Željko

Željko

ponedeljak, 11 septembar 2023 10:21

Đinović četvrti u Novom Sadu

Isto mjesto zauzimao je i u kvalifikacijama sa rezultatom 564,9 borova

Crnogorski parastrijelac Milan Đinović je kao četvrtoplasirani završio nastup na Gran pri mitingu u Novom Sadu.

On je u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R1, ostvario rezultat 187,5 krugova.

Isto mjesto zauzimao je i u kvalifikacijama sa rezultatom 564,9.

Đinović je u disciplini R3 osvojio srebrnu medalju, ostvario drugi najbolji rezultat u karijeri i četvrti put ove godine potvrdio minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu.

Oba takmičarska dana, u disciplini vazdušna puška R1 i R3, trijumfovao je Laslo Šuranji.

U Novom Sadu nastupao je i Ambroz Nikač, u disciplini vazdušni pištolj, koji je zaustavljen u kvalifikacijama.

Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodio je trener Željko Božović.

Nastup parastreljačke reprezentacije Crne Gore na Gran priju finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), koji je podržalo Ministarstvo sporta i mladih za 2023.

Gran pri u Novom Sadu okupio je strijelce iz Srbije, Crne Gore, Litvanije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Francuske, Poljske, Mađarske i Sjeverne Makedonije.

Izvor: Portal Vijesti.me

Pripremio: Ivan Čović

Crnogorski stonoteniser Filip Radović plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Šefildu, a zatim je u borbi za zlatnu medalju poražen od Poljaka Patrika Čojnovskog s 3:0 (11:6, 11:4, 11:8).

Filip je u polufinalnom meču kategorije S10 savladao Austrijanca Kristijana Gardoša sa 3:1 (11:9, 11:9, 8:11, 11:6), revanširao mu se za prošlogodišnji poraz u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva u Granadi. To je Radoviću drugo uzastopno finale Evropskog prvenstva, nakon što se za zlatno odličje borio i u Helsingborgu 2019. 

Protivnik u finalu bio mu je Poljak Patrik Čojnovski, zvanični evropski, svjetski i paraolimpijski šampion. Čojnovski je u polufinalu eliminisao Francuza Matea Bohasa, od kojeg je bio bolji i finalu Paraolimpijskih igara.

Radović je u grupi bio bolji od Poljaka Pavela Vlodike i Čeha Ivana Karabeca, dok je plasman na pobjedničko postolje izborio četvrtfinalnom pobjedom protiv Poljaka Igora Mištala. Drugi crnogorski predstavnik, Luka Bakić, zaustavljen je u četvrtfinalu.

Radović je u Šefildu obezbijedio četvrto pojedinačno evropsko odličje. Osvajao je bronzane medalje u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019. Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, s Bakićem i Dejanom Bašanovićem. Nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021.

Finalni meč počeće u 18 sati.

Izvor: Portal Sportklub

Pripremio: Ivan Čović

Na državama članicama i na Evropskom parlamentu (EP) je sada da prouče i dodatno poboljšaju prijedloge.

Evropska komisija (EK) pozvala je u srijedu da se uvedu standardizovane iskaznice za osobe s invaliditetom koje bi bile priznate u svih 27 država članica Evropske unije (EU).

„Prava osoba s invaliditetom ne smiju prestati na nacionalnim granicama”, rekla je potpredsjednica EK-a Vera Jurova u saopštenju.

„Nova iskaznica bi olakšala kretanje tim osobama između država članica, jedno od temeljnih prava Unije“, dodala je.

Priznavanje statusa osobe s invaliditetom u cijeloj Uniji osiguralo bi „jednaki pristup i povlašćen tretman na javnim i privatnim mjestima”. To uključuje promet, kulturne događaje, muzeje, sportske centre i zabavne parkove.

EK, takođe, planira unaprijediti Evropsku parking kartu kako bi osobe s invaliditetom imale jednaka prava na parkiranje u svim članicama.

Prijedlozi se temelje na pilot projektu u osam država članica i javnom savjetovanju na koje je pristiglo više od 2500 komentara.

Na državama članicama i na EP je sada da prouče i dodatno poboljšaju prijedloge.

Izvor: Portal Poslovni.hr

Pripremio: Ivan Čović

Po prvi put, zahvaljujući podršci UNICEF-a i Međunarodnoj turističkoj fondaciji za brigu o zdravlju (TUI Care), gimnazije u Podgorici i Cetinju, podgorička Srednja ekonomska škola Mirko Vešović i Srednja mješovita škola Ivan Goran Kovačić u Herceg Novom ponudiće učenicima karijerno usmjeravanje i obuke na radnom mjestu tokom školske 2023 – 2024.

„Karijerno savjetovanje pomaže mladim ljudima da lakše i brže procijene svoje kapacitete, ali i koje korake treba da preduzmu kako bi ostvarili svoj profesionalni cilj, a uz pravovremenu i stručnu podršku tokom školovanja. Prepoznat je značaj programa Prilike u pružanju podrške srednjoškolcima da se upoznaju s radnim procesima u oblastima za koje su zainteresovani, da dođu u kontakt s poslodavcima i učestvuju u programu obuke, što im može pomoći u odabiru svoje buduće profesije i približiti ih tržištu rada”, poručio je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U Crnoj Gori 56 odsto adolescenata smatra da ih njihovo obrazovanje ne priprema za zapošljavanje, prema analizi iz 2021, koju su sproveli UNICEF i Evropska fondacija za obuku (European Training Foundation - ETF).

„Učestvujući u programu Prilike, kao maturant, imao sam mogućnost da iz prve ruke vidim kako izgleda posao za koji sam htio da se obrazujem. To mi je pomoglo da brže donesem odluku o upisu adekvatnih studija i sada sam student prve godine medicine”, rekao je 19-godišnji Luka Brajević.

UNICEF i TUI Care fondacija udružili su snage s Ministarstvom prosvjete Crne Gore i civilnim i privatnim sektorom na uvođenju programa Prilike u srednje škole kako bi se obezbijedio bolji kvalitet obrazovanja i omogućilo više prilika za zapošljavanje adolescenata.

Trenutno je skoro jedna trećina (31%) mladih nezaposlena u Crnoj Gori (ILOSTAT, Svjetska banka, 2022).

UNICEF poziva da sve srednje škole ponude karijerno usmjeravanje i obuku na radnom mjestu svakom učeniku u Crnoj Gori. Na taj način će obrazovni sistem podržati kvalitetan prelazak svakog adolescenta iz škole na tržište rada. Ovo je od suštinskog značaja za njihov budući uspjeh i za održivi razvoj Crne Gore“, istakao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Prema podacima Evropske komisije iz 2021., više od jedne od četiri (27 odsto) mlade osobe u Crnoj Gori, starosti od 15 do 29 godina, nije u obrazovanju, zaposleno ili na obuci.

„Raduje nas što zajedno s UNICEF-om utičemo na promjene u obrazovanju”, rekao je Aleksandar Pancuk, izvršni direktor TUI Care fondacije.

„Kombinovanje treninga na radnom mjestu i karijernog savjetovanja s kontinuiranim podučavanjem životnih vještina ključno je za pripremu mladih ljudi za tržište rada i nezavistan život. Kroz naše zajedničke napore mladi Crne Gore dobiće podršku da usvoje vještine koje su im potrebne za prelazak iz škole na posao”, poručio je Pancuk.

Ukoliko svaka srednja škola u Crnoj Gori ponudi obuku na radnom mjestu i karijerno usmjeravanje svim učenicima, to će privatnom sektoru omogućiti da se približi svojoj budućoj radnoj snazi. Iz Privredne komore Crne Gore pozvali su sve privrednike da se uključe u UNICEF-ov program Prilike, kako bi se mladima Crne Gore pružila mogućnost da pohađaju praktičnu obuku u profesiji u kojoj žele da ostvare karijeru.

„Kroz učenje zasnovano na radu stiču se vještine i kompetencije u okviru radnog okruženja i mladi ljudi imaju priliku da unaprijede svoja znanja, prošire vidike i donesu odgovarajuću odluku o svom budućem zanimanju. Obrazovaniji zaposleni rade efikasnije, kreativniji su, brže usvajaju znanja i nove tehnologije, produktivniji su i lakše se prilagođavaju novim specijalizovanim poslovima. Interes naše privede je da učestvuje u razvoju ljudskih potencijala Crne Gore“, rekla je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić.

Uvođenje karijernog usmjeravanja u crnogorske srednje škole biće pilotirano u četiri škole ove godine i još tri od sljedeće godine. Kao rezultat toga, do kraja 2026, više od 1.200 adolescenata u Crnoj Gori imaće priliku da bolje razumije kako različiti poslovi izgledaju u stvarnom životu i da lakše donese informisanu odluku o svojoj budućoj profesiji.

Izvor: Portal Roditelji.me

Pripremio: Ivan Čović

Ministarstvo zdravlja Crne Gore u saradnji s UNICEF (Predstavništvom u Crnoj Gori) je još 2016. kreiralo Vodič za savjetodavni rad s porodicom novorođenčeta sa smetnjama u razvoju u zdravstvenim ustanovama. Vodič sadrži izuzetno važne smjernice za postupanje u trenucima kada je neophodno pružiti podršku roditeljima, odnosno ukupnoj porodici djece koja se rode sa smetnjama u razvoju ili su u riziku od smetnji u razvoju. Autori Vodiča su se u interpretaciji osnovnih smjernica za postupanje rukovodili pravima i najboljim interesu djeteta. U Vodiču je akcenat stavljen na proces komunikacije, na njen značaj u procesu saopštavanja nepovoljnih vijesti u trenucima kada roditelji, odnosno porodica, očekuje susret s apsolutnom srećom. Vodič je namjenjen zdravstvenim radnicima, ali i  stručnjacima svih profila, defektolozima (Jer i oni mogu biti dio Tima koji saopštava nepovoljne vijesti) koji trebaju na umu imati činjenicu da se vještina komunikacije uči i kontinuirano usavršava i da ima izuzetan uticaj na kvalitet formiranja odnosa na relaciji zdravstveni radnik roditelj odnosno porodica. Komunikacija sa roditeljima, odnosno prvi susret nakon porođaja, kada treba saopštiti vijesti, može biti izuzetno teško i neprijatno iskustvo i za roditelje/porodicu, ali i za zdravstvene radnike. To je jedan od razloga zašto je po mišljenju autora potrebno način organzacije tog susreta standardizovati procedurom koja će i jednoj i drugoj strani u tom trenutku olakšati komunikacijski proces. Roditelji će se u tako definisanoj komunikaciji osjećati uvaženima, njihovo mišljenje će se saslušati, moći će da postave pitanja, da traže pojašnjenja terminologije koju ne razumiju. Roditeljima se kroz primjenu ovakve vrste standarda šalje poruka da ih sistem podržava, da hoće da ih čuje i da će im dati potrebnu podršku djelujući po principu međusektorske saradnje. Preporuke za standardizaciju prvog razgovora su vrlo precizne, njihovo poštovanje i primjena u praksi predstavlja odgovoran i empatičan odnos sistema prema porodici djeteta. Primjenom standarda definisanih u Vodiču roditeljima se nepoljne vijesti neće saopštavati u prolazu, na hodniku, u formi koja je neprihvatljiva i kroz nerazumljivu terminologiju.

Zašto predstavljamo Vodič?

Jedan od razloga je sama činjenica da trebamo biti svjesni da od načina na koji se realizuje prvi susret porodice sa sistemom zavisi u kom pravcu će ići dalja podrška djetetu i porodici. Intervencija sistema na samom početku života djeteta sa smetnjama u razvoju treba da bude:

- Podržavajuća: u svim segmentima funkcionisanja sistema, nikako osuđujuća postavljena na medicinskom modelu, ispunjena predrasudama i stereotipima;
- Uvremenjena: primjenjena u periodu razvoja djeteta kada po mišljenjima stručnjaka tretmani iz programa rane intervencije mogu dati najbolje rezultate u procesu rehabilitacije i habilitacije    djeteta čime se stvaraju preduslovi za punu društvenu inkluziju;
- Individualizovana; prilagođena i kreirana za svako dijete ponaosob u odnosu na njegove mogućnosti i potencijale;
- Umrežena: kreiranje mreže podrške za dijete po principu međusektorske saradnje.

Ovako postavljena podrška ukupnog sistema će dati rezultate u smislu pune inkluzije djeteta/osobe s invaliditetom u društvenu zajednicu i postaviće kvalitetnu osnovu za mogućnosti ostvarivanja koncepta samostalnog življenja u okviru kojeg se u svoj svojoj punoći mogu uživati sva prava OSI.
Tekst je objavljen u UMHCG Časopisu DISABILITYinfo, izdanju posvećenom djeci i dječjim pravima. 

Mirjana Popović

Crnogorski stonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale Evropskog prvenstva u Šefildu i obezbijedio medalju, dok je Luka Bakić zaustavljen u četvrtfinalnom meču.

Radović je u četvrtfinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:5, 10:12, 11:3 i 11:8).

U duelu drugoplasiranog i trećeplasiranog stonotenisera sa svjetske rang liste presudio je kvalitet cetinjskog majstora, koji je potpuno nadigrao Mištala i četvrti put u karijeri izborio evropsko pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji.

Rival na putu ka drugom uzastopnom evropskom finalu biće mu „stari znalac i veliki rival", Austrijanac Kristijan Gardoš, koji je u četvrtfinalnom meču eliminisao Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa.

Radović je trijumfalno završio takmičenje u grupi pobjedama protiv Poljaka Pavela Vlodike i Čeha Ivana Karabeca.

„Još jedan veliki rezultat, ponovio sam u polufinalu Evropskog prvenstva. Da budem iskren, četvrtfinalni duel bio je jedan od težih u karijeri, u rangu četvrtfinala iz Tokija. Osjećao sam pritisak, možda zbog ishoda prošlogodišnjeg četvrtfinala Svjetskog prvenstva. Srećan sam što sam ostao miran u ključnim trenucima i što sam pobijedio veoma dobrog igrača", rekao je Radović Agenciji MINA.

Govoreći o rivalu u polufinalu, on je podsjetio da je od Gardoša poražen u četvrtfinalu SP u Granadi, a da ga je godinu ranije pobijedio u Tokiju.

„Težak meč, u kojem mi je protivnik veliki rival . Dobro se poznajemo, nezgodan je igrač, ali nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu i da ću izboriti finale", rekao je Radović.

Pobjedničko postolje nije uspio da izbori Luka Bakić, koji je u neizvjesnom četvrtfinalnom meču poražen od srebrnog s Igara u Tokiju, Francuza Matea Bohasa 3:2 (11:9, 8:11, 11:6, 11:13 i 11:3).

Bakić je nastup u četvrtfinalu izborio, kao drugoplasirani u četvrtoj grupi, maksimalnim pobjedama protiv Filipa Heina iz Luksemburga i Valentina Marinova iz Bugarske.

Upisao je i poraz od Austrijanca Kristijana Gardoša.

Polufinalni mečevi na programu su sjutra u 11 sati.

Istog dana prevdviđena su i finala, u 18 sati.

Radović je u Šefildu obezbijedio četvrto pojedinačno evropsko odličje.

Osvajao je bronzane medalje u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019.

Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Bakićem i Dejanom Bašanovićem.

Nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021.

Izvor: Portal Vijesti.me

Pripremio: Ivan Čović

Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, kao i Opšti komentar Komiteta broj 7 propisuju obavezu države da prepozna reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom, kako bi ih razlikovala od organizacija za osobe s invaliditetom i od drugih organizacija civilnog društva, koje se mogu baviti i osobama s invaliditetom, kako bi uredila njihov pravni status, na valjan način, i obezbijedila njihovu održivost, kroz finansijsku podršku za njihov redovan rad, ali i kroz aktivnosti koje će ojačati njihove kapacitete, kako bi one mogle ispunjavati svrhu koju im je dala Konvencija, ali i kako bi bile konkurentne drugim organizacijama. Navedeno zbog činjenice da su osobe s invaliditetom istorijski u neravnopravnom položaju, pa samim tim nemaju ni izjednačene mogućnosti kako bi nesmetano djelovale. Naime, veliki broj osoba s invaliditetom, zbog mnogobrojnih prepreka u formalnom obrazovanju, na vrijeme ne stekne sva potrebna znanja i vještine, već upravo koriste nevladine organizacije kako bi se osnažile, ali i postigle sva propuštena znanja iz formalnog sistema obrazovanja.

Da država treba podržavati organizacije osoba s invaliditetom ukazao je i Komitet o pravima osoba s invaliditetom 2017. u toku konstruktivnog dijaloga s državom Crnom Gorom, u okviru kojeg je razmatran Inicijalni izvještaj o sprovođenju Konvencije. Međutim, bez obzira što je i ranije Savez slijepih Crne Gore upućivao formalnu inicijativu za usvajanje Zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom nikada nije stigao zvanični odgovor institucija, niti informacija da li je Inicijativa razmatrana od strane resornih iz ministarstava i Vlade Crne Gore.

Činjenica nepostojanja ovog zakonskog rješenja za posljedicu ima i to da svi resori nadležni za prava osoba s invaliditetom, na temeljan i potpun način, ne uključuju reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom u procesima planiranja, pripreme, usvajanja, sprovođenja, i praćena primjene različitih politika, mjera i aktivnosti, pa samim tim im ne omogućavaju ni svrsishodno uključivanje i učešće u procesima donošenja odluka koje ih se tiču.

Organizacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, u najširem mogućem opsegu, se bave pravima osoba s invaliditetom i veoma često pokreću pitanja kojima se ne bavi država, zbog čega ih je potrebno prepoznati kao važne aktere u saradnji i iniciranju promjena za unaprijeđenje prava osoba s invaliditetom. 

S druge strane, problem dolazi do izražaja i zbog načina na koji se primjenjuje Zakon o nevladinim organizacijama, posebno u dijelu finansiranja projekata nevladinih organizacija iz državnog budžeta. Naime, važeći Zakon o nevladinim organizacijama, između ostalog, propisuje obavezu planiranja i opredjeljivanja 0,1% državnog budžeta za projekte nevladinih organizacija, koje djeluju u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, u skladu s ovim Zakonom. Međutim, navedeno ne znači da su sve organizacije koje dobiju finansijsku podršku registrovane u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, već je dovoljno da u svojim statutima imaju i ciljeve i/li djelatnosti u kojima se pominju osobe s invaliditetom. Upravo višegodišnja raspodjela sredstava, od strane resora koji programiraju odnosno traže od Ministarstva javne uprave planiranje sredstava u oblastima iz njihove nadležnosti, na najbolji način potvrđuje prethodno iznijete tvrdnje. Tako, na primjer, u okviru većine oblasti veći broj projekata bude upravo podržan onim organizacijama koje ne spadaju u organizacije osoba s invaliditetom, a nekada ne spadaju ni u kategoriju organizacija za osobe s invaliditetom.

Država, takođe, odnosno resori koji raspisuju konkurse, na adekvatan način ne prate sprovođenje ovih projekata, zbog čega nekada nema ni dokaza o tome da su ove organizacije zaista na terenu radile s osobama s invaliditetom. Dodatno, iako se ove organizacije ne pojavljuju, odnosno ne rade redovno i aktivno u oblasti prava osoba s invaliditetom, a nekada primjenjuju i vrlo negativne prakse, posebno kada je riječ o primjeni prevaziđenih modela pristupa invaliditetu, koji degradiraju, omalovažavaju i potcjenjuju ili nekada osobe s invaliditetom predstavljaju kao heroje Ministarstva ne rade apsolutno ništa da ublaže, da minimizuju, ili da dovedu do prekidanja ovih praksi. Navedenom nema samo za posljedicu trošenje finansijskih sredstava na način koji nije u potpunosti svrsishodan, već mnogo veću i dalekosežniju štetu proizvodi kada je riječ o odnosu prema osobama s invaliditetom, koji dominantno prevlađuje u javnosti jer su potrebne godine rada i zalaganja da bi se takve prakse popravile.

Namjera zakonskog riješenja, koje treba da definiše reprezentativnost organizacije osoba s invaliditetom i da propiše finansijsku podršku za njih nije da se ograniči, niti onemogući djelovanje i rad drugih organizacija, već isključivo da se osigura izjednačavanje mogućnosti za organizacije osoba s invaliditetom, kako bi one pružale adekvatnu podršku svojim članovima, korisnicima usluga i/ili ciljnoj grupi, u zavisnosti od toga kako je navedeno propisano njihovim statutima, ali i državi u primjeni i praćenju primjene Konvencije.

Osim navedenog, već godinama je primjetan trend kašnjenja prilikom raspisivanja konkursa, a posebno donošenje odluka koje nekada budu objavljene tek u decembru, tako da se projekti sprovode u narednoj godini, odnosno godinu kasnije od definisanja prioriteta za riješavanje ključnih problema u oblastima u kojima su definisane sektorske analize. Do ovakve situacije u praksi dijelom je došlo i zbog činjenice da u Zakonu o nevladinim organizacijama nije propisan rok za donošenje odluka, već je samo propisan rok u kojem je potrebno raspisati konkurse. 

Smatram da bi sistem morao prepoznati i podržati one NVO koje djeluju u cilju njegovog korigovanja i poboljšanja. Takođe, važno bi bilo propisati obavezu praćenja nivoa redovnog aktivizma svih nevladinih organizacija, imajući u vidu da neaktivnost organizacije nije propisana zakonom kao razlog za brisanje iz registra.

Tekst je objavljen u UMHCG Časopisu DISABILITYinfo, izdanju posvećenom djeci i dječjim pravima. 

Marina Vujačić

Izvršna direktorka Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom (MDRI) Snežana Lazarević rekla je da više od 90 odsto korisnika ustanova socijalne zaštite ustanovu napušta u mrtvačkom sanduku.

Zbog toga je potrebna deinstitucionalizacija, koja se ne odnosi samo na to da se pomogne osobi s invaliditetom da izađe iz ustanove, već i na to kako da se spriječi da dijete ili odrasla osoba uđe u ustanovu, kazala je Snežana Lazarević na konferenciji za novinare.

Ona je predstavila rezultate onlajn istraživanja, koje je Inicijativa sprovela, rekavši da 93 odsto roditelja osoba s invaliditetom tvrdi da je njihovoj djeci potrebna podrška van kuće.

S obzirom na to da su u istraživanju učestvovali i roditelji i same osobe s invaliditetom, ali i ustanove koje pružaju usluge socijalne zaštite, rezultati su bili različiti u zavisnosti od toga ko je davao odgovore.

Na pitanje da li im je potrebna pomoć roditelja, potvrdno je odgovorila četvrtina ispitanika osoba s invaliditetom, dok su svi ispitani roditelji potvrdno odgovorili da je njihovoj djeci potrebna njihova pomoć.

Oko polovine osoba sa invaliditetom reklo je da mogu da se oslone i na druge članove porodice, dok to tvrdi samo četvrtina ispitanih roditelja.

Nataša Konstatinović iz Trag fondacije rekla je da je program Pokret polet, u okviru kog je sprovedeno istraživanje, finansirala Evropska unija (EU), a kroz koji se podržavaju organizacije civilnog društva za razvoj javnih politika u zajednici.

Taj program je usmjeren na socio-ekonomski razvoj, odnosno razvoj usluga socijalne zaštite u zajednici, radna prava, socijalno preduzetništvo.

Ona je kazala da je otvoren konkurs za Pokret polet za sredstva od 15.000 eura za projekat u trajanju od godinu dana.

Izvor: Portal Danas.rs

Pripremio: Ivan Čović

Svaka osoba pri čitanju je podložna umoru i zamoru očiju. Kada se dugo koncentrišemo na neki dio teksta, riječi se mogu zamutiti od umora i naprezanja očiju. Umorna osoba često griješi u čitanju. Osobe s disleksijom često, dok čitaju, imaju vizuelnu poteškoću. Na primjer, kada gledaju u stranicu s tekstom, neke osobe s disleksijom ne uspijevaju da se fokusiraju na tekst, nego na praznine. To se često opisuje kao da tekst teče po stranici. Kod drugih napor koncentracije može uzrokovati teškoće u interpretaciji teksta. Riječi i tekst mogu izgledati kao da se kreću po stranici ili kao da se ljuljaju.

Svako ko ima teškoće sa čitanjem, treba jače da se koncentriše da bi ispravno interpretirao tekst i zapamtio pročitano. Sve što smeta koncentraciji, na primjer vizuelna prepreka, povećava problem. Crni otisak na bijelom papiru uzrokuje poteškoće. Bijeli papir, posebno ako je sjajan, može da utiče na vid. Napor uzrokovan vizuelnim preprekama se može ublažiti, ako tekst oblikujemo adekvatno za osobe s disleksijom.

Nabrojaćemo jednostavna upustva koja pomažu svakome da od čitanja ima najviše koristi.


Oblikovanje teksta
Pišite u kratkim rečenicama. Izbjegavajte velike tekstualne cjeline, pišite u kraćim odlomcima.

Slova i znakovi
Trudite se da veličina slova bude 12 pt ili više. Nemojte upotrebljavati manja slova od 11 pt. Povećajte razmak između slova i redova. Upotrebljavajte podebljana ili istaknuta slova, izbjegavati kosa slova i podvučen tekst. Izbjegavajte podvlačenje naslova ili nizova riječi, to može uzrokovati vizuelno spajanje riječi.

Izgled teksta
Nek redovi budu poravnati na lijevoj strani, izbjegavati obostrano poravnjavanje. Uvlačite pojedine redove teksta da biste razdijelili tekst u manje cjeline. Trudite se da koristite numerička nabrajanja u odvojenim redovima, a ne u kontinuiranom nizu. Odvajajte rečenice dvostrukim razmakom. Ne počinjite rečenicu na kraju reda. Upotrebljavajte široke margine. Pišite naslove i podnaslove.  Ostavljaje prazan red između odlomaka.

Prezentacija – informacije
Upotrebljavajte papir u boji umesto bijelog. Oblikovanje stranica treba da bude jednostavno. Pozadinska grafika može tekst učiniti teško čitljivim. Ne upotrebljavati mnogo različitih fontova.

Oglasne table
Oglase u javnim prostorijama je lakše čitati ako je tekst otkucan i ako je u boji.

Dodatna upustva za prezentaciju informacija
Leci su idealni za objašnjenje nekog procesa ili postupka. Grafički prikazi bolje ističu neke informacije. Treba dati objašnjenja kartica i dijalektnih riječi. Na početku teksta treba staviti sadržaj, a na kraju indeks.  



"Ova aktivnost realizovana je u okviru projekta Ključ SamstalnOStI, a koji UMHCG realizuje uz finansijsku podršku od strane Glavnog grada Podgorice"

Izvor: Portal Logoped

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 24 avgust 2023 11:19

Horor u rumunskim domovima za njegu

Dvoje ministara podnijelo ostavke zbog skandala u ustanovama za stare i osobe s invaliditetom

Nakon što je primila uznemirujuće tekstualne poruke od mladića koji je bio zabrinut zbog uslova u kojima njegov prijatelj živi u domu za socijalnu njegu u centralnoj Rumuniji, Georgiana Pašku je sprovela nenajavljenu inspekciju te ustanove.

„Na početku, bili smo prilično sigurni da tamo nema ničega”, rekla je Pašku, program menadžerka u Centru za pravne resurse, grupi za zaštitu prava. Rekla je da su državne vlasti dan ranije izvršile inspekciju doma za starije i osobe s invaliditetom i da nisu uočili nikakve probleme.

Ali ono što su ona i njene kolege otkrile u domu u naselju Bardešti, kako je rekla, bilo je „skandalozno,  nehumano”.

„Tamo je bila veoma mlada žena koja je djelovala neuhranjeno, nije se pomjerala, uopšte nije govorila, ležala je na podu podruma”, ispričala je za agenciju Asošiejtid pres (AP). „Tu je bila i druga mlada žena, plakala je i molila za vodu”.

Ta nevladina organizacija je otkrila da je šest stanara krajem jula živjelo u skučenom, prljavom podrumu Malog Doma Min, okruženog građevinskim materijalom, uz još 23 osobe koji su živjele na spratovima iznad. Četvoro stanara s teškim invaliditetom ležalo je na dušecima “zaprljanim fekalijama, urinom i krvlju, s muvama na njima, i nisu mogli da se brane i da traže pomoć”, kazali su.

Tim od troje ljudi iz Centra za pravne resurse odmah je pozvao hitne službe, a policija i ambulantne ekipe su stigle, ali su čak i oni zatražili pomoć, rekla je Pašku. Nešto kasnije, jedan stanar je Pašku uputio ka onome što ona opisuje kao malu „izolovanu sobu, sa samo krevetom unutra”, gdje je dvoje stanara živjelo bez „vještačkog ili prirodnog svjetla”.

Nalazi ove NVO su pokrenuli sudsku istragu i uslijedili su nakon sličnih otkrića u drugim privatnim ustanovama, navodi AP. Do sada su dva člana vlade prisiljena da podnesu ostavke zbog onoga što rumunski mediji nazivaju skandalom sa „domovima horora”.

AP piše da je ovo najnovije u nizu uznemirujućih otkrića koja su postala glavne vijesti u lokalnim medijima i istakla uticaj korupcije na socijalno ranjive osobe u Rumuniji, koja se pridružila Evropskoj uniji (EU) 2007.

Jedan od glavnih uslova za pristupanje Rumunije EU bio je da se suzbije endemska korupcija, ali ona je i dalje jedna od najkorumpiranijih članica bloka, prema indeksu organizacije Transparensi internešnal.


Početkom jula, policijske racije u tri odvojena doma za njegu u okrugu Ilfov blizu Bukurešta takođe su otkrile široko rasprostranjeno zlostavljanje i zanemarivanje starijih i osoba s invaliditetom. Pojavile su se slike stanara vezanih za krevete u prljavim sobama, neki sa znakovima fizičkog zlostavljanja i izgladnjeli.

U tim slučajevima, rumunska Agencija za suzbijanje organizovanog kriminala (DIICOT), saopštila je da su se dvije organizovane kriminalne bande, optužene za trgovinu ljudima i druga krivična djela, formirane 2020.  kako bi “eksploatisale ljude s invaliditetom ili u ranjivim situacijama”. Tužioci su rekli da su stanari bili izloženi neplaćenom radu putem prisile, kao i fizičkom nasilju, i da nisu dobijali dovoljno hrane.

Tužioci su pokrenuli krivičnu istragu i saopštili da ima više od 20 osumnjičenih u tom slučaju.

DIICOT je privela troje ljudi nakon saznanja o Malom Domu Min, za koji tvrdi da je formirao kriminalnu grupu 2020. „radi izvršenja krivičnog djela trgovine ljudima”, i da su stanari bili podvrgnuti „nehumanom i ponižavajućem tretmanu” putem fizičke i mentalne agresije.

Korisnici doma su eksploatisani pod maskom udruženja koje je prisvajalo njihova socijalna davanja ili novac koji su im slali prijatelji i rođaci, rekli su tužioci. Umjesto da novac ide na njegu stanara, uglavnom je išao „u korist članova grupe”.

Dvoje lokalnih zvaničnika je otpušteno zbog ovih otkrića i vlasti su zatvorile dom.

Doru Konstantin, portparol službi za socijalne usluge okruga Mureš, potvrdio je za AP da je su inspektori pregledali Mali Dom Min dan prije otkrića NVO, ali je rekao da nisu ništa pronašli „jer nisu imali pristup podrumu zgrade”.

„Ni sada ne mogu da vjerujem da se nešto ovakvo moglo dogoditi u našem okrugu”, dodao je.


Nacionalna
sramota

Predsjednik Klaus Johanis nazvao je otkrića „nacionalnom sramotom” i rekao da se moraju preduzeti mjere da se „zlo sasiječe u korijenu”.

Jedan od rukovodilaca doma za njegu u okrugu Ilfov, kako tvrdi DIICOT, trošio je novac stanara na prostitutke, drogu i zabave. On je, takođe, pod istragom Nacionalne direkcije za suzbijanje korupcije zbog zloupotrebe položaja. Direkcija zbog korupcije istražuje i dva socijalna inspektora koji su dali pozitivan izvještaj nakon provjere u njegovom domu u maju.

Ministarka za porodicu Gabrijela Firea, koja je navodno blisko povezana s upravnikom doma za njegu, primorana je da podnese ostavku zbog skandala, kao i ministar za rad Marius Budai. Oboje su negirali da su bili upoznati s problemima u domovima.

Alin Mituca, rumunski zakonodavac u Evropskom parlamentu, pitao je Evropsku komisiju u julu da li namjerava da istraži problem zlostavljanja u rumunskim domovima za njegu, koji, kako je rekao, direktno krši Povelju o osnovnim pravima bloka. Odgovorni rumunski organi su, kako je Mituta rekao, „bili obaviješteni o ovim problemima, ali nije preduzeta nikakva akcija”.

Portparolka Evropske komisije Anita Hiper navela je u saopštenju koje je juče poslala AP-u da je Komisija „duboko zabrinuta zbog ovog slučaja, jer nema mjesta za zlostavljanje ranjivih ljudi u EU i dodala da ne može da komentariše istrage koje su u toku.

AP piše da su nedavna otkrića takođe ponovo probudila sjećanja na vrijeme rumunskih sirotišta iz dona komunizma koja su dospjela u centar svjetske pažnje nakon što je predsjednik Nikolae Čaušesku pogubljen 1989. Početkom 1990-ih, širom svijeta su prikazivane slike hiljada djece napuštene u sirotištima gdje su živjela u nehigijenskim uslovima.

Bjanka Albu, rumunska istraživačka novinarka koja je prva izvijestila o domovima za njegu u okrugu Ilfov prije šest mjeseci zajedno s kolegom Ovidiu Vangeleom, rekla je da njihov izvještaj prvobitno nije privukao „nikakvu pažnju lokalnih ili nacionalnih vlasti”. Ona se boji da se „ovi problemi dešavaju širom” Rumunije.

„To je kao bolest”, rekla je.

Premijer Marsel Čolaku je prošle nedjelje izrazio zahvalnost nevladinim organizacijama koje su „otkrile zloupotrebe u sistemu socijalne zaštite”.

„Očigledno je da je rumunskoj državi potrebna pomoć. Treba da zatvorimo ovo poglavlje zloupotreba”, rekao je Čolaku.

 

Izvor: Portal Vijesti.me

Pripremio: Ivan Čović

Strana 19 od 87

Back to top