Za govorno - jezičke teškoće eksperti krive prekomjernu upotrebu savremenih tehnologija.

Gotovo osam odsto šestogodišnjaka - njih 628, ove godine nije krenulo sa vršnjacima u osnovnu školu, jer za to nijesu bili spremni, kazali su Vijestima iz Ministarstva, prosvjete, nauka i inovacija (MPNI).

Oko osam hiljada đaka upisano je ove godine u prvi razred, a stručnjaci ističu da velik broj djece ima govorno - jezičke smetnje za koje krive prekomjernu upotrebu savremenih tehnologija.

Napominju i da djeca, prije upisa, moraju postići određeni nivo samokontrole i mogućnost kontrolisanja emocionalnog stanja u određenim situacijama.

Procenat djece nespremne za školu još je i veći u Hrvatskoj gdje više od 4.000 šestogodišnjaka, odnosno oko 10 procenata, nije krenulo u prvi razred.

Srbijansko Ministarstvo, pak, nema zbirni podatak kod koliko djece je odložen upis u prvi razred jer se, kako su saopštili, te informacije prikupljaju na lokalnom nivou.

Iz nadležnog resora, na čijem je čelu Anđela Jakšić - Stojanović, saopštili su da su podaci iz Informacionog sistema obrazovanja Crne Gore (MEIS) pokazali da je na početku školske 2023/24. godine broj djece kojoj je odložen upis u prvi razred 628.

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina, rekli su iz MPNI.

Kako navode, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju predviđa da se djetetu može odložiti početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se utvrdi da nije spremno, a na predlog komisije ili roditelja.

Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom. Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa, kazali su iz MPNI.

Iz resora Jakšić – Stojanović Vijestima nijesu odgovorili na pitanje planiraju li ponovo da uvedu upis u prvi razred osnovne škole sa navršenih sedam godina. Nijesu saopštili ni da li su za odlaganje polaska djece u školu krive tehnologije ili pak roditeljski nemar.

Neophodan nivo tolerancije

Psihološkinja Dušica Dubljević Vijestima je naglasila da je odlaganje polaska djece u školu opravdano ako se procijeni da će ta odluka pozitivno uticati na njihov psihofizički razvoj.

Ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako ono nije dostiglo neophodnu emocionalno - socijalnu zrelost, nije spremno da se nosi sa zahtjevima škole, rekla je Dubljević.

Podsjetila je da djeca imaju sve više govorno jezičkih smetnji, a to je, kako kaže, domen logopeda.

To se, nekad, jasno vidi. Postoje stvari koje mi vidimo sa vrata. Ima i test koji mjeri motoričke sposobnosti djece, a kroz crtež se može vidjeti koliko je grafomotorika nezrela. To se, doduše, da nadoknaditi do septembra, kazala je Dubljević, dodajući da je sve više djece nespremno za polazak u školu.

Istakla je da dijete, prije polaska u školu, treba u svom razvoju da postigne određeni stepen emocionalne stabilnosti i samokontrole.

U ovom uzrastu, djeca otvoreno iskazuju emocije, ali pokušavaju i da ih kontrolišu, pokazuju strahove i bore se za svoja prava. Dijete je, u školi, izloženo sistemu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama, tako da će morati na određeni način da reaguje prihvatljivo, kazala je.

Prema njenim riječima, dijete, pred polazak u školu, mora da ima određeni nivo tolerancije na frustraciju. To će mu, smatra sagovornica Vijesti, omogućiti da istraje u učenju i ostalim školskim izazovima.

I onda, kad baš njemu nije prijatno i zanimljivo, da prihvata uspjeh odnosno neuspjeh, da se zna nositi s osjećajima koji ih prate. Emocionalna zrelost djeteta raste i razvija se proporcionalno s njegovom samostalnošću i preuzimanjem obaveza i odgovornosti, rekla je Dubljević.

Samostalnost i samopouzdanje važni preduslovi

Napominje da je emocionalna nezrelost, kao razlog odlaganja upisa, opravdana u više slučajeva.

Kod prijevremeno rođene djece ili kod one koja, u tekućoj godini, ne bi bila obavezna da idu u školu da su rođena nekoliko dana kasnije, mada je i to individualno (potrebna je psihološka procjena). Ostalima savjetujemo aktivno vježbanje samostalnosti i vjerujemo da rezultati neće izostati, poručila je Dubljević.

Prema njenim riječima, važni preduslovi za uspješan početak školovanja su samostalnost i samopouzdanje.

Podsticanje samostalnosti u početku znači i puno nereda i potrošenog slobodnog vremena, ali to je sjajna investicija za budućnost. Samostalna djeca mnogo se lakše snalaze u školi, smatra Dubljević.

Ističe da se od školaraca puno toga očekuje, dodajući da bi bilo dobro da rade više aktivnosti samostalno.

Treba se odvojiti od roditelja i provesti dan u školi, voditi računa o svojim stvarima, zadacima i zaduženjima, samostalno obavljati higijenske potrebe i jesti, donositi odluke, poštovati autoritet i određena pravila funkcionisanja u grupi. Ako dijete ima naviku da obavljate sve umjesto njega, ne možete očekivati da će prvi dan škole staviti torbu na ramena i odjednom biti neko drugi, zaključuje Dubljević.

Roditelji razvijaju samostalnost djeteta

Dubljević kaže da je samostalno dijete samopouzdano, srećno i uspješno.

Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost, jer je svjesno svojih mogućnosti i zna da može da funkcioniše nezavisno od pomoći drugih. Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod djeteta, kazala je ona.

Napominje da samostalno dijete ne znači dijete koje je prepušteno samo sebi.

Već naprotiv. To je dijete koje preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svom uzrastu. To je dijete koje odrasta uz strpljenje, vjeru i poruku svojih roditelja da može samo jesti (bez obzira na nered), samo se obući (koliko god to trajalo), samo se okupati (nezavisno o poplavi u kupatilu), pojasnila je Dubljević.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Vihor kao drugoplasirani završili su ekipni nastup u bacačkim disciplinama na tradicionalnom atletskom mitingu u Ljubljani.

Vihor je na mitingu, koji je ujedno bio i 55. Hrovatinov memorijal, nastupio u sastavu Senad Husović, Nedžad Pepić, Jasminko Nikić i Mersad Murić.

Takmičili su se će se u bacanju kugle, diska i koplja iz specijalizovane stolice, u katagorijama 54-57. 

Uspješan nastup Vihora upotpunio je Pepić, koji je bio drugoplasirani u trci kolica na 100 metara.

Vihor će međunarodnu aktivnost nastaviti na vezanom mitingu u Vrnjačkoj Banji, gdje će učestvovati na 31. Sportskim igrama osoba sa paraplegijom i kvadriplegijom.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Podgorica, (MINA) – Turnir u stonom tenisu i pikadu za osobe s invaliditetom (OSI) u Petnjici okupio je oko 30 takmičara, članova lokalnih udruženja iz Plava, Nikšića, Rožaja i Berana.

Rožajac Muhamed Kalač pobijedio u pikadu, dok je u stonom tenisu slavio Sadik Taraniš iz Petnjice.

Kalač je do trofeja u pikadu došao ispred Nikšićana Branka Đurovića i Zorana Đurišića.

Na stonoteniskom turniru, iza Taraniša, plasirali su se Denis Ramdedović i Anida Ramović, koja je bila najbolja u ženskoj konkurenciji.

Turnir, koji je organizovan u okviru devetog Bihorskog kulturnog ljeta, proglasio je otvorenim potpredsjednik Opštine Sevludin Šabotić.

Organizator turnira bila je petnjička nevladina organizacija Lica sa invaliditetom.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković

Gutić je istakao  važnost zajedničkog djelovanja u cilju postizanja održivog razvoja i unaprjeđenja kvaliteta života građana.

Nastavak saradnje Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) od vitalnog je značaja za unaprjeđenje sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, poručeno je sastanku ministra Damira Gutića i stalne predstavnice Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterine Paniklove.

Na sastanku su razmatrani neki od ključnih izazova u oblasti socijalne i dječje zaštite, uključujući Reformu nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta, projekat e-Socijala, razvoj kapaciteta za pružanje usluga socijalne i dječje zaštite, rodna ravnopravnost i rodno zasnovano nasilje. Posebna pažnja posvećena je jačanju saradnje između Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) kako bi se osigurala efikasna implementacija strateških ciljeva, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Gutić je, kako je navedeno u saopštenju, istakao važnost zajedničkog djelovanja u cilju postizanja održivog razvoja i unaprjeđenja kvaliteta života građana.

Saradnja sa Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je ključna za ostvarivanje naših ciljeva i radujemo se nastavku ovog uspješnog partnerstva. U narednih nekoliko dana, očekujemo potpisivanje ugovora za ustupanje prostorija za potrebe budućeg Zavoda za vještačenje invaliditeta. Očekujemo i da će uskoro Nacrt zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta biti usaglašen sa Sekretarijatom za zakonodavstvo i biti upućen Vladi na razmatranje i usvajanje, istakao je Gutić.

Stalna predstavnica Paniklova istakla je, navode iz resora Gutića, da je Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)  spreman za nastavak dugogodišnjeg partnerstva koje je donijelo konkretne rezultate kad je riječ o reformi Socijalne i dječje zaštite. Ona je istakla i potrebu za nastavkom saradnje i zajedničkim aktivnostima kad je riječ o rodno zasnovanom nasilju, naročito imajući u vidu alarmantne podatke koji ukazuju na porast nasilja nad ženama.

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)  je spreman da osnaži dosadašnju saradnju pružanjem ekspertske podrške implementaciji inovativnih rješenja koja će unaprijediti Socijalnu i dječju zaštitu u Crnoj Gori. Kako je ovo jedno od najkompleksnijih oblasti, naše zajedničke aktivnosti biće usmjerene na nastavak sprovođenja tekućih projekata u oblasti socijalne i dječje zaštite. U tom smislu će i implementacija strateških prioriteta i reformi definisanih Planom rasta za Zapadni Balkan biti od ključnog značaja, a Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)  je u potpunosti spreman da podrži predstojeće napore na tom putu, navela je Paniklova.

Sagovornici su se saglasili da ovaj sastanak predstavlja važan korak ka jačanju sistema socijalne i dječje zaštite, te usklađivanju nacionalnih politika sa globalnim standardima i ciljevima održivog razvoja.

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Tokom sastanka, istaknut je značaj unapređenja regionalne saradnje u oblasti zaštite i jednakih prava lica sa invaliditetom. Ministarske delegacije su se složile da je razvoj politika zasnovanih na ljudskim pravima ključan za poboljšanje položaja osoba sa invaliditetom u regionu. Pored toga, bilo je riječi o zajedničkim naporima u promovisanju jednakih mogućnosti i inkluzije, navodi se u saopštenju za medije.

Ministar Mesec je naglasio da je za puno učešće lica sa invaliditetom u političkom i društvenom životu neophodno obezbijediti personalne asistente.

Ovaj vid podrške omogućava osobama sa invaliditetom da ravnopravno učestvuju u svim društvenim procesima, što je od suštinskog značaja za njihovu integraciju, kazao je Mesec.

Ministar Đeka (Gjeka) je izrazio zahvalnost Sloveniji na podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija i istakao važnost saradnje u oblasti standarda zaštite lica sa invaliditetom. Razmjena iskustava i dobrih praksi između dvije države doprinosi jačanju kapaciteta Crne Gore u ovoj oblasti, te približavanju evropskim standardima.

Crna Gora, dodao je, cijeni napore koje Slovenija kontinuirano ulaže u pružanje podrške, te se raduje nastavku saradnje na ovim i sličnim pitanjima od zajedničkog interesa.

Obje strane, ovom prilikom, izrazile su uvjerenje da će jačanje bilateralnih odnosa između Crne Gore i Slovenije u oblasti zaštite prava osoba sa invaliditetom donijeti konkretne rezultate i unaprijediti položaj ove ranjive grupe.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Ministar ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Fatmir Đeka (Gjeka) sa saradnicima, boravio je 10. septembra u službenoj posjeti Republici Sloveniji, gdje se sastao sa Zaštitnikom ljudskih prava Republike Slovenije Petrom Svetinom. Ovo je prva regionalna posjeta ministra Đeke koja je posvećena unapređenju saradnje u oblasti zaštite prava osoba s invaliditetom, što predstavlja važan korak u jačanju regionalnih inicijativa u ovoj oblasti.

Ministar Đeka ovom prilikom istakao je značaj razmjene iskustava i dobrih praksi između zemalja regiona u cilju unapređenja prava osoba s invaliditetom.

Ministar Đeka je istakao da saradnja između dvije zemlje, koje njeguju dugogodišnje prijateljske odnose, ima ključnu ulogu u razmjeni iskustava i dobrih praksi, te u ostvarivanju politika jednakih mogućnosti i pune ravnopravnosti osoba s invaliditetom. Sastanak je bio prilika za dalju razmjenu ideja i jačanje institucionalne saradnje kroz zajedničke regionalne projekte.

Ova posjeta dodatno učvršćuje bliske odnose Crne Gore i Slovenije u zajedničkim naporima ka uspostavljanju jednakosti i nediskriminacije u regionu.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Dugo se govori o izbornoj reformi, a preporuke ODIR-a mogle bi konačno pokrenuti priču s mrtve tačke. Sugestije su dobronamjerno prihvatili i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor. Tačka spajanja sve tri strane je ravnopravno finansiranje političkih subjekata iz budžeta, produžetak roka za izbornu reformu, ali i da se s oprezom razmotri evropska praksa donacija koje dolaze od trećih lica.

Reforma izbornih zakona po evropskim mjerama i mišljenju ODIR-a zahtijeva ravnopravnost malih sa velikim partijama. Dosadašnji zakon većim partijama garantuje više novca. Mjera da se ukine sistem privilegovanih, što je prihvatljivo svima.

U ovoj reformi treba raditi na tome da se izjednače, približe ti uslovi, da se omogući finansiranje i za manje i za vanparlamentarne i da se na taj način stimuliše jedna ravnopravna zdrava konkurencija i da se podržava politički pluralizam, istakla je Milica Kovačević iz CDT-a.

Ono što nas ohrabruje je da su stavili fokus na ono što smo i sami smatrali da treba unaprijediti, a to je finansiranje političkih subjekata koji nemaju parlamentarni status. Takođe, fokus je stavljen i na finansiranje žena u politici, kazao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

Tako da se više sredstava daje u početku kampanje svim listama koje prođu izbornu komisiju a onda se raspodjela vrši na osnovu broja mandata ili broja glasova. Mi smo takođe razmatrali opciju da se raspodjela sredstava sada više ne vrši na osnovu samo mandata nego i da se broj glasova uzme u obzir, kazao je Čarapić.

Nego mjere ODIR-a su liberalnije od crnogorskih zakona. Novina bi bila da partije finansiraju tzv. treće strane. No, te preporuke uzete su s rezervom, dok se ne iznađe odgovarajući sistem.

Treće strane su svi oni entiteti koji formalno se ne takmiče na izborima, ali podržavaju kampanju na neki način. Pa to mogu biti strana lica koja su potpuno zabranjena, ali mogu biti građani ili preduzetnici u Crnoj Gori i to je nekakav njihov vid političke djelatnosti, izražavanja političkog mišljenja koji ne bi smio biti u cijelosti ograničen, poručila je Kovačević.

Prije svega ovo se odnosi na srodne političke partije ili političke grupacije iz Evropske unije. Dakle, ne kampanju nego samo unutrašnji razvoj, istakao je Čarapić.

Dozvoliti finansiranje iz Evropskog prostora, a ne dozvoliti finansiranje izvan Evropskog prostora, nisam siguran koliko bi odgovaralo ustavnosti te norme. A sa druge strane i sami znamo šta bi značilo finansiranje političkih partija izvan Evropskog vrijednosnog sistema, to bi značilo ugrožavanje Evropskog puta Crne Gore, poručuje Rakočević.

Uprkos zabrani, strane uticaje, kaže Kovačević, već imamo odavno na sceni.

Zakon o finansiranju političkih subjekata mogao bi da dobije konačna oblik do kraja septembra, a da se u Skupštini izglasa do kraja oktobra.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Iako je bilo nekih poboljšanja, osobe s invaliditetom se i dalje suočavaju sa izazovima u pristupu plažama u Evropi. Ovi ljudi se bore da plaže budu pristupačni  svima. Kako kažu, uhvatili su bika za rogove i ne puštaju.

U 2022, prema podacima Eurostata, više od jedne četvrtine (27,0%) stanovništva EU starijeg od 16 godina imalo je invaliditet ili ograničenje aktivnosti. Iako je bilo poboljšanja uslova za život osoba s invaliditetom, one se i dalje suočavaju sa brojnim  izazovima. Neki od njih su i u pristup plažama.

Pedesetčetvorogodišnja Brižit Berkmans kaže da je, kada je bila dijete, na plažu išla svaki dan.

Pošto je odrasla u Les Landesu, departmanu u jugozapadnoj Francuskoj uz obalu Atlantika, roditelji bi je nosili na plažu. Kako je odrastala, postajalo joj je sve teže da dođe na plažu i zaroni u njen voljeni okean.

Njen suprug Ramon Espi, koji je sa 27 godina  stekao  invalidnost nakon nesreće na motoru, takođe je svako ljeto provodio na plaži.

U stvari, plaža je mjesto gde su se njih dvoje sreli.

Živeći na baskijskoj obali, svi su išli na plažu, ali mi nismo mogli. Naš susret je bio okidač, rekao je Espi, koji sada ima 62 godine.

Par je 1997. pokrenuo svoje udruženje Hendiplaže (Handiplage)  u Bajonu sa ciljem da se bori za integraciju osoba s invaliditetom i pristupačnost plažama.

Hiljade osoba s invaliditetom ide na plažu svakog ljeta. Oni su sa ljudima bez invaliduteta, tako da to favorizuje integraciju osoba s invaliditetom zahvaljujući plaži i rekreativnim aktivnostima, objasnio je Espi.

Od 2002, Hendliplaže je dao detaljan plan opštinama kako bi plaže učinile pristupačnim osobama s invaliditetom i poboljšale njihovu bezbjednost tokom kupanja.

Prvi nivo pristupačnosti zahtijeva stanicu za pomoć, pristupnu rampu, prilagođene sanitarne čvorove, parking mjesta i amfibijski motor za pristup vodi.

Da bi se pristupilo nivoima 2 i 3, potrebni su prilagođeni tuševi na licu mjesta, a handiplagisti ili vodiči za kupanje koje je udruženje obučilo treba da budu na licu mjesta kako bi pomogli osobama s invaliditetom pri ulasku i izlasku iz mora.

Najviši nivo 4 nagrađuje plaže, koje nude i uređaje za osobe sa oštećenim vidom.

U Francuskoj do jula 140 plaža dobilo oznaku Hendiplaže.

Teren nekih regiona otežava pristup plažama. Na nekim plažama pristup je moguć samo tokom osjeke.

Imali smo mnogo poteškoća da dobijemo otvorene plaže na obali Landesa (u jugozapadnoj Francuskoj) zbog tamošnjih dina, objasnio je Espi.

Mislili smo da će plaže u Bretanji (ostati) nedostupne. Ali kada postoji volja, postoji i način. Uvijek postoje rešenja, dodao je on.

Sa druge strane, bilo je lakše učiniti plaže pristupačnim na Francuskoj rivijeri jer je plima neznatna i skoro da nema talasa.

Međutim, njih dvoje su se susreli i sa administrativnim izazovima.

Morate pronaći pravu osobu. Gradonačelnik se mijenja svakih pet godina. I generalno, opštinski savjetnik za pristupačnost se takođe mijenja sa timom, rekao je Berkmans za Euronjuz (Euronews).

Promjena lokalne uprave znači da udruženje mora da pazi na plaže kako bi osiguralo da opštine održavaju pogodnosti nakon što plaže dobiju oznaku.

Opštine čine mnogo kako bi omogućile osobama s invaliditetom da izađu iz svojih domova, da rade, da imaju pristup slobodnom vremenu ili sportu. Sve se čini da se osobe s invaliditetom integrišu u društvo, rekao je Espi.

Ali kada je riječ o pristupu plažama, mi smo uhvatili bika za rogove i od tada smo mi ti koji upravljamo, kazao je on.

Inicijativa za stolice za kupanje

Pored udruženja i lokalnih vlasti, univerziteti i kompanije, takođe, doprinose rešenjima.

Univerzitet u Patrasu i grčka kompanija Tobea napravili su poseban uređaj za osobe s invaliditetom: besplatne Sitrek (Seatrac)  stolice za kupanje.

Sitrek je uređaj koji zapravo povezuje obalu sa vodom, rekao je za Euronjuz Persefoni Berkou, Tobein marketing menadžer.

Zahvaljujući tome, osobe s invaliditetom mogu da pristupe Sitreku sa svojim invalidskim kolicima na plaži. Nakon što se ukrcaju na Sitrek stolicu za kupanje, mogu koristiti daljinski upravljač za samostalni pristup i izlazak iz mora putem niza staza.

Sitrek je bio važna inovacija jer je to bio jedini uređaj koji je, na primer, dozvoljavao paraplegičarima da sami plivaju, rekao je Berkou.

Od 2012. kompanija je instalirala 250 Sitreka na različitim plažama u Grčkoj, Italiji, Kipru, Hrvatskoj, Litvaniji i Letoniji.

Potreba očigledno postoji jer podaci pokazuju da su do 2023, stolice korišćene više od 400.000 puta.

Osnovna postavka uključuje parking mjesta, šetalište, Sitrek za ulazak i izlazak iz vode i svlačionicu.

Povratne informacije korisnika su takođe bile važne. Postavljeni su tuševi da se invalidska kolica ne oštete morskom vodom.

Ljudi su takođe tražili prostor u hladu i način da vide uslove na plaži pre odlaska na nju kako bi izbjegli talase i gužvu.

Dakle, na stazi je postavljena kamera koja ima pogled na plažu uživo. Međutim, da bi bio usklađen sa GDPR-om, sistem zamagljuje lica ljudi.

Postoji toliko različitih potreba i toliko različitih zahtjeva, objasnio je Berkou.

Ono što smo naučili je da ako želite nešto da kreirate i kažete da je dostupno, potrebno vam je mišljenje i znanje ljudi koji to koriste. Drugi problem je što se moramo suočiti sa različitim birokratskim procedurama zbog različitih zakona u svakoj zemlji, dodao je on.

U Grčkoj, opštine su glavni kupci Sitreka pošto su sve plaže javne.

U Italiji među njihovim klijentima su i firme koje iznajmljuju delove plaže od opština.

Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom iz 2006. zahtijeva da se svima omogući jednak pristup učešću u kulturnom životu, rekreaciji, slobodnom vremenu i sportu.

Evropska strategija za osobe sa invaliditetom 2010-20, usvojena 2010, imala je za cilj da učini dobra i usluge dostupnim osobama s invaliditetom, ukloni prepreke za ravnopravno učešće u javnom životu i aktivnostima u slobodno vrijeme i promoviše pružanje kvalitetnih usluga u zajednici.

To znači da neko drugi mora da pogura stvari pomažući osobama s invaliditetom da stignu do mora besplatno, kaže Berkou.

Sitrek moraju biti besplatne za korisnike jer su to ljudska prava: koristiti more, plivati, zaključio je on.

Izvor: Eupravozato

Pripremila: Dajana Vuković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je u Rezidenciji na Cetinju članove crnogorskog paraolimpijskog tima: Filipa Radovića, Maju Rajković i Milana Đinovića, koji su našu državu predstavljali na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić.

Tom prilikom, predsjednik države je odlikovao Ordenom Crnogorske zastave trećeg stepena stonotenisera Filipa Radovića, koji je u Parizu osvojio bronzanu medalju za našu zemlju. Filip je prvi sportista u individualnoj konkurenciji koji je odlikovan od strane predsjednika Crne Gore.

Uručujući odlikovanje, predsjednik Milatović je istakao da je Radović osvajanjem još jednog paraolimpijskog odličja, ispisao novu stranicu u istoriji crnogorskog sporta, te da je svojim izvanrednim nastupom porodicu, Crnu Goru i sve nas učinio ponosnim.

Podsjetio je da je Filipova medalja Crnu Goru svrstala među 80 država osvajača odličja na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama, što je izuzen uspjeh za našu državu.

Takođe, on je čestitao svim sportistima na sjajnom predstavljanju naše zemlje u Parizu, ukazavši da je samo učešće na Paraolimpijskim igrama veliki uspjeh, ali i podstrek za dalju posvećenost i napredovanje u karijeri.

U tom smislu, poručio je da je sada na donosiocima odluka da pruže snažniju podršku sportistima i unaprijede sportsku infrastrukturu, kako bi u našoj zemlji mogli da nastave sa treninzima, usavršavanjem i postizanjem vrhunskih rezultata na budućim tamičenjima.

Filip Radović je kazao da mu dodijeljeno odlikovanje predstavlja čast, ali i obavezu da nastavi sa postizanjem odličnih rezultata.

Tokom razgovora, sportisti su predsjedniku zahvalili na prijemu i ukazanoj časti, istakavši da će i u narednom periodu nastaviti da sa ponosom brane boje Crne Gore.

Orden Crnogorske zastave trećeg stepena dodjeljuje se za naročite zasluge za Crnu Goru, a Radović kao jedan od najtrofejnijih sportista u državi postao je simbol crnogorskog sporta.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Ponos do neba – crnogorski stonoteniser Filip Radović na Paraolimpijskim igrama u Parizu osvojio je bronzu i ponovio uspjeh iz Tokija 2021.

Uz ponos ima i žala - krivo je sjajnom Cetinjaninu što u polufinalnom meču nije uspio da napravi korak više, ali maksimum nije bio dovoljan za ulazak u finale.

Raduje me činjenica da sam u četvrtfinalnom meču i pored velikog pritiska uspio da budem na svom nivou i pobjedom osiguram medalju. Ostaje žal zbog finala, nijesam želio da se zadovoljim bronzom, dao sam maksimum u polufinalu, ali jednostavno to u tom momentu nije bilo dovoljno, rekao je Radović na konferenciji za medije.

Radović se zahvalio sadašnjem, ali i prethodnim trenerima, rekavši da su svi oni neizostavan dio priče.

Hvala ljuduma koji su došli u Pariz da me podrže i svima onima koji su mi priredili nevjerovaran doček na podgoričkom aerodromu. Zaista me motivišete da nastavim još jače i postižem ovakve i još bolje rezultate, naveo je Radović.

Drugi stonoteniser svijeta osvojio je u Parizu drugu paraolimpijsku, a ukupno sedmu medalju sa velikih takmičenja.

Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska.

Srebrni je bio u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023, a bronzani u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.

Ostaje žal za to polufinale, falilo je malo sreće da se napravi iskorak i odigra toliko željeno finale. Ipak, Kinez je tog dana bio bolji. Hvala navijačima kojih je bilo dosta u Parizu, Igoru Tomiću na nesebičnoj podršci svih ovih dana. Imate velikog bisera, kao čovjeka i sportistu, istakao je trener Vladimir Marić.

Stići će zlato

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić zahvalio se paraolimpijcima na svemu što su priredili Crnoj Gori i njenim građanima.

Velika je sreća kada kao mala država imate toliko predstavnika na prestižnim takmičenjima, na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama, kao i drugim svjetskim takmičenjima. To pokazuje da mi imamo kao društvo veliku bazu po potencijalu i kvalitetu sa kojom samo treba raditi i kojoj svi na svoj način treba da se posvetimo i damo svoj doprinos kako bi mogli da dobijamo rezultate koje već i dobijamo, rekao je Šćekić.

Mogu slobodno reći, bez imalo floskule, da si ti, Filipe, u punome naš ponos i nama je veliko zadovoljstvo kao državi što smo imali takvog sportistu za predstavnika koji je na kraju opravdao naša očekivanja i donio nam medalju. Da je bilo još malo sreće mogli smo imati zlato ili srebro, ali to je nešto što nas čeka za budućnost i siguran sam da će te medalje biti u tvojim rukama, rekao je Šćekić.

Dodao je da i rezultati strijelca Milana Đinovića, atletičarke Maje Rajković i stonotenisera Luke Bakića pokazuju da je Crna Gora imala kvalitetan sastav i da oni obećavaju neke nove i još bolje rezultate.

Ovo mogu samo heroji

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović čestitao je na podvizima koje paraolimpijci iz godine u godinu postižu.

Bio sam svjedok rasta i razvoja i znam sa kojih visina je sve krenulo i do čega je sve došlo. Ponosan sam na vas, vi ste dio naše olimpijske porodice, a dobar odnos i inkluzija je suština našeg i vašeg , rekao je Simonović.

Filip je veliki sportista i izrastao je u velikog čovjeka. U sportu se nakon poraza uvijek nađe krivica kod nekog drugog, rijetko u sebi. Izjaviti da je protivnik bio bolji i da je znao da će nakon tri pobjede doći dan poraza. Priznati poraz i čestitati protivniku, to je pravi olimpizam i olimpijske vrijednosti. Srećan sam na tu činjenicu i Radović bi trebalo da bude uzor svim crnogorskim sportistima, dodao je Simonović.

Prvi čovjek COK-a poručio je da je Radović pisao istoriju paraolimpijskog i uopšte crnogorskog sporta, a da se od njega tek mogu očekivati rezultati.

Treba da znamo da nije lako osvajati medalju. Sam plasman na Igre veliki je uspjeh, a osvojiti medalju mogu samo heroji, kazao je Simonović.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić istakao je da je put do medalje bio zahtjevan.

Evo nas na kraju jednog puta koji smo nazvali od Tokija do Pariza. Spuštamo zavjesu na još jedan, nešto kraći, paraolimpijski ciklus koji je bio veoma zahtjevan, trnovit, težak, ali posebno zahvaljujući sportistima na čelu sa Filipom Radovićem veoma uspješan za Paraolimpijski komitet Crne Gore, izjavio je Tomić.

Kazao je da je ponosan na kontinuitet rasta Radovića kao sportiste i čovjeka.

Ponosan sam na ono što je Čedomir Damjanović radio na Cetinju i što danas radi, što je Radović dobio u porodici Lupulesku i što je na moderan i šmekerski način nastavio Vladimir Marić rekao je Tomić i pohvalio organizaciju Igara, navodeći da je Pariz postavio ozbiljan zadatak budućim domaćinima tog multisportskog takmičenja.

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković