu upotpunio je trofejima sa turnira u Podgorici i Laškom, po mnogima jednom od najjačih na svijetu.

Radović je u Parizu osvojio šesto pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.

Bronzani je bio i na Igrama u Tokiju, dok je igrao finale na Evropskim prvenstvima u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023. godine.

Ima i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine. Sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga.

Radović je član Stonoteniskog kluba Banat iz Zrenjanina, a igra na dvojnu registraciuju za STK Novi.

U anketi dobio je 36 glasova.

Bokser Tomislav Đinović, bronzani sa Evropskog prvenstva u Beogradu, dobio je 21, košarkaš Čikaga Nikola Vučević 13, jedriličar Milivoj Dučić 12, a golman muške rukometne reprezentacije Nebojša Simić 11 glasova.

Za Graciju Stjepčevića, osvajača dvije zlatne medalje u boćanju na Svjetskom prvenstvu u Portoriku, glasala su dva novinara, dok su po glas dobili bokserka Bojana Gojković, kik bokser Nemanja Čađenović, fudbaler Milan Vukotić i rano preminuli golman Matija Šarkić.

Najbolji novinar u izboru USN je Uroš Radulović iz TV Nova, a najbolji mladi novinar Đorđe Ćetković sa portala Lob sport.

Komisija Udruženja, u sastavu Vlado Jovićević, Todor Brajković, Željko Šoć i Emil Ličina, odlučila je da priznanje Ranko Jovović, u znak sjećanja na bivšeg predsjednika, dodijeli dugodišnjem novinaru Milovanu Novoviću, dopisniku Dana iz Bijelog Polja.

Specijalno priznanje za praćenje sportskih događaja biće uručeno sportskom programu Javnog servisa.

Posebna priznanja za ostvarene rezultate biće uručena bokserima Bojani Gojković i Tomislavu Đinoviću, košarkašu Nikoli Vučeviću, karatisti Nenadu Duloviću, jedriličaru Milivoju Dukiću, kik bokserima Viktoru Dukiću i Nemanji Čađenoviću.

Za uspješnu organizaciju velikih međunarodnih takmičenja u Crnoj Gori specijalne plakete biće dodijeljene Bokserskom, Šahovskom i Džudo savezu, Paraolimpijskom komitetu i sportskom radniku iz Ulcinja Pavlu Pepđonoviću.

Udruženje je za izuzetan doprinos afirmaciji crnogorskog fudbala u inostranstvu posthumno priznanje opredijelilo rano preminulom golmanu Matiji Šarkiću.

Udruženje, na zahtjev Svjetske asocijacije novinara (AIPS), dostavilo je odluku o najboljim sportistima Crne Gore u obje konkurencije.

U muškoj konkurenciji to su Radović, Đinović i Vučević, a u ženskoj bokserka Bojana Gojković i rukometašice Tatjana Brnović i Đurđina Jauković.

Svečano uručenje nagrada biće održano u petak u 12 sati na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

Laureati će biti nagrađeni i vaučerima za kupovinu sportske opreme u kompaniji Sport vižn – najbolji sportista 300, a dobitnici tri novinarske nagrade po 200 EUR.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković