Željko

Željko

Protekle sedmice u prostorijama Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovan je trodnevni Trening za stručne radnike, saradnike i korisnike personalne asistencije na kojem je ocijenjeno da je od velikog značaja organizovanje ovakvog vida edukacije kako bi se u budućnosti osobama s invaliditetom (korisnicima) kojima je potrebna ova usluga na što bolji način ona i pružala od strane personalnog/e  asistenta/kinje (saradnika/ce).

Trening se sprovodio po akreditovanom Programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju kapaciteta za pružanje usluga za osobe s invaliditetom u skladu s međunarodnim i nacionalnim standardima, s fokusom na pristup invaliditetu zasnovanom na modelu ljudskih prava. Naime, učesnici Treninga su bili stručni radnici/ce zaposlene u državnim organima, zaposleni/e kod pružalaca usluga personalne asistencije, kao i saradnike/ce, tj. potencijalne i sadašnje personalne asistente/kinje.

Na Treningu je bilo riječi o modelima pristupa invaliditetu i terminologiji, filozofiji samostalnog života, principima samostalnog života, vrstama servisa podrške i njihovom značaju. Pored toga, bilo je riječi i o pojmu personalne asistencije, međusobnim pravima i obavezama između korisnika/ca i personalnog/e asistenta/kinje i stručnog/e radnika/ce. Osim teorijski obrađenih tema, Trening je obuhvatio i praktični rad u okviru koga su učesnici/e imali priliku da, zajedno sa personalnim asistentima/kinjama, ispune Samoprocjenu i Nedjeljni plan potreba odnosno da izvrše procjenu obima u kojem  je potrebna personalna asistencija korisnicima.U krajnjem, Trening ima za rezultat kvalitetno obučen i senzibilisan kadar za obavljanje poslova koji se odnose na planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, nadgledanje i kontrolu kvaliteta rada i pružanja usluge personalne asistencije u zajednici.

Ova aktivnost je, između ostalog, i organizovana kako bi se potencijalnim korisnicima/ama pružila usluga personalne asistencije u narednih sedam mjeseci kako je i planirano u okviru projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.


Pripremila: Anđela Miličić

Univerzitet Crne Gore unaprijedio je funkcionalnost i inkluzivnost zvaničnog sajta http://www.ucg.ac.me prilagodivši ga za osobe s invaliditetom (OSI), a pored toga je omogućena dostupnost sajta na oba pisma, latinici i ćirilici.

Naime, u cilju unaprjeđenja inkluzivnosti sajta Univerziteta implementirano je rješenje kojim se poboljšavaju iskustva korišćenja sajta za OSI. Funkcionalnosti koje će moći da koriste su: čitanje teksta naglas, kontrole kontrasta, isticanja linkova, promjena veličine fonta, razmaka proreda i poravnanja teksta, promjena veličine kursora, zasićenja boja i pauziranja animacija. Sve funkcionalnosti su dostupne kroz vidžet (widget) na sajtu,  s intuitivnom upotrebom.

Unaprjeđenje sajta dio je kontinuirane posvećenosti Univerziteta Crne Gore povećanju kvaliteta, poboljšanju efikasnosti i organizaciji rada, kroz digitalizaciju servisa, te uklanjanju svih barijera na putu ka znanju i omogućavanju jednake pristupačnosti za sve njegove korisnike.

Sajt je unarijeđen sa ciljem lakše, brže i kvalitetnije pristupačnosti svim informacijama od važnosti za studente, profesore, administrativno osoblje i ostale korisnike sajta Univerziteta. 

Jedna od novina je i dostupnost sajta osim na latinici, i na ćirilici, čime je Univerzitet Crne Gore izašao u susret brojnim zahtjevima za ostvarenje Ustavom zagarantovanih prava.

Digitalizacija brojnih servisa na Univerzitetu Crne Gore je u završnoj fazi. Uveden je novi DMS, elektronsko arhiviranje, te savremeni E-indeks servis koji će značajno olakšati svakodnevni rad studenata, profesora i administracije, a sa planiranom nadgradnjom, praktično će odmijeniti studentsku službu.

Izvor: Portal Univerzitet Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Zamjenica zaštitnika dala preporuke resoru prosvjete po pritužbi Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

U Crnoj Gori ne postoji odgovarajući i prilagođen udžbenik za opismenjavanje djece s oštećenjem vida, kao ni ostali udžbenici u odgovarajućim formatima za osnovnu školu.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić dala je preporuku Ministarstvu prosvjete da preduzme sve neophodne aktivnosti, uključujući i zakonodavne, kako bi učenici s oštećenjeem vida osnovnoškolskog uzrasta ostvarili pravo na obrazovanje, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti s drugima. Preporukom se Ministarstvo Miomira Vojinovića posebno usmjerava na olakšavanje učenja Brajevog pisma izdavanjem udžbenika za opismenjavanje na ovom pismu i zapošljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi ovo pismo, uključujući nastavnike koji su i sami osobe s invaliditetom.

Druga preporuka je da Ministarstvo sve radi uz bliske konsultacije i aktivno učešće osoba s invaliditetom, uključujući djecu s invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju.

Ovo Mišljenje donijeto je na osnovu pritužbe SSCG, koji se žalio zbog diskriminacije, uskraćivanja prava na pristupačno obrazovanje i nejednak tretman pred zakonom osnovaca s oštećenjem vida.

U Pritužbi se, u suštini, ukazuje da i osnovci s oštećenjem vida, poput ostalih vršnjaka, imaju pravo na besplatno i pristupačno obrazovanje, da je trenutno stanje u Crnoj Gori takvo da oni nemaju pristupačnu literaturu i udžbenike, uprkos činjenici što je osnovno obrazovanje obavezno za sve.

Dodaje se da je SSCG prije više godina izradio Prototip udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece s oštećenjem vida, ponudivši ga kao radnu verziju Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo i Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. I dalje se čeka finalna verzija Brajevog bukvara.

Ministarstvo nije dostavilo traženo izjašnjenje Zaštitniku, uprkos tome što je poslata Urgencija ovom resoru.

Dobardžić u zaključcima navodi da brojni akti nacionalnog i međunarodnog prava, uključujući i Ustav Crne Gore, zabranjuju diskriminaciu po bilo kom osnovu, što nesumnjivo uključuje i invalidnost.

Ona smatra da nepostojanje adekvatanog i prilagođenog udžbenika za opismenjavanje djece s oštećenjem vida i ostalih udžbenika za osnovnu školu u odgovarajućim formatima nesumnjivo smanjuje stepen inkluzivnosti obrazovnog sistema, odosno na diskriminatoran način krši pravo na obrazovanje na štetu ove djece.

Dobardžić se u Mišljenju pozvala i da Evropski sud za ljudska prava u predmetu G.L. protiv Italije iz septembra 2020. pored ostalog smatra „da je diskriminacija čija je žrtva podnositeljica zahtjeva ozbiljna zbog činjenice da se desila u okviru osnovnog obrazovanja koje predstavlja temelj obrazovanja i društvene integracije, kao i prva iskustva zajedničkog života, i koja je obavezna u većini zemalja”.

U Crnoj Gori je, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo 14.500 stanovnika prijavilo da ima oštećenje vida.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) objavio je u januaru prošle godine da ni studenti nisu mogli učiti iz literature na Brajevom pismu, jer njih nije bilo u bibliotekama. Ova literatura nije se mogla naći ni u bolje snabdjevenim crnogorskim knjižarama. Zbog toga se studenti moraju oslanjati na pomoć asistenata, članova porodice ili prijatelja.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Trening program za stručne radnike/ce iz oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom će se održati u periodu od 28. februara do 2. marta 2023, u hotelu Aurel, u Podgorici.

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju znanja kod stručnih radnika/ca o adekvatnom pristupu djeci i osobama s invaliditetom kako bi imali proaktivnu ulogu i mogućnost prepoznavanja i uvažavanja individualnih potreba korisnika. Ovaj Trening će biti organizovan u trajanju od tri radna dana, a vodiće ga treneri/ice s dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Trening pruža teorijska i praktična znanja i iskustva iz prakse i daje smjernice za rad s djecom s invaliditetom i odraslim osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, pružanja i nadgledanja usluga i mjera podrške za ravnopravan i dostojanstven život koji uvažava različitost i uključenost u zajednicu, odrastanje u zdravom okruženju i osnaživanje za samostalan život. Trening daje mogućnost stručnim radnicima i stručnim saradnicima da adekvatnije sagledaju okolnosti i potrebe korisnika, da adekvatnije procijene individualne potrebe i uticaj socijalnog okruženja i predlože i omoguće najadekvatnije mjere, akcije i usluge koje će dostići najefektivnije ishode i rezultate. 

Krajnji rezultat ove aktivnosti su aktivnija, zadovoljnija i produktivnija djeca s invaliditetom i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem sigurnosti, i uvažavanja njihovih potreba i njihove ličnosti.

Ciljna grupa Treninga su stručni radnici/ce u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ključ SamostalnOStI, koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje uz finansijsku podršku Glavnog Grada Podgorica.

Organi za sprovođenje izbora: Državna izborna komisija, Opštinske izborne komisije i birački odbori moraju omogućiti osobama s invaliditetom (OSI) ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i pod jednakim uslovima s ostalim građanima, na predstojećim predsjedničkim izborima, koji će se održati u nedjelju, 19. marta 2023. 

Savez slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) već više od deceniju zagovaraju ostvarivanje biračkog prava OSI, kako kroz izmjene i unaprjeđenje zakonodavstva, tako i kroz primjenu standarda i stvaranje uslova za nesmetano uživanje prava u praksi.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom u članu 29 navodi da države potpisnice OSI garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti sa drugima, pa se Crna Gora njenom ratifikacijom obavezala da će osobama s invaliditetom omogućiti i stvoriti uslove za aktivno i pasivno uživanje biračkog prava.

Tokom izbornog dana, na prethodno održanim parlamentarnim izborima 30. 8. 2020, ali i na lokalnim izborima, 23. 10. 2022, dobili smo više informacija od strane OSI koje su se odnosile na nemogućnosti ravnopravnog i apsolutno tajnog glasanja osoba oštećenog vida, zbog čega je Savez slijepih predao pritužbu targetirajući 13 lokalnih samouprava, u odnosu na lokalne izbore, pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda u odnosu na diskriminaciju osoba oštećenog vida u ostvarivanju biračkog prava. S druge strane, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pružilo je besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.

SSCG i UMHCG u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori izradili su i Smjernice za unapređenje pristupačnosti izbornog procesa za OSI, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane svih OIK.

Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: https://youtu.be/6iA3JemJbQw i https://youtu.be/Bj7hB1wfjok.

Takođe, podsjećamo da je Državna izborna komisija unaprijedila pravni okvir, https://dik.co.me/novine-u-izbornom-procesu-koje-se-odnose-na-osobe-sa-invaliditetom/, https://dik.co.me/obezbijedeni-uslovi-za-samostalno-i-tajno-glasanje-osoba-s-invaliditetom/, a najznačajnije novine u izbornom procesu tiču se sljedećih pitanja:

1) Ubuduće će šablon za glasanje koji služi za lica sa oštećenim vidom biti sa metalnim prstenovima kako bi se obezbijedila tajnost glasanja. Do sada šablon, koji inače prati izgled glasačkog listića, nije imao prstenove već samo otvore, pa su postojale pritužbe da prilikom glasanja na šablonu ostaju tragovi hemijske olovke čime se narušava tajnost glasanja. Uvođenjem novog šablona sa metalnim prstenovima eliminiše se ugrožavanje tajnosti glasanja.

2) Kako bi svako lice oštećenog vida moglo da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, na svakom biračkom mjestu ubuduće će se nalaziti dva glasačka listića na Brajevom pismu. Ona će biti dio edukativnog materijala i biće informativnog karaktera. Iako svjesna činjenice da Brajevo pismo nije kodifikovano u crnogorskom pravnom sistemu, DIK je bila stava da je potrebno napraviti iskorak u cilju unapređenja prava osoba sa invaliditetom u ovom dijelu.

3) Kutija za glasanje ubuduće će biti postavljena na ravnu površinu od 40 cm kako bi lica niskog rasta i korisnici kolica mogli samostalno da stave glasački listić u glasačku kutiju. Do sada su članovi biračkog odbora spuštali glasačku kutiju kada glasa lice niskog rasta ili korisnik kolica, što je onemogućavalo da ovi birači samostalno glasaju. DIK je zaključila da biračko mjesto mora biti uređeno na način da svi članovi biračkog odbora imaju nesmetan pogled na glasačku kutiju.

4) Po pitanju uređenja biračkog mjesta, DIK će u skladu sa svojim nadležnostima izdati uputstvo opštinskim izbornim komisijama da ubuduće u unutrašnjosti biračkih mjesta budu postavljene tamno crvene etison trake koje će olakšati osobama oštećenog vida orjentisanje do stola gdje preuzimaju glasački listić i dalje do kabine za glasanje. DIK je svjesna činjenice da sva biračka mjesta ne mogu odmah biti pokrivena etison trakama ali je zaključila da je na svakim narednim izborima nužno da sve više biračkih mjesta bude uređeno na ovaj način.“

U slučaju kršenja prava, uključujući i zbog nemogućnosti da neke OSI uopšte pristupe biračkom mjestu i ovog puta biće pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije, koji su i do sada, posebno kada je bilo riječi o javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, završavani u korist same OSI. U tom smislu, osim pripremnih radnji od strane svih opštinskih izbornih komisija, očekujemo i da sami birački odbori na dan predsjedničkih izbora preduzmu potrebne radnje koje su u domenu njihove nadležnosti, a koje će izborni proces učiniti pristupačnim za sve kategorije osoba s invaliditetom.

SSCG i UMHCG pred predsjedničke izbore neće održavati sastanke, te ni dodatno objašnjavati elemente pristupačnosti, s obzirom na to da smo isto radili u susret i parlamentarnim i lokalnim izborima. Očekujemo poštovanje zakonskog okvira, kao i podzakonskih akata, a u suprotnom i dalje ćemo nastaviti s pokretanjem postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.

Ovim putem, takođe, želimo da apelujemo na sve partije koje delegiraju članove za biračke odbore da iste upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI koje ostvaruje biračko pravo, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja.

Savez slijepih Crne Gore i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

sreda, 22 februar 2023 08:38

Oni tmurni dani

To mračno emotivno i duševno stanje u kojem smo  anksiozni, imamo napade panike, melanholični smo, nostalgični, čak i depresivni, pokazuje nam na drugu stranu naše duše, onu nekoherentnu, tajanstvenu i neuhvatljivu.

Ovo mistično stanje duše nam može ukazati na neku osobinu, koju posjedujemo, ali je nismo otkrili, a možda i otkrivanje nove ideje.

Mislim da je melanholija zapravo ugrađena u samu srž ljudske civilizacije. Nekad se melanholija smatrala stanjem filozofa. Ovo duševno stanje osim što je povezano sa psihologijom, mentalitetom, načinom razmišljanja i emocijama, neizostavno je istaći da se ova duševna promjena dešava upravo zbog tjelesnog prisustva… To znači da na  sve promjene naše tijelo prolazi kroz proces adaptacije.

Ova patnja i sjeta ostavlja duboke tragove i posljedice na naša buduća uvjerenja. Hipokrat, Bog medicine, rekao je da melanholija zbog duge sjete stvara crnu izlučevinu koju je nazvao crna žuč. Ta tamna, smolasta supstanca, kad je ima previše ili kad joj je sastav poremećen, izaziva u ljudima tmurno raspoloženje, ali ih, na neki zagonetan način, čini i inteligentnim. Aristotel, grčki filozof se nadovezao na Hipokratovo zapažanje i pitao: „Kako to da su melanholični svi oni izuzetni pojedinci, koji su izvanredni u filozofiji, politici, poeziji ili u vjestinama umjetnosti, a neki od njih do te mjere kao da pate i od tegoba koje izaziva crna žuč?" Melanholija se zbog ovoga može posmatrati kao neku vrstu etikete koju sami biramo jer u umjetnosti, filozofiji ili u dubokoj psihologiji ona je nazaobilazna. Često se desi da ovi pomenuti istraživački umovi upadnu u polju melanholije, otkrivaju njene note te razne oblike psiholoških stanja, pa zapadnu u depresiju iz koje se izlazi uz pomoć psihoterapeuta.

Rekla bih da je depresija ona najteža varijanta melanholije. Bezvoljnost i tiha patnja nam predočavaju sve emocije, najdublje djeliće priča koje su arhivirane u našoj duši, na skrivenom mjestu. Koliko smo spremni da otkrijemo smisao naše egzistencije, koliko je zapravo ovo stanje povezano s idejom o smrti i kako stvaramo ideje o istoj.

U duhovnim zajednicama je melanholija nezaobilazna, ali nisam sigurna u pojmljivost ovog stanja, odnosno prihvaćenosti ideja o melanholiji. Volim da naglasim da se na putu ka šarenom i pozitivnom svijetu, nameću prepreke koje dosta otvoreno pokazuju na našu spremnost u spoznaji sebe.

Momenti u kojima se bez volje budimo, momenti kada treba da odradimo ono što nas ispunjava i momente u kojima uvijek pokažemo dozu sreće koju posjedujemo nam pokažu našu stranu zaboravljenog promjenljivog raspoloženja i emocija koje su u nama probudile sve zakopane trenutke. Krhkost nije slabost, trebamo dopustiti sebi da osjetimo čar melanholije, ne trebamo se udaljavati od ovog stanja, koje nam pomaže u formiranju i iskušava našu svjesnost kada se treba probuditi i zahvaliti na ovom iskustvu.

 

Tihana Prelević

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Trening o personalnoj asistenciji u periodu od 22. februara do 24. februara 2023, u prostorijama Udruženja, ulica Kralja Nikole 76, Stara Varoš u Podgorici. Trening će se sprovoditi po akreditovanom Programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju kapaciteta za pružanje usluga za osobe s invaliditetom u skladu s međunarodnim i nacionalnim standardima, s fokusom na pristup zasnovan na modelu ljudskih prava.

Personalna asistencija je usluga podrške za život u zajednici, za čije usmjereno, ciljano, koordinisano, stručno i kvalitetno planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, korišćenje, nadgledanje, kontrolu i praćenje, nisu dovoljna samo specifična znanja, vještine i alati samih korisnika, već su neophodne vještine i znanja saradnika (personalnih asistenata/kinja) i stručnih radnika/ca.

Organizovanje Treninga ima za cilj kvalitetno obučen i senzibilisan kadar za obavljanje poslova koji se odnose na planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, nadgledanje i kontrolu kvaliteta rada i pružanja usluge personalne asistencije u zajednici.

Ovo je jedna od aktivnosti projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.


Pripremila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) povodom 20. februaraSvjetskog dana socijalne pravde poziva vlasti i cijelo društvo da proklamaciju iz Ustava Crne Gore istinski sprovode u praksi. Socijalna pravda je preambulom Ustava Crne Gore proglašena za jedan od principa javnog poretka. Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravičnost u najširem smislu.

Međutim, kada je riječ o socijalnoj isključenosti osoba s invaliditetom ona je i dalje izuzetno visoka, dok je ekonomska nejednakost prisutna sa zabrinjavajućim trendom povećanja. Istraživanje koje sprovodi UMHCG pokazuju visok stepen diskriminacije i socijalne isključenosti osoba s invaliditetom i njihovih porodica.

Upravo su osobe s invaliditetom jedna od grupacija čiji društveni status predstavlja negaciju socijalne pravde. Upravo i najaktuelnija situacija koja se odnosi na asistente u nastavi potvrđuje navedeni zaključak, a riječ je o problemu koji se godinama ne rješava, već produbljuje. Državne vlasti u Crnoj Gori ne prikupljaju potpunu statistiku o građanima s invaliditetom tokom popisa, niti vrše druge redovne procese prikupljanja podataka za potrebe adekvatne primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, zbog čega očekujemo da će ovogodišnji popis biti osnova za konačne promjene u ovoj oblasti. Kao posljedica nepotpunih i neadekvatnih statistika, nemoguće je izvršiti potpunu procjenu prepreka za OSI, njihovih potreba, troškova života, uticaja i praćenja politika i mjera, što je i razlog postojanja takvih podataka. 

Kada govorimo o osobama s invaliditetom u Crnoj Gori, dosadašnja praksa govori da se u institucijama sistema, ali i u ukupnoj javnosti koncept socijalne pravde razumije kao, prije svega, novčane naknade ovoj društvenoj grupaciji kako bi se pokrile najminimalnije životne potrebe, a zatim kao pružanje povlastica u različitim oblastima u kojima one ne uživaju jednake šanse. 

Socijalna pravda ili drukčije rečeno društvena pravda podrazumijeva jednakost, pravdu i pravičnost, solidarnost i odgovornost svih građana/ki pojedinačno, kao i cjelokupnog društva prema građanima/kama u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda. Bez socijalne pravde nema ni jednakog uživanja osnovnog prava i sloboda. U demokratskim državama socijalna pravda za osobe s invaliditetom podrazumijeva upravo mjere za izjednačavanje startnih pozicija kreirane upravo zbog istorijske neravnopravnosti. Do toga se dolazi pristupačnim javnim uslugama, pružanjem usluga podrške za život u zajednici i drugih usluga socijhalne i dječje zaštite, stvaranjem uslova za jednake šanse u različitim oblastima, uz dodatne olakšice u onim oblastima gdje jednake šanse ne postoje. Ove zemlje su upravo postizanjem socijalne pravde postale i ekonomski jake države. Međutim, Crna Gora u oblastima u kojima je pružila povlastice (kao na primjer, na putovanje lica s invaliditetom, povlastice na carinu i porez prilikom uvoza vozila, olakšice za zapošljavanje, za plaćanje električe energije, oslobođanje od plaćanja naknade za školovanje), ili ima zabrinjavajuće diskriminatorne procedure u pristupu tim pravima, ili ne preduzima druge mjere i aktivnosti kako bi se omogućile jednake šanse i zaživjela socijalna pravda i u krajnjem bio omogućen samostalan i dostojanstven život.

U tom smislu, samostalni život i uključenost u zajednicu se osobama s invaliditetom ne uskraćuje samo zbog smještanja u ustanovama (iako i ovaj trend zabrinjavajuće raste), nego i drugih vidova institucionalizacije, izostavljanja, odnosno izopštavanja, zanemarivanja, zapostavljanja, i izdvojenosti iz zajednice, pa i skrivanja u sopstvenom domu, odnosno nepružanja i neobezbjeđivanja izbora i mogućnosti za život u zajednici.

Ovo znači da osobama s invaliditetom, pored ostalog, nije omogućeno da koriste dostupne, pristupačne, prilagodljive i prihvatljive/priuštive javne usluge, odnosno usluge namijenjene za javnost, i nijesu im obezbijeđeni servisi podrške koji će omogućiti život u zajednici.

Zato pozivamo vlasti (zakonodavnu, izvršnu i sudsku) da umjesto politike milosrđa koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše – produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju.

Neophodno je definisati i pravno urediti reprezentativnost organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) u cilju adekvatnijeg i pravednijeg razvoja i funkcionisanja osoba s invaliditetom i njihovih organizacija koje ih predstavljaju. To je poručeno na današnjem sastanku održanom u Ministarstvu javne uprave.

Naime, na inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) održan je sastanak sa predstavnicama Ministarstva javne uprave na temu Definisanja statusa reprezentativnosti organizacija OSI, a u okviru kampanje javnog zagovaranja, kao jedne od aktivnosti projekta Forum za prava OSI, koji UMHCG realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Goriod osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sastanak je održan u petak, 17. februara 2022. i prisustvovali su mu izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić i izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović, a ispred Ministarstva javne uprave sastanku su prisustvovale generalna direktorica Direktorata za inovacije, otvorenost javne uprave i saradnju sa NVO Lidija Ljumović i načelnica Direkcije za saradnju sa NVO Bojana Jovetić.

Marina Vujačić je predstavnice Ministarstva javne uprave upoznala s obavezama države i ukazala je na primjenu Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom (OSI), konkretno člana 4 (3) i člana 33 (3) koji propisuju da države potpisnice trebaju pružati podršku kao i da su u obavezi da finansiraju jačanje kapaciteta unutar civilnog društva, naročito organizacija osoba s invaliditetom (OOSI), kako bi zagarantovale njihovo djelotvorno učestvovanje u svim fazama i procesima donošenja odluka, a što se postiže kroz definisanje njihove reprezentativnosti. Naine, u Opštem konentaru 7 Komitet ukazuje da organizacije osoba s invaliditetom treba da raspolažu odgovarajućim sredstvima, uključujući podršku preko nezavisnog finansiranja i finansiranja kojim same upravljaju, kako bi mogle učestvovati u nezavisnim okvirima za praćenje i osigurati da su ispunjeni zahtjevi razumnog prilagođavanja i pristupačnosti za njihovo članstvo. U tom cilju, države potpisnice treba da donesu pravne i regulatorne okvire i postupke kojima garantuju potpuno i ravnopravno učestvovanje osoba s invaliditetom, preko njihovih reprezentativnih organizacija, u procesima donošenja odluka i izradi legislative i politika koje se odnose na pitanja osoba s invaliditetom, uključujući zakonodavstvo, politike, strategije i akcione planove u vezi s invaliditetom. Vujačić je, u tom kontekstu, problematizovala primjenu Zakona o nevladinim organizacijama, posebno u dijelu finansiranja projekata i programa u oblastima od javnog interesa, ističući kao primjer oblast zaštite osoba s invaliditetom u okviru koje se finansiraju projekti drugih nevladinih organizacija koje nijesu OOSI, njima ne upravljaju osobe s invaliditetom, niti među zaposlenima imaju osobe s invaliditetom, već je samo dovoljno da u svojim statutima, među oblastima djelovanja, navedu i oblast zaštite osoba s invaliditetom. Ona je nadalje pojasnila da se reprezentativnost ne definiše zbog povlašćenog položaja OOSI, niti davanja prednosti ovim organizacijama, već isključivo zbog izjednačavanja njihovih kapaciteta i omogućavanja konkurentnosti kroz finansiranje jednog dijela redovnoh aktivnosti. U tom segmentu, napomenula je da je neophodno usvajanje posebnog zakona, ali i izmjene i dopune Zakona o nevladinim organizacijama.
Goran Macanović je prisutne upoznao s ranijom inicijativom Saveza slijepih Crne Gore za usvajanje Zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom, čiju je verziju Nacrta dostavio tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, međutim, ovaj resor nikada zvanično nije odgovorio. Napomenuo je da u vrijeme pripremanja ovog Nacrta Komitet UN o pravima osoba s invaliditetom nije bio razvio Opšti komentar 7 zbog čega je potrebno unaprjeđenje teksta, čemu treba prethoditi formiranje radne grupe koja bi bila zadužena za pripremu ovog propisa, uz neophodne izmjene i dopune Zakona o nevladinim organizacijama. Macanović je ukazao da OOSI često rade posao koji u nadležnosti državnih organa, zbog čega im moraju biti obezbijeđena osnovna sredstva za rad. Takođe, podsjetio je da predstavnici Vlade Crne Gore 2017. nijesu prihvatili tadašnje sugestije za adekvatnije definisanje zaštite osoba s invaliditetom, kao oblasti od javnog interesa, posebno u dijelu kriterijuma za ocjenjivanja i za raspodjele. Napomenuo je da ovo ne bi značilo da druge organizacije ne mogu nikako dobiti sredstva u ovoj oblasti, već znači da bi se procentualno značajno veći iznos sredstava opredeljivao za projekte OOSI i projekte roditeljskih udruženja.

Ljumović je zahvalila na inicijativi i izrazila spremnosti za dalju saradnju u dijelu nadležnosti Ministarstva javne uprave, počev od izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama, dok smatra da se na nivou Vlade treba dogovoriti jasna nadležnost za usvajanje zakona koji bi propisao reprezentativnost i finansijsku podršku za OOSI. Ukazala je da će ozbiljno razmotriti sve sugestije, uz isticanje značaja saradnje Vlade i NVO.

Jovetić je pored podrške navedenim aktivnostima izrazila zabrinutost zbog niskog odziva predstavnika NVO u radna tijela i savjete na nivou Vlade, ali i onih koje formiraju različiti resori, ukazujući da smatra da je navedeno uslovljeno činjenicom da Agencija za sprječavanje korupcije daje mišljenja da su predstavnici NVO koji bivaju izabrani za različite radne grupe i tijela javni funkcioneri u smislu Zakona o sprječavanju korupcije.    

Vujačić i Macanović su se složili sa spornim tumačenjem Agencije navodeći da to utiče ne samo na nemogućnost predstavnika NVO da učestvuju u više radnih grupa istovremeno, već utiče i na njihov status i djelovanje. Ukazali su da je potrebno da različiti resori iskomuniciraju o navedenom pitanju uz preporuke da bi Ministarstvo pravde, kao nadležni organ za navedeni propis, trebalo dalje postupati u cilju adekvatnog rješavanja navedenog pitanja, kojim se nanosi šteta i rad u državnih institucija.

Imali smo zadovoljstvo za portal uraditi intervju s profesoricom Tatjanom Burzanović koja je docentkinja iz oblasti grafičkog dizajna, likovna umjetnica i dizajnerka enterijera, humanitarka i autorka knjige Ramajana. Njenu knjigu je Indijska vlada, posredstvom Indijske ambasade iz Beča, prevela na engleski jezik. Tatjana radi kao vandredna profesorica na UDG i dekanica je Fakulteta za dizajn i multimediju i Fakulteta za kulturu i turizam. 

1. DisabilityINFO: Za početak nam ukratko ispričajte nešto o sebi, vašem radu i djelima, o Vašoj povezanosti s istokom, kao i odnosu sa studentima na fakultetima na kojima ste dekanica?

T. B: Zahvaljujem na pozivu za intervju za DisabilityINFO. Rođena sam u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) gdje sam i magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer Grafički dizajn, na temu Interrelacija između pisma i tiska, u klasi profesora Mladena Kolobarića. Doktorirala sam na Fakultetu za umetnost i dizajn u Beogradu na temu Imanentna logika simultane i sukcesivne umjetnosti – ilustracije Bhagavad Gite. Veoma rano, još u osnovnoj školi, grafički dizajn je postao moj izbor, odnosno ilustracija. Kroz moje radove, istražujem odnose simultane i sukcesivne umjetnosti. Već 17 godina imam kvalitetnu saradnju s ambasadom Indije u oblasti kulture. Drevni epovi Mahabarata (Mahabharat) i Ramajana, postaju moja inspiracija za nekoliko ciklusa slika, na predlog tadašnjeg ambasadora Indije, gospodina Ajaja Svarupa (Ajay Swarup). Na pomenute teme sam napisala i knjige, koje su štampane u protokolarnim izdanjima u Crnoj Gori, kao i u Sjedinjenim američkim državama, uz štampana i elektronska izdanja. Raduje me rad sa studentima, vjerujem i zahvaljujući činjenici da sam treća generacija prosvjetara u porodici.

2. DisabilityINFO: Zanima me Vaša veza i ljubav prema Indijskoj kulturi, kao i Vaši projekti koje povezujete sa Indijom?

T. B: Kao što sam već pomenula, od 2005, sarađujem s Indijskom ambasadom i Indijskom Vladom. Konekcija s Indijskom kulturom je počela preko književnosti, poema Indijskog Nobelovca Rabindranata Tagore (Rabindranath Tagore). Nakon toga, kroz ilustrovanje drevnih epova Mahabarata i Ramajane, upoznajem se sa kolijevkom civilizacije, sa jednom od najživljih i mističnih kultura što je svijet poznaje uopšte. Indija je nevjerovatna i nepredvidiva, jedino što je predvidivo u Indiji je da vas neće ostaviti ravnodušnim. Indija posjeduje veličanstvenu heterogenu kulturnu dinamiku, a ono što me posebno privlači je bliska veza sa prirodnim zakonima, kroz umjetnost, arhitekturu, gastronomiju, običaje.

Projekata ima dosta realizovanih s Indijom, većinom izložbe slika, i promocije knjiga. Želim pomenuti da sam imala čast i zadovoljstvo boraviti u Indiji, zahvaljujući Vladi Indije, koja je organizovala moj boravak od mjesec dana, u Indiji, kao i organizaciju moje dvije samostalne izložbe 80 slika, jednu u Nju Delhiju (New Delhi) u Azad Bavan galeriji (Azad Bhavan Galery), i drugu u Kalkuti u Indijskom Savjetu za kulturne odnose (Indian Council for Cultural Relations – ICCR), uz obilaske svih top destinacija. Mišljenja sam da je važna činjenica da imam priliku biti na Univerzitetu Donja Gorica jedini predavač Indijske kulture u Crnoj Gori, gdje je otvoren i Indijski ugao.

3. DisabilityINFO: Da li Vi, kao predavač i kao dekanica na Fakultetu za dizajn i multimediju, imate projekte ili nešto slično sa studentima ovog Fakulteta sa kojima se bazirate na kulturu Indije?

T. B: Kao dekan Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica svjedočim određenom broju tema za izradu diplomskih radova na temu Indijske kulture, u okviru kojih su studenti realizovali veoma uspješna istraživanja.

4. DisabilityINFO: Koliko često imate studente sa invaliditetom na Fakultetu za kulturu i turizam, na koji se smjer najprije odazivaju? Šta studente najviše privlači na ovom Fakultetu i kakve su mogućnosti razmjene?

T. B: U okviru predmeta Indijska kultura na Fakultetu za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica do sada nisam imala priliku da sarađujem sa studentima sa invaliditetom, dok je to bio slučaj na Fakultetu za dizajn i multimediju UDG kao dekan i predavač, veoma talentovanim studentima s invaliditetom. Uvjerena sam da se kod studenata koji nisu osobe s invaliditetom, uz kolege koji imaju invaliditet, razvija i nadograđuje empatija koju je potrebno da imaju prema kolegama, svakako. Mogućnosti studentskih razmjena su uređene na UDG, na svakoj fakultetskoj jedinici Univerziteta

5. DisabilityINFO: Za razliku od FKT, Fakultet za dizajn i multimediju je, čini mi se, malo kreativniji, pa me zanima angažovanost predavača u radionicama, projektima i upoznavanju studenata sa stvaralačkim svijetom?

T. B: Mišljenja sam da je samo različita vrsta kreativnosti u pitanju, vjerujem da oba fakulteta pružaju veliki broj izbora za aktivnosti i angažovanje mladih ljudi, te da je shodno tome pojedinac onaj koji odlučuje kako da iskoristi ponuđene mogućnosti. Angažovanost predmetnih predavača je na stručno – pedagoškom nivou, upravo onakva kakva je neophodna studentima da usvoje znanja i vještine, posebno kroz praksu, gostujuća predavanja, oglednu nastavu, radionice i posjete renomiranim kompanijama, štamparijama… Vjerujem da činjenica da je FDM u periodu do pandemijskih okolnosti imao i do 16 gostujućih predavanja, radionica i posjeta kompanijama i štamparijama, u jednoj studijskoj godini, sasvim ilustrativna. 

6. DisabilityINFO: Koji su predmeti povezna tačka tri smjera sa FDM?

T. B: Prije svega, Ekonomija i razvoj, Istorija umjetnosti, Teorija boje i forme i Psihologija umjetnosti, koju slušaju sva tri smjera, Modni dizajn, Grafički dizajn i Film i mediji.

7. DisabilityINFO: Da li se studenti sa invaliditetom prije odazivaju dizajnu ili filmu?

T. B Smjerovi Grafički i Modni dizajn, Fakulteta za dizajn i multimediju UDG su do sada bili privlačni za studente s invaliditetom.

8. DisabilityINFO: UDG je u velikoj mjeri pristupačan svim osobama sa invaliditetom, pa me zanima da li su profesori otvoreni za suštinsko inkluzivno obrazovanje?

T. B: Iz ugla dekana i predavača Fakulteta za dizajn i multimediju UDG, mogu potvrditi da postoji veoma istančana senzibilnost prema studentima s invaliditetom. Na trećoj studijskoj godini, se realizuje i predmet koji uključuje teoriju o inkluzivnosti, kao i kreacije od reciklažnog materijala, što pospješuje ekološku osviješćenost naših studenata, što potvrđuje i činjenica da eko dizajn ima paralelu s inkluzivnim dizajnom. Jednom u godini,  osim ostalih studentskih izložbi, organizovanih kroz određene tematske cjeline, na Fakultetu za dizajn i multimediju UDG postaje tradicija i organizacija izložbe osoba s invaliditetom, na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom.

9. DisabilityINFO: Koliko su studenti FKT i FDM angažovani u predstavljanju publici iz kulture i umjetnosti kod nas u Crnoj Gori i šire?

T. B: Studenti Fakulteta za kulturu i turizam i Fakulteta za dizajn i multimediju UDG su veoma aktivni kroz razne aktivističke projekte, izložbe, revije, radionice, konferencije, filmske premijere. 

10. DisabilityINFO: Koliko često se unaprjeđuje program tj. nastavni proces na fakultetima, koliko tržište rada zapravo utiče na studente prošlih generacija, s obzirom na to da se proces ažuriranja rada dešava brzim tempom?

T. B: Nastavni plan i program se na Fakultetu za dizajn i multimediju, unapređuje u kontinuitetu, na različitim nivoima. Dijelom kroz uvođenje modula, u procentu koji je propisan Tzakonom, kao i pojedinačnim unapređenjem svakog predmetnog predavača, u silabusu. Na nivou Univerziteta Donja Gorica, se često održavaju skupovi, konferencije, okrugli stolovi i tribine, na kojima se raspravlja, razmjenuju mišljenja o unapređenju nastavnog programa. Iskustva govore iz prakse da za sada uspijevamo pratiti trendove i zahtjeve tržišta. Vjerujem da je to jedna od činjenica koja rezultuje sve većim brojem zainteresovanih za Fakultet za dizajn i multimediju UDG.

11. DisabilityINFO: Da li možete da nam otkrijete da li su u planu još neke inovacije na fakultetima, procese rada i prakse? 

T. B: Upravo se nedavno realizovao skup posvećen inovacijama u nastavi na UDG-u, koji je dao odlične rezultate. Raduje činjenica izuzetne posvećenosti unapređenja u nastavi.

12. DisabilityINFO: Sigurna sam da su OSI, takođe, učesnici programa razmjene, a ako nijesu do sada pretpostavljam da postoji neka saradnja i za studente sa invaliditetom?

T. B: Svakako da postoji mogućnost za sve studente za razmjene, što se i nadam da će studenti s invaliditetom ubuduće koristiti.

13. DisabilityINFO: Da li Vas rad sa studentima vraća u Vaše studentske dane?

T. B: Vjerovatno je da je neminovno sjećati se studentskih dana. Rad sa studentima me obogaćuje, pruža mi nove sadržaje, i svakog dana iznova me utvrđuje u činjenici da se bavim poslom koji je uz zdravstvo prioritet svake društvene zajednice, a koji ja volim i u kome uživam dok radim. Rad sa studentima iziskuje posebnu vrstu odgovornosti. Divan je osjećaj da se radujete svakom novom danu i aktivnostima sa studentima.

14. DisabilityINFO: Koliko se sistem rada u kulturi/umjetnosti promijenio od današnjeg načina rada i predmeti? Da li se proces rada više prilagodio načinu obavljanja rada osobama sa invaliditetom i da li u svijetu umjetnosti i kulture vidite napredak i veću želju i hrabrost OSI za upisivanjem studija u ovoj sferi?

T. B: Draga koleginice, želim pohvaliti Vašu hrabrost, koja daje svijetao primjer svim mladim ljudima, u želji i pregalaštvu onoga poziva koji Vas ispunjava. Mišljenja sam da je potrebno još unapređenja u domenu inkluzije, kao i da je neophodno da se kroz obrazovanje implementira u svim oblastima inkluzija jer smo tek onda bogatije društvo u svakom pogledu. Pojam osnovnih moralnih načela bi trebao uvijek ostati nepromijenjen, te bez obzira na protok vremena, ona ostaju iste. Čovjek je human ili nije human. Način rada, pristup, se svakao prilagodio ovom vremenu, što je i prirodno. Činjenica je da se mladi ljudi s invaliditetom, sve češće odlučuju da studiraju u oblasti dizajna.


Intervju vodila: Tihana Prelević, urednica portala

Strana 38 od 87

Back to top