Pozivamo sve medije da se odazovu našem pozivu na protest povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Kako vrijeme od prvog zahtjeva za povlačenje Nacrta zakona prolazi, tako saznajemo nove podatke i detalje koji ukazuju na ozbiljne nedostatke i odsustvo činjenica na kojima se baziraju predložene izmjene važećeg Zakona.

Ovog puta, u susret protestu, dijelimo samo još jedan od podataka do kojih je jednostavnim analizama i uporednim podacima bilo lako doći, a on se odnosi na neujednačene evidencije o broju zaposlenih osoba s invaliditetom na kraju 2024, i broju poslodavaca kod kojih su zaposlene.

U obrazloženju Nacrta zakona se navodi: „Na dan 31.12.2024. godine, 2,919 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica sa invaliditetom”, dok se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za period 2024-2025. godine Strategije za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027 za 2024. godinu navodi: „U oblasti rada i zapošljavanja povećan je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarada lica sa invaliditetom. Ukupno 2.784 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.935 lica sa invaliditetom.”

Dakle, ispostavlja se očiglednim da nadležni organi nemaju ujednačene podatke o broju zaposlenih osoba s invaliditetom, pa kako je onda i moguće očekivati da im je Nacrt zakona baziran na prethodnim analizama?!

Dok Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga uporno ignoriše zahtjeve 10 organizacija osoba s invaliditetom i krovne sportske asocijacije osoba s invaliditetom, podržane i od brojnih drugih organizacija, tijela i pojedinaca, čime i dalje krši svoju obavezu sprovođenja bliskih konsultacija s osobama s invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i našeg uključivanja u procese donošenja odluka, ono nastavlja da komunicira dominantno preko društvenih mreža i to u nepristupačnim formatima za većinu osoba s invaliditetom. Tako danas Ministarstvo najavljuje dodatne konsultacije sa zainteresovanima povodom Nacrta zakona.

Ovo je prilika da Ministarstvu ponovimo zahtjeve i ujedno najavimo naše konsultacije, pa pozivamo i ministarku i njen tim, odnosno one koji su kreirali ovaj Nacrt zakona da, u srijedu, 19. marta 2025, u podne, isprate ono što imamo da saopštimo o tekstu Nacrta zakona i da se odrede u najkraćem periodu od izlaganja koja će uslijediti na protestu.

Još jednom pozivamo medije da isprate protestni skup i da nam se i na druge načine pridruže i podrže naše zahtjeve i bunt protiv ovakvog donošenja odluka kakvo manifestuje Ministarstvo. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Pozivamo sve osobe s invaliditetom, naše i vaše porodice, trenutne i zainteresovane poslodavce, nevladine organizacije, strukovna udruženja, sindikalne organizacije, građanke i građane i sve pojedince koji podržavaju naša ljudska prava i dostojanstvo da nam se pridružite na protestu povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Mi, dolje potpisane organizacije osoba s invaliditetom, kao i druge organizacije koje rade na unapređenju položaja osoba s invaliditetom, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona, organizujemo već najavljeni protest s obzirom na to da nadležno ministarstvo nije ispunilo prethodno upućene zahtjeve i više puta ponovljene u proteklih više od 20 dana.

Proces izrade Nacrta zakona ne samo da je netransparentan nego su ga pratile i potpuno neistinite informacije o navodnim zloupotrebama subvencija, a što su upravo negirali predstavnici nadležnih institucija u emisiji Naglas, na RTCG, emitovanoj u proteki ponedjeljak.

Naime, o navodnim zloupotrebama subvencija smo mogli čitati i slušati skoro u kontinuitetu od aprila 2023. do ponedjeljka veče. Čitali smo i slušali o pljački i pustošenju budžeta, milionskim prevarama preko osoba s invaliditetom, spornim invaliditetima koji pustoše budžet, o zloupotrebama humane namjere države, i tome slično. Pritom, prethodne tvrdnje o zloupotrebama zasnovane su isključivo na iznosu zarade osoba s invaliditetom, pa je jasno da je riječ o diskriminaciji na osnovu invalidnosti, odnosno ableizmu koji predstavlja uvjerenje da su sposobnosti osoba s invaliditetom inferiorne u odnosu na osobe bez invaliditeta.

Ne bi ovo bilo najspornije da nije došlo do zamjene teza, a zamjena teza je da su osobe s invaliditetom te koje pljačkaju i pustoše i te koje su počinile milionske prevare. Milionske prevare je sprovodila i sprovodi ova država, odnosno institucije i razni pravni subjekti u ime nje, na način što su nenamjenski koristili sredstva iz Fonda i na način što nijesu obezbijedili potpunu uplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom u skladu sa Zakonom. Međutim, Ministarstvo i Zavod su umjesto adekvatne primjene zakona odlučili da kazne sve osobe s invaliditetom tako što i prije dokaza o zloupotrebama, u sred procesa, ograničavaju i umanjuju obim do sada garantovanih prava.

Kako ovo nećemo da dozvolimo, jer je jasno da je riječ o diskriminaciji osoba s invaliditetom, pozivamo na mirno, dostojanstveno javno okupljanje.

Da bismo što bolje organizovali protest i obezbijedili uslove za osobe s invaliditetom, molimo vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije do ponedjeljka, 17. marta 2025. do 14 časova, kako bismo vam poslali scenario protesta. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započelo je sa tromjesečnim edukativnim aktivnostima za studente/kinje studijskog programa Socijalna politika i socijalni rad, Fakulteta političkih nauka, a na temu ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Aktivnost se realizuje na način da se u uporedo sa teorijskim dijelom, organizuje stručna praksa u oblasti socijalne i dječje zaštite s posebnim fokusom na usluge podrške za život u zajednici, posebno uslugom personalne asistencije. Osim znanja i iskustva koje će studenti imati kao ishod predavanja, na samom kraju praksa će rezultirati izradom Individualnog plana rada sa korisnicima/ama usluga, a sve u cilju sagledavanja individualnih potreba i karakteristika svake osobe s invaliditetom koja će biti budući/a korisnik/ca ove usluge.

Cilj studentske prakse je sticanje praktičnog iskustva studenata/kinja, budućih socijalnih radnika/ca, i njihova priprema za tržište rada. Na ovaj način doprinosi se kvalitetnom uspostavljanju poslovnog odnosa budućih socijalnih radnika/ca i efikasnijem pružanju usluge personalne asistencije osobama s invaliditetom.

Kroz ovaj period studenti/kinje će slušati o najrazličitijim temama iz ove oblasti, poput: Percipiranje uloge i značaja stručnog/e radnika/ce za osobe s invaliditetom, UN Konvencija o pravima osoba s invaliditeto, Filosofija samostalnog života i  značaj servisa podrške, Uticaj porodice i medija na percipiranje osoba s invaliditetom, Obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom...

Predavači na ovim aktivnostima su treneri/ce koji/e posjeduju znanja i iskustva u ovoj oblasti, kao i aktivnisti/kinje ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost dio je Projekata SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! Koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Organizacije osoba s invaliditetom kao i druge organizacije koje rade na unapređenju njihovog položaja potpisnice saopštenja, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, još jednom pozivaju nadležno ministarstvo da se pozitivno odredi prema inicijativama prispjelim u proteklih 20 dana i na iste odgovori, najkasnije do srijede, 12. marta 2025, u podne.

U slučaju da Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isto ne učini, mi iz organizacija koje se bave unapređenjem i zaštitom prava osoba s invaliditetom - potpisnice prethodnog saopštenja - najavljujemo protest ispred ovog vladinog resora do konačnog ispunjenja zahtjeva, za šta ćemo zatražili i širu društvenu podršku koju smo i dobijali proteklih dana.

Podsjećamo javnost da smo prvobitno tražili da Ministarstvo povuče objavljeni Nacrt zakona i obustavi Javnu raspravu, a nakon što to nije učinilo uputili smo ponovni zahtjev za povlačenje Nacrta zakona, formiranje nove radne grupe koja će uključivati najmanje tri/troje predstavnika/ca reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s obavezama države potpisnice Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, te hitno usvajanje novog Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije.  To su ujedno zahtjevi na koje tražimo jasan odgovor do naznačenog roka.

Da je ovakav Nacrt zakona naišao na negodovanje i oštre kritike potvrđuju i brojne reakcije koje su uslijedile u proteklom periodu: hitno sazivanje sjednice Savjeta za prava lica sa invaliditetom, potom reakcije brojnih organizacija koje se bave demokratijom i učešćem u zajednici, socijalnom pravdom, ljudskim pravima, uključujući svakako i onih koje se bave pravima osoba s invaliditetom, zatim samih osoba s invaliditetom, sportskih udruženja i krovnih asocijacija sporta osoba s invaliditetom, poslodavaca, brojnih pojedinaca, kao i Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD), sve sa istim zahtjevom – povlačenje spornog Nacrta zakona i započinjanje procedure ispočetka.

Pored navedenog, odgovarajući na pitanje o reakcijama na Nacrt zakona, predsjednik Milatović je rekao da ukoliko je neko zakonsko rješenje izazvalo negativne reakcije onih kojih se tiče, sigurno nešto nije u redu sa tim zakonom i da ga, zbog toga, treba dodatno prilagoditi, kroz razgovor s osobama s invaliditetom.

Uz zahvalnost svima koji su pružili podršku, pridružili se našem apelu i od Ministarstva tražili povlačenje Nacrta zakona i uključivanje osoba s invaliditetom i reprezentativnih organizacija u proces donošenja odluka, pozivamo na solidarnost i nastavak borbe za naša ljudska prava i dostojanstvo.

Ovdje nije riječ isključivo o zapošljavanju i pravu na rad osoba s invaliditetom već o pristupu prema osobama s invaliditetom i invaliditetu, pa je jasno da je ovo ključni trenutak u kojem nećemo dozvoliti dalje ponižavanje i ignorisanje.

Pod motom kampanje Mi smo stvarnost, vi ste mit, misleći ovdje na nemušti i neuspjeli pokušaj Ministarstva da „odbrani“ planirane izmjene Zakona, ponavljamo da nijesmo dobili nijedan uvjerljiv argument da su, za adekvatniju primjenu Zakona, pa i u dijelu kontrole uplate posebnih doprinosa i subvencija poslodavcima, potrebne izmjene istog, a ne efikasniji rad nadležnih službi koji izostaje cijelo vrijeme od usvajanja prvog teksta iz 2008.

Zbog toga dajemo još jedan, ovog puta i poslednji rok, za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom odgovorićemo najavljenim protestom. 

Akcija za ljudska prava podržava apel Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih Crne Gore za povlačenje iz procedure Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Cilj Nacrta je da snizi nivo državnih subvencija za poslodavce koji zaposle osobe sa invaliditetom. HRA smatra da obrazloženje Nacrta ne daje dovoljne razloge za tako nešto, pogotovo zato što se kao dio obrazloženja navodi doprinos smanjenju podsticaja poslodavaca na zloupotrebe u sistemu subvencija.

Smatramo da je suštinski nepravedno da se nedostaci državnih službi nadležnih za inspekciju i krivično gonjenje zloupotreba rješavaju preko leđa osoba sa invaliditetom, koje, uzgred budi rečeno, u tim službama po pravilu ne rade, pa za to i ne treba da snose nikakvu odgovornost.

Opšte je poznato da je u Crnoj Gori nezaposleno preko 8000 građanki i građana sa invaliditetom, što čini preko 30% ukupnog broja nezaposlenih. Smanjenje subvencija može da učini da se taj broj poveća, što bi bilo protivno obavezi države, i njenom opredjeljenju, da suzbija diskriminaciju osoba s invaliditetom i primjenjuje posebne mjere pozitivne diskriminacije.

Takođe smo zabrinuti zato što u izradu zakona nisu bile adekvatno uključene reprezentativne organizacije osoba sa invaliditetom. Crna Gora mora da podrži univerzalni moto zaštite prava osoba sa invaliditetom, koji podržavaju i Ujedinjene nacije – Ništa o nama bez nas – drugim riječima, o pravima osoba s invaliditetom mora se odlučivati u saradnji s njima.

Podsjećamo Vladu da je Komitet Ujedinjenih nacija za prava osoba sa invaliditetom još 2014. godine upozorio Crnu Goru da u konsultaciji sa osobama sa invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama redovno preispituje i nacrte novih zakona, da kontinuirano izdvaja dovoljna sredstva za primjenu zakona od značaja za prava osoba sa invaliditetom, kao i da stalno unapređuje zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pogotovo žena s invaliditetom.

Izvor: HRA Montenegro

Pripremila: Dajana Vuković

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.

Komunikacija sa akademskom zajednicom

Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013 organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.

Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente opisuje Vuković.

Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.

Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom rekao je Vuković.

Inflacija, uzroci, analize...

Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.

Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje objašnjava Vuković.

Budžet i udar na najranjivije

Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.

Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene kaže Vuković.

No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.

Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove poručio je Vuković.

Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.

2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.

Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.

Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima zaključio je Vuković.

Izvor: Portal E Tv

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom, sa sjevera Crne Gore, da se prijave za učešće na Radionici o samopouzdanju, samoprihvatanju, samoodređenju i samopoštovanju za djevojčice i žene s invaliditetom koja će se organizovati u Bijelom Polju. O datumu i tačnom mjestu održavanja, prijavljene učesnice biće blagovremeno obaviještene.

Radionice se organizuju u cilju prihvatanja sebe i svog bića, adekvatnog odnosa prema sebi, poštovanja svog integriteta i ličnosti, te prevazilaženja straha i nesigurnosti, izgradnje stave borbe protiv nasilja i opresije, i u krajnjem zbog otpora, ljubavi prema sebi i sopstvenom životu.

Ovo je prva, od dvije planirane radionice, koje će se realizovati u naredna dva mjeseca. Prva se organizuje s fokusom na ciljnu grupu koja su djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom koje žive u ruralnim i manje razvijenim krajevima Crne Gore i koje su manje uključene u zajednicu.
 

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 14. marta 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Radionicu ili putem linka https://forms.gle/efkMgg5zpYprekAX8 . 

Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.

Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.

Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.

U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.

Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.

Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.

Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?

Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?

U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?

Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.

Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.

Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.

Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.

Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.

Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.

Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.

Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?

Potpisnici:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.

Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna rekla je Vujačić.

Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu  pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard istakla je Vujačić.

Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.

Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a

Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI.  

Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015. godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017. godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje  i ta radna grupa je radila do 2021. godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad rekao je Macanović.

Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.

Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što,  nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim zaključio je Macanović.

Izvor: Portal ETV

Pripremila: Dajana Vuković

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8.marta, Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada organizovao je debatu na temu Prilike i prepreke za liderstvo žena s invaliditetom, sa ciljem razmjene mišljenja, iskustava i praksi, kao i sa posebnim akcentom na osnaživanje žena u društvu.

Panel diskusiju je otvorila zamjenica gradonačelnika, Nađa Ljiljanić, te tom prilikom istakla važnost liderstva žena sa invaliditetom koje se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama, ali uprkos svemu su primjer i inspiracija drugima.

Riječ je o jednoj izuzetno važnoj temi, ne tiče se samo inkluzije, već i pravde, jednakih šansi, potencijala svih članova našeg društva. Danas ne govorimo samo o preprekama, već i o prilikama, o ženama koje uprkos izazovima postaju liderke u svojim zajednicama. Njihova snaga i posvećenost, inspirišu nas da preispitamo sisteme koje gradimo i činimo sve što je u našoj moći kako bismo im pružili adekvatnu podršku. Podgorica, želi biti grad u kojem će svi građani imati jednake mogućnosti, grad u kojem prepreke ne postoje, već samo prilike kazala je Ljiljanić i dodala da unapređenje položaja žena sa invaliditetom nije privilegija, već standard.

Zamjenica Ljiljanić je ukazala i na važnost solidarnosti među ženama, te da je to temelj napretka jednog društva.

Sara Nikčević ispred Skupštine Glavnog grada, govorila je o brojnim projektima i aktivnostima koje ta insitucija sprovodi sa ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti.

Upravo organizovanjem brojnih radionica, panel diskusija, konferencija, nastojali smo da ukažemo na važnost teme ženskog liderstva, kao i da na taj način pružimo doprinos unapređenju položaja žena u našem društvu. Svjesni smo koliko vođstvo žena sa invaliditetom, može doprinoijeti osnaživanju drugih žena s invaliditetom i povećanju njihovog poverenja u sopstvene sposobnosti. kazala je Nikčević.

Na panelu je govorila i izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić, te kazala da se na putu ka liderstvu, kao žena i osoba sa invaliditetom susrela sa brojnim izazovima. Liderstvo sa sobom nosi teret velike odgovornosti, a sami put ka istom je popoločan brojnim izazovima, kojih mnogo više nego prilika. Posebno od nas žena koje želimo biti liderke društvo ima mnogo veća očekivanja. Ipak, danas sam na čelu jedne organizacije koja ima 22 zaposlena, što nije mala stvar. Uprkos brojnim preprekama, predrasudama, uspijevamo da dokažemo koliko smo važne u ovom društvu” kazala je Vujačić.

Jedna od panelistkinja, Anđela Dragović, predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, istakla je da je uz neizmjernu podršku porodice i prijatelja uspjela da postigne brojne uspjehe, te da smatra da je potrebno povećati vidljivost i zastupljenost žena sa invaliditetom u društvu.

U suštini ja sam od samog starta, u svojoj porodici naišla na podršku, prvenstveno to je i za njih bilo novo, dijete sa oštećenim vidom, nisu imali ni neka znanja o tome. Postavili su se na način da i ja i brat, imamo jednaka prava i odgovornosti. Okolnosti su bile takve da sam se rano odvojila od svojih, počela da živim u internatu i to me je nekako onako oblikovalo kao samostalnu osobu. Kada sam došla na fakultet i izašla iz ten eke zone komfora, tu sam dobila priliku da učim i da pokažem da mogu isto što i drugi, te da moramo i da se trudim kako bih postigla uspjeh. kazala je Dragović.

Izvor: Glavni Grad Podgorica

Pripremila: Dajana Vuković