Crna Gora je ponosna na svog paraolimpijca Filipa Radovića koji je osvojio srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom, saopšteno je iz vladine Službe za odnose s javnošću. Radoviću je čestitka stigla i iz Kabineta Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Novo odličje koje je u Helsingborgu zasijalo na grudima Radovića, zajedno s bronzanim medaljama iz 2015. i 2017, dokaz su da trud i rad, zajedno s talentom, uvijek daju rezultat. Vlada Crne Gore nastaviće da podržava mlade i talentovane sportiste, kako bi na sportskim terenima širom svijeta bili naši najbolji ambasadori. Dodatna ulaganja u infrastrukturu obezbijediće bolje uslove i mogućnosti da svi naši sportisti iskažu svoj talenat i umijeće i da se okite najsjajnijim odličjima”, ističe se u saopštenju Vlade.

I predsjednik Milo Đukanović čestitao je Radoviću navodeći da je demonstrirajući sportsko umijeće, obradovao i svoju porodicu i Crnu Goru.

"Pokazao si da Te krase upornost, snaga i volja - osobine pobjednika. Upućujem iskrene čestitke i želje za buduće uspjehe", navodi se u čestitci Đukanovića.

Izvor: Portal Analitika

ODRŽANA RADIONICA O PROCJENI STANJA U PARKING SISTEMU GRADA U OKVIRU EVROPSKE NEDJELJE MOBILNOSTI

Osobe s invaliditetom su diskriminisane ne samo zbog fizičkih već i velikog broja barijera koje im stoje na putu u samom donošenju odluka, kazao je Milenko Vojičić

Jedan od najvećih problema parking politike je nepoštovanje propisa koji najviše utiču na osobe s invalidtetom, kao i nedovoljno uključivanje građana u rješavanje problema parkiranja u gradu, ukazao je Milenko Vojičić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore na radionici u okviru Evropske nedjelje mobilnosti pod temom Procjena stanja u parking sistemu i upravljanju parkinga u Podgorici.

Radionicu su vodili Aljež Plevnik, predstavnik urbanističkog instituta Slovenije i Tomas Raj ekspert iz Edinburga, predstvnik projekta Park4SUMP.

- Sa stanovništa osoba s invaliditetom i sa problemima koji oni imaju u saobraćaju uopšte, moja ocjena na stanje parkinga je jako niska. Najveći naš problem je nepoštovanje propisa. Osobe s invaliditetom su diskriminisane zbog veoma velikih barijera koje im stoje na putu u samom učešću donošenja odluka. Prosta barijera je i ustanova Skupštine Glavnog grada jer treba posebna peripetija da ja uđem u nju. Nekome je mali problem parkirano vozilo na trotoaru, a meni je to veliki - rekao je Vojičić.

Lazarela Kalezić, sekretarka za saobraćaj, navela je da promjena politike u parkiranju podrazumijeva i promjenu razmišljanja kod građana.

- Svi smo mi građani. To znači da  ne samo mi koji radimo u javnim službama već svi treba da se uključujemo u rješavanje problema - kazala je Kalezić.

Stanje parkinga u gradu nije na zadovoljavajućem nivou tvrdi Luka Rakčević, odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada.

-Stanje parkinga u gradu je jako loše, prvenstveno zbog lošeg urbanog planiranja Glavnog grada. Mislim da se problemu nije pristupalo sistemski, već nekim pristupom koji je stvorio više dodatnih problema nego što je rješavao postojeće - rekao je Rakčević.

Dejan Topčević, iz NVO Biciklo.me, kazao je da treba stati na kraj parkiranim vozilima na biciklističkim stazama.

-Naš najveći problem je korištenje biciklističkih staza za parkarinje. Trudićemo se da damo doprinos da se to nekako eliminiše i da možemo da koristimo biciklističku infrastrukturu na način koji je predviđen. - Dejan Topčević.

Tomas Raj je za kratko vrijeme u Podgorici primijetio brojne nedostatke kada je riječ o politici parkiranja.- Tek sam jedan dan u Podgorici i bio sam ispred ekonomske škole i bilo je vrlo nejasno da li je automobilima dozvoljeno da tu parkiraju, nema nikakvih znakova. To je samo jedan primjer, a ima ih mnogo u Podgorici - kazao je ekspert iz Edinburga.Alija Hamić, iz preduzeća Parking servis, kazao je da se radi nekoliko projekata kako bi građani lakše dolazili do parking mjesta.- U projektu smo postavljanja saobraćajne signalizacije koja će da upućuje građane gdje se nalaze naše garaže i parkinzi. Radimo i pilot projekat koji će moći građani da koriste preko aplikacije i koji će korisnika odvesti do slobodnog parking mjesta - rekao je Hamzić. Plevnik je predložio Hamziću da se uradi saobraćajna signalizacija i na engleskom jeziku.

Prva javna punionica u Podgorici

Na raskrsnici ulice Njegoševe i Vučedolske, kod zgrade Skupštine Glavnog grada, u rad je puštena prva javna punionica za električne automobile.- Do kraja oktobra još dvije punionice biće instalirane u Podogrici, a do kraja godine ukupno jedanaest širom Crne Gore - kazala je Daniela Gašparikova stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković rekao je da nema značajnije teme od zaštite životne sredine. - Kada pogledamo neku širu sliku, otvaranje prve punionice za električna vozila je mali korak za taj veliki svijet, ali je veliki korak za Podgoricu i za Crnu Goru - izjavio je Vuković Igor Građević, direktor Direktorata za međunarodnu saradnju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je da je ovo samo dio šireg projekta koji tretira smanjenje efekata staklene bašte.

Izvor: DN Dan

Radović je danas u polufinalnom meču savladao Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:7, 11:5, 6:11 i 12:10) i prvi put izborio finale šampionata Evrope.

To je njegova treća evropska medalja, nakon što je na prethodna dva šampionata, u Vejlu 2015. i Laškom dvije godine kasnije, osvajao bronzane medalje.

Protivnik u velikom finalu biće mu zvanični evropski i svjetski šampion, Poljak Patrik Čojnovski, koji je u polufinalnom meču eliminisao Francuza Matea Bohasa 3:0.

Radović je juče u četvrtfinalnom meču, eliminisao Holanđanina Basa Hergelinka 3:2 (12:10, 11:4, 9:11, 13:15 i 11:5).

Plasman među osam najboljih izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama Španca Andera Cepasa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), Francuza Matea Bohasa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13) i Italijana Lorenca Kordua 3:0 (11:6, 11:6 i 11:5).

Ostali crnogorski predstavnici, Luka Bakić i Dejan Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe s invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji,nastupiće prvi put i u ekipnom dijelu sampionata koji počinje sjutra.

Izvor: Fejsbuk stranica Paraolimpijskog komiteta Crne Gore

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom organizuje završnu konferenciju "Pristup pravdi za OSI".

Konferencija će se održati u Podgorici, 19. septembra, s početkom u 11.00 časova, u hotelu Hilton (sala Jelena). Konferencija se organizuje s ciljem sagledavanja trenutnih garancija u oblasti pristupa pravdi i jednakog priznanja pred zakonom, kao i njihove primjene u praksi, odnosno iskustava osoba s invaliditetom u oblasti pristupa pravdi.

U uvodnom dijelu obratiće se predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP) Samir Guberinić, i predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator projekta Milenko Vojičić.

Na konferenciji će, pored govornika, učestvovati  i drugi predstavnici institucija pravde, NVO, predstavnici organizacija osoba s invaliditetom, OSI i drugi.

Ova konferencija predstavlja završnu aktivnost projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), a uz finansijsku podršku Ministarstva pravde kroz javni konkurs „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018.

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Prvog dana Evropskog prvenstva za stonitenisere u Švedskoj, Radović je u grupnoj fazi ostvario dvije pobede i nalazi se na pragu plasmana u četvrtfinale. Filip je u prvom kolu pobedio Španca Andera Cepasa sa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), a u drugom Francuza Matea Bohasa sa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13). U utorak ga očekuje duel sa Italijanom Lorencom Korduom i borba za prvo mesto u grupi.

Prema kalkulacijama, Radović bi u slučaju poraza mogao da stigne do četvrtfinala, ali u ovom trenutku, a na osnovu svega prikazanog u prva dva meča niko o tome ne razmišlja. Cilj je pobjeda, cilj je prvo mjesto i nešto lakši rival u meču za medalju. Treba naglasiti da je svaka pobjeda od vitalnog značaja, jer svaka pobeda donosi bodove za rang listu na osnovu koje će se dijeliti vize za Paraolimpijske igre, a Radović je jako blizu cilja.

Luka Bakić koji debituje na velikom takmičenju kakvo je Evropsko prvenstvo, izgubio je od Britanca Kima Dejbla sa 3:1 (11:9, 11:9, 8:11 i 11:6), a zatim i od Poljaka Igora Mištala sa 3:2 (12:14, 11:8, 11:6, 12:14 i 13:11). Bakić je protiv velikog favorite Mištala imao i meč loptu koju nije uspio da iskoristi. U posljednjem kolu, igraće protiv Španca Hoze Manuel Ruiza Rejesa, a maksimalna pobjeda bi mogla da lansira Bakića u četvrtfinale.

Dejan Bašanović, koji kao i Bakić debituje na velikoj sceni, poražen je od Holanđanina Basa Hergelinka i Rusa Pavela Lukjanova maksimalno sa po 3:0. Poslendji rival u grupi biće mu Austrijanac Kristijan Gardoš, ali Bašanović nema šansi za plasman među osam najboljih.

Crnogorski stonoteniseri, osim u pojedinačnoj konkurenciji, nastupiće prvi put u istoriji i kao ekipa. Pojedinačni deo šampionata igra se prva tri dana, od 16. do 18. septembra, dok su mečevi u ekipnom delu zakazani od 19. do 21. septembra.

Izvor:  www. sportklub.rs  

Podgorica, PR pres servis- Crnogorsko zakonodavstvo, u oblasti pristupa pravdi i u mnogim drugim oblastima, mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bi se moglo govoriti o poštovanju prava osoba s invaliditetom (OSI), jer se bez šireg sagledavanja i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može ništa uraditi.

To je ocijenila izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, na jednodnevnoj obuci za zaposlene u institucijama pravde o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija, a koji ima za cilj unapređenje komunikacije pravosudnih institucija sa OSI.

Obuka je dio projekta „Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom“ koji realizuje UMHCG, a koji je  finansijski podržalo Ministarstvo pravde kroz Javni konkurs za NVO u 2018. godini.

Vujačić je rekla da je na treningu 20-ak učesnika sa kojima se razgovara o garancijama prava OSI, s posebnim naglaskom na pristup pravdi.

„Komentarisali smo kako način na koji posmatramo OSI utiče na to na koji ćemo način garantovati njihova ljudska prava i kojim pristupom. Da li će te garancije zaista značiti nediskriminaciju, ravnopravnost, izjednačavanje mogućnosti i sve ono što su principi modernih ljudskih prava, ili ćemo imati norme koje su garantovane iz ranijih modela koje mogu biti omalovažavajuće i diskriminatorne za OSI“, kazala je Vujačić.

Ona je rekla da se naročito u oblasti socijalne zaštite, zdravlja i pravde koriste forumulacije koje mogu stvarati prepreke u praksi ili dovesti OSI u situaciju da odustanu od borbe za svoja prava, „iako je namjera zakonodavca i zakonopisca bila najbolja“.

„Ako polazimo od činjenice da osobama s invaliditetom treba pomoć, a ne omogućiti uslove za ravnopravnost onda možemo doći u situaciju da imamo negativne odredbe, koje dovode do toga da su OSI zavisne ne samo od svojih porodica, nego i od sistema i da u takvoj zavisnosti ne ostvaruju svoja prava na dostojanstven način i da nailaze na različite prepreke i u pristupu pravdi“, pojasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, u nekim zakonima postoje loše norme koje ne definišu mogućnost izbora OSI.

„Npr. osoba oštećenog sluha ne može prioritetno izabrati da koristi tumača za znakovni jezik, već je to tek treća opcija koju sud uzima u obzir ukoliko ne može da se sporazumije sa strankom pisanim ili drugim putem. Takođe, ukoliko osobe oštećenog vida imaju faksimil kao svojeručni potpis, ne mogu ga koristiti u postupcima pred sudom, ili nekim drugim povezanim postupcima, već moraju isključivo ostaviti otisak prsta, što je po zakonu definisano kao nepismenost. Pa zamislite situaciju kada osoba oštećenog vida, koja je fakultetski obrazovana treba da ostavi otisak prsta, jer faksimil nije priznat kao potpis“, ukazala je Vujačić.

Ona je pojasnila da se u postupcima pred sudovima osobama sa fizičkim invaliditetom ili korisnicima pomagala navodno izlazi u susret time što se ročište organizuje na drugom mjestu.

„Ne vidi se problem u sudu kao instituciji koja je nepristupačna, nego se se pod znacima navoda udovoljava OSI što ne bi smjelo da bude dugoročno, već samo prelazno rješenje“, istakla je Vujačić.

Bez razmišljanja i široke slike o OSI i razumijevanja njihovih prava i mogućnosti ne može se, kako smatra, ništa uraditi.

„Sistem, prije svega mora da prihvati da ima zastarjela rješenja i da mora da mijenja zakonske odredbe, ne samo u oblasti pristupa pravdi, nego i u mnogim drugim oblastima gdje je horizontalno zakonodavtsvo povezano i gdje dolazi do prepisivanja normi. I kada se prihvati da će to omogućiti ne samo OSI da uživaju svoja prava, već i sistemu da jednostavnije funkcioniše, imaćemo mnogo manje prepreka u praksi“, kazala je Vujačić.

Promjena percepcije kroz promjenu zakona, kako je rekla, mora da dovede do dugoročnijih rješenja koja „nekada zahtjevaju vrijeme, ali mislim da je važno da za početak budemo svjesni da crnogorsko zakonodavstvo mora da pretrpi ozbiljnije promjene da bismo mogli govoriti o poštovanju prava OSI“.

„Da više makar ne govorimo o garancijama, nego o primjeni. Jer smo mi i dalje na nivou da pričamo o garancijama prava OSI, a ne samo o primjeni“, zaključila je Vujačić.

Detaljnije na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=53RFUuLgdZI

Izvor: PR Centar

Pomalo naviknuti na holivudskim celofanom umotane stereotipne likove s invaliditetom, prikazane na suprotnim polovima: potpune nemoći i zavisnosti, ili, nasuprot njima, superherojstva, nerijetko zaboravljamo na to da osobe s invaliditetom žive svoje nimalo holivudske živote svuda oko nas. Okruženi barijerama, neznanjem, nevještim pokušajima da se udjeljivanje teško stečenih prava „na kašičicu“ smatra izuzetnim dostignućem i „brigom“, u svijetu u kojem se i prosti izlazak iz kuće dovede u istu ravan uspjeha kao let na Mars, odlučili smo da ipak živimo. Uz par trikova, dodir svjetlosti ili eto, iz inata.

Filmovi Ambrozovi životni trikovi, Dodir svjetlosti i Iz inata, u režiji Gojka Berkuljana osmišljeni su da mijenjaju perspektivu iz koje posmatramo invaliditet. Ni kao superheroje, ni kao nekoga koga treba žaliti, u filmovima upoznajemo svakodnevicu tri osobe kojima je jedina zajednička karakteristika invaliditet. S različitim životnim iskustvima, hobijima, interesovanjima, pogledima na svijet. U tom pogledu na svijet sve troje protagonista dijele jednu vrijednost koja je jedini put do uspjeha – jednakost. Bez pristajanja na išta manje, i bez težnje za nezasluženim dobijanjem bilo čega više.

„Ambrozovi životni trikovi“ govori o Ambrozu Nikaču, čovjeku s mnoštvom talenata, sportisti, korisniku kolica uz koga ćete naučiti kako se „pravilno“ ophoditi prema korisnicima kolica i o tome šta se uopšte od osoba s invaliditetom može očekivati. Na potpuno neočekivan način. Pogledajte. (link: https://youtu.be/dHQkdIqAlxU)

„Dodir svjetlosti“ priča je o Anđeli Dragović, studentkinji prava, ljubiteljki pozorišta, djevojci koja je naučila da razbija stereotipe o osobama s oštećenjem vida. Da saznate više, preporučujemo da poslušate šta je Anđela imala da kaže. (link: https://youtu.be/rDRtI2HzH3o)

„Iz inata“ donosi priču o Anđeli Radovanović, profesorici ruskog jezika i književnosti, pjesnikinji, govoreći kroz njene stihove o svijetu emocija između Latinske Amerike i Sibira. (link: https://youtu.be/i-eHKPd9G48)

Garantujemo vam uživanje, uz odličnu muziku, vrhunsku režiju i animacije. Pripremite kokice i upustite se u avanturu smijeha, emocija i dubokog razmišljanja.

Filmovi su snimljeni u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji je UMHCG sprovodilo u partnerstvu s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) uz finansijku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Napomena: Stavovi izneseni u ovom materijalu isključiva su odgovornost UMHCG, i nužno ne predstavljaju stavove Evropske unije i/li Ministarstva javne uprave.

Pripremila: Anđela Radovanović

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na državljanstvo, potrebnom dokumentacijom i procedurom izdavanja dokumenata.

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s ostvarivanjem prava na ličnu kartu i pasoš, potrebnom dokumentacijom i procedurom izdavanja dokumenata.

Model podrške i omasovljenje sjedeće odbojke u Crnoj Gori i regionu bila je tema sastanka s predsjednikom Evropske paraodbojkaške federacije Brankom Mihorkom, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta (POK).

Navodi se da je Mihorko bio gost predsjednika POK, Igora Tomića.

Saopšteno je da je Miihorko prezentovao niz ideja i projekata za omasovljenje sjedeće odbojke u Crnoj Gori i regionu.

Predsjednik POK, Igor Tomić kazao je da je bilo zadovoljstvo ugostiti čovjeka koji ima preko tri decenije iskustva u sportu osoba sa invaliditetom i pet Paraolimpijskih igara iza sebe.

“Ideje koje smo čuli će nam puno značiti u daljem razvoju sjedeće odbojke u Crnoj Gori”, kazao je Tomić.

Radnom sastanku su prisustvovali i predstavnica pljevaljskog Seta, jedinog kluba sjedeće odbojke u Crnoj Gori, Mira Topović i predstavnik trenera Branislav Bulatović.

Izvor: Agencija Mina