Disability info
Javni poziv za dodjelu grantova za projekte zapošljavanja OSI
Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) objavio je Javni poziv za dodjelu milion eura iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.
Kako je saopšteno iz Zavoda, Javni poziv je objavljen juče, a krajni rok za predaju prijedloga projekata je 10. februar 2023.
„Grant šemom se dodjeljuju sredstva iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju za finansiranje projekata, pravnim i fizičkim licima koji doprinose unaprjeđenju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, u ukupnom iznosu od milion eura“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su ciljna grupa Javnog poziva osobe s invaliditetom (OSI) s evidencije nezaposlenih, kojima je status utvrđen propisima iz oblasti obrazovanja i o penzijskom i invalidskom osiguranju ili o boračko-invalidskoj zaštiti, kao i na osnovu rješenja nadležne Komisije za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda.
Iz ZZZCG su rekli da je cilj Javnog poziva unaprjeđenje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI na teritoriji Crne Gore.
„Posebni ciljevi programa su prevencija socijalne isključenosti OSI, povećanje stručnih i radnih kvalifikacija osoba s invaliditetom, kao i brže uključivanje u radne i društvene procese, povećanje stepena uključenosti žena s invaliditetom na tržište rada i povećanje stepena uključenosti mladih s invaliditetom na tržište rada“, precizirali su iz Zavoda.
Kako su dodali, ciljevi programa su i uspostavljanje partnerstava između poslodavaca i licenciranih organizatora programa obrazovanja odraslih, u aktivnostima koje doprinose povećanju zaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta za OSI, podizanje svijesti javnosti, a prije svega poslodavaca, o radnim kapacitetima OSI, kao i o mogućnostima i benefitima zapošljavanja tih osoba.
Iz Zavoda su kazali da očekuju da će u projekte odobrene u okviru Javnog poziva biti uključeno najmanje 160 OSI, a od tog broja najmanje 40 odsto žena i najmanje pet odsto uključenih mladih s invaliditetom.
„Najmanje 90 odsto učesnika projekta će uspješno pohađati programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, a tokom trajanje projekta će biti zaposleno najmanje 60 odsto učesnika i realizovano najmanje 50 odsto projekata koji za rezultat imaju zapošljavanje nakon projekta“, ističe se u saopštenju.
Iz ZZZCG su objasnili da pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja u okviru svojih konstitutivnih akata ili akata projektnih partnera imaju jasno definisanu aktivnost koju predlažu u projektu.
Na ovom Javnom pozivu, kako su istakli, nemaju pravo učešća pravna i fizička lica kojima su dodijeljena sredstva za realizaciju projekata zapošljavanja OSI po Odluci Upravnog odbora od 24. novembra 2022.
Izvor: Portal RTCG
Pripremio: Ivan Čović
NAJAVA: UMHCG ORGANIZUJE ŠKOLU LJUDSKIH PRAVA OSI ZA PREDSTAVNIKE/CE PREGOVARAČKIH STRUKTURA
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Školu ljudskih prava osoba s invaliditetom (OSI) za predstavnike/ce pregovaračkih struktura, u periodu 28 - 30. novembra 2022, u hotelu Princess, u Baru.
Školu će zvanično otvoriti izvršna direktorica UMHCG-a Marina Vujačić i v.d. generalni direktor Direktorata za evropske fondove u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović.
Škola se organizuje s ciljem unaprjeđenja znanja predstavnika/ca pregovaračkih struktura o ljudskim pravima OSI, kako bi se ona na adekvatan način reflektovala u planovima za sprovođenje pregovaračkih poglavlja s fokusom na poglavlja 5 - Javne nabavke, 18 – Statistika, 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, i ključnim dokumentima koja Crna Gora treba da usvoji i uskladi s EU direktivama i praksama. Zasnivaće se na principima neformalnog učenja, i pored predavanja, sadržaće i diskusije, prezentacije i različite druge interaktivne metode koje omogućavaju visoku participativnost učesnika/ca.
Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI, koji UMHCG realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Održan je sastanak članova dva odbora s predstavnicima Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Saveza slijepih Crne Gore
Članovi Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, održali su u utorak, 22. novembra 2022, zajednički sastanak s predstavnicima Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Saveza slijepih Crne Gore (SSCG), na temu Zaštita prava djece s invaliditetom i njihovih porodica.
Sastanku, koji je održan na inicijativu UMHCG-a, prisustvovali su: izvršna direktorica UMHCG-a Marina Vujačić, koordinatorka projekta Roditeljstvo = za sve Aleksandra Pavićević, izvršni direktor SSCG Goran Macanović, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Srđan Pavićević, zamjenik predsjednika Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Dejan Đurović, predsjednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Božena Jelušić, članica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Tamara Vujović i poslanica Jovanka Bogavac, koja je i članica Ženskog kluba Skupština Crne Gore.
Na sastanku je bilo riječi o važećoj zakonskoj regulativi u oblasti zaštite prava djece i porodičnog života, kao i o načinima, modelima i mogućnostima promjene i unaprjeđenja određenih zakonskih rješenja, koja se odnose na zaštitu prava djece s invaliditetom i na zaštitu porodice.
Takođe, razmijenjene su važne informacije koje su od značaja za proces javnog zagovaranja izmjena zakonskih rješenja, koje bi mogle dovesti do promjena u postupanju nadležnih institucija koje se bave obrazovanjem, socijalnom i dječjom zaštitom.
Predstavnici UMHCG-a i SSCG su upoznali prisutne predstavnike/ce skupštinskih odbora s projektom Roditeljstvo = za sve, koji realizuju uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja. Istakli su da navedeni projekat ima za cilj da doprinese smanjenju rizika od zlostavljanja i zanemarivanja, te prevenciji izmještanja iz primarne porodice i prevenciji institucionalizacije u ustanovama socijalne i dječje zaštite djece s invaliditetom i djece čiji roditelj ili staratelji imaju invaliditet. Ukazano je na potrebu izmjene pojedinih zakonskih rješenja u oblastima zaštite prava djece i porodičnog života, a u cilju omogućavanja posebne finansijske podrške, kao podsticaja za roditelje s invaliditetom.
Takođe su informisali prisutne o sastancima koji će biti održani sa predstavnicima resornih ministarstava, te da će o ishodu istih, obavijestiti članove nadležnih skupštinskih odbora. U vezi s navedenim, predloženo je da se, u zavisnosti od ishoda razgovora u resornim ministarstvima, razmotri mogućnost održavanja konsultativnog saslušanja.
Pored navedenih, predstavnici UMHCG su sugerisali da dva odbora zajednički iniciraju konsultativno saslušanje ministara rada i socijalnog staranja, pravde, zdravlja i ministra za ljudska i manjinska prava, na temu roditeljstva i porodičnog života.
Na kraju, predstavnici/ce Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje su se saglasili da će pružiti punu podršku konkretnim zakonskim inicijativama, u odnosu na temu koja je bila predmet razgovora na sastanku, a koje bi mogle da dovedu do izmjena i unapređenja zakonskih rješenja iz oblasti zaštite prava djece s invaliditetom i njihovih porodica.
Izvor: Skupština Crne Gore
Priredila: Aleksandra Pavićević
NEOPHODNI ADEKVATNIJI MEHANIZMI PROPISIVANJA I ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I DJEVOJČICAMA S INVALIDITETOM
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama poziva nadležne institucije da pristupe izmjenama zakonodavstva, kako bi se na adekvatan način garantovala žaštita žena, djevojaka i djevojčica s invaliditetom koje su žrtve nasilja, ali i da pristupi primjeni drugih sistemskih politika, kako se ove kategorije žrtvi nasilja ne bi suočavale s fizičkim, administrativnim i proceduralnim preprekama prilikom prijave nasilja. Iako se često u javnom diskursu čuju ocjene da je zakonodavstvo u oblasti zaštite žena od nasilja dobro, ali je praksa neadekvatna, odnosno sistem nedjelotvoran, to nije slučaj kada su u pitanju žene s invaliditetom koje su žrtve nasilja jer je praksa dodatno pogoršana upravo neadekvatnim zakonskim rješenjima i odsustvom specijalizovanih obuka za nadležne institucije i pružaoce usluga. Pritom, ovdje mislimo i na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, na Krivični zakonik, Porodični zakon, i u krajnjem na Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, dok politike u oblasti invaliditeta uopšte i ne tretiraju nasilje nad osobama s invaliditetom kao fenomen i neusklađene su s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, koju je još 2009. ratifikovala Crna Gora. Jedini dokument koji direktno prepoznaje žene s invaliditetom je Strategija za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju njihove jednakosti, ali ni on ne prepoznaje, niti tretira pitanje nasilja nad njima.
Naime, institucije moraju uspostaviti adekvatniji sistem za prepoznavanje, procesuiranje i zaštitu žrtava s invaliditetom, kao i evidencije i statistiku o nasilju nad njima u okviru jedinstvene statistike o nasilju nad djevojčicama i ženama. Institucije ne shvataju ozbiljno, ne prihvataju i često i negiraju nasilje koje se dešava nad ženama s invaliditetom, pa ga dovoljno i ne istražuju, niti pružaju adekvatnu pomoć ženama s iskustvom nasilja ili njihovoj djeci koja su svjedočila nasilju, ili često i sama bila žrtve, zbog čega oni nerijetko dugotrajno trpe nasilje i bivaju i viktimizovani.
Istraživanja sugerišu da su žene s invaliditetom vjerovatnije izložene nasilju u porodici, emocionalnom zlostavljanju i seksualnom nasilju od žena bez invaliditeta. Takođe, neke studije pokazuju da žene s invaliditetom mogu vjerovatnije doživjeti nasilje ili zlostavljanje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera u poređenju sa ženama bez invaliditeta. Žene s invaliditetom, takođe, se mogu osjećati izolovanije i osjećati se kao da nijesu u mogućnosti da prijave zlostavljanje ili mogu živjeti u uvjerenju, ili zaista biti zavisne od nasilnika zbog njege koju od njih dobijaju.
Međutim, i žene s invaliditetom, ali i sve druge kategorije OSI, posebno one s fizički uočljivim oštećenjima, ili psihosocijalnim i intelektualnim invaliditetom mogu, i od šire sredine i društva, trpjeti neke oblike nasilja, posebno psihičkog i emotivnog, odnosno vrijeđanja, omalovažavanja, degradiranja i osporavanja različitih uloga, kako zbog rasprostranjenosti negativnog jezika i terminologije, a koji asocira ili se direktno odnosi na invalidnost, kao lično svojstvo, često ga poistovjećujući s umanjenom sposobnošću ilii nesposobnošću, tako i drugih vidova degradirajućeg postupanja, omalovažavanja i kazne. Dakle, može se zaključiti da djevojčice i žene s invaliditetom nijesu “pošteđene” nijednog oblika nasilja, već neki od “standardnih” oblika kada su ove kategorije u pitanju poprimaju specifične manifestacije i načine ispoljavanja (omalovažavanje i vrijeđanje zasnovano na negativnom jeziku invalidnosti, zanemarivanje ili zadržavanje pružanja pomoći/podrške, manipulacija medikamentima, ekonomska eksploatacija i uskraćivanje prihoda i imovine, ograničavanje kretanja između ostalog i kroz uništavanje ili ograničavanje pristupa opremi i pomagalima, ali i sredstvima komunikacije, i ličnim dokumentima i dr), te samim tim zahtijevaju specifična znanja u cilju prepoznavanja i pružanja podrške žrtvi i svjedocima nasilja od strane nadležnih službi i institucija.
Dodatno, one često i u primarnoj porodici budu maltretirane, zapostavljene i zanemarene. Pored navedenih, posebno specifična vrsta nasilja prema ženama s invaliditetom je prisilna medikalizacija, sterilizacija i prisilni abortusi, dok neke žene i steknu invalidnost kao posljedicu nasilja. Međutim, sistem ukoliko i sam ne podržava ovakve radnje prećutno ih odobrava usljed jako negativnog odnosa prema ženama s invaliditetom, i brojnih predrasuda zasnovanih na njihovom polu, rodu i invaliditetu, odnosno kombinaciji ovih ličnih karakteristika.
Dakle, dodatno otežavajuća okolnost prepoznavanja i svjesnosti o nasilju, pa i prijave nasilja, leži u činjenici pogrešnog odnosa prema invaliditetu, kako od strane same žrtve nasilja, tako i od strane počinioca ili počinilaca nasilja, ali i što je dodatno opasno pružalaca usluga u oblasti zaštite od nasilja, nadležnih institucija, i cijele javnosti. Takođe, žene s invaliditetom su posebno ugrožene i zbog činjenice da su često zavisne od pomoći i podrške nasilnika, i da se plaše ostati na ulici ukoliko ga napušte, dok država ostaje pasivna i bez adekvatnih sistema podrške: skloništa, kriznih centara, specijalizovanih usluga i dr. One ga ne prijavljuju i zbog straha od gubitka povjerenja, osude okoline i česte viktimizacije i marginalizacije, ali i usljed ekonomske zavisnosti od nasilnika i nedostatka usluga podrške za život u zajednici u oblasti socijalne zaštite.
Procedura prijave nasilja od strane osoba s invaliditetom, pa svakako i djevojčica i žena s invaliditetom često je otežana zbog nepristupačnosti fizičkog okruženja i institucija: centara za socijalni rad, policije, tužilaštva i sudova, zatim nepristupačnih procedura i mehanizama prijave, a onda i neprimjenjivanja proceduralnih adaptacija u postupku od strane nadležnih službi. S jedne strane u postupcima se invalidnost često ne razmatra kao otežavajuća okolnost, i ne kvalifikuje počinjeno djelo na adekvatan način, dok se s druge strane prema žrtvi s invaliditetom predstavnici nekih institucija ponašaju na način što omalovažavaju žrtvu, njen iskaz i vjerodostojnost iskaza, često vrijeđaju žrtvu načinom obraćanja i diskriminišu je i na druge načine čak i do nivoa zastrašivanja žrtve.
U tom smislu, želimo ohrabriti žrtve i osobe koje svjedoče nasilju, posebno djevojčice i žene s invaliditetom da nam se obrate za psihološku i pravnu pomoć koju UMHCG pruža, dok ćemo u narednih 16 dana sprovoditi i kampanju na društvenim mrežama i u direktnoj komunikaciji s korisnicama usluga. UMHCG je u okviru projekta Ćutanje nije opcija! Izradilo i distribuiralo i Džepni vodič za žene s invaliditetom s iskustvom nasilja, koji je dostupan in a linku. Aktivnost je podržana kroz projekat koji je finansijski podržalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja kroz konkurs za NVO.
S druge strane, pozivamo državu da umjesto pasivne uloge, preuzme aktivnu ulogu, a sve nadležne intitucije i pojedince na jačanje svijesti i kapaciteta, ali i promjenu pristupa i jačanje mehanizama zaštite, i podrške žrtvama nasilja.
Dakle, zaštita od nasilja nad ženama i zaštita od nasilja u porodici je višestruk i jako složen proces kojem mora adekvatno odgovoriti cijelo društvo i sistem: adekvatnim politikama i sankcijama, snažnim zagovaračkim aktivnostima i podizanjem i promjenom svijesti, osudom nasilja i osnaživanjem žrtava da isto prepoznaju, da ga ne prihvataju kao logičan i jedini slijed stvari, da ga ne trpe zbog straha od posljedica, i potencijalno oštećenih strana (djece), i da isto prijave, kao i rehabilitacijom i reintegracijom žrtava nasilja, i svjedoka nasilja, odnosno onih s iskustvom nasilja, ali i počinilaca nasilja.
Marina Vujačić
NAJAVA: UMHCG ORGANIZUJE RADIONICU O PRAVIMA ŽSI ZA PREDSTAVNIKE/CE INSTITUCIJA ORGANA NA LOKALNOM I NACIONALNOM NIVOU O PRAVIMA ŽSI
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje radionicu o pravima žena s invaliditetom (ŽSI) za predstavnike/ce institucija i organa na lokalnom i nacionalnom nivou. Radionica će se održati 6. juna 2022, u hotelu Voco, u Podgorici.
Radionica se organizuje s ciljem unapređenja nivoa znanja donosilaca odluka i kreatora politika o ljudskim pravima žena s invaliditetom i njihovoj adekvatnoj integraciji u nacionalne politike u oblasti rodne ravnopravnosti i invaliditeta.
Radionica će biti u interaktivnom formatu, a na njoj će biti obrađene sljedeće teme: Modeli pristupa invaliditetu, Međunarodne garancije prava žena s invaliditetom, Intersektorski pristup pitanjima prava žena s invaliditetom i njegova primjena u Crnoj Gori.
Aktivnost se realizuje kroz projekat FRIDA – Feminizam, ravnopravnost, invaliditet, dostojanstvo – afirmacija koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava u okviru konkursa za NVO u oblasti rodne ravnopravnosti za 2021.
ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE DA PREKINE S PRAKSOM NEODGOVORNOG ODNOSA PREMA OSOBAMA S INVALIDITETOM I NJIHOVIM POSLOVDACIMA
Višemjesečnim kašnjenjem u isplatama subvencija poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, koje je izazvano potpunom pasivnošću Zavoda za zapošljavanje, nanosi se direktna šteta osobama s invaliditetom, ali zasigurno i njihovim poslodavcima, kako trenutnim, tako i potencijalnim.
Naime, već više od 10 mjeseci Zavod kasni u isplatama subvencija, kako zarada, tako i asistencije u radu i sredstava za opremu i prilagođavanje radnih mjesta. Na ovaj način sprovodi se negativna kampanja koja produbljuje i podstiče ionako dominantno negativne stavove o osobama s invaliditetom koje su na tržištu rada. Na taj način demotivišu se same osobe s invaliditetom jer i njima kasne zarade od strane poslodavaca, od kojih neki i nijesu u mogućnosti da redovno izvršavaju svoje obaveze prema zaposlenim OSI. Dodatno obeshrabruju se i predstavnici organizacija osoba s invaliditetom da sprovede aktivnosti promocije Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja lica sa invaliditetom, kako bi podstakli što veći broj poslodavaca da zapošljavaju OSI.
Konkretno Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Zavod duguje 84.890,81€, a nema ni naznaka kada će ta sredstva biti isplaćena. Svakako, mi smo samo jedan od velikog broja poslodavaca kojima Zavod duguje sredstva, dok zasigurno znamo da imaju onih koji su otkazali ugovore o radu zaposlenim OSI, ili im jednostavno nakon isteka ugovora potpisanog na određeno vrijeme isti nijesu produžili. Na taj način brojni poslodavci nijesu ni pružali nikakav vid obrazloženja osobama s invaliditetom zašto neće potpisati novi ugovor.
Pored svega navedenog, Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne pokazuje nikakav vid interesovanja u praćenju primjene zakona, pa kao i više puta do sada ostajemo sami u borbi za svoja prava. Takođe, nemamo informaciju kada će novi Zakon biti usvojen i upućen na dalju proceduru posebno imajući u vidu da je taj proces prolongiran godinama.
Dodatno, u izbornoj godini, i politički nestabilnoj situaciji ostaje neizvjesno do kada će sve ovo trajati, posebno imajući u vidu obimnost dokumentacije i činjenicu da je sigurno više vremena potrebno čak i onima koji bi posvećeno radili ovaj posao. Pitamo se da li bi direktoru Zavoda za zapošljavanje bilo prihvatljivo da više mjeseci ne primi zaradu i da li bi se solidalisao s osobama s invaliditetom time što bi se, na primer, i on odrekao svoje zarade. Ipak, sigurni smo da to takve situacije ne bi moglo doći, posebno u zemlji gdje i dalje preovladava političko zapošljavanje i borba za fotelje.
umhcg@t-com.me 067801761 @UMHCG
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. 069385981 @UMHCG
@umhcg_aydm
Sport kao prostor gdje spoznaješ sebe i svoje mogućnosti
Crna Gora u kontinuitetu učestvuje na paraolimpijskim igrama od Pekinga 2008. do Tokija 2021. U paraolimpijskom pokretu Marijana Goranović će ostati upamćena kao jedina sportistkinja koja je objedinila tri paraolimpijska ciklusa. Ali, put do uspjeha najuspješnije crnogorske paraolimpijke nije bio lak, a sada je drugačije.
„Nemam prepreka. Možda kad bih vratila film unazad, bilo je teško u početku, ali ne zbog toga da je mene nešto sprečavao moj invaliditet, teško je bilo jer nismo imali uslova. Kako su se nizali rezultati tako su se i uslovi poboljšavali“ – objašnjava za PRIME redakciju Marijana Goranović, atletičarka u kategoriji F41.
Danas Marijana svoj život ne može zamisliti bez svakodnevnog treninga.
„Nekako mi je popunjen dan kad znam da sjutra kad se probudim, posle posla idem na trening. To me puno ispunjava, nekako se ljepše osjećam. Sport je sastavni dio života. Sport ti omogućava da upoznaš prvenstveno samog sebe, u stvari upoznaš sebe u tom smislu koliko ti u stvari možeš i da ono nemoguće postaje moguće ako to stvarno želiš“ – zaključuje Goranović.
Predsjednik Paraolimpijskog komiteta, Igor Tomić u radu prati crnogorske paraolimpijace od početnih koraka do, kako on kaže, neslućenih visina i osvajanja velikih svjetskih odličja. Dodaje da je taj proces težak i zahtjevan ali ujedno i lijep i motivirajući.
„Osobe sa invaliditetom, moje iskustvo govori, i sportisti sa invaliditetom to nose na svoj specifični način i oni su ti koji nas, koji radimo sa njima, motivišu da dođemo do situacije da u toj težini, u tom zahtjevu, nađemo ono veliko, ne samo sportsko i rezultatsko, nego i ljudsko i profesionalno zadovoljstvo“ – govori sagovornik PRIME redakcije.
Dodaje da svih ovih godina nisu stremili samo ka dobrim sportskim rezultatima nego su se trudili da društvu pošalju poruku - da se svi moramo oslanjati na naše mogućnosti.
„Mi smo neko ko je, zaista kao pokret, čini mi se dao dobar pečat i razvoj inkluzivnog društva i sistema u Crnoj Gori. Svaka naša poruka, svaka naša medalja, da li dolazi sa paraolimpijskih igara, imali smo ove godine i paraolimpijsku medalju jednog brilijantnog Filipa Radovića u stonom tenisu, pregršt evropskih odličja, je usmjerena na svako novo dijete sa invaliditetom da svoj smisao nađe u svojim mogućnostima i prostoru koji može biti sport, a i ne mora sport ili neka druga branša života, ali da bude, što je vrlo važno svjestan svojih mogućnosti, da ih valorizuje i da sebe kao ličnost uvijek nadograđuje“ – zaključuje predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Na humanitarnoj dječijoj trci „Podgorica trči”održanoj u oktobru 2021. godine, učestvovalo je oko 400 djece, a organizator Igor Majer objašnjava zbog čega je ovo za njega bila posebna trka.
„Na toj trci je između ostale djece trčao jedan dječak sa Daunovim sidromom i to je za mene jedan poseban događaj. U jednom smislu malo poražavajuće zato što je majka tog dječaka mene pitala da li on smije da učestvuje. Ja bih nekako volio da tog dječaka nisam ni primjetio, nego da on bude dio druge djece i da ja ne moram da znam da je on tu. Naravno da bih volio i još bi mi draže bilo da sam ga primjetio među svom tom djecom. Siguran sam da će on biti pokretač mnogih nekih lijepih trenutaka koji će u narednim godinama da se dešavaju i na toj dječijoj trci“ – kaže sagovornik PRIME redakcije.
Osnivač Multisport akademije Majer se nada da će narednih godina i drugi roditelji da uvidjeti da ima mjesta za svu djecu, te da su sva djeca ista.
„Vjerujem da osobe sa bilo kojom vrstom invaliditeta, kojima se bilo koji događaj u mojoj lepezi događaja koje organizujem dopadne, da izraze bilo kakvu vrstu simpatije ili želje da učestvuju, da ćemo vrlo jednostavno i brzo da se dogovorimo i eto neke eventualnosti da prilagodimo“ – zaključuje Majer.
Milica Radovanović
Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.
Na linku možete pogledati video formu članka.
NAJAVA: UMHCG organizuje jednodnevnu Radionicu o modelima pristupa invaliditetu i antidiskriminatornom zakonodavstvu u Kotoru
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do prava OSI organizuje jednodnevnu Radionicu za zaposlene u sudstvu, tužilaštvu, inspekcijskim organima i organima policije o modelima pristupa invaliditetu i antidiskriminatornom zakonodavstvu. Radionica će biti organizovana 14. juna 2022, u Omladinskom klubu, u Kotoru.
Cilj Radionice je unaprjeđenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, a naročito prilikom planiranja, ostvarivanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, čime će se, između ostalog, uticati na poboljšanje kvaliteta života OSI. Ovo je treća Radionica koje će se organizovati a sve s ciljem obuhvatanja što većeg broja zaposlenih u pomenutim institucijama.
Planirano je da se na Radionici obuhvate neke od sledećih tema: modeli pristupa invaliditetu i njihov uticaj na garancije i zaštitu prava OSI, izjednačavanje mogućnosti, proceduralne adaptacije, institutut besplatne pravne pomoći i načini komunikacije s OSI.
Učešće na Radionici mogu uzeti sudije/kinje, zaposleni/e u tužilaštvu, savjetnici/ce, inspektori/ke, zaposleni u organima policije iz opština Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, Tivat i Herceg Novi.
Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam pošalju prijave na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 10. juna u 15.00 časova. Za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.
Ovo je samo jedna od aktivnosti koju sprovodimo u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do prava OSI koji je finansijski podržan od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
NAJAVA: UMHCG ZAPOČINJE REALIZACIJU PROJEKTA ForUM za prava OSI
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) počinje sa realizacijom projekta ForUM za prava OSI u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Projektom se želi doprinijeti povećanju stepena učešća organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) u procesima donošenja odluka i kreiranja politika u vezi s evropskim integracijama u Crnoj Gori u narednih 12 mjeseci, kroz postizanje specifičnih ciljeva kojima se u narednih 12 mjeseci teži unapređenju kapaciteta najmanje 10 OOSI za javno zagovaranje za prava osoba s invaliditetom (OSI) na nacionalnom i lokalnom nivou u skladu s EU praksama, podizanju nivoa znanja kreatora politika i donosilaca odluka u oblasti EU integracija o OSI i njihovim pravima, i unapređenju nivoa znanja OOSI o evropskim iskustvima i praksama u vezi sa zaštitom i promocijom prava OSI i umrežavanju s evropskim OOSI.
Planirani ciljevi biće ostvareni realizacijom obuke za organizacije OSI i OSI o ljudskim pravima OSI i javnom zagovaranju za prava OSI na nacionalnom i lokalnom nivou u skladu s EU praksama, pružanjem besplatne pravne pomoći za OSI i OOSI, organizacijom Škole ljudskih prava OSI za predstavnike pregovaračkih struktura (s fokusom na poglavlja 5, 18, 19, 23, 24 i 28), zagovaranjem za definisanje statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom, i organizacijom Foruma za razmjenu iskustava crnogorskih i evropskih organizacija OSI i medijskom kampanjom.
Projektom će biti obuhvaćene organizacije osoba s invaliditetom (OOSI), osobe s invaliditetom (OSI), institucije koje se bave EU integracijama, pregovaračka struktura, Vlada Crne Gore, organizacije civilnog društva (OCD), mediji, građani i društvo u cjelini.
Realizacija projekta traje 12 mjeseci počev od 15. marta 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 53,856.02€.
NAJAVA: Besplatno pravno savjetovalište i besplatna pravna pomoć za osobe s invaliditetom i organizacije osoba s invaliditetom
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom (OSI) i organizacije osoba s invaliditetom (OOSI). Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.
Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja za OSI i OOSI. Na ovaj način će se omogućiti OSI i OOSI koje nemaju dovoljno pravnog znanja i kapaciteta da na adekvatan način ostvare ili zaštite svoja prava i doprinesu aktivnom sprečavanju negativnih posljedica.
Stranke se mogu obratiti Udruženju i tražiti informacije i/li iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata, ukoliko dostave na uvid i na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju, besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti ili zaštititi. Na taj način OSI i OOSI bivaju obaviještene ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo.
Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, svakog radnog dana (ponedeljak – petak). Komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h) ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me svakog radnog dana (po sopstvenom izboru zainteresovanih).
Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.