Kristian

Kristian

utorak, 15 oktobar 2019 06:59

Diskriminisali pedagoga s invaliditetom

ZAŠTITNIK U POSTUPKU PROTIV OŠ OLGA GOLOVIĆ U NIKŠIĆU UTVRDIO DA JE KANDIDATU UGROŽENO PRAVO JEDNAKOSTI

Zaštitnik konstatuje da je podnosilac pritužbe diskriminisana po osnovu invaliditeta u postupku zapošljavanja u JU OŠ Olga Golović bez objektivnog opravdanja, čime je propuštena i obaveza primjene posebnih mjera radi ubrzanja de fakto jednakosti osoba s invaliditetom

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je u postupku protiv OŠ Olga Golović u Nikšiću da je uprava te ustanove diskriminisala pedagoga po osnovu invaliditeta u postupku zapošljavanja u toj ustanovi bez objektivnog opravdanja. Zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković istakao je u mišljenju da je podnosilac pritužbe naveo da odluka ne sadrži obrazloženje, niti kriterijume na osnovu kojih je odlučeno kao u njenom dispozitivu.

- Kod činjenice da odluka o izboru kandidata nije obrazložena, a da izjašnjenjem nije dokazano da je prethodno radno iskustvo u ustanovama obrazovanja konstitutivni, stvarni i odlučni uslov za obavljanje posla radnog mjesta pedagog/škinja, niti su za tvrdnje o prednosti izabrane kandidatkinje iznijete činjenice i dokazi koji bi potkrijepili takve navode proizilazi da je OŠ Olga Golović propustila da dokaže da usled tog akta nije došlo do povrede jednakosti u pravima i pred zakonom. Zaštitnik konstatuje da je podnosilac pritužbe diskriminisana po osnovu invaliditeta u postupku zapošljavanja u JU OŠ Olga Golović bez objektivnog opravdanja, čime je propuštena i obaveza primjene posebnih mjera radi ubrzanja de fakto jednakosti osoba s invaliditetom. Zaštitnik ukazuje na obavezu poslodavca koji ima od 20 do 50 zaposlenih da zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom, odnosno koji ima više od 50 zaposlenih da zaposli najmanje pet odsto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Primjenom ove zakonske odredbe olakšava se ubrzanje de fakto jednakost i stvara radno okruženje koje je otvoreno, inkluzivno i pristupačno za osobe s invaliditetom - ističe zaštitnik.

Uprava škole se izjasnila u postupku da je izabrana kandidatkinja na predlog tročlane komisije sa kojim se usaglasila direktorica škole.

- Izabrana kandidatkinja zadovoljava sve uslove tražene konkursom, kao i podnosilac pritužbe, a tokom donošenja odluke tekao je poslednji (IV) klasifikacioni ciklus, koji je vrlo osjetljiv. Navode da je kandidatkinja imala duže radno iskustvo na poslovima pedagoga/škinje u osnovnoj školi, te se iz tog razloga komisija odlučila da je predloži za prijem u radni odnos po osnovu konkursa za pomenuto radno mjesto. Direktorica je iskoristila svoje diskreciono pravo i usaglasila se sa predlogom komisije. Kandidatkinja koje se žalila dolazila je na razgovor radi upoznavanja sa razlozima izbora protivkandidatkinje, te da nema bilo kakve diskriminacije. Po zakonu lica s invaliditetom imaju jednaka prava kao i druga lica, ali ne i veća, te da u konkretnom slučaju nije povrijeđen zakon. Razlog zbog kog kandidatkinja nije primljena u radni odnos nije invaliditet prijavljene kandidatkinje. Navode da u OŠ Olga Golović nema zaposlenih lica s invaliditetom, jer trenutno nema slobodnih radnih mjesta, da je škola u kontaktu sa organizacijama osoba s invaliditetom, te da je, u slučaju da iskrsne potreba, spremna dati šansu datom licu i primiti ga u radni odnos - navodi iz škole.

Ombudsman navodi da, imajući u vidu da u OŠ Olga Golović nije zaposlena nijedna osoba s invaliditetom, podsjećaju na primjenu posebnih mjera neophodnih za postizanje i ubrzavanje de fakto jednakosti osoba s invaliditetom.

Odluka o izboru po nevažećem zakonuZaštitnik navodi da je Odluka o izboru kandidata/kinje donijeta na osnovu čl. 82 sada nevažećeg Zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je važio i u trenutku donošenja odluke o izboru. Zaštitnik podsjeća da je javni konkurs objavljen 29.3.2019. godine, zbog čega se morao primijeniti kasniji zakon koji je važio u trenutku nastanka činjenično-pravne situacije, a radi zaštite načela pravne sigurnosti i vladavine prava.

- Zaštitnik podsjeća da obrazložena odluka omogućava učesnicima u postupku da saznaju razloge na kojima je zasnovana odluka i da odluče da li će odluku pobijati pravnim sredstvima kako bi zaštitili svoja prava. Obaveza je ustanova koje vrše javna ovlašćenja da o ishodu postupka u kojima se odlučuje o ostvarivanju nekog prava obavijeste lica o čijim pravima se odlučuje sa potpunim i jasnim obrazloženjem. U protivnom, drugačije postupanje ima za posledicu stvaranje pravne nesigurnosti i otežavanje pravnog položaja - navode u mišljenju.

Izvor: DN Dan

ponedeljak, 14 oktobar 2019 10:20

Radoviću srebro u Finskoj

Crnogorski stonoteniser Filip Radović osvojio je srebrnu medalju na međunarodnom turniru koeficijenta 20 u finskom Pajulahtiju. Radović je u subotu u finalnom meču poražen od drugog igrača svijeta, Dejvida Džejkobsa iz Indonezije 3:0.

On je u polufinalnom meču pobijedio je Francuza Matea Bohasa, sa kojim dijeli četvrto mjesto na Svjetskoj seniorskoj para stoniteniskoj rang listi, 3:0.

Takmičenje u grupi završio je u petak kao prvoplasirani, pobjedama protiv Sian Jin Sua iz Tajpeha 3:1 (11:9, 6:11, 11:5 i 11:6) i zvaničnog prvaka Azije, Indonežanina Kometa Akbara 3:1 (11:8, 11:9, 9:11 i 11:7) i izborio direktan plasman u četvrtfinale.

U četvrtfinalnom duelu, poslije nevjerovatnog preokreta, pobijedio je Francuza Žila De La Budonea 3:2.

Iskusni Francuz u petom setu imao je prednost od 9:4, ali je Radović uspio da napravi preokret i slavi 15:13.

Radović je kazao da je zadovoljan ostvarenim rezultatom u Finskoj.

“U finalu poražen sam od drugog igrača svijeta, od samog početka bio je dominantan. Nijesam uspio da nametnem svoju igru i pobijedio je potpuno zasluženo. Iza mene je dobar turnir, što je najbitnije, opravdao sam ulogu drugog nosioca turnira. Ostaje da se pripremim za turnir u Holandiji, od 1. do 3. novembra. Nadam se da ću održati formu do tada i da ću ga odigrati na sličnom nivou kao u Finskoj”, kazao je Radović agenciji MINA.

Radović je, nakon Evropskog prvenstva u Helsingborgu, došao do najboljeg plasmana u karijeri, u klasi S 10.

Crnogorski stonoteniser u Helsingborgu bio je srebrni u pojedinačnoj, dok je u ekipnoj konkurenciji, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem, osvojio bronzanu medalju.

Izvor: Agencija Mina

četvrtak, 10 oktobar 2019 10:57

UMHCG na sastanku u Evropskom parlamentu

U Briselu je 2. oktobra održan sastanak s predsjedavajućim Parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije poslanikom Vladimirom Bilčikom, kome su ispred UMHCG prisustvovale Marina Vujačić i Anđela Radovanović

Na sastanku je govoreno o usklađivanju zakonodavstva u Crnoj Gori s evropskim zakonodavstvom. Tom prilikom je naglašeno da se problemi garancija prava često odnosi na podzakonske akte kojima se, umjesto definisanja procedure za ostvarivanje prava, često definišu i prava osoba s invaliditetom, odnosno kategorije korisnika prava, a koji nijesu u skladu s UN Konvencijom o pravima OSI i evropskim propisima, zbog čega se u praksi prava ne mogu ostvarivati, odnosno veliki broj osoba s invaliditetom trpi diskriminaciju zasnovanu na procentu i vrstii oštećenja. Zbog navedenog, preporučeno je da se u procesu pristupanja pažnja obrati i na podzakonske akte, a ne samo zakone. 

Takođe, bilo je riječi i o neophodnim promjenama svijesti društva o osobama s invaliditetom kao građanima s jednakim pravima i obavezama, prije svega kroz koncept izjednačavanja mogućnosti, kako bi se i na taj način uticalo na ostvarivanje prava u punom obimu. 

Još jedna od tema sastanka ticala se finansiranja projekata kojima se pružaju usluge za osobe s invaliditetom, gdje se i u državama EU i u zemljama koje koriste pretpristupne fondove sredstva usmjeravaju na institucionalizaciju, umjesto na usluge podrške za život u zajednici, te da su u Crnoj Gori organizacije koje pružaju servise uslovljene da posjeduju licencu da bi uopšte mogle konkurisati za dobijanje sredstava, zbog čega je potrebno uticati na to da sredstva budu usmjerena u one projekte i servise koji će osobama s invaliditetom omogućiti samostalan, dostojanstven život s mogućnostima izbora različitih usluga. 

Poslanik Bilčik je naveo da je sastanak s predstavnicama UMHCG-a bio prvi sastanak s nekom delegacijom iz Crne Gore otkad je imenovan za predsjedavajućeg Odbora. Zahvalio je  na predstavljanju informacija o stanju ljudskih prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, zamolio za kontinuiranu komunikaciju i obavještavanje, i naglasio da će u svom radu nastojati da se bavi, između ostalog, i pitanjima koja su obuhvaćena tokom sastanka. 

Međunarodni stonoteniski turnir za osobe s invaliditetom, Podgorica open biće održan u subotu i nedjelju, a okupiće više od 60 stonotenisera, saopštili su organizatori.

Navodi se da se očekuje učešće takmičara iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja sa navećih evropskih, svjetskih takmičenja i Paraolimpijskih igara.

“Takmičenje će biti održano u kategorijama od 3-5 (osobe korisnici invalidskih kolica) i 6-10 (stojeći stav). Posebna inkluzivna vrijednost tog takmičenja je činjenica da će se u nedjelju biti odigran i prvi turnus redovnog juniorskog prvenstva Crne Gore u muškoj i ženskoj konkurenciji”, piše u saopštenju.

Za subotu je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, dok će u nedjelju biti odigran ekipni dio turnira.

Svečano otvaranje turnira u dvorani Sportsko kulturnog centra Univerziteta Crne Gore zakazano je za subotu u deset sati.

Organizatori turnira su Stonoteniski klub osoba s invaliditetom Luča, Stonotenski savez Crne Gore i Paraolimpijski komitet Crne Gore, a biće odigran pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih i Glavnog grada Podgorica.

Preuzeto s portala Agencija Mina 

četvrtak, 03 oktobar 2019 06:31

Janović: 50.000 eura za naše paraolimpijce

Crnogorski stonoteniseri, osvajači medalja na Evropskom prvenstvu (EP) za osobe s invaliditetom u švedskom Helsingborgu, dobiće premiju od 50 hiljada eura, saopštio je ministar sporta i mladih Nikola Janović.

On je juče priredio prijem za stonotenisere Filipa Radovića, Dejana Bašanovića i Luku Bakića, kao i za trenera Nikolaja Lupuleskua i predsjednika Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igora Tomića.

Crnogorska reprezentacija nastup na šampionatu završila je sa dvije medalje.

Radović je osvojio srebrno odličje u pojedinačnoj konkurenciji, a sa Bašanovićem i Bakićem bronzanu medalju ekipno.

Janović je kazao da Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih snažno pomažu razvoj sporta kod osoba s invaliditetom kroz finansijska izdvajanja za rad Paraolimpijskog komiteta, navodeći da su ona višestruko veća u odnosu na prethodni period.

“Rezultati naših paraolimpijaca nas obavezuju da i u narednom periodu nastavimo sa unapređenjem uslova za njihov rad”, rekao je Janović.

On je podsjetio da Crna Gora ima najveće premije u regionu i da se one uplaćuju direktno sportistima.

“Time kao država pokazujemo koliko vrednujemo rezultate koje ostvaruju naši reprezenti na prestižnim međunarodnim takmičenjima, a danas mi je posebno drago sto su premije ostvarili oni koji su sinonim posvećenosti, upornosti i istrajnosti”, rekao je Janović.

Sportisti Radović, Bašanović i Bakić i predsjednik Tomić zahvalili su se Janoviću na velikoj podršci i odgovornom odnosu koji Ministarstvo sporta i mladih pokazuje prema paraolimpijcima i njihovim rezultatima.

Oni su istakli da je veliki podrstrek za dalje uspjehe briga koju država u kontinuitetu pokazuje prema licima sa invaliditetom koja se bave sportom.

Preuzeto s portala Agencije Mina

Tražimo da Vlada i Ministarstvo javne uprave odustanu od predloženih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje uvode nova ograničenja i drastično smanjuju transparentnost institucija, suprotno međunarodnim standardima.

Umjesto da unaprijedi važeći Zakon, Vlada predlaže još gora rješenja kojima se urušava fundamentalno pravo garantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama.

Predloženim izmjenama uvodi se takozvana zloupotreba prava na pristup informacijama, i institucijama daje ogromno diskreciono ovlašćenje da, bez bilo kakvih kriterijuma, odbiju da objave informacije od javnog značaja. Prema Nacrtu, zahtjevi mogu biti odbijeni, jer su “nerazumni” ili ih je previše, ili iz bilo kog drugog razloga, kada su suprotni cilju i svrsi zakona, koji ni jednim članom nisu definisani.

Vlada, takođe, drastično sužava pojam informacije, ponovo ostavljajući na volju državnim organima da proizvoljno procjenjuju da li neki podatak jeste ili nije informacija od javnog značaja.  Ta odredba ozbiljno narušava kompletan sistem pristupa informacijama i u direktnoj je suprotnosti sa međunarodnim standardima, koji jasno ukazuju da se pravo pristupa informacijama odnosi na sve podatke koje institucije posjeduju.

Takođe, smanjuje se broj obveznika ovog zakona, pa Vlada predlaže da političke partije koje se dominantno finansiraju iz državnog budžeta, budu izuzete iz primjene ovog zakona.
Imajući u vidu raširenu političku korupciju, ovakve izmjene zakona, uoči izborne godine, onemogućile bi kontrolu ogromnih novčanih tokova i dodatno urušile već nisko povjerenje građana u izbore.

Izmjenama zakona Vlada u potpunosti isključuje obavještajno-bezbjedonosni sektor, kao i sve informacije koje se dijele sa međunarodnim tijelima ili trećim zemljama, za koje Vlada odluči da su povjerljivi. Na taj način građanima se oduzima mogućnost da pred sudom provjeravaju da li su podaci zakonito proglašeni tajnom.

Pored toga, predviđa se da se pravo pristupa informacijama može uskratiti i kada drugi zakoni propisuju da je neka informacija tajna. I to rješenje je suprotno međunarodnim standardima koji ne dopuštaju neograničene razloge za izuzetke, već samo one koji su potrebni i neophodni u demokratskim društvima. Savjet Evrope, čija je Crna Gora članica, ima precizno definisanu listu izuzetaka koja je znatno uža od Vladinog predloga.

Iako je opšte raširena zloupotreba poslovnih tajni na koje se institucije pozivaju kada skrivaju podatke od javnog značaja, na šta ukazuje i Evropska komisija, Vlada nije ni pokušala da propiše definiciju tog pojma. I u ovoj oblasti postoje jasni međunarodni standardi koje je Vlada propustila da primijeni, već je ostavila na volju institucijama da sami tumače šta su poslovne tajne koje nisu propisane ni jednim važećim zakonom. Nacrtom se smanjuju obaveze institucija da proaktivno objavljuju podatke na internetu, iako je zvanično opredjeljenje Vlade da što više infomacija bude dostupno na sajtovima, kako bi se smanjio broj zahtjeva za informacijama. Ukoliko ovo rješenje bude usvojeno, institucije više neće morati da objavljuju javne registre, mišljenja eksperata na zakone, niti podatke o dodatnim primanjima javnih funkcionera.

Zbog svega navedenog smatramo da su predviđene izmjene suprotne međunarodnim standardima i predstavljaju direktnu prijetnju radu civilnog društva i medija, omogućavajući ogroman prostor za korupciju i nezakonito skrivanje informacija od značaja za javnost.

Pozivamo Vladu da povuče predloge iz Nacrta izmjena i dopuna Zakona, i u punoj saradnji sa ekspertima, nevladinim sektorom i medijima, definiše rješenja koja će omogućiti ostvarivanje fundamentalnog ljudskog prava na pristup informacijama, u skladu sa Ustavom i međunarodnim konvencijama.

U nastavku se nalazi spisak NVO koje su potpisale otvoreno pismo:

  1. NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
  2. NVO Akcija za ljudska prava – HRA
  3. NVU Institut alternativa – IA
  4. NVO Centar za monitoring i istraživanja – CEMI
  5. NVO Centar za demokratsku tranziciju – CDT
  6. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – CIN-CG
  7. NVO 35 mm
  8. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
  9. NVO Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM
  10. NVO Centar za građanske slobode – CEGAS
  11. Politikon mreža
  12. Ekološki pokret OZON
  13. NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP
  14. NVO Green home
  15. NVO Expeditio
  16. Organizacija KOD
  17. NVO Media centar
  18. NVU Centar za ženska prava – CŽP
  19. NVO Sigurna ženska kuća – SŽK
  20. NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG
  21. Udruženje paraplegičara Crne Gore
  22. NVO Crnogorsko društvo ekologa
  23. NVO Breznica
  24. Centar za razvoj Durmitora
  25. MJSJA – Dr Martin Schneider – Jacoby Association
  26. NVO Eko-tim
  27. NVO Anima
  28. NVO Stečajci u Crnoj Gori
  29. Fondacija Pomoć – Akcija za sjever Crne Gore
  30. Institut za poslovnu i finansijsku pismenost
  31. Fondacija Ruka prijateljstva
  32. NVO Naša akcija
  33. NVO Multimedijal Montenegro – Mmne
  34. NVO Ruka ruci
  35. NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP
  36. NVO Brain
  37. NVU Viva vita
  38. NVO Krug života
  39. NVO Nada
  40. NVO Centar za preduzetništvo
  41. Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI – MERSP
  42. NVO Media tim
  43. NVO Mreža za promjene
  44. Sindikat doktora medicine Crne Gore

Preuzeto s portala www.mans.co.me 

Miloš Spaić i Maja Rajković najbolji su atletičari 49. prvenstva Crne Gore u atletici za osobe s invaliditetom koje je juče, u okviru Evropske nedelje sporta, održano u Baru. Spaić je u bacanju kugle, u spojenim kategorijama F11, F12 i F13, slavio sa rezultatom 10,73 metra.

Taj rezultat po tablicama Svjetske paraolimpijske konfereacije vrijedi 714 bodova. Rajković je u bacanju koplja, u kategoriji F 54, trijumfovala hicem od 11,94 metara, a taj rezultat vrijedi 493 boda.

U trci na 100 metara za osobe s oštećenjem vida (T 12) pobijedio je Miloš Ranitović sa rezultatom 12,83 sekunde, dok je u trci na 100 metara u kolicima, kategorije T 34-54-57, najbrži Nedžad Pepić (25,58 sekundi).

Šampion Evrope iz Groseta, Radmilo Baranin bio je najbolji u bacanju kugle (kategorija F34, 54-57) hicem od 8,72 metra, dok je u bacanju koplja, u istim kategorijama iz specijalizovane stolice, pobijedio Danilo Gojković sa rezultatom 19,51 metar.

U bacanju diska, u kategoriji osobe s oštećenjem vida (T 11,12,13) pobijedio je Nikola Nikolić sa rezultatom 29,19 metara.

U bacanju kugle, kategorija F 41 (osobe niskog rasta) najbolja je bila paraolimpoijka Marijana Goranović sa rezultatom 6,25 metara. Ona je slavila i u disku hicem od 18,70 metara.

Trener Veljko Čegar kazao je da je zadovoljan ostvarenim rezultatima, navodeći da su dobri imajući u vidu da je kraj atletske sezone.

“Zadovoljan sam nastupom Maje Rajković i Danila Gojkovića u bacanju diska i Miloša Spaića u bacanju kugle. Oni su ostvarili približno svoje najbolje rezultate, što je imajući u vidu kraj sezone i smanjen intenzitet treninga je zadovoljavajući pokazatelj”, rekao je Čegar.

On je istakao da crnogorske atletičare u narednoj godini očekuju dva velika takmičenja – Evropsko prvenstvo u Bidgošću i Paraolimpijske igre u Tokiju.

U konkurenciji rekreativaca, kategorija F 11-12, u bacanju kugle pobijedili su Marina Živković (6,26 metara) i Boro Anđić (11,33 metara). U skoku u dalj iz mjesta najbolji su bili Marina Živković (1,67metara) i Semir Erović (2,30 metara), dok su u disciplini nadvlačenje konopca najbolje bile ekipe Bijelog Polja, u obje konkurencije.

Šampionat je okupio 50 atletičara koji su se nadmetali u kategorijama 11-13 (osobe bez i s oštećenjem vida), 31-38 (osobe s cerebralnom paralizom), 40-47 (osobe niskog rasta i osobe s amputacijom) i 51-57 (osobe s povredom kičme).

Prvenstvo su, pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta, organizovali Savez slijepih Crne Gore i Paraolimpijski komitet, uz tehničku podršku Atletskog kluba Mornar i Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj.

Šampionat je održan u okviru Evropske nedjelje sporta, čiji su osnovni ciljevi usmjereni na podsticanje građana na bavljenje fizičkim aktivnostima, bez obzira na startost, fizičku spremnost, ili bilo koju drugu karakteristiku pojedinca, kao i na edukaciju građana o zdravom načinu života.

Takmičenje je svečano otvorio izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović.

Izvor: www.ss-cg.org 

Crnogorski stonoteniseri u Helsinborgu pokazali su da i mali mogu biti veliki u nevjerovatnim mečevima sa stonoteniskim velesilama i velikim igračima Mateom Bohasom, Hoze Manuelom Rejesom, Basom Hergelinkom, Igorom Mištalom i Patrikom Čajnovskim, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.

Stonoteniska reprezentacija nastup na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom završila je sa dvije medalje – srebrnom Filipa Radovića i bronzanom u ekipnom dijelu.

Tomić se posebno zahvalio stručnom timu, koji je, kako je kazao, bio garant da rezultat nije slučajan.

“Hvala Čedu Damjanoviću, Iliji Lupuleskom jednom od najboljih stonotenisera koji je ovaj region imao. On je pomogao pripreme reprezentacije i dao poseban šmek rezultatu. Veliko hvala Nikolaju Lupuleskuu za sve što je uradio, ne samo za paraolimpizam u Crnoj Gori i rezultat Filipa Radovića, nego što ga je, u onom ljudskom smislu sa svojom porodicom, sa 15 godina prihvatio kao svog člana i od njega napravio velikog šampiona”, kazao je Tomić na konferenciji za novinare.

On se zahvalio državi Crnoj Gori i ministarstvu sporta i mladih na čelu sa ministrom Nikolom Janovićem.

“Oni su svih ovih godina podržavali, a ove godine najviše podržali program POK. koji je veoma zahtjevan i složen. Bez takve podrške sigurno naši stonoteniseri ne bi bili gdje su i ne bi na ovaj način vratili državi Crnoj Gori takvim rezultatom”, rekao je Tomić.

Prema njegovim riječima, ostati konkurentan u svijetu paraolimpizma je kompleksno, posebno u surovom načinu kvalifikacija, kakve su u stonom tenisu.

“Mora se igrati bukvalno iz dana u dan na najvećem nivou kako bi trasirali krajnji cilj – plasman u Tokio gdje očekujem da imamo jednog, a možda čak i ekipu”, rekao je Tomić.

On je naglasio da je plasman Radovića u Tokio jedan od najvećih projekata u istoriji POK.

“Nadam se da će mu se u Tokiju priključiti i Bakić, preko Viner turnira – kao završnog kvalifikacionog i kao pobjednik izboriti vizu za Tokio. Nadam se da će Crna Gora, pored izvjesne atletike i nadam se plivača Ilije Tadića, prvi put na Paraolimpijskim igrama imati i stoni tenis”, rekao je Tomić.

Trener reprezentacije Nikolae Lupulesku zahvalio se Tomiću i porodici Radović na ukazanom povjerenju i podršci.

“Srebrna medalja Radovića je rezultat petogodišnjeg napornog rada – po pet do šest sati dnevno. Poslije bronzanih odličja u Vejlu i Laškom stiglo je i srebro u Helsingborgu. Veliki uspjeh ostvaren je i u ekipnoj konkurenciji, gdje smo Luku Bakića uspjeli da uigramo sa Radovićem i dovedemo ih do medalje”, kazao je Lupulesku.

Radović je u pojedinačnoj konkurenciji srebrnu medalju zaslužio sa pet pobjeda u šest mečeva.

Upisao je i dva trijumfa u ekipnom dijelu šampionata.

Plasman među osam najboljih izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama protiv Španca Andera Cepasa 3:0 (12:10, 11:8 i 11:5), Francuza Matea Bohasa 3:1 (13:11, 11:7, 10:12 i 15:13) i Italijana Lorenca Kordua 3:0 (11:6, 11:6 i 11:5).

U četvrtfinalnom meču eliminisao je Holanđanina Basa Hergelinka 3:2 (12:10, 11:4, 9:11, 13:15 i 11:5), dok je u polufinalu pobijedio Poljaka Igora Mištala 3:1 (11:7, 11:5, 6:11 i 12:10).

U finalnom meču poražen je od Poljaka Patrika Čojnovskog 3:1 (11:3, 13:15, 11:6 i 11:4).

Radović je u Helsingborgu osvojio prvu evropsku srebrnu medalju, nakon što je na prethodna dva šampionata, u Vejlu 2015. i Laškom dvije godine kasnije, bio bronzini.

“Veoma sam srećan i zadovoljan postignutim rezultatom, niko nije mogao da očekuje da ćemo osvojiti dvije medalje. U pojedinačnom dijelu sam odigrao na visokom nivou i kako su dolazili mečevi podizao sam formu. To je rezultiralo srebrnom medaljom. U finalu sam poražen od Čajnovskog, od realno najboljeg igrača svijeta”, kazao je Radović.

Radović je istakao da ekipa, u čijem sastavu su osim njega bili i Luka Bakić i Dejan Bašanović, ekipni dio počela lošije od očekivanog.

“Podizali smo formu i u direktnom meču za bronzanu medalju pobijedili smo Španiju, srebrnu sa Paraolimpijskih igara u Rio de Žaneiru. Priredili smo iznenađenje i slavili u dva dramatična meča u dublu i singlu, kojem sam pobijedio Rejesa. Ostvarili smo veliki uspjeh, veliko hvala svima koji su me podržavali”, kazao je Radović.

On je, odgovarajući na pitanje koji mu je meč od osam odigranih bio najteži, naglasio da je to bio četvrtfinalni protiv Gergelinka.

“Najteži je bio protiv Hergelinka, gdje sam u neizvjesnom meču slavio 3:2. U meču, u kojem sam imao konstantnu prednost, vodio 2:0 u setovima i 6:2 i 9:6 u trećem. Počeo sam prije kraja meča da slavim, što je protivnik iskoristio i uzeo mi set, a poslije i drugi. U petom sam napravio prednost rano i zadržao je do kraja”, kazao je Radović.

Crnogorska selekcija na startu ekipnog dijela poražena je od Francuske 2:1, dok je u naredna dva kola slavila protiv Rusije i Španije po 2:0 I kao drugoplasirana izborila polkufinale.

U meču za finale izgubila je od Poljske, novog-starog šampiona, 2:0.

Član ekipe Luka Bakić kazao je da se nada da su medaljom opravdali očekivanja crnogorske javnosti.

“Iskrene čestitke Radoviću na fenomenalnoj igri. Nijesam počeo turnir kako sam želio, ali sam podizao formu i u trećem kolu pobijedio odličnog Španca, Ruisa Rejesa. U ekipnom dijelu sam uz Radovića uspio da dođem do željenog nivoa igre, koji nam je omogućio da se domognemo medalje. Vjerujem da na narednim takmičenjima medalja može biti još sjajnija”, rekao je Bakić.

Bašanović je kazao da je, iako najstariji u ekipi, imao čast i privilegiju da sa Radovićem i Bakićem predstavlja Crnu Goru na tako velikom i značajnom takmičenju.

“Učešće na EP je poseban osjećaj, koji nosi posebnu emociju pripadnosti nečemu. Predstavljanje svoje države i nastupi pod crnogorskom zastavom su privilegija. To je teško doživjeti na nekim drugim takmičenjima, na kojima sam do sada učestvovao. Imao sam privilegiju da zajedno nastupam sa Radovićem, koji sa trećeg šampionata donosi medalju. On je istinski, u sportskom i ljudskom smislu, lider reprezentacije”, rekao je Bašanović.

On je istakao da je Bakić svoj potencijal pokazao pobijedom nad drugim nosiocem EP.

“Oni će zajedno na narednim šampionatima pokazati svoje potencijale i Crnu Goru obradovati novim medaljama. Siguran sam da ćemo u narednom periodu, na nekom velikom takmičenju, slušati crnogorsku himnu. Nadam se da će to biti u Tokiju”, kazao je Bašanović.

Bakić i Bašanović debitantski pojedinačni nastup na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu završili su u grupi.

Šampionat Evrope okupio je 296 takmičara iz 35 država Evrope.

Preuzeto s: Min@ Crnogorska informativna agencija

REAGOVANJE NA NAVODE U PRILOGU EMITOVANOM U DNEVNIKU II RTCG OD 23. SEPTEMBRA 2019. POD NAZIVOM PODRŽANE IZMJENE ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Savez slijepih Crne Gore, kao autentična organizacija koja zastupa interese osoba  sa oštećenjem vida, oštro i odlučno odbacujesve neistine koje su se čule na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, a u vezi s obilježavanjem informacija o proizvodima na brajevom pismu. Naime, u  Dnevniku 2 na Javnom servisu RTCG smo mogli čuti pregršt neistina da ne kažemo neku težu, ali bi bila adekvatnija riječ, od strane  vlasnika  jedne od  trgovačkih firmi koji prebrojava osobe s oštećenjem vida i koliko njih koristi brajevo pismo, te pominje neke milione koje trgovci troše tj. koje bi trošili ukoliko bi primjenjivali Zakon.

Pritom on taj zakon ne primjenjuje još od 2014. iako je imao  zakonsku obavezu, pa bi bilo  korektno da  informiše javnost koliko je za ovih, više od pet godina, zbog nepoštovanja Zakona, platio prekršajnih kazni koje isti taj Zakon propisuje.

Isti gospodin iznosi neistinu da je obilježavanje proizvoda tehnički neizvodljivo, a istina je da ni on, ali ni ostali trgovci, više od pet godina odbijaju da bar pokušaju razmisliti o tehničkim rješenjima, već sve ovo vrijeme ponavljaju neistine vjerujući da će “sto puta izgovorena nestina postati istina” i da će ubijediti poslanike da izmjenama Zakona o zaštiti potrošača ukinu obavezu obilježavanja informacija na brajevom pismu. Nažalost, slušajući dio izlaganja poslanika Konjevića i Nimanbegua, prenesenih u prilogu Dnevnika, stiče se utisak da im to u određenoj mjeri i uspijeva i posebno zabrinjava jednostranost stavova koje smo čuli od poslanika.

Bilo bi za očekivati da pomenuti poslanici, ali i  svi ostali članovi Odbora i  saziva Skupštine čuju i glas građana koje zastupaju, u ovom slučaju osoba s oštećenim vidom, i da  onda donose  zaključke i javno ih iznose. Nije nama potreban osjećaj i senzibilitet poslanika Konjevića i njegovih kolega, ali ni trgovaca već nam je potrebno poštovanje ljudskih prava, a iskreno vjerujemo da gdin Konjević zna da u poštovanju ljudskih prava tj. primjeni Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom „dara ne može preći mjeru“.

A sada želimo da damo i nekoliko istinitih i konkretnih podataka u vezi s primjenom obaveze obilježavanja informacija o proizvodima na brajevom pismu;

- Zakon o zaštiti potrošača je usvojen krajem 2013, a stupio na snagu u julu 2014, dok su prvi artikli na brajevom pismu obilježeni tek početkom 2017.

- Od početka 2017. je obilježeno oko 3.300.000 artikala koji se odnose na nešto preko 600 različitih proizvoda, što je oko 5000 artikala po pojedinačnom proizvodu za period od više od dvije godine.

- Trgovci su za navedeni period i navedeni broj obilježenih proizvoda ukupno potrošili 66.000€, a ako znamo da se radi o periodu od preko 30 mjeseci nije teško izračunati da su 25 trgovaca mjesečno prosječno potrošili oko 2.200€, a pojedinačno prosječno po manje od 100€. Od navedenog iznosa domaći trgovci su imali trošak od oko 47.000€, dok  su proizvođači iz regiona potrošili oko 19.000€.

- Notorna je činjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za ličnu higijenu i higijenu prostora  pakuju u ambalažu koja je ukrašena raznoraznim rezbarijama, pa je tehnički izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambalaži izrezbari i 15-20 tačkica koje nekim potrošačima   omogućavaju  bezbjedno i ravnopravno korišćenje proizvoda.

- Kako  trgovci  apsolutno ne žele da  razgovaraju o tehničkim rješenjima, mi smo im ponudili prelazno rješenje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima  je oštampan naziv proizvoda, vodeći računa o tome da im se ne naruši izgled ambalaže, teda ona bude praktično nevidljiva onim potrošačima kojima nije potrebna.

- Podatak o do sad oštampanim naljepnicama govori tj. demantujeizjavu da “u Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za štampanje informacija na brajevom pismu”, a istine radi  napominjemo da su kapaciteti toliki da pružamo usluge štampanja i proizvođačima iz inostranstva i da je od pomenutih 3.300.000 oštampanih naljepnica njih 930,000 izvezeno u  Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

...

Konkretni i istiniti podaci koje smo iznijeli na najbolji način demantuju tzv. argumente trgovaca i pokazuju količinu obmana kojima vrše pritisak na donosioce odluka, a sve u želji da ih ubijede da je kršenje ljudskih prava vrijednost koju treba da promovišu i time podstiču  zdrav poslovni ambijent, a zapravo se radi o  zaštiti isključivo usko ličnih interesa.

Projekat „All = in Access 2 Justice – Svi jednaki u pristupu pravdi“  Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi u saradnji s Centrom za građanske slobode (CEGAS).

Osnovni cilj projekta je doprinos razvoju politika i povećanju standarda u oblasti zaštite vulnerabilnih grupa (prioritetno OSI) kroz zalaganje za omogućavanje jednakih prava i ravnopravnosti stranaka pred crnogorskim sudovima.

Specifični cilj projekta usmjeren je na unaprjeđenje i razvoj pristupa pravdi i pravičnog postupka pred sudovima i Državnim tužilaštvom za OSI.

Navedeni ciljevi projekta će biti ispunjeni nizom aktivnosti. Naime, kroz izradu analiza i istraživanja na temu jednakog priznanja pred zakonom, postupcima pred organima i posebno pristupa pravdi za osobe s invaliditetom u Crnoj Gori, te konkretnih preporuka i modela evidencija sudskih postupaka u kojima učestvuju OSI, umnogome će se doprinijeti definisanju i primjeni standarda koji garantuju jednakost i pravičnost u pristupu pravdi, naročito u segmentu koji se odnosi na prava osoba s invaliditetom. Na ovaj način, projekat će dati direktne preporuke u oblasti garancija i zaštite prava na pristup pravdi OSI, posebno u segmentu instituta poslovne sposobnosti i primjene proceduralnih adaptacija tokom postupka, ali i pomoći realizaciju planiranih mjera Strategije i akcionog plana reforme pravosuđa Crne Gore, a koje će tokom i nakon projekta biti zastupane od strane aplikanata prema ključnim donosiocima odluka u oblasti pravosuđa.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama sa ciljem davanja podrške dostizanju većeg nivoa demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, sa fokusom na reformu pravosuđa, raspisanog od strane Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a u okviru projekta “Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, koji je finansiran od strane Evropske unije, kroz program pretpristupne podrške (IPA), kao i Ministarstva javne uprave.

Realizacija projekta traje pet mjeseci počev od 12.9.2019. Ukupan budžet projekta iznosi 8909,6 €, a od donatora su odobrena sredstva u iznosu od 7999,6 €.

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Strana 40 od 46

Back to top