Vlado Perović (RTCG): Mnogo interesantnih stvari dobijamo kao dnevno aktuelno političke iz Crne Gore, ali ja bih iskoristio i ovaj prostor i ovo vrijeme da pomenem ovaj zakon o osobama s invaliditetom, način na koji je pokušan da se primjeni, a i neke vaše, neću da kažem, žalbe odnosno primjedbe i situaciju u kojoj bi ovaj zakon vjerovatno trebalo povući?

Marina Vujačić: Pa, hvala vam svakako na prilici. Da, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavanju lica sa invaliditetom je objavljen u februaru za javnu raspravu. Već tada smo zatražili da se on povuče iz procedure, zbog toga što je njime planirano umanjenje i ograničenje postojećeg obima prava, a to prosto nije prihvatljivo iz više razloga. Dakle, suprotno je Ustavu, suprotno je Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i najkraće, ne odražava ono što bi trebala da bude politika zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer time bi se u stvari urušio postojeći sistem zapošljavanja.

Ukratko, ovaj zakon daje stimulanse poslodavcima da bi zapošljavali osobe s invaliditetom i on je poseban zakon kao vid afirmativne akcije po Ustavu i nije ispunio još uvijek svoju svrhu, iako postoji od 2008. godine, a to znači da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje još uvijek duplo veći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom nego zaposlenih. Još uvijek nije adekvatan standard, odnosno položaj zaposlenih osoba s invaliditetom i u srijedu smo imali protest koji smo organizovali ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, imajući u vidu da mjesec dana prethodno nijesmo dobijali konkretne odgovore. 

Nakon sastanka sa ministarkom i njene komunikacije sa Vladom, odnosno premijerom, nam je najavljeno da ćemo tokom ove sedmice imati sastanak na tom, da kažem, većem nivou. Dakle, Ministarstvo do ovog trenutka nije povuklo Nacrt zakona, ali mi ostajemo pri svom zahtjevu, zato što se postojeći prosto ne može poboljšati i u ovoj formi nikako unaprijediti, kroz bilo koje komentare.

U tom smislu smo tražili da se formira nova radna grupa koja će raditi ispočetka a paralelno sa tim će raditi brojne analize koje su potrebne, a koje bi dovele do opravdanja zašto su neke predložene odredbe potrebne, opravdane i svrsishodne.

Kažem, ako bude neophodno i ne bude razumljevanja sa strane Vlade, organizovaćemo novi protest i nijesmo slučajno najavljivali ni spavanje, u tom trenutku, na Rimskom trgu, imajući u vidu izostanak adekvatne komunikacije i dijaloga.

Spremni smo naravno za dijalog, to je potrebno, ali ovo je minimum zahtjeva da se Nacrt zakona povuče, a onda smo i te kako, raspoloženi za naš doprinos i za saradnju i sve ono što bi unaprijedilo postojeći sistem i postojeća rješenja.

Vlado Perović (RTCG): Kako je izgledala ta Javna rasprava, koliko su ljudi prihvatili, saslušali, prihvatili, željeli da čuju, prije nego što je krenula ova sva priča o zakonu?

Marina Vujačić: Javna rasprava je trajala minimum dana, dakle 20, iako Uredba predviđa trajanje rasprave od 20 do 40 dana. Bio je samo jedan okrugli sto, u Podgorici, i onda Vam je jasno da mnoge osobe s invaliditetom nijesu ni mogle doći – što zbog nepristupačnog prevoza, što zbog izostanka pristupačnih informacija. Na samom okruglom stolu se nijesu mogle čuti svačije primjedbe, komentari i sugestije, poput, na primjer, osoba s oštećenjem sluha, jer nije bilo tumača za znakovni jezik. Takođe, nije bilo moguće imati i drugu vrstu doprinosa i prije Javne rasprave jer je to bila obaveza Ministarstva – da uključi reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom. U tom smislu, brojne su i procedure prekršene, ali sam se fokusirala jutros na ono što je ključno, a što država ne bi smjela da radi. U tom smislu je mi i upozoravamo, mogu slobodno reći, jer ukoliko bi insistirala da ovo rješenje, odnosno ovaj zakonski tekst ode prema Skupštini u formi Predloga zakona, definitivno bi bilo prekršeno više dokumenata. Ja ću podsjetiti javnost, odnosno i informisati da je Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore, u četvrtak pozvao Ministarstvo na konstruktivniji dijalog. Ukazao je i da bi se desilo moguće uskraćivanje i ograničavanje obima prava i upravo je pozvao i on, kao tijelo civilnog društva između Evropske unije i Crne Gore, Vladu da revidira svoje stavove.

Izvor: Listanje štampe za RTCG

TV E: Gospođo Vujačić, čuli smo da je ministarka Nišić, ipak, odlučila da razgovara sa vama. Šta su vaši sljedeći koraci i šta je možda to što smatrate da bi najviše ugrozilo upravo osobe s invaliditetom u našoj zemlji?

Marina Vujačić: Počeću od spornog Nacrta Zakona i predloženih rješenja kojima se namjerava ograničiti i umanjiti obim dosadašnjih garantovanih prava. To se prvenstveno odnosi na subvencije zarade poslodavcima, u dijelu zaposlenih osoba sa lakim i umjerenim invaliditetom, ali i maksimalne subvencije koja se može isplatiti nekom poslodavcu, a ona je ograničena na iznos jedne prosječne zarade. Mi tvrdimo da bi se time ograničile i zarade osobama s invaliditetom jer nijedan poslodavac ne bi bio motivisan da izdvaja dodatna sredstva imajući u vidu, činjenicu da je zaposlenost osoba s invaliditetom i dalje niska u Crnoj Gori, da je duplo više nezaposlenih na evidenciji i danas nego što je to broj zaposlenih, da 17 godina Zakon nije ispunio svoju svrhu, odnosno cilj Zakona koji se odnosi upravo na unapređenje zaposlenosti i zapošljavanja, odnosno i zapošljivosti osoba s invaliditetom. Brojni su i drugi razlozi zašto je nedopustivo ograničenje i umanjenje garantovanih prava i zbog toga se traži povlačenje ovakvog Nacrta zakona, tako da je juče samo postignut, da kažem, jedan korak u tom procesu. To je da je ministarka konačno prihvatila razgovore i sastanak nakon našeg višesatnog, isistiranja i pokušaja i ulaska u zgradu Ministarstva, imajući u vidu da nas do 14:30h, kada smo bili dali rok, nije pozvala i ona je adresirala sada ovo pitanje na premijera, odnosno Vladu uključujući i ministra finansija, i taj sastanak očekujemo naredne sedmice.

TV E: Nakon sastanka sa minisarkom, da li ste mogli da vidite upravo spremnost vlasti, možda, da revidira Nacrt zakona i da prihvati zahtjeve za koje se vi borite?

M. Vujačić: Pa za ocjenu spremnosti za revidiranje bih bla vrlo oprezna. Da li su spremni na to nijesam sigurna ili u stvari kupuju na neki način vrijeme i dodatno prolongiraju stvari da se sinoć ne bi desilo da prenoćimo na Rimskom trgu - što bi se i desilo jer mislim da smo u tome bili kategorični, da su tu poruku shvatili. To ne znači da se protest neće preseliti na drugu lokaciju, u zavisnosti upravo od spremnosti Vlade da povuče ovaj Nacrt zakona. Jer, mi smatramo da ovakav kakav je ne se može popraviti u ovoj fazi. Zbog toga i tražimo formiranje nove radne grupe koja će uz brojne i detaljne analize u stvari proizvesti jedno rješenje kojim će svi biti zadovoljni ili velika većina, a koja neće ugrožavati prava osoba s invaliditetom i u tom smislu se očekuje odgovornost i od premijera i od Vlade da poštuju naše zahtjeve, ali i da prate Ustav i međunarodne standarde i da zaista ne ugrožavaju ljudska prava osoba s invaliditetom.

Izvor: TV E

Kabinet predsjednika Vlade, zajedno sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Ministarstva finansija poziva predstavnike udruženja osoba sa invaliditetom na dodatne konsultacije u vezi sa Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom.

U cilju pronalaska najboljih rješenja, organizovaće se dodatne konsultacije tokom naredne sedmice.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Naida Nišić obavila je danas prvi dio razgovara sa predstavnicima osoba sa invaliditetom.

Pozivamo predstavnike udruženja koja predstavljaju i zapošljavaju lica sa invaliditetom da u otvorenom dijalogu iznesemo argumente i postignemo dogovor u najboljem interesu svih zainteresovanih strana.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Nedopustive su izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom kojima će se ograničavati i smanjiti obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju, a upravo je to ono što se planira predloženim rješenjem, kazala je u razgovoru za Portal RTCG izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Oštre kritike civilnog sektora na Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom već neko vrijeme su upućene Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga ali i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Razgovor sa Vujačić rađen je nakon okruglog stola održanog u okviru javne rasprave o ovom dokumentu, a od resornog ministarstva od tada do danas nijesmo dobili odgovore o važnim pitanjima koja se tiču ove teme.

Kako bi izrazili nezadovoljstvo dokumentom, UMHCG je organizovao protest na Rimskom trgu pod sloganom Mi smo stvarnost, vi ste mit.

Problematizovanje porasta broja zaposlenih OSI udar i na institucije

Vrlo je sporan i neprihvatljiv narativ i način komunikacije nadležnih institucija koje povećanje broja poslodavaca i broja zaposlenih osoba s invaliditetom problematizuju samo po sebi. Ovo posebno imajući u vidu da je cilj važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti. Uostalom, problematizovanje porasta broja zaposlenih osoba s invaliditetom i poslodavaca koje ih zapošljavaju je jak udar i na same institucije, jer su valjda i one radile na tome da se poveća broj zaposlenih, odnosno smanji broj nezaposlenih s evidencije, i da se uključi što više poslodavaca kako se ne bi desila segregacija osoba s invaliditetom, odnosno tzv. segregišuće radno okruženje u kojem većinu zaposlenih kod nekog poslodavca čine osobe s invaliditetom, pojašnjava Vujačić za Portal RTCG.

Podsjeća da je Zavod za zapošljavanje podsticao zapošljavanje osoba s invaliditetom projektima za zapošljavanje – grant šemama koje su od 2015. godine raspisivane svake godine, najmanje jednom godišnje, a u nekim godinama i po dva puta.

Javnim pozivima za te projekte, čiji su iznosi bili od pola miliona do tri miliona eura, definisani su ciljevi i minimalni broj osoba s invaliditetom koji se moraju uključiti u projekte, kao i broj onih koji moraju biti zaposleni tokom i nakon realizacije projekata.

Na primjer, Javnim pozivom raspisanim početkom 2020. godine predviđena je ukupna indikativna suma od tri miliona eura, uz obavezu da se uključi najmanje 480 lica sa invaliditetom, a najmanje polovina projekata treba da rezultira zapošljavanjem nakon završetka projekta. Svi projekti početi u jednoj kalendarskoj godini sprovodili su se i dijelom naredne. Takođe, trebalo bi imati u vidu da je i sam budžet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju povećavan od 2017. godine, što logično podrazumijeva i povećanje broja poslodavaca, istakla je Vujačić.

Kako kaže, uprkos cilju važećeg Zakona i podsticajima poslodavaca da zapošljavaju osobe s invaliditetom, i dalje je na evidenciji nezaposlenih preko 8.600, dok je za skoro 17 godina od primjene zakona zaposleno svega 4.550. 

Projekcija definisana 2007. tokom pripreme važećeg zakona bila je da će se subvencije koristiti za oko 7.300 osoba s invaliditetom i jasno je da to nije postignuto. Navedeno bi bio dovoljan razlog da Ministarstvo priprema izmjene i dopune zakona, samo ukoliko ima za cilj ostvariti projekciju iz 2007. i ostvariti u potpunosti cilj – povećanje zaposlenosti, ravnopravno učešće na tržištu rada, otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti. Naprotiv, ono čini da izmjenama smanji obim do sada garantovanih prava poslodavcima, što će jasno negativno uticati na sve trenutne i potencijalne buduće poslodavce, kategorična je Vujačić.

Ukoliko bi se, pojašnjava, umanjio iznos, odnosno procenat odobrene subvencije jasno je da bi poslodavci pribjegavati smanjenju zarada, otpuštanju zaposlenih s invaliditetom i da bi zaposleni s invaliditetom u većem broju odlazili u invalidsku penziju. 

Trendove zaposlenosti i razloge niske zaposlenosti trebalo je pratiti kontinuirano, sistematski i temeljno. Svi eventualni slučajevi nelogičnosti u primjeni Zakona trebali su biti analizirani, istraženi i, ukoliko su sumnje opravdane, procesuirani. Pitanje je svakako: zašto je država, odnosno institucije koje u ime države imaju nadležnosti u primjeni i praćenju primjene zakona, do sada bila neaktivna? Šta su nadležni organi preduzeli da spriječe i otklone najmanje sumnje u nelogičnosti, a kamoli eventualne zloupotrebe? Ukoliko se utvrdi da je bilo ko, na bilo koji način, zloupotrijebio postojeća zakonska rješenja, treba da odgovara za svoje postupke, bez obzira o kome se radilo. Ova odgovornost mora biti personalizovana, a ne da se, kao što je sada slučaj, cijela populacija neprihvatljivo targetira, poručuje Vujačić.

Nedopustive izmjene Zakona zbog eventualnih nesavjesnih pojedinaca

Smatra da su nedopustive izmjene Zakona kojima će se ograničavati obim prava direktno svim poslodavcima, a indirektno osobama s invaliditetom zato što neki pojedinci, eventualno, nesavjesno i nezakonito postupaju.

A to se planira predloženim rješenjem. Zamislite da se tom analogijom u situaciji kada određeni privredni subjekt ili pravno lice utaji porez svim privrednim subjektima ograniči poslovanje, svima pravo na plaćeno odsustvo zbog onih koji zloupotrebljavaju bolovanje. Na kraju, a bilo bi nebrojeno mnogo paralela, u slučaju onih koji su možda nezakonito ostvarili pravo na penziju, neće se desiti obustava isplate ili umanjenje svih penzija, ako ništa drugo onda zbog pravne sigurnosti, ističe Vujačić.

Izvještajem o radu ZZZCG za 2023. godinu, kako navodi, potvrđuje se da su uprava i zaposleni u Fondu proizveli nagomilana dugovanja, zbog neprihvatljivo dugih kašnjenja sa priznavanjem prava poslodavcima koji su podnijeli zahtjeve za različite vrste subvencija: zarade, asistenta/pomagača u radu i opreme i prilagođavanja radnog mjesta.

U vezi s tim, logično je da su i isplate u 2023. bili veće jer su se izmirivala dugovanja iz prethodnih godina, uz tvrdnju da se to dešava od 2020. godine u kontinuitetu. Tako su neki poslodavci, među kojima je i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, na rješenja za pojedine zaposlene čekali i preko tri do četiri godine. I s tog aspekta treba sagledati ove podatke i postupanje nadležnih, navodi Vujačić.

Kaže da postoji primjer da oprema za prilagođavanje radnog mjesta zaposlene priznata mjesec dana prije odlaska u invalidsku penziju, a 15 mjeseci od podnošenja zahtjeva.

Ona je upravo zbog neadekvatnih uslova rada i čekanja toliko vremena da Zavod prizna pravo bila primorana da na takav način okonča svoj radni odnos, o čemu smo i u pisanoj formi obavijestili Zavod. Pozivam ih da objave i te vrste podataka za sve poslodavce - vrijeme čekanja da pravo bude priznato od trenutka podnošenja zahtjeva i vrijeme isplate subvencije od trenutka podnošenja zahtjeva poslodavaca, poručuje Vujačić.

Opštine na sjeveru, kao one u kojima se dominantno koriste subvencije od strane poslodavaca, treba posmatrati i u kontekstu broja osoba s invaliditetom na evidenciji nezaposlenih u tim opštinama, prvenstveno Beranama, Rožajama i Biijelom Polju u skladu s evidencijama Zavoda. 

Činjenice da su biroi rada u tri sjeverne opštine donijela rješenje kojima su utvrdila status velikom broju osoba s invaliditetom, i to se desilo tokom 2016. i 2017. godine. Zašto je tako, takođe, je pitanje za nadležne. Je li, možda, zaista veći broj osoba s invaliditetom u ovim opštinama i iz kojih razloga ili je nečija politika dovela do toga da više ljudi iz ovih opština ima status osobe s invaliditetom. Vrlo su jasne nadležnosti u vezi sa primjenom nadzora nad sprovođenjem zakona, kao i drugih institucija koje po službenoj dužnosti trebaju pokrenuti postupke u ovakvim slučajevima, pa je trebalo provjeriti i rad nadležnih službi, ako postoje neke sumnje, kazala je Vujačić.

Kaže da Vlada, odnosno nadležno ministarstvo treba u kontinuitetu da prati primjenu Zakona, da vrši kontrole i da sprovodi i druge aktivnosti i mjere koje će spriječiti eventualne zloupotrebe.

Između ostalog, jedna od tih aktivnosti i mjera treba biti kontinuirana kampanja i osnaživanje samih osoba s invaliditetom da ne pristaju na to da budu zloupotrijebljene od strane poslodavaca, ili da i same vrše te zloupotrebe. U tom smislu, trebalo je i treba sprovoditi kampanje o štetnostima takvog ponašanja i osnaživati osobe s invaliditetom da, na dostojanstven način, ostvaruju i štite svoje pravo na rad. A ne zaboravimo da nas tome niko ne uči, od porodice, sistema obrazovanja, do institucija nadležnih za politiku zapošljavanja. Nedopustivo je i licitiranje zaradama osoba s invaliditetom u javnosti, posebno imajući u vidu da je ovo grupacija koja je višestruko ugrožena, a poruke poslate u javnosti od strane institucija izazivaju prezir kod "opšte" populacije koja nas i sama smatra manje sposobnim za rad i dostojnim adekvatne zarade za isti rad ili rad iste vrijednosti, koji obavljaju osobe bez invaliditeta, zaključila je Vujačić za Portal RTCG.

Uskraćeni za odgovore na brojna pitanja

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Portalu RTCG nijesi odgovorili na koji su način pratili primjenu Zakona, samostalno ili s drugim organima, sa osvrtom na dio koji se odnosi na naplatu posebnih doprinosa od strane poslodavaca koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Takođe nam nije odgovoreno da li je i na koji način rađena strategija za ovaj dokument, te kako prate zaposlene osobe s invaliditetom na radnom mjestu i tokom procesa rada.

Interesovalo nas je koje su alternativne mjere preduzeli tokom primjene Zakona u dijelu kontrole utroška subvencija te da li suurađene analize i procjene uticaja ovakvog predloga na osobe s invaliditetom, na zadržavanje posla zaposlenih i smanjenje nezaposlenosti, ali pojašnjenja nijesmo dobili.

Nedavno je v.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić kazala u emisiji Naglas da se subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne ukidaju već ograničavaju zbog brojnih zloupotreba.

Šta pokazuju podaci?

Podaci resornog ministarstva i ZZZCG do kojih je došao Portal RTCG pokazuju značajan rast broja poslodavaca koji koriste subvenciju, a koji je od 2017. godine porastao sa 214 na 2.919 (2024).

Prema tim podacima, porast je i broja zaposlenih sa invaliditetom - sa 319 na 4.550.

Kada je u pitanju prikaz ostvarivanja invaliditeta po opštinama, prema tim podacima, opštine sa sjevera dominantno koriste ovaj zakonski okvir nego što je to slučaj sa centralnom i južnom regijom, pa je tako Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, u 2024. godini podnijeto 2.135 zahtjeva za priznavanje prava na subvenciju zarade za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Taj broj je 2017. godine iznosio 214.

Brojke pokazuju da su u 2023. rashodi premašili 23,88 miliona eura, što je skoro dvostruko više nego 2022. godine, dok su 2024. godine rashodi dodatno porasli na 35,74 miliona eura, što je 2,5 puta više nego prihod te godine.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Sagovornici Analitike upozoravaju da je danas u fokusu ovaj Zakon, a da već sjutra može biti i neki koji se odnosi na drugu grupu građana. Poručuju da je važno je da svi razumiju da ovo nije samo borba osoba s invaliditetom i za osobe s invaliditetom, nego borba za sve građane i njihovo učešće u procesima donošenja odluka koje ih se tiču.

Protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom pod sloganom Mi smo stvarnost, vi ste mit biće održan danas u podne, na Rimskom trgu u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 

Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. 

Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom Nova žena, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak nade, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Namjera ograničenje i umanjenje garantovanog obima prava na subvenciju zarade

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić za Portal Analitika podsjeća da su prvi put zvanično zatražili povlačenje objavljenog Nacrta zakona, 20. februara, na Svjetski dan socijalne pravde navodeći već tada da nije baziran na valjanim i detaljnim analizama i podacima koji ukazuju na opravdanost ograničenja i umanjenja do sada garantovanog obima prava, a što je, kako ističe, isključiva namjera predloženih izmjena. 

Nakon toga, zahtjeve za povlačenjem Nacrta zakona, formiranjem nove radne grupe za izradu novog teksta i hitno stavljanje van snage važećeg i usvajanje novog Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije ponovili smo nebrojeno puta, a našim inicijativama su se pridružile brojne druge organizacije, tijela, pojedinci, napominje Vujačić. 

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović za Portal Analitika takođe naglašava da se njihova ključna primjedba na predloženi tekst nacrta zakona ogleda u činjenici da se istim drastično umanjuju i ograničavaju prava na subvenciju zarade, a, što je, kako ukazuje, u suprotnosti sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i Komentarom br. 8 Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom koji se odnosi na oblast rada i zapošljavanja. 

Ovaj komentar jasnoobavezuje državu da ne smije preduzimati regresivne mjere, osim ako su već iskorišćena sva alternativna rješenja koja mogu da riješe prepoznati razlog za regresivne mjere i ukoliko je to u javnom interesu. E, u ovom slučaju niti je Ministarstvo niti Zavod za zapošljavanje iskoristilo bilo koju, a ne sve alternativne opcije da spriječe eventualne zloupotrebe prava iz važećeg zakona. Dakle, nacrt je napisan na osnovu ličnih utisaka pojedinaca, a ne na bazi izrađenih analiza i tačnih i istinitih podataka, kaže Macanović.

Upravo su Vujačić i Macanović, kako napominje direktorica UMHCG svoje zahtjeve ponovili na tematskoj sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom. 

Potom je na desetine nas isto učinilo na okruglom stolu organizovanom u sklopu Javne rasprave, dok su se i brojne druge organizacije oglasile saopštenjima za javnost, podsjeća Vujačić.

Bez odgovora na zahtjeve

Macanović ističe da su, uprkos jasno adresiranim zahtjevima koje su iznijeli u više navrata odgovori resornog ministarstva izostali.

Nažalost, nijesmo dobili neke jasne odgovore da je Ministarstvo spremno da povuče nacrt zakona iz procedure iakoim to tražimo skoro mjesec dana, a kroz javnu raspravu su dobilipo mojim procjenama i očekivanjima između 1.500 i 2.000 obrazaca sa maltene istim primjedbama na nacrt zakona, a koje seu suštini odnose na to da je neophodno povući nacrt iz procedure, ističe Macanović.

Sa druge strane, kako dodaje, Ministarstvo kontinuirano pokušava da komunicira sa javnošću preko svojih kanala na društvenim mrežama i to u nepristupačnim formatima, te su neke osobe s invaliditetom uskraćene i ne mogu da isprate ono što Ministarstvo poručuje preko svojih društvenih mreža. 

A poručuje to da nažalost i dalje insistiraju na tome da su oni ispoštovali sve procedure, zanemarujući potpuno sve ono što propisuje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i pomenuti Komentar br. 8 Komiteta o pravima osoba s invaliditetom, podvlači Macanović.

Vujačić se osvrnula i na dodatne konsultacije o nacrtu Zakona, koje su najavljene u ponedjeljak. 

Umjesto da konačno pristupi svrsishodnim i temeljnim konsultacijama s osobama s invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom, Ministarstvo u susret našem najavljenom protestu, obavještava o dodatnim konsultacijama povodom Nacrta zakona. To je samo po sebi dovoljan pokazatelj neozbiljnosti, odsustva argumenata, spremnosti za pravovremeni istinski dijalog i u krajnjem odnosa prema osobama s invaliditetom. Jednako kao što se i predložene izmjene temelje na odnosu prema nama, osobama s invaliditetom, koje institucije sistema posmatraju kao manje sposobne, manje vrijedne kao ljudska bića i manje dostojne pristojnih zarada u odnosu na osobe bez invaliditeta, izričita je Vujačić.

Obesmišljavanje ustavnih i zakonskih garancija i kršenje Konvencije UN o pravima OSI

Prema njenim riječima, umjesto da ponude stvarne dokaze, egzaktne podatke i činjenice, Ministarstvo i Fond za profesionalnu rehabilitaciju im u kontinuitetu nude samo nepotpune, neprecizne i nedovoljne podatke kojima bi mogli donekle opravdati ovakvo svoje postupanje. 

Brojni su i nepobitni pokazatelji da se ovakvim izmjenama narušava i obesmišljava princip afirmativne akcije kakav je uspostavljen važećim zakonom, a u skladu s Ustavom Crne Gore, da je suprotan zabrani povratnog dejstva i zaštite osoba s invaliditetom koju jemči Ustav. Takođe, ove izmjene u suprotnosti su sa brojnim odredbama Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, uključujući nesporno i član 27 i Opšti komentar Komiteta broj 8 koji se odnosi na rad i zapošljavanje, napominje Vujačić. 

Kako ističe, posebno su ukazali da Konvencija zabranjuje uvođenje retrogresivnih mjera jer je u slučaju njihovog uvođenja teret dokazivanja na državi da ih je uvela tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajucći se naukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države, i danemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom. 

Sve suprotno od navedenog čini Ministarstvo i time krši i opštu obavezu iz Konvencije da konstantno unapređuje i progresivno ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ministarstvo ovim postupa i suprotno preporukama Komiteta iz 2017. godine, ističe Vujačić, potvrđujući ranije navedene tvrdnje Macanovića.

Naime, kako pojašnjava, Komitet je u odnosu na Inicijalni izvještaj države naveo da je zabrinut zbog nedostatka informacija o efektivnoj zaštiti zaposlenih s invaliditetom od otkaza. 

Takođe je zabrinut i zbog toga što: Osobe s invaliditetom su naročito pogođene nezaposlenošću, posebno žene; Nedostaju informacije o subvencijama i mjerama osim obaveze poslodavaca koji ne poštuju minimalnu kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom da plaćaju doprinos u Fond za profesionalnu rehabilitaciju; Razumne adaptacije radnih mjesta se ne obezbjeđuju u dovoljnoj mjeri; U procjeni preostale radne sposobnosti koristi se medicinski model što je u suprotnosti sa Konvencijom; i što ne postoji dovoljno sveobuhvatnih podataka o stanju osoba s invaliditetom u oblasti zapošljavanja, posebno u privatnom sektoru, naglašava Vujačić.

U vezi s tim, podsjeća na preporuku Komiteta državi članici da analizira i koriguje sve obeshrabrujuće mjere za zapošljavanje osoba s invaliditetom i da dalje promoviše zapošljavanje na otvorenom tržištu rada u javnom i privatnom sektoru, s posebnim osvrtom na žene, u tijesnim konsultacijama s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama. 

Takođe se preporučuje državi članici da: obezbijedi efektivne odredbe sa sankcijama za poslodavce s ciljem obezbjeđivanja razumnih adaptacija na radnom mjestu; prikupi razvrstane statističke podatke o stopi zaposlenosti i statusu osoba s invaliditetom, prema polu, starosti, obliku radnog angažmana i zaradi; i da reformiše proceduru procjene u kontekstu zapošljavanja u skladu s modelom pristupa zasnovanim na ljudskim pravima koji je propisan Konvencijom, napominje Vujačić.

Direktorica UMHCG saglasna je sa ocjenom Macanovića da predložene izmjene ništa od navedenog nijesu adresirale, već je njihova isključiva namjera da se kroz ograničenje subvencija poslodavcima ograniči i iznos zarade osobama s invaliditetom. 

To potvrđuje i raspoloživi budžet Fonda za tekuću godinu koji je umanjen za skoro 11 miliona u odnosu na 2024. godinu, ukazuje Vujačić.

Neujednačene evidencije i kontradiktorne tvrdnje

Organizatori protesta ukazali su i na neujednačene evidencije državnih organa o broju zaposlenih osoba s invaliditetom za 2024. godinu i broju poslodavaca kod kojih su zaposlene. 

U obrazloženju Nacrta zakonase navodi: Na dan 31.12. 2024. godine, 2,919 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica sa invaliditetom, dok se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za period 2024 - 2025. godine Strategije za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022 - 2027 za 2024. godinunavodi: U oblasti rada i zapošljavanja povećan je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarada lica sa invaliditetom. Ukupno 2.784 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.935 lica sa invaliditetom, saopštili su organizatori. 

Vujačić ističe da je načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju Denis Martinović tokom gostovanja na Javnom servisu, kako kaže, negirao sam sebe. 

U odnosu na period 2023 -2024. kada je i sam doprinosio širenju lažnih vijesti o zloupotrebama i u nezapamćenoj negativnoj kampanji koja je sprovođena prema osobama s invaliditetom i poslodavcima, u prošli ponedjeljak je rekao da zloupotreba nije bilo, odnosno da su sve prijave odbačene. Takođe, i on i predstavnica Ministarstva su potvrdili da svoje navode o zloupotrebama jedino temelje na visini zarade neke osobe s invaliditetom, pa bi i ovo bilo dovoljno za organizovanje protesta, podvlači Vujačić. 

Naime, kako ističe, Martinović i v.d. sekretarke ministarstva Ivana Đođić tokom većeg dijela gostovanja tvrdili su da razlog za postavljanje gornje granice za iznos subvencija koji bi se, prema predloženom nacrtu isplaćivao poslodavcima nijesu zloupotrebe, da bi pred sam kraj emisije oboje saopštili kako je, upravo zbog sumnje da je došlo do zloupotreba pokrenuto desetak sudskih procesa koji su u toku, te o detaljima, kako su kazali, ne mogu govoriti.

Trajanje protesta zavisi od ministarstva

Govoreći o današnjem protestu, Macanović ističe kako je plan da se u 12 sati okupe ispred Ministarstva, nakon čega će ponoviti zahtjeve. 

Nadamo se da će ministarka imati dovoljno razumijevanja i da će nas pozvati na razgovor i da će shvatiti da je ono što mi tražimo najbolje rješenje za izlaz iz postojeće situacije. Mi smatramo da je potrebno unaprijediti Zakon, ali insistiramo na tome da treba formirati novu radnu grupu koja će uključiti najmanje tri predstavnika reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom i da ta nova radna grupa izradi sve detaljne analize na osnovu kojih ćemo dobiti tačne i istinite podatke na bazi kojih ćemo zajedno razmotriti u kojim sve segmentima i na koji način treba reagovati pri izmjeni zakona, naglašava Macanović.

Vujačić podvlači da isključivo od Ministarstva zavisi koliko će protest trajati. 

Što se nas tiče, trajaće do ispunjenja zahtjeva i zbog toga ćemo insistirati na dijalogu sa ministarkom koja je u ovoj fazi i nadležna za ispunjenje zahtjeva, poručuje Vujačić. 

Sagovornici Analitike očekuju da će njihov protest podržati nevladine organizacije, sindikati, kao i brojni građani. 

Zaista očekujemo da će nam se na protestu pridružiti veliki broj građana, a već imamo podršku od mnogih nevladinih organizacija koje su već najavile da će zajedno sa nama biti ispred Ministarstva. Ono što iskreno mislim je da je ovo borba ne samo za ovaj zakon i za osobe s invaliditetom, već je borba za sve građane. Danas je u fokusu ovaj Zakon, a već sjutra može biti i neki koji se više odnosi na neku drugu grupu građana, pa ako im ovo umanjenje prava prođe glatko i bez reakcije, nema razloga da ne očekujemo da će na isti način postupiti i u odnosu na neke druge propise, kategoričan je Macanović.

I Vujačić ističe da podršku do ispunjenja cilja očekuju od brojnih pojedinaca, grupa, organizacija i svih zainteresovanih, kako kaže, makar u onolikom broju u kolikom su je i dobijali u proteklih mjesec dana. 

Važno je da svi razumiju da ovo nije samo borba osoba s invaliditetom i za osobe s invaliditetom, nego borba za sve građanke i građane i njihovo učešće u procesima donošenja odluka koje ih se tiču, poručuje Vujačić.

Posljedice umanjenje zarada i gubitak zaposlenja 

Macanović upozorava na posljedice koje bi mogle nastupiti ukoliko bi se ovakav nacrt Zakona našao u daljoj proceduri i u konačnici bio usvojen. 

Posljedice ovako usvojenog zakona bi bile takve da bi se u značajnoj mjeri urušio sistem zapošljavanja osoba s invaliditetom. Realno bi bilo očekivati da jedan, ne baš mali broj osoba s invaliditetom ostane bez posla, a naročito je to realno očekivati za one osobe koje su zaposlene na određeno vrijeme. Takođe, plašim se da bi neki poslodavcidali otkaz Ugovora i onima koji rade na neodređeno vrijeme. Na kraju ovakvim rješenjima se potpuno poništava cilj zakona kojigovori o stvaranju uslova za napredovanje u poslu, što bi valjda predstavljalo iraspoređivanje na neko odgovorno mjesto kod poslodavca, a koje obezbjeđuje i veću platu, zaključuje Macanović 

Vujačić ističe kako je jasno da zbog svega navedenog nikako ne prihvataju scenario prema kojem će ovaj Nacrt ići u dalju proceduru i biti usvojen ni u formi Predloga. 

Ministarstvo je samo trebalo da zna da bi takvo rješenje na snazi imalo višestruke negativne posljedice, od umanjenja zarada trenutno zaposlenih, nemogućnosti nastavka radnog odnosa za većinu onih koji imaju ugovore na određen vremenski period, skoro potpune nemogućnosti stupanja u radni odnos trenutno nezaposlenih, a podsjetiću da je njih i dalje skoro duplo više nego zaposlenih, zaključuje Vujačić.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Vlada Crne Gore je pod pritiskom civilnog sektora zaustavila proceduru usvajanja izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Nevladine organizacije bile su nezadovoljne tim aktom tvrdeći bi obeshrabrio poslodavce da zapošljavaju osobe s invaliditetom i ograničio im zarade. Vlada ih je pozvala na dodatne konsultacije i usaglašavanje spornog nacrta zakona.

Izvor: Slobodna Evropa

Pripremila: Dajana Vuković

Dok v.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić tvrdi da se subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne ukidaju već ograničavaju zbog brojnih zloupotreba, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić tvrdi da bi ograničenje subvencije poslodavcima, neminovno dovelo do ograničenja zarada osoba s invaliditetom.

Gosti emisije Naglas govorili su o Nacrtu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom koji je naišao na oštre kritike civilnog sektora.

V.d. sekretarka Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivana Đođić kazala je da je Nacrt zakona izazvao veliku pažnju javnosti na javnim raspravama.

Objasnila je da se izmjene odnose na prvostepenu komisiju u okviru Zavoda za zapošljavanje.

Idemo ka tome da prvostepene komisije obrazuje Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, drugostepene će ostati u okviru ZZCG, kazala je ona.

Istakla je da se uvode novi pojmovi koji se odnose na lica sa lakim i umjerenim invaliditetom I vrše se izmjene kada je riječ o težem invaliditetu.

Najveće interesovanje izazvale su izmjene i dopune u Nacrtu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, vezano za uspostavljanje gornje granice za subvencije koje bi država isplaćivala, kazala je ona i objasnila da do sada nije bila postavljena gornji iznos za subvenciju, te da se naknada određivala zavisno od visine zarade. 

Kazala je da je ta granica predložena zbog porasta broja osoba s invaliditetom, odnosno porasta poslodavaca koji koriste tu subvenciju. 

Imamo veliki broj ugovora za koje smo spoznali da te zarade ne odgovaraju prosječnim zaradama za isti taj posao koje ćete ostvariti vi ili ja. Ovdje se ne radi o ukidanju subvencije nego dodatnom uređenju zakonskog rješenja, kazala je Đođić.

Načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI Denis Martinović objašnjava da prema dosadašnjem zakonu poslodavcu se isplaćuje 75 odsto bruto zarade za osobu sa težim invaliditetom.

Imamo određenog poslodavca koji za jedan mjesec (novembar) ima subvenciju 3.640 eura. Što se tiče statistike, preko 2.000 eura subvenciju ima pet odsto poslodavaca,  između 1.500 i 2.000 ima 9,4 odsto i 28,3 odsto ima između 1.000 i 1.500. Dakle iznad 1000 eura subvenciju ima 42,7 odsto poslodavaca, kazao je on.

Pojasnio je da se prema novom Nacrtu kategorišu laki, umjereni i teški invaliditet.

Pa se za laki subvencioniše 40 odsto bruto zarade, umjereni 50 odsto, a za teški 75 odsto i ne može ići preko jedne prosječne zarade u prethodnoj godini, kazao je Martinović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić kazala je da je Ministarstvo Nacrt zakona prikazivalo vizualima na društvenim mrežama koji su nepristupačnni brojnim osoba s invaliditetom. Kaže da se dugo vremena vodila kampanja preko jednog medija, a koji nije javni servis, gdje se pisalo o zloupotrebama i milionaskim prevarama preko osoba s invaliditetom gdje je bio upotrijebljen govor mržnje.

“Ministarstvo finansija je do 2020. godine nenamjenski utrošilo preko 56 miliona eura od posebnih doprinosa i nije ih koristilo za subvencije za OSI. Kada se obračuna razlika između nenamjenski utošenog novca i onog što je u posljednjih godina porast sredstava potrebnih Fondu dolazimo do podatka da je i dalje razlika nenamjenski utrošenih sredstava od strane države oko 14 miliona”, kazala je ona.

Istakla je da i dalje ne postoji kontrola uplate posebnih doprinosa.

Povećanje koje se desio dominantno, desilo se zbog Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Porasla je minimalna zarada na 450, pa na 600 i 800. Poslodavci su samim tim imali veće troškove koje su morali da izdvaju. Drugi razlog je što je Fond kasnio da priznavanjem prava poslodavcima i subvencijom, pa ima primjera gdje je ponešen zahtjev 2020, a rješenje dobijeno 2024. godine, kazala je Vujačić.

Naglasila je da se ovim potezom poručuje osobama sa invaliditetom da treba da žive od minimalca i da se od njih očekuje da budu zahvalni za minimalne zarade koje ne moraju da se mijenjaju uprkos rastu cijena.

Ograničenje subvencije poslodavcima, neminovno bi dovelo do ograničenja zarada osoba sa invaliditetom, kazala je ona.

Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kaže da nije tačan podatak da je prosječna zarada osoba sa invaliditetom koje primaju subvencije 1.000 eura.

Tačan podatak je da je to 800 eura neto, a dokaz za to je korišćenje osnovne računske operacije dijeljenja, kazao je on.

Macanović je kazao da se nada da ovakav Nacrt zakona neće doći do faze predloga.

Mi nismo protiv izmjena zakona, nego do unapređenja. A unapređenje ne može biti kada vi umanjujete subvencije, kazao je on.

Izvor: RTCG

Pripremila: Dajana Vuković

Na linku ispod, nakon što preumete dokument, mošete se upoznati šta je dodatak za djecu i ko ima pravo da ga ostvari.

Na linku ispod nakon što preuzmete dokument možete se upoznati šta je materijalno obezbjeđenje i ko ima pravo da ga ostvari.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Logopedskim centrom „Logoškolica“ u Bijelom Polju započinje sa pružanjem defektoloških usluga za djecu i mlade s invaliditetom u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO.

Ova aktivnost ima za cilj unapređenje pružanja podrške roditeljima, djeci i mladima s invaliditetom u ostvarivanju besplatne i blagovremene pravne, socijalne i zdravstvene zaštite. Na ovaj način, biće omogućena efikasna podrška djeci i mladima s invaliditetom u otkrivanju, prevenciji i unapređenju komunikacijskih vještina, kako bi se uspješno integrisali u društvenu zajednicu.

Pružanjem defektoloških i savjetodavnih usluga, prilagođenih uzrastu i specifičnim potrebama korisnika/ca, kroz razvoj motorike i igru, podstiče se socio-emocionalni razvoj djece i mladih s invaliditetom. Osim toga, ove usluge omogućavaju sticanje novih vještina i znanja, što je ključno za poboljšanje njihovih odnosa s vršnjacima.

Na ovaj način doprinosi se smanjenju stepena diskriminacije i stvara se osnova za aktivnije uključivanje djece i mladih s invaliditetom u društveni život. Takođe, pomaže se u razumijevanju njihove uloge unutar porodice i šire društvene zajednice, što doprinosi njihovoj socijalnoj integraciji i boljem kvalitetu života. Ovaj pristup omogućava dugoročne pozitivne promjene u životima djece i mladih s invaliditetom, čime se doprinosi izgradnji inkluzivnog društva.

Direktna ciljna grupe ove aktivnosti su djeca i mladi s invaliditetom. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih tretmana po principu jedan na jedan, shodno individualnim potrebama, specifičnostima i zahtjevima djeteta/mlade osobe s invaliditetom.

Na ovaj način doprinijeće se ličnom razvoju i samopouzdanju djece i mladih s invaliditetom. Podrška će biti pružena za najmanje pet korisnika/ca usluga i obuhvatiće najmanje 30 savjetodavno-terapijskih usluga.

Zainteresovani/e korisnici/e se mogu prijaviti najkasnije do 29. marta 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za defektološke usluge za djecu i mlade s invaliditetom.

Napomena: Broj mjesta je ograničen!

Nakon dostavljenih prijava, svi/e zainteresovani/e će biti obaviješteni/e o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.