Željko

Željko

Desnu nogu je izgubio u 19. godini kada je imao motociklističku nezgodu.

Džon Mekfol (John McFall) bit će prva osoba s invaliditetom koja će otputovati u svemir. On je među 17 osoba nove generacije astronauta koju je Evropska svemirska agencija (ESA) počela formirati 2009.

Mekfol je na Paraolimpijskim Ljetnim igrama u Pekingu 2008. u utrci na 100 metara osvojio bronzanu medalju. 

„Bilo je to prilično izazovno iskustvo, s obzirom na to da kao osoba s invaliditetom nikada nisam pomislio da je moguće biti astronaut. Tako da sam bio vrlo uzbuđen i radujem se onome što donosi budućnost“, izjavio je Mekfol.

ESA je 2021. prihvatila aplikacije osoba s invaliditetom koje bi mogle položiti testiranja za astronaute te je apliciralo 257 osoba. ESA će nastaviti obučavati Mekfola kako bi potpuno bio spreman za svemirski let.

ESU čine 22 države koje su odlučile da narednih godina osiguraju dodatnih 17 milijardi eura za rad ove agencije. Time želi biti konkurentna Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kini u istraživanju svemira.

Izvor: Portal Dnevni avaz

Pripremio: Ivan Čović

U najširem smislu pojam reprezentativnosti znači biti dobar primjer nečega ili nekoga, biti istinski autentičan predstavnik određene grupe pojedinaca okupljenih na formalan ili neformalan način. 

Kada je riječ o položaju osoba s invaliditetom (OSI) i borbi OSI za poboljšanje njihovog društvenog položaja, primjena i funkcionisanje principa reprezentativnosti dodatno dobija na značaju. Uspostavljanje principa reprezentativnosti u procesima koji teže poboljšanju položaja OSI u svim dimenzijama društvenog života donijelo bi benefite kako za državu, tako i za OSI i to u različitim aspektima. Država bi, zahvaljujući uspostavljanju principa reprezentativnosti u okviru prostora borbe za poboljšanje položaja OSI u društvu, ostvarila ekonomske uštede, a s druge strane bi dobila „relevantne saradnike” koji bi joj omogućili centralizovan, standardizovan i dosljedan pristup poboljšanju ukupnog stanja u oblasti ljudskih prava odnosno prava OSI. 

OSI bi, s druge strane, imale jasnu sliku ko je suštinski reprezent njihovih interesa, koji sve elementi (organizacije) čine reprezentativnu mrežu podrške u oblasti savjetovanja, zapošljavanja, borbe protiv svih tipova nasilja, u oblasti realizacije koncepta samostalnog življenja. Uvođenje principa reprezentativnosti u okviru organizacija koje se bave pravima OSI bi omogućio kvalitetnu i jasnu komunikaciju, kako na nivou samih članica reprezentativnog tijela, tako i na relaciji prema ministarstvima, lokalnim samoupravama, drugim reprezentativnim tijelima ili nevladinim organizacijama, medijima, kao i prema samim građanima odnosno lokalnoj zajednici.

Princip reprezentativnosti daje naročitu težinu, glasnost i prodornost aktivnostima, stavovima i vrijednostima koje proklamuje reprezentativno tijelo u odnosu na javno mijenje ili državnu upravu, pa prema tome angažman reprezentativnog tijela može biti daleko podsticajniji i produktivniji od pojedinačnih angažovanja NVO u procesu uspostavljanja većeg stepena inkluzivnosti odnosno demokratičnosti kada je u pitanju položaj OSI.

Autorski tekst Mirjane Popović

Završna konferencija o Definisanju statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom biće organizovan u petak, 10. marta 2023, s početkom u 12.00 časova, u hotelu CUE, u Podgorici. 

Cilj Konferencije je da podstaknemo pokretanje šireg javnog dijaloga o definisanju statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom (OOSI), odnosno, primjeni Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (OSI), konkretno člana 4 (3) - Uzeti u obzir pitanja zaštite i promovisanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom prilikom formulisanja i primjene svake politike i svih programa i člana 33 (3) - Civilno društvo, posebno osobe sa invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, biće uključeni i u potpunosti će učestvovati u procesu nadgledanja kako bi se organizacije OSI na adekvatan način uključile u kreiranje, donošenje, primjenu, praćenje i evaluaciju politika koje se tiču prava OSI.

U Opštem komentaru 7 Komitet ukazuje da organizacije osoba s invaliditetom treba da raspolažu odgovarajućim sredstvima, uključujući podršku preko nezavisnog finansiranja i finansiranja kojim same upravljaju, kako bi mogle učestvovati u nezavisnim okvirima za praćenje i osigurati da su ispunjeni zahtjevi razumnog prilagođavanja i pristupačnosti za njihovo članstvo. U tom cilju, države potpisnice treba da donesu pravne i regulatorne okvire i postupke kojima garantuju potpuno i ravnopravno učestvovanje osoba s invaliditetom, preko njihovih reprezentativnih organizacija, u procesima donošenja odluka i izradi legislative i politika koje se odnose na pitanja osoba s invaliditetom, uključujući zakonodavstvo, politike, strategije i akcione planove u vezi s invaliditetom.

Na Konferenciji će biti prezentovani prijedlozi odredbi Nacrta zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i Inicijative, koju je uz Nacrt, tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uputio Savez slijepih Crne Gore.

U uvodnom dijelu planirano je da događaj otvore državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević, programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović i izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, a nakon toga uslijediće Panel na temu Definisanje statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom. Na Panelu je planirano učešće izvršnog direktora Saveza slijepih Crne Gore Gorana Macanovića, savjetnice za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u Crnoj Gori Anjet Lanting, generalnog sekretara Vlade Crne Gore Borisa Marića i načelnice Direkcije za zaštitu rizičnih grupa u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Budimirka Đukanović.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane osobe s invaliditetom, građane i građanke da se prijave za učešće na pomenutoj Konferenciji, te da istu isprate putem Fejsbuk stranice

Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069/385-981, 067/801-761 ili 020/265 - 650

Konferencija  se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centarom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) potpisali su Ugovor o nastavku pružanja usluge pristupačnog prevoza od vrata do vrata za osobe sa invaliditetom na teritoriji Podgorice do marta 2024.  

Nakon završetka projekta u martu 2022.  Glavni grad je u svom budžetu obezbijedio 50.000€ za nastavak pružanja ovog značajnog socijalnog servisa za naše sugrađane s invaliditetom. Usluga je pružana u kontinuitetu, bez naknade za korisnike, radnim danima u periodu od 7:00h do 22:00h, i tokom 2022. koristilo je 127 osoba s invaliditetom koje žive, rade ili studiraju u Glavnom gradu. U periodu od 10. marta do 31. decembra 2022. realizovana je ukupno 2.871 vožnja. 

Imajući u vidu izraženu potrebu za postojanjem ovakvog socijalnog servisa, pozitivne komentare korisnika/ca i namjeru Glavnog grada – Sekretarijata za socijalno staranje da svakodnevno unapređuje kvalitet života građana, s posebnim fokusom na obezbjeđivanje kvalitetne podrške i socijalnih servisa marginalizovanim grupama stanovništva, u Budžetu Glavnog grada za 2023. obezbijeđeno je 50.000€ kojima će se pružanje usluge finansirati i u narednih godinu dana.  

Sekretar Ivan Terzić je izrazio zadovoljstvo zbog nastavka saradnje sa UMHCG u razvoju ovog značajnog socijalnog servisa za OSI i podsjetio na kontinuiranu podršku Glavnog grada licima sa invaliditetom, kroz razvoj više socijalnih servisa u prethodnom periodu, počev od personalne pomoći u kući za OSI, mobilnih timova za OSI, postavljanja taktilnih staza vodilja za osobe sa oštećenim vidom, zvučnih semafora, pristupačnosti objekata i saobraćajnica, pristupačnog gradskog prevoza i mnogih drugih aktivnosti gradskih službi i sekretarijata kojima se podiže kvalitet života lica sa invaliditetom. 

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić prilikom potpisivanja ugovora izjavila je: „Raduje me činjenica da nastavljamo uslugu prevoza od vrata do vrata, zahvaljujući finansiranju Glavnog grada Podgorice, koji je drugu godinu zaredom obezbijedio održivost usluge. Tokom sprovođenja usluge ispostavilo se potrebnim unaprjeđenje Protokola o pružanju usluge, što je i logično jer praksa reguliše pravila. Kao što smo i očekivali, povećava se i broj korisnika usluge, pa koristim ovu priliku da pozovem sve osobe s invaliditetom, koje nijesu trenutno korisnici, da se jave UMHCG kako bi popunile Upitnik i ispunile preduslov za korišćenje usluge, a mi ćemo konstatno raditi na njenom unaprjeđenju i kada je u pitanju kvalitet i kada je u pitanju obim usluge.“ 

Podsjećamo, servis pristupačnog prevoza od vrata do vrata za osobe s invaliditetom u Glavnom gradu Podgorici uspostavljen je kroz projekat Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change)! koji je finansiran uz podršku Evropske unije, kroz projekat  IPA II – Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), odnosno - grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services) na kome je Glavni grad Podgorica bio jedan od partnera, koji je obezbijedio održivost ovog servisa. 

Pozivamo sve osobe s invaliditetom u Podgorici koje su zainteresovane za korišćenje usluge, da se jave Sekretarijatu ili UMHCG za detaljnije upućivanje u način i uslove korišćenja usluge. 

Izvor: Glavni grad Podgorica

U Srbiji je među osobama starijim od 65 godina čak je 40,7 odsto onih kojima je potrebna dugotrajna njega zbog „smjetnji u funkcionisanju“, a među osobama s invaliditetom od 18 do 64 godine još ih je više, čak 64 odsto, pokazuju rezultati studije Crvenog krsta Pristup uslugama dugotrajne nege u Srbiji.

Koordinatorka projekta u ime Crvenog krsta Srbije Nataša Todorović kaže da su i starijim i osobama s invaliditetom potrebne razne vrste pomoći, počev od održavanja higijene stana i čišćenja, pomoć prilikom hranjenja, prilikom održavanja lične higijene, kupovine ljekova i namirnica, odlaska kod ljekara. Ovim osobama, uglavnom, pomoć pružaju članovi njihovih porodica.

Problem neformalnih negovatelja široko rasprostranjen

Todorović kaže da problem neformalnih negovatelja koji brinu o starim osobama i osobama s invaliditetom kompleksan i ne odnosi se samo na Srbiju i na Zapadni Balkan, nego da je globalan.  Oni, kako dodaje, često nemaju dovoljno obuke i nedostaje im podrška. 

„Nisu dovoljno obučeni kako što kvalitetnije da brinu o starijoj osobi i osobi s invaliditetom. Oni nemaju predaha da brinu i o sebi, nemaju mogućnost da ostave osobu o kojoj brinu negde i da mogu da obave svoje privatne obaveze. Nemaju nikakve grupe samopomoći", kaže Todorović.

Neformalni negovatelji, prema njenim rečima, često odlaze s tržišta rada, prije svega žene, kako bi mogle da se brinu o ostarelom članu porodice, te je neophodno da imaju podršku u vidu fleksibilnog radnog vremena ili mogućnosti rada od kuće. 

U sprovedenoj studiji učestvovalo je više od 600 starih osoba koja koriste neku uslugu socijalne ili zdravstvene zaštite kao što su kućno liječenje, pomoć u kući i lični asistent i oni smatraju da je potrebna saradnja između socijalnih i zdravstvenih usluga.

„Ukoliko primaju zdravstvenu uslugu, njima je potrebna i socijalna. Ukoliko imaju samo gerontodomaćicu njima je potreban još i fizioterapeut, pomoć lekara", kaže Todorović.

Kada je u pitanju smještaj, prema rezultatima istraživanja samo 10 odsto starih osoba bi se odlučilo za dom, a 10,4 odsto bi se odlučilo za hraniteljske porodice. Todorović dodaje da hraniteljske porodice nisu dovoljno promovisane kod nas i da je nedovoljno ljudi o tome informisano. Kaže da su oni koji su smješteni u domovima, uglavnom, zadovoljni uslugom.

„Ukoliko bismo mogli da imamo različite usluge u zajednici i različite pružaoce usluga to bi smanjilo pritisak na zdravstveni i socijalni sistem. Znači da pružaoci usluga ne budu samo javni već i privatni", rekla je koordinatorka projekta ispred  Crvenog krsta Srbije Nataša Todorović.

Ovo istraživanje je rađeno u zemljama Zapadnog Balkana po istoj metodologiji, a rezultati i iskustva bili su slični. Ipak, razlika koja se uočava je primjer Sjeverne Makedonije, koja ima prepoznatog negovatelja. On pruža usluge starijima i osobama s invaliditetom, ne samo u institucijama, nego i u kućnim uslovima.

Izvor: Portal Euronews Srbija

Pripremio: Ivan Čović

Više od osam miliona ljudi s invaliditetom je u Turskoj i mnogi žive u područjima pogođenim zemljotresom.

Mjesec dana nakon razornih zemljotresa u kojima je poginulo više od 51.000 ljudi u Turskoj i u Siriji milioni su bez krova nad glavom.

Žive u kontejnerima i šatorskim naseljima.

Za osobe s invaliditetom, okolnosti su dodatno otežane.

Detalji su dostupni u videu. 

Izvor: Portal AL JAZEERA

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta Pričajmo o bezbjednOStI organizuju jednodnevnu Edukaciju za mlade u vezi s ostvarivanjem prava iz oblasti drumskog saobraćaja.

Edukacija će se održati 7. marta 2023, u Kotoru s početkom u 11.30 časova u Omladinskom klubu Kotor (Kulturni centar Nikola Đurković).

Cilj Edukacije je da se učesnici/ce u saobraćaju informišu o svojim pravima i nauče kako da ostvaruju ta prava.

U okviru Edukacije biće obuhvaćene neke od sljedećih tema: Modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, propisi u oblasti drumskog saobraćaja i procedure za ostvarivanje prava u oblasti drumskog saobraćaja.

Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta Pričajmo o bezbjednOStI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva kapitalnih investicija.

Podgorica, PR pres servis – Osobe s invalidtetom (OSI) su u potpunosti zanemarene tokom izborne kampanje za predsjednika Crne Gore i niko od kandidata se do sada nije bavio OSI i njihovim pravima, kazala je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić.

„Kampanja za predsjednika Crne Gore nije pristupačna u dovoljnoj mjeri osobama s invalidtetom i imamo „nove momente“, u kojima se pokušava stvoriti novi ambijent ili slika na koju do sada nijesmo navikli“, kazala je Vujačić u izjavi za PR Centar.

Kako je istakla, jedini napredak koji se mogao primijetiti jeste što su neke video kampanje i spotovi titlovani, ali i to se vjeruje ne bi desilo da iz UMHCG nijesu godinama upućivali inicijative.

Vujačić je napomenula da je Javni servis po zakonu obavezan da u dijelu sučeljavanja i predstavljanja kandidata obezbijedi prevod na znakovnom jeziku, ali da se plaši da to neće biti realizovano jer te prakse više nema.

Takođe, kako je dodala, niko od nadležnih nije pozivao da se obezbijede građanima i građankama Crne Gore jednaki uslovi za glasanje.

Upitana o pristupačnosti biračkih mjesta osobama s invaliditetom, Vujačić je kazala da su nakon izbora 2020. dobili primjedbe da neke od OSI nijesu mogle da ostvare svoje biračko pravo nesmetano.

„Sve presude su bile u korist OSI i naloženo je da se otkolne sve prepreke, ali to nije do kraja urađeno, osim u Glavnom gradu na nekoliko biračkih mjesta“, rekla je Vujačić.

Kako je kazala, na osnovu monitoringa pristupačnosti biračkih mjesta koji su radili prošle godine utvrđeno je da preko 50 biračkih mjesta u urbanom dijelu Podgorice nije pristupačno OSI.

„I u drugim opštinama taj napredak je jako spor. Imamo obećanje od opštine Tuzi da će stvoriti sve neophodne uslove kako bi OSI nesmetano mogle da glasaju, ali ćemo vidjeti nakon izbora kako će to sve biti“, rekla je Vujačić.

Kazala je da se govor mržnje prema OSI može čuti tokom bilo kojih izbora, pogotovo predsjedničkih i parlamentarnih.

„Mogli smo da čujemo i tokom ove kampanje govor mržnje, ali mi nemamo institucije koje to sankcionišu. To se samo pojavi u medijima, neko osudi na društvenim mrežama i tu se sve završi“, kazala je Vujačić.

U susret Međunarodnom danu ženaVujačić je poručila da su sada žene s invaliditetom mnogo više ohrabrene da govore o svojim pravima i položaju koji imaju.

To, kako je istakla, ranije nije bilo tako jer generalno sve žene, u crnogorskom tradicionalnom društvu, nijesu imale podršku za ostvarivanje svojih prava i položaja u društvu.

„U borbi za bolja prava žena s invalidtetom i njihovu veću vidljivosti u društvu izostala je podrška sistema. Izostala je podrška u dijelu javnih politika koje bi trebalo da bude adekvatnije, ali i u dijelu sprovođenja praksi, finansijske podrške i usluga socijalne i dječije zaštite“, navela je Vujačić i dodala da se i dalje žene s invalidtetom ne ohrabruju za samostalno življenje.

Ona je naglasila da okruženje u kojem žive žene s invalidtetom nije dovoljno podržavajuće kako bi one dale sebi za pravo da budu jednake sa muškarcima.

„Vrlo često kažem da je za žene s invaliditetom jako važno da budu obrazovane jer se nekako u Crnoj Gori muškarci uvijek bolje snađu nego žene. Ukoliko žene s invalidtetom nemaju adekvatno obrazovanje onda nemaju zaposlenje, prihode i ekonomsku nezavisnost koja je ključna za većinu žena“, ukazala je Vujačić.

Problem vidi i u tome što državne institucije ne shvataju ozbiljno žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja.

„Žene s invalidtetom ne prijavlju često nasilje, ali i u slučaju prijave njihova iskustva nijesu pozitivna i rezultati tih prijava nijesu bili u njihovu korist“, kazala je Vujačić.

Ona je istakla i da se često dešava da dokumenti i strategije budu dokumenti koji se pripreme i usvoje, ali za njihovo sprovođenje nema odgovornosti.

„U dijelu opredjeljivanja sredstva je situacija malo bolja, ali je stepen realizacije još uvijek nizak bilo da su politike u oblasti rodne ravnopravnosti ili prava osoba s invaliditetom“, ukazala je Vujačić.

Pozitivnim je ocijenila što je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, nakon mnogo godina od ratifikacije Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, u Strategiji za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom i promociju jednakosti, definisalo oblast koja se odnosi na žene s invalidtetom, ali zaključuje s malim, nedovoljnim brojem mjera za petogodišnji period.

Dva dana uoči lokalnih izbora u Tuzima, prema riječima predsjednika Opštinske izborne komisije (DIK) Tuzi, Edmonda Ujkaja, obezbijeđeni su uslovi za samostalno i tajno glasanje OSI.

„Sa ciljem da se osobama s invaliditetom omogući nesmetano glasanje, Opštinska izborna komisija (OIK) Tuzi, u komunikaciji sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG), obezbijedila je adekvatne uslove glasanja za predstojeće lokalne izbore osobama s invaliditetom", navodi gospodin Ujkaj.

Konkretno, iz OIK Tuzi navode da su obezbijeđeni elementi za slobodno kretanje osoba s oštećenjem vida, te da su etisoni postavljeni na svim biračkim mjestima.

„Na biračkim mjestima gdje nije bilo adekvatnog pristupa, obezbijeđene su rampe, postavljene su taktilne trake-etison, obezbijeđene su brošure kao i šablon na kojem su krugovi pokriveni plastičnom podlogom. Obezbijeđeni su niski stolovi za glasačku kutiju, a takođe, i niske police u kabinama za glasanje." 

Iz OIK Tuzi navode i da su tokom edukacije biračkih odbora, predavači posebno istakli i objasnili dužnosti koje birački odbor ima na dan glasanja, a posebno u dijelu glasanja OSI.

„Tokom opremanja biračkih mjesta, na jednom biračkom mjestu, utvrđeno je da bi ulazna vrata određene prostorije onemogućila ulazak za osobe s invaliditetom, korisnike kolica, s toga na naš zahtjev, birački odbor će se premjestiti u drugu prostoriju koja je adekvatna i omogućava nesmetani ulazak, i ovim osobama, u prostoriju za glasanje."

Iz SSCG i Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) navode da su zadovoljni uslovima koji su obezbijeđeni, te se nadaju da se ista kršenja neće ponavljati tokom izbornog dana. 

„Raduje nas činjenica da će šablon za glasanje omogućiti svim osobama s oštećenjem vida da glasaju samostalno i tajno. Postavljene etison trake će svakako obezbijediti nesmetano samostalno kretanje unutar biračkog mjesta za sve osobe s oštećenjem vida. 

Međutim, ostaje da vidimo da li će članovi biračkih odbora, tokom opremanja biračkih mjesta ispoštovati sve navedene uslove“, navodi pomoćnica izvršnog direktora Saveza slijepih (SSCG), Katarina Bigović Kulić.

SSCG će pratiti dešavanja tokom izbornog dana i ukazati na eventualne nepravilnosti. Nadamo se da će dogovoreni elementi pristupačnosti biti ispoštovani, te da se neće dešavati situacije poput onih s prethodno održanih lokalnih izbora, kada uprkos postojanju šablona s metalnim prstenovima, usljed neadekvatne edukacije članova biračkih odbora, određenom broju birača nije bilo omogućeno samostalno i tajno glasanje.”

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je da će UMHCG, kao i dio sada, po potrebi pružati besplatno pravno zastupanje pred sudom osobama s invaliditetom koje budu željele pokrenuti postupke za zaštitu od diskriminacije zbog ograničavanja ili onemogućavanja prava glasa.

Opštinska izborna komisija (OIK) Tuzi, ističe da će navedene uslove ispuniti i tokom sprovođenja neophodnih radnji za predsjedničke izbore, koji se održavaju u nedelju 19. marta 2023, sa ciljem da se izborni proces sprovede bez problema i da se osobama s invaliditetom omogućiti nesmetano glasanje.

Izvor: Portal Saveza slijepih Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Juče je u Podgorici održan šesnaesti Sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora između Crne Gore i Evropske unije. U okviru nekoliko panela govoreno je o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i bezbjefdnosti i stanju civilnog sektora u Crnoj Gori

U trećem Panelu govorila je i članica ZKO Marina Vujaćić. Ona je navela da je saradnja Vlade Crne Gore i nevladinih organizacija formalno definisana i uspostavljena kada je u pitanju pravni okvir i procedure, ali je realizacija navedenog u praksi nezadovoljavajuća, nije suštinskam, svrsishodna i smislena. 

U tom segmentu je i napredak u reformi javne uprave ograničen, dok u nekim oblastima postoje i institucionalni zastoji ili nazadovanja.

Kako je navela, to se odnosi na proces odlučivanja i neobezbjeđivanje ni minimalnih uslova za adekvatno učešće, ali i na finansijsku podršku projektima nevladinih organizacija u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Iako je Analiza sprovođenja Zakona o nevladinim organizacijama urađena prije dvije godine, izmjena ovog Zakona je još uvek u toku. Nijesu sva ministarstva sprovodila javne konsultacije kada su pripremala nacrte zakona i strategija. Značajan broj zakona usvojen je bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom ili i bez prihvatanja najbitnijih sugestija. Mehanizmi konsultacija sa civilnim društvom moraju se dodatno poboljšati, kako bi oni i bolji kvalitet procesa postali korisni i efikasni, dodala je ona.

Naime, i 2022. ministarstva su kasnila sa raspisivanjem javnih poziva za finansiranje projekata nevladinih organizacija, ali i sa donošenjem odluka, pri čemu sve odluke nijesu donijete do kraja decembra 2022., dok su u većini oblasti komisije donijele odluke koje su sporne jer podržavaju projekte nevladinih organizacija s upitnim iskustvom i kredibilitetom predstavnika i osnivača, kao što su oblasti zaštite žena od nasilja i nasilja u porodici, zaštite osoba s invaliditetom, inkluzije LGBTIQ osoba itd. Navedeno znači da se pored Zakona o nevladinim organizacijama krši i Zakon o budžetu za 2022. godinu, istakla je Vujačić.

Tačnije, 1.107.019,8 evra nije raspoređeno u skladu sa budžetom za 2022. a bilo je planirano za projekte nevladinih organizacija. Navedeno ne predstavlja samo finansijsku štetu, već i negativno utiče na sprovođenje javnih politika u različitim oblastima. Kako je dodala, navedeno ne govori samo o odnosu Vlade prema nevladinim organizacijama, već istovremeno o odnosu Vlade prema javnim politikama koje usvaja, imajući u vidu da se projekti nevladinih organizacija odnose na doprinos sprovođenju javnih politika u različitim oblastima

Isto važi i za oblast zaštite osoba s invaliditetom kao prioritetnu oblast u Zakonu, za koju se izdvaja 0,1% budžeta na godišnjem nivou.

Takođe, značajno je smanjeno učešće predstavnika nevladinih organizacija u radnim tijelima i savjetima koje formiraju Vlada i ministarstva, što je uslovljeno tumačenjem Agencije za sprječavanje korupcije da predstavnici nevladinih organizacija izabrani u radna tijela i savjete se smatraju javnim funkcionerima u smislu sprovođenja Zakona o sprečavanju korupcije. Navedeno, osim negativnog uticaja na aktivnosti i odnos prema predstavnicima NVO, zbog suštine njihovog postojanja u praksi, znači da jedan predstavnik NVO može biti biran samo u jednom savjetodavnom tijelu ili jednoj radnoj grupi za pripremu neke javne politike ili za izvještaj o njenom sprovođenju.

Tako je Agencija u prošlosti sankcionisala neke predstavnike nevladinih organizacija za koje je smatrala javnim funkcionerima zbog članstva u radnim grupama ili tijelima.

Zbog navedenog, Ministarstvo javne uprave je u posljednjih nekoliko mjeseci četiri puta ponavljalo Javni poziv za predstavnike nevladinih organizacija iz pojedinih oblasti u Savjetu za saradnju Vlade i nevladinih organizacija.

Što se tiče mehanizama institucionalne saradnje, još uvek nisu formirana sva savjetodavna tijela, uključujući i Savjet za prava osoba sa invaliditetom, kao Vladinog tijela, iako je Lista kandidata nevladinih organizacija objavljena je početkom februara 2022. 

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izmjenom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ukinulo Direktorat za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, koji je formirala 42. Vlada Crne Gore, što je izazvalo nazadovanje u segmentu prava osoba s invaliditetom, uključujući sprovođenje politika.

Zbog svega navedenog, došlo je do nazadovanja u oblasti učešća u novom procesu pregovora Crne Gore i Evropske unije, zaključila je Vujačić.

Strana 36 od 87

Back to top