Osoba s invaliditetom ne može da pređe ulicu jer pešački prelazi vrlo često nisu adaptirani za nju. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da koristi javni prevoz jer ne može da uđe u njega. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da uđe u zgrade javnih institucija jer ne postoje rampe koje su za to namenjene. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da se parkira na svako parking mesto. Ti možeš, zato ne parkiraj na njihovo.

Osoba s invaliditetom ne može da radi bilo koji posao. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da se obrazuje kako ona želi ili treba. Ti možeš.

Osoba s invaliditetom ne može da ima normalno detinjstvo. Ti možeš.

U Srbiji živi preko 350.000 osoba s invaliditetom, od kojih 15.000 su mlađi od 30 godina. Da li smo dovoljno uradili kako bismo im olakšali život?

Da li smo napravili dovoljno rampi? Da li smo adaptirali sve pešačke prelaze? Da li smo prilagodili radna mesta? Da li smo prilagodili obrazovni sistem? Da li smo doneli sve potrebne izmene zakona kako bi osobe s invaliditetom imale jednaka prava?

Juče je bio 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Zahtevajmo jednakost.

Izvor: Danas

Pripremila: Dajana Vuković

Mjesta za parkiranje namijenjena osobama s invaliditetom uglavnom zauzimaju drugi automobili, a situacija nije ništa bolja ni na trotoarima, ocjena je Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Glavni grad obilježio je juče još jedan Međunarodni dan osoba sa invaliditetom (OSI), a da nije omogućio ispunjavanje standarda koji je predviđen zakonom - pet odsto od ukupnog broja parking mjesta mora da bude namijenjen za osobe s invaliditetom.

To su ocijenili iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), dodajući da parking mjesta namijenjena za osobe s invaliditetom u Podgorici ne ispunjavanju standarde pristupačnosti.

Dimenzije nisu odgovarajuće i u skladu s propisima, ne postoje ukošeni ivičnjaci, ali i horizontalna i vertikalna signalizacija nije adekvatno postavljena, kazali su oni Vijestima.

Juče je održano i prvo zasjedanje Parlamenta za OSI, na kojem je predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović kazao da u izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu stoji da se OSI i dalje suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama u ostvarivanju svojih prava.

OSI se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, i u ovoj oblasti nije bilo napretka, proizilazi iz izvještaja EK, kazao je Vučurović.

Vijesti su objavile da od 13.694 izdatih kazni za nepropisno parkiranje u glavnom gradu ove godine, čak 15 odsto njih se odnosi na nepropisno parkiranje na mjestu namijenjenom za osobe s invaliditetom.

Iz UMHCG su ocijenili da je situacija na nezadovoljavajućem nivou.

Dovoljno je prošetati glavnim gradom, ili bilo kojom crnogorskom opštinom i vidjeti kakva je situacija sa nepropisnim parkiranjem na mjestima rezervisanim za osobe s invaliditetom. Jedna od najvećih barijera je nepropisno parkiranje automobila na mjestima koja su predviđena za osobe s invaliditetom, kao i pješačkim prelazima i trotoarima koje dodatno otežavaju svakodnevni život. Nepropisno parkiranje u gradu poseban problem predstavlja građanima koji koriste kolica za kretanje, ocijenili su oni.

UMHCG: Vozači prolaze nekažnjeno

Parking mjesta na parkinzima namijenjena za osobe s invaliditetom uglavnom su zauzeta drugim automobilima, kazali su iz UMHCG, i ocijenili da situacija nije ništa bolja ni sa trotoarima.

Ono što je primjetno jeste da je ovaj problem vidjiviji i veći u djelovima grada u kojima je i frekvencija saobraćaja veća, kao što je centar grada, Siti kvart i slično, ocijenili su iz tog udruženja.

Kazali su da parking mjesta namijenjena za osobe niko i ne kontroliše.

Nadležni reaguju po prijavama, a to je spora i, svakako, nedovoljna reakcija jer se na taj način problem ne rješava. Koordinacija sa inspekcijom koja piše kazne nije adekvatna, jer oni reaguju na način da lice zaduženo za taj dio posla izlazi na teren da konstatuje propisnost parkiranja i u skladu sa tim reaguje na način da paukom uklone vozilo, ukoliko je to izvodljivo, a ako nije, vozač prođe nekažnjeno. Znak za pristupačnost je preduslov da bi se vozilo moglo parkirati na označeno parking mjesto, i taj znak je uvijek vidljiv, te bi se prilikom pisanja kazni, vrlo jednostavno moglo utvrditi da li je vozilo adekvatno parkirano ili nije, kazali su iz UMHCG.

Ocijenili su da ni novčane kazne nisu efikasno rješenje, jer je bilo situacija kada su službena državna vozila bila parkirana na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom, kao i da je problem u svijesti i odgovornosti građana.

Pored povećanja novčanih kazni, što bi moglo djelovati kao kratkoročna mjera odvraćanja, ključno je uvesti dodatne sankcije, poput privremenog oduzimanja vozačke dozvole u slučaju ponovljenih prekršaja. Takođe, potrebno je unaprijediti tehnološku podršku za praćenje ovih prekršaja. Postavljanje kamera na ključnim lokacijama i uvođenje mobilne aplikacije putem koje građani mogu brzo prijaviti nepropisno parkiranje, uz fotografiju i GPS lokaciju, značajno bi olakšalo rad inspekcijskih službi i ubrzalo reakciju na prijave, rekli su iz tog udruženja.

Kazali su i da se ne kontroliše dovoljno izdavanje i korišćenje znaka pristupačnosti, čime se otvara prostor za zloupotrebe.

Predlagali smo neka potencijalna rješenja, ali ništa od toga nije usvojeno. Na kraju, neophodna je i edukacija komunalnih inspektora i saobraćajne policije o važnosti dosljednog sprovođenja propisa, jer svako popuštanje šalje negativnu poruku da se prava osoba s invaliditetom mogu ignorisati, ocijenili su iz UMHCG.

Neprilagođena infrastruktura, inertnost institucija, nedostatak volje

Svi ovi problemi, kako su ocijenili iz tog udruženja, rezultat su nedostatka svijesti i odgovornosti, neprilagođena infrastuktura, ali inertnost institucija i nedostatak volje za unapređenje zakonodavstva.

Nepropisno parkiranje i nepristupačna infrastruktura imaju dalekosežne posljedice na svakodnevni život osoba s invaliditetom, jer direktno ograničavaju njihovu slobodu kretanja i pristup ključnim uslugama poput zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja. Takve prepreke ne samo da otežavaju samostalnost osoba s invaliditetom, već i ugrožavaju njihovo osnovno pravo na ravnopravno učešće u društvu, što predstavlja kršenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je i Crna Gora ratifikovala. Pored fizičkih prepreka, ovakvo ponašanje doprinosi osjećaju marginalizacije i isključenosti, jer osobe s invaliditetom često moraju računati na pomoć drugih kako bi obavile najosnovnije aktivnosti, kazali su iz tog udruženja.

Iako su uputili niz inicijativa, i dalje su na početnoj tački, a rješenja koja su sprovedena su polovična, ocjena je tog udruženja. Kazali su i da se aktivno bave pitanjem monitoringa pristupačnosti parking mjesta.

Prema podacima iz medijskih izvještaja, u nekim opštinama Crne Gore procenat obilježenih parking mjesta za osobe s invaliditetom iznosi oko pet odsto, dok je u drugim opštinama taj procenat niži, što ukazuje na neujednačenu primjenu ovog standarda. Ovi podaci naglašavaju potrebu za dosljednijom primjenom zakonskih odredbi i boljom kontrolom od strane nadležnih organa kako bi se osigurala adekvatna pristupačnost za osobe s invaliditetom u svim opštinama, poručili su iz UMHCG.

Izvor: Vijesti

Ministar se sastao sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa.

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.

On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa.

Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani u potpunosti uključeni u sve sfere života.

Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI.

On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.

Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo, rekao je Gutić.

On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.

Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI, rekao je Gutić.

Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom.

Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije.

Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite.

Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva.

Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom.

Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika, kaže se u saopštenju.

Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica, (MINA) – Unapređenje zakonodavnog okvira, obezbjeđivanje pristupačnosti u svim sferama života i podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, ključni su prioriteti na kojima je potrebno raditi, rekao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

On je to kazao na prvom zasijedanju Parlamenta za osobe sa invaliditetom u Skupštini, povodom 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i u susret 10. decembru – Međunarodnom danu ljudskih prava.

Zasijedanje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Tema zasijedanja, kako je saopšteno iz Skupštine, bila je Prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, sa fokusom na ključne aktivnosti preduzete na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i na realizaciji preporuka međunarodnih organizacija u cilju zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti osoba sa invaliditetom.

Đeka je naveo da današnje zasijedanje predstavlja priliku da se sagleda gdje se društvo nalazi u ostvarivanju prava lica sa invaliditetom.

Ali i da se definišu konkretni koraci kako bismo stvorili pravično, inkluzivno i ravnopravno društvo za sve, dodao je Đeka.

On je rekao da Međunarodni dan lica sa invaliditetom dodatno podsjećanje na obavezu i potrebu da se kontinuirano radi na uklanjanju prepreka koje lica sa invaliditetom svakodnevno susrijeću.

Unapređenje zakonodavnog okvira, obezbjeđivanje pristupačnosti u svim sferama života, podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, unapređenje sistema socijalne i zdravstvene zaštite – ključni prioriteti na kojima je potrebno raditi, poručio je Đeka.

Prema njegovim riječima, nijedan od tih ciljeva ne mogu postići sami.

Zbog toga pozivam sve vas – predstavnike institucija, civilnog društva, privatnog sektora i osobe sa invaliditetom – da zajednički radimo na stvaranju boljih uslova za sve. Dijalog, saradnja i međusobno razumijevanje su ključni, kazao je Đeka.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je istakao da tematska sjednica ima za cilj da u fokus postavi ključna pitanja koja se tiču poboljšanja pravnog i institucionalnog okvira u cilju zaštite od diskriminacije i postizanja jednakosti za osobe sa invaliditetom.

Kao i da da napredak u ovoj oblasti ne smije biti samo stvar formalnosti već konkretnih promjena koje osjeća svaka osoba sa invaliditetom i njena porodica, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, ubrzanje i osnaživanje tog napretka, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, socijalnih i zdravstvenih usluga, ostaje imperativ.

Navodeći da društvo ima moralnu, ali i pravnu obavezu da odgovori na preporuke nadzornih tijela Ujedinjenih nacija (UN) i Savjeta Evrope, Mandić je ocijenio da se samo kroz uključivanje svih aktera u proces donošenja odluka može osigurati da te odluke odražavaju stvarne potrebe i interese osoba sa invaliditetom.

Posebno je važno naglasiti značaj dijaloga i saradnje. Ovaj dan pruža mogućnost da osobe sa invaliditetom, zajedno sa predstavnicima svih relevantnih političkih i društvenih aktera, iznesu svoje stavove, izazove i predloge, kazao je Mandić.

On je napomenuo da je današnja sjednica, važan iskorak ka dostizanju međunarodnih standarda i dodatno osnaživanje napora u izgradnji društva u kojem će svi građani imati jednake šanse da ostvare svoj puni potencijal.

Navodeći da se osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa preprekama u učešću kao ravnopravni članovi društva, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je naglasio da upravo te prepreke vode kršenju njihovih ljudskih prava.

Prema riječima Bjekovića, to se najvidljivije može spoznati prateći koncept pristupačnosti u fizičkom okruženju, ali i u društvenim, ekonomskim i kulturnim dešavanjima, uključujući obrazovanje, informisanje i komunikaciju među ljudima.

On je podsjetio na važnost postojanja adekvatnih registara koji bi uključivali visokokvalitetne, pravovremene i pouzdane podataka koji su takođe raščlanjeni po invaliditetu.

Pokušaji koji treba da doprinesu registraciji i izradi registra osoba sa invaliditetom su na nivou ideje već duži niz godina. Rezultat je zasada ostao na nivou pokušaja, kazao je Bjeković.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je da tema današnjeg zasijedanja prepoznaje važnost uloge koju treba da imaju i koju imaju osobe s invaliditetom u stvaranju inkluzivnijeg i održivijeg društva.

To, kako je dodala, posredno podrazumijeva i učešće osoba sa invaliditetom u procesima donošenja odluka.

Vujačić je ukazala na neophodnost da država reguliše reprezentativnost organizacija osoba s invaliditetom, kako bi upravo osobe s invaliditetom adekvatno učestvovale u procesima donošenja odluka.

Zato nam treba liderstvo, treba nam „glas” svih osoba s invaliditetom. Zato s ovog mjesta pozivam osobe s invaliditetom na odvažnost i odlučnost, a društvo, posebno one na pozicijama moći odlučivanja i upravljanja na obezbjeđivanje uslova i mogućnosti, zaključila je Vujačić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović je izrazio očekivanje da će se otvaranjem teme o kojoj je govoreno u okviru zasijedanja stvoriti prilika da se sagledaju dosadašnje aktivnosti preduzete na unapređenju položaja osoba sa invaliditetom.

Prema njegovim riječima zajednička razmjena mišljenja i iskustava doprinijeće utvrđivanju daljih oblika saradnje i pravaca djelovanja.

U okviru zasijedanja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić predstavila je izvještaj Položaj osoba sa invaliditetom na osnovu zatečenog stanja sa terenskih posjeta Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković

Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom podsjećam da inkluzija nije pravo već, i obaveza svih nas.

Ne smijemo dozvoliti da prepreke ostanu dio svakodnevnice – bilo da su one fizičke, društvene ili institucionalne. Donosioci odluka, zajedno za svim društvenim akterima, imaju odgovornost da stvore okruženje u kojem su prava osoba sa invaliditetom ne samo zaštićena, već i u potpunosti ostvarena.

Neophodno je obezbijediti jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, dostojanstveno zapošljavanje, pristupačnost javnih prostora i usluga, adekvatnu zdrastvenu zaštitu i učešće u kulturnom, sportskom, društvenom i političkom životu svim našim građanima.

Inkluzija nije samo cilj – ona je put ka društvu u kojem poštujemo jedni druge, u kojem solidarnost i jednakost grade temelje zajedničkog napretka. Svaki naš korak ka tome čini razliku.

Danas i svakog dana, zajedno, činimo Crnu Goru mjestom u kojem svi imaju priliku za dostojanstven život.

Izvor: Iks nalog Jakov Milatović 

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica Crna Gora je u oblasti poboljšanja prava osoba s invaliditetom ostvarila napredak, ali uprkos tome osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim izazovima i preprekama naročito u pristupu obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama, poručeno je sa Prvog zasijedanja Parlamenta za osobe sa invaliditetom organizovanog povodom 3. decembra - Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Rezultati poslednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori pokazuju da rješenje o statusu lica sa invaliditetom u Crnoj Gori ima 33.457 stanovnika.

Rješenje u vezi sa priznavanjem statusa invaliditeta izdato barem od jedne nadležne ustanove ima 5,36 odsto osoba. U odnosu na vrstu invaliditeta, prema podacima popisa, 2,38 procenta je odgovorilo da ima senzorni invaliditet, 3,84 odsti motorički, a 2,09 procenta psihosocijalni, saopštio je Monstat.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je položaj osoba sa invaliditetom značajno bolji nego ranijeje, ali i ukazao na neophodnost povećanja socijalnih davanja za tu kategoriju lica.

On je podsjetio da je iznos lične invalidnine za lica sa invaliditetom u Crnoj Gori 303 eura, a iznos tuđe njege i pomoći 89 eura.

Te cifre ne prate povećanje primanja koja su ostvarena u proteklom periodu. Vjerujem da će predlog za povećanje tih davanja naići na podršku većine poslanika, naveo je Mandić.

Poređenja radi, trenutna minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a plata 600 odnosno 800 eura, dok je prosječna plata 944 eura.

Prava lica sa invaliditetom nisu privilegija, već osnovna ljudska prava, poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava u crnogorskoj vladi Fatmir Đeka.

On je naveo da poslednji podaci ukazuju da lica sa invaliditetom često suočavaju sa diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju, pristupu zdravstvenoj zaštiti, kao i pristupu javnim objektima.

Ministar Đeka, takođe, je kazao da i pored značajnog napretka u zakonodavnom okviru, implementaticija zakona nije na zadovoljavajućem nivou.

Pristupačni prostori, javne i obrazovne ustanove i javni prevoz osnovna su prava lica sa invaliditetom. Neophodno je kreirati programe koji će motivisati poslodavce da zapošljavaju lica sa invaliditetom. Potrebno je unaprijediti sisstem socijalne i zdravstvene zaštitie lica sa invaliditetom, kazao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

Stanje je daleko od zadovoljavajućeg, ali vjerujem da smo svi daleko od odustajanja, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković govoreći o pravima osoba s invaliditetom u Crnoj Gori.

On je naveo da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da 1,3 milijrde ljudi živi sa nekim oblikom invaliditeta.

Neke osobe sa invaliditetom umiru i do 20 godina ranije od onih bez invaliditeta. Osobe sa invaliditetom imaju dvostruko veći rizik od razvoja stanja kao što su depresija, astma, gojaznost, moždani udar. Osobe sa invaliditetom suočavaju se sa brojnim zdravstvenim nejednakostima, naveo je Bjeković.

Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore kazala je da bez napretka osoba sa invaliditetom nema napretka društva. Ona poručuje da im treba liderstvo i glas osoba s invaliditetom.

Tvrdim da bez lidera i liderki među samim osobama sa invaliditetom ovo društvo neće napredovati. Ako ne koristite naše resurse, ako nam društvo ne daje mogućnosti da na adekvatan način ispoljimo svoje potencijale, onda nikada to društvno ne zna da li u nekoj kući, ili instituciji sjedi neki potencijal koji je znatno bolji od svih nas koji smo uslovno na slobodi, navela je Vujačić.

Servisi podrške od presudnog su značaja za osobe s invaliditetom i moraju biti adekvatni i kontinuirani kazao je Blagoje Šturanović iz NVO Mozaik navodeći samo neke od primjera na koje im svakodnevno ukazuju korisnici tih servisa.

Pristupačan prevoz mi je omogućio da mogu samostalno izaći iz kuće i otići na kafu sa prijateljima, navodi Šturanović riječi pedesetdvogodišnje Biljane osobe sa invaliditetom.

On je takođe iznio i problem šezdesetpetogodišnjeg muškarca koji im je saopštio kako sa 65 godina nemam pravo na nova kolica preko Fonda za zdravstveno osiguranje.

Ukazao je, takođe, na primjer šezdesetsedmogodišnje Gare koja im je kazala da joj se sa personalnim asistentom život promijenio na bolje, ali i na njena strahovanja da će to prestati kada se zavši tromjesčni projekat na osnovu kojeg je ostvarila pravo na personalnog asistenta.

Povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, poručio je da donosioci odluka, zajedno sa svim društvenim akterima, imaju odgovornost da stvore okruženje u kojem su prava osoba sa invaliditetom ne samo zaštićena, već i u potpunosti ostvarena, naglašavajući da inkluzija nije samo pravo, već i obaveza svih nas.

Ne smijemo dozvoliti da prepreke ostanu dio svakodnevice , bilo da su one fizičke, društvene ili institucionalne, napisao je Milatović na Iksu.

Izvor: Glas Amerike

Pripremila: Dajana Vuković

Prvo zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom koje je povodom  3. decembra - Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i u susret 10. decembru - Međunarodnom danu ljudskih prava, organizovao Odbor za ljudska prava i slobode u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, održano je danas u Skupštini Crne Gore.

 Zasijedanje na temu Prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, sa fokusom na ključne aktivnosti preduzete na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i na realizaciji preporuka međunarodnih organizacija u cilju zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti osoba sa invaliditetom, otvorio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.

Predsjednik je istakao da ova tematska sjednica ima za cilj da u fokus postavi ključna pitanja koja se tiču poboljšanja pravnog i institucionalnog okvira u cilju zaštite od diskriminacije i postizanja jednakosti za osobe sa invaliditetom, te da napredak u ovoj oblasti ne smije biti samo stvar formalnosti već konkretnih promjena koje osjeća svaka osoba sa invaliditetom i njena porodica. Ubrzanje i osnaživanje ovog napretka, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, socijalnih i zdravstvenih usluga, ostaje naš imperative, kazao je predsjednik Skupštine.

Navodeći da kao društvo imamo moralnu, ali i pravnu obavezu da odgovorimo na preporuke nadzornih tijela Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope, predsjednik Mandić je ocijenio da se samo kroz uključivanje svih aktera u proces donošenja odluka može osigurati da te odluke odražavaju stvarne potrebe i interese osoba sa invaliditetom.

Posebno je važno naglasiti značaj dijaloga i saradnje. Ovaj dan pruža mogućnost da osobe sa invaliditetom, zajedno sa predstavnicima svih relevantnih političkih i društvenih aktera, iznesu svoje stavove, izazove i predloge, kazao je Mandić napominjući da je današnja sjednica, važan iskorak ka dostizanju međunarodnih standarda i dodatno osnaživanje naših napora u izgradnji društva u kojem će svi građani imati jednake šanse da ostvare svoj puni potencijal.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka naveo je da današnje zasijedanje predstavlja priliku da sagledamo gdje se nalazimo kao društvo u ostvarivanju prava lica sa invaliditetom, ali i da se definišu konkretni koraci kako bismo stvorili pravično, inkluzivno i ravnopravno društvo za sve. Otuda je, istakao je ministar, Međunarodni dan lica sa invaliditetom dodatno podsjećanje na obavezu i potrebu da se kontinuirano radi na uklanjanju prepreka koje lica sa invaliditetom svakodnevno susrijeću.

Ministar je naveo i da su unapređenje zakonodavnog okvira, obezbjeđivanje pristupačnosti u svim sferama života, podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, unapređenje sistema socijalne i zdravstvene zaštite ključni prioriteti na kojima je potrebno raditi.

Nijedan od ovih ciljeva ne možemo postići sami. Zbog toga pozivam sve vas – predstavnike institucija, civilnog društva, privatnog sektora i lica sa invaliditetom – da zajednički radimo na stvaranju boljih uslova za sve. Dijalog, saradnja i međusobno razumijevanje su ključni, kazao je ministar Đeka.

Navodeći da se osobe sa invaliditetom i dalje suočavaju sa preprekama u učešću kao ravnopravni članovi društva, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je naglasio da upravo te prepreke vode kršenju njihovih ljudskih prava. Prema riječima zaštitnika Bjekovića, to se najvidljivije može spoznati prateći koncept pristupačnosti u fizičkom okruženju, ali i u društvenim, ekonomskim i kulturnim dešavanjima, uključujući obrazovanje, informisanje i komunikaciju među ljudima.

Zaštitnik je ovom prilikom podsjetio na važnost postojanja adekvatnih registara koji bi uključivali visokokvalitetne, pravovremene i pouzdane podataka koji su takođe raščlanjeni po invaliditetu.

Pokušaji koji treba da doprinesu registraciji i izradi registra osoba sa invaliditetom su na nivou ideje već duži niz godina. Rezultat je zasada ostao na nivou pokušaja, kazao je Bjeković.

Izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić je kazala da tema današnjeg zasijedanja prepoznaje važnost uloge koju treba da imaju i koju imaju osobe s invaliditetom u stvaranju inkluzivnijeg i održivijeg društva, što posredno podrazumijeva i učešće osoba s invaliditetom u procesima donošenja odluka. Vujačić je ukazala na neophodnost da država reguliše reprezentativnost organizacija osoba s invaliditetom, kako bi upravo osobe s invaliditetom adekvatno učestvovale u procesima donošenja odluka.

Zato nam treba liderstvo, treba nam glas svih osoba s invaliditetom. Zato s ovog mjesta pozivam osobe s invaliditetom na odvažnost i odlučnost, a društvo, posebno one na pozicijama moći odlučivanja i upravljanja na obezbjeđivanje uslova i mogućnosti, zaključila je Vujačić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović je izrazio očekivanje da će se otvaranjem teme o kojoj je govoreno u okviru zasijedanja stvoriti prilika da se sagledaju  dosadašnje aktivnosti preduzete na unapređenju položaja osoba s invaliditetom. Prema njegovim riječima zajednička razmjena mišljenja i iskustava doprinijeće utvrđivanju daljih oblika saradnje i pravaca djelovanja.

U okviru zasijedanja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Nerma Dobardžić predstavila je Izvještaj Položaj osoba sa invaliditetom na osnovu zatečenog stanja sa terenskih posjeta Nezavisnog monitoring mehanizma za  promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.

U okviru teme o kojoj je govoreno tokom zasijedanja, pitanja su predsjedniku Vlade Crne Gore, resornim ministarstvima i Klubu poslanika Pokreta Evropa sad, uputili iz: Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, Saveza udruženja  paraplegičara Crne Gore, Udruženja multiple skleroze Crne Gore, Saveza slijepih Crne Gore, Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama i teškoćama u razvoju Naša inicijativa, NVO Mozaik, Skupštine Nacionalne organizacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore,  Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom - Bijelo Polje, Udruženja paraplegičara Cetinje, Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Izvor: Skupština Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Inovativnim pristupom kroz anketno istraživanje i monitoring, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Udruženje paraplegičara Podgorica osnažuju prava osoba s invaliditetom (OSI) i ukazuju na uzroke neprijavljivanja diskriminacije.

U okviru projekta Jednakošću i nediskriminacijom pred pravosudnim institucijama do kvalitetnijeg života OSI, sprovedeno je anketno istraživanje o oblicima i uzrocima neprijavljivanja diskriminacije, koje je obuhvatilo 165 osoba u šest crnogorskih opština. Rezultati su pružili dublji uvid u prepreke koje OSI sprečavaju da prijave diskriminaciju, poput nepristupačnosti pravosudnih objekata i nedostatka informacija o pravima.

Projekat je inovativan i po sprovedenom monitoringu pristupačnosti objekata pravde u 18 crnogorskih opština, na osnovu kojeg je izrađena analiza Pristupačnost objekata pravde u Crnoj Gori sa aspekta korišćenja od strane lica sa invaliditetom. Pristupačni objekti evidentirani su na interaktivnoj Gugle mapi, dostupnoj na sajtu Udruženja paraplegičara Podgorica i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Ova interaktivna mapa omogućava OSI jednostavan pregled pravosudnih objekata prilagođenih njihovim potrebama, dok rezultati istraživanja i monitoringa predstavljaju ključni korak ka smanjenju diskriminacije i unapređenju sistema pristupa pravdi.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković istakla je da je cilj projekta smanjenje diskriminacije u oblastima jednakosti i nediskriminacije, kao i omogućavanje pristupa pravdi kroz povećanje broja sudskih postupaka pokrenutih od strane lica s invaliditetom radi zaštite od diskriminacije po osnovu invaliditeta. Takođe, kako je dodala, cilj je i podizanje svijesti stručne i laičke javnosti o značaju zaštite prava lica s invaliditetom.

Tokom trajanja projekta, pravna kancelarija pružila je više od 50 pravnih usluga licima s invaliditetom. Pored toga, izrađen je detaljan medijski plan koji uključuje gostovanja projektnog tima u televizijskim i radio emisijama, kao i predviđeni broj objava u štampanim i elektronskim medijima te na društvenim mrežama, navela je Ćirković.

Dodala je da je organizovan seminar za predstavnike institucija i lica s invaliditetom na području Podgorice na temu Pristupačnošću objekata Ministarstva pravde do smanjenja diskriminacije OSI, čiji je cilj bio jačanje kapaciteta i podizanje svijesti stručne i laičke javnosti, ali i edukacija lica s invaliditetom o njihovim pravima, naročito u vezi s prepoznavanjem i prijavljivanjem diskriminacije, te mehanizmima zaštite.

U okviru projekta sprovedena je obuka za predstavnike nevladinih organizacija lica s invaliditetom, članica Saveza iz Crne Gore, koji su realizovali anketno istraživanje s ciljem jačanja kapaciteta i uspostavljanja bolje međusektorske saradnje. Ovo je omogućilo aktivnije uključivanje NVO sektora u aktivnosti koje doprinose poboljšanju položaja lica s invaliditetom i smanjenju diskriminacije, pojasnila je Ćirković.

Obuka je, prema njenim riječima, imala za cilj da učesnike osposobi za sprovođenje kvalitetnih anketnih istraživanja, kako bi iz ispitanika dobili jasne, precizne i relevantne podatke koji su korisni za analizu.

Anketno istraživanje sa licima s invaliditetom sprovedeno je u šest crnogorskih opština, uključujući Podgoricu, Bar, Kotor, Cetinje, Bijelo Polje i Rožaje, pri čemu je anketirano više od 150 osoba s invaliditetom, kazala je Ćirković.

Takođe, održane su fokus grupe sa osam lica s invaliditetom koja su doživjela neki oblik diskriminacije, kako bi se detaljnije analizirale situacije u kojima je diskriminacija zabilježena.

Na osnovu prikupljenih podataka izrađena je analiza pod nazivom Oblici diskriminacije i uzroci neprijavljivanja diskriminacije od strane OSI, rekla je Ćirković.

Ona je navela i da je sproveden monitoring u 24 crnogorske opštine tačnije u 18 u kojima postoje pravosudne institucije radi procjene stanja pristupačnosti za korišćenje od strane lica sa invaliditetom.

Na osnovu saglasnosti Ministarstva pravde za sprovođenje monitoringa, uputili smo dopise i stupili u komunikaciju sa predstavnicima svih institucija pravde u Crnoj Gori. Svi objekti koji su pristupačni evidentirani su na interaktivnoj Gugle mapi koja je dostupna na sajtu Udruženja paraplegičara Podgorica i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kazala je Ćirković.

Dodala je da je, na osnovu monitoringa, izrađena analiza Pristupačnost objekata pravde u Crnoj Gori sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom.

Govoreći o zaključcima, Ćirković je istakla da je uspostavljena međusektorska saradnja između državnih institucija i NVO sektora.

Ojačano je djelovanje nevladinih organizacija na teritoriji Crne Gore na polju zaštite lica s invaliditetom i smanjenja diskriminacije. Povećana je motivacija lica s invaliditetom da prijavljuju diskriminaciju i prepoznaju njene oblike, dok je dostupnost informacija o broju pristupačnih objekata pravde značajno unaprijeđena, rekla je Ćirković.

Naglasila je i da su evidentirani uzroci neprijavljivanja diskriminacije od strane lica s invaliditetom, uz davanje preporuka za unapređenje pristupačnosti pravosudnih institucija.

Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica Dejan Bašanović kazao je da je monitoring institucija pravde u Crnoj Gori sproveden monitoring u 18 opština.

Ovaj monitoring obuhvatio je sudove i tužilaštva, s ciljem procjene nivoa pristupačnosti objekata za lica s invaliditetom, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom, rekao je Bašanović.

Prema njegovim riječima, fokus je bio na obaveznim elementima pristupačnosti, uključujući ulazne prostore, hodnike, toalete, radne prostore, parking mjesta, oglasne panoe, orijentacione planove, taktilne crte, kvake na vratima, te oznake pristupačnosti.

Bašanović je kazao da su u okviru monitoringa analizirane institucije pravosuđa, počev od Vrhovnog, Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda, preko viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, do osnovnih sudova u 15 opština: Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje.

Osim toga, procijenjeno je stanje sudova za prekršaje, koji su podijeljeni prema regijama – Podgorica (Cetinje, Danilovgrad, Nikšić), Bijelo Polje (Berane, Žabljak, Plav, Pljevlja, Rožaje, Kolašin, Mojkovac) i Budva (Bar, Kotor, Herceg Novi, Ulcinj), dodao je Bašanović.

Kazao je da je monitoring obuhvatio i tužilaštva, uključujući Vrhovno državno tužilaštvo, Specijalno državno tužilaštvo, više državna tužilaštva i osnovna državna tužilaštva u 13 opština: Bar, Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Kotor, Nikšić, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje.

Za svaki od analiziranih objekata procijenjeni su ključni elementi pristupačnosti. Na primjer, u Podgorici su Vrhovni sud, Ustavni sud, Privredni sud i Viši sud za prekršaje opremljeni liftovima i taktilnim crtama, dok su objekti osnovnog suda i suda za prekršaje opremljeni rampama, orijentacionim planovima, oglasnim panoima i pristupačnim toaletima, rekao je Bašanović.

Kazao je da je na Cetinju Osnovni sud opremljen podiznom platformom, dok Osnovno državno tužilaštvo ima prilagođen toalet.

U Bijelom Polju, viši i osnovni sudovi imaju podizne platforme, taktilne crte, liftove i orijentacione planove, dok Sud za prekršaje koristi rampu. U Mojkovcu su sud za prekršaje i osnovno tužilaštvo opremljeni rampama, taktilnim crtama, platformama, orijentacionim planovima i oglasnim panoima, rekao je Bašanović.

Kazao je da u Nikšiću Osnovni sud i Osnovno državno tužilaštvo imaju rampe, platforme, pristupačne toalete, taktilne crte i liftove, dok su u Herceg Novom i Kotoru objekti opremljeni rampama, toaletima, taktilnim crtama, oglasnim panoima i platformama.

U Budvi sud za prekršaje ima lift i parking mjesto prilagođeno licima s invaliditetom, dodao je Bašanović.

Mapa omogućava korisnicima da lako identifikuju pristupačne pravosudne objekte u svim crnogorskim opštinama, dodao je Bašanović.

Istakao je da je monitoring pružio detaljan pregled trenutnog stanja pristupačnosti pravosudnih institucija i omogućio formulaciju preporuka za unapređenje pristupačnosti, čime se direktno doprinosi smanjenju diskriminacije i podizanju svijesti o pravima lica s invaliditetom.

Dodao je da su ovi rezultati značajan korak ka ostvarivanju jednakosti i nediskriminacije u pravosudnom sistemu Crne Gore.

Predstavljajući istraživanje o oblicima diskriminacije i uzrocima neprijavljivanja diskriminacije među osobama sa invaliditetom, Bašanović je kazao da je ono sprovedeno u šest crnogorskih opština – Baru, Kotoru, Cetinju, Podgorici, Bijelom Polju i Rožajama – i da je obuhvatilo 165 ispitanika.

Cilj istraživanja bio je utvrditi uzroke zbog kojih osobe sa invaliditetom ne prijavljuju diskriminaciju, ali i pružiti dublji uvid u njihove demografske, socijalne i ekonomske karakteristike, kao i iskustva sa pravosudnim i drugim institucijama, kazao je Bašanović.

Govoreći o iskustvima sa pravosudnim institucijama, Bašanović je naglasio da je više od 43 odsto ispitanika ocijenilo svoja iskustva kao negativna.

Čak 12,5 odsto ispitanika smatra da je njihovo iskustvo bilo veoma loše, a 31,3 odsto kao loše. Samo 4,2 odsto ocijenilo je svoje iskustvo veoma dobrim, što jasno pokazuje da su pozitivna iskustva u pravosudnom sistemu rijetka, rekao je Bašanović.

Ukazao je da više od polovine ispitanika smatra da postoji diskriminacija osoba sa invaliditetom u pravosudnom sistemu, dok 23 odsto njih tvrdi da su se osjećali diskriminisano ili nezaštićeno od strane pravosudnih institucija.

Zabrinjavajuće je da je većina onih koji su se osjećali diskriminisano, taj osjećaj doživjela više puta. Ovo ukazuje na sistemske probleme, dodao je Bašanović.

Prema njegovim riječima, najčešće prijavljeni problemi uključuju nepristupačnost pravosudnih objekata, poput nedostatka liftova, rampi i prilagođenih kancelarija, kao i nedostatak komunikacijske podrške, uključujući prevodioce za gestovni jezik.

Takođe, neinformisanost osoba sa invaliditetom o pravima, poput besplatne pravne pomoći, dodatno doprinosi ovim izazovima, istakao je Bašanović.

Govoreći o preporukama, Bašanović je naveo da ispitanici smatraju da su ključne promjene potrebne u povećanju pristupačnosti javnih prostora i infrastrukture.

Čak 89 odsto ispitanika vidi ovo kao prioritet, dok 59 odsto njih podržava uvođenje strožih zakonskih mjera za sprečavanje diskriminacije. Pored toga, bolja zaštita prava na obrazovanje i zapošljavanje je ključna za preko 56 odsto ispitanika, kazao je Bašanović.

Istakao je da su ispitanici ukazali na potrebu za edukacijom pravosudnih organa i povećanjem svijesti o pitanjima invaliditeta.

Osiguranje pristupa pravdi, kao i aktivnije uključivanje osoba sa invaliditetom u procese donošenja odluka, dodatno bi unaprijedilo njihov položaj, zaključio je Bašanović.

Smatra da su rezultati istraživanja značajan korak u razumijevanju problema s kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom i da pružaju osnovu za dalji rad na unapređenju sistema.

Naša obaveza je da ove preporuke pretočimo u konkretne akcije i osiguramo jednake mogućnosti za sve, zaključio je Bašanović.

Projekat Jednakošću i nediskriminacijom pred pravosudnim institucijama do kvalitetnijeg života OSI sprovodi Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica, a finansijski ga je podržalo Ministartstvo ljudskih i manjinskih prava za 2023. godinu.

Izvor: CDM

Pripremila: Dajana Vuković

Inteligencija je možda veštačka, ali je diskriminacija, koju zbog nje mogu trpeti osobe sa invaliditetom, prava. Razlog je jednostavan, i iza veštačke inteligencije stoji – čovek.

Čuveno pitanje šta je starije: kokoška ili jaje u eri nove tehnologije moglo bi da glasi ko ima više etike: mašina ili čovek. Tehnologiju koja je zasnovana na veštačkoj inteligenciji razvija čovek. Dakle, nije lišena njegovih osobina. Mašina uči, pa tako može da nauči i da diskriminiše. Da to čini i da se nešto mora preduzeti – sve je češća konstatacija na globalnom nivou.

Veštačka inteligencija olakšava mnoge stvari, nažalost i diskriminaciju, bile su reči poverenice nemačke vlade za borbu protiv diskriminacije Ferde Ataman pre samo godinu dana. Predstavljajući izveštaj stručnjaka o ovom problemu 2023. godine, objasnila je da ukoliko softveru prepustimo da odlučuje kome će dodeliti socijalnu pomoć ili kredit, odluke bi mogle biti zasnovane na stereotipima i predrasudama. Ugroženih kategorija je mnogo, a među njima jesu i osobe s invaliditetom.

Upravo zato se zakon, usvojen u Njujorku 2023. godine, našao na meti kritika. Zakon koji propisuje da je potrebno da kompanije, koje prilikom odluke o zapošljavanju koriste veštačku inteligenciju, povremeno izvrše procenu pristrasnosti – po polu, rasi, etničkoj pripadnosti – propustio je da decidno zaštiti osobe sa invaliditetom. U Srbiji za sada nema sličnih primera, ali urednica Portala o invalidnosti i programska menadžerka Organizacije za podršku ženama s invaliditetom Iz kruga Vojvodine Veronika Mitro napominje da nije nemoguće očekivati da država prenoseći rešenja iz drugih država replicira iste greške.

Najčešće se previđa potencijal i postignuća osoba sa invaliditetom, a to je upravo detalj koji je potrebno staviti u fokus u razvoju veštačke inteligencije koja je u funkciji svih ljudi na jednakim osnovama. Veštačka inteligencija ima potencijal da značajno unapredi kvalitet života osoba sa invaliditetom, kako širom sveta, tako i u Srbiji, ako se ne zaboravi na postojanje i potrebe osobe sa invaliditetom, kao i na činjenicu da su osobe sa invaliditetom jedna heterogena grupa, kaže Mitro.

Iz sopstvenog, i iskustva žena iz organizacije Iz kruga Vojvodine, Mitro zapaža da su osobe sa invaliditetom, ipak, više diskriminisane od ljudi nego od veštačke inteligencije. Ona kao jedan od potencijalnih razloga da se osobe sa invaliditetom osećaju isključeno navodi to što su asistivne tehnologije koje koriste veštačku inteligenciju skupe. Dodaje da čak i besplatnim alatima koji zavise od interneta može biti otežan pristup onima koji žive u ruralnim delovima sa lošom digitalnom pokrivenošću.

Ili smo najčešće na granici siromaštva i možemo priuštiti samo jeftine telefone i računarsku opremu, i često ne govorimo engleski ili svetske jezike a na našem ne postoji podrška za besplatne softvere. A možda i zato što, osim što imamo ograničeno znanje o savremenim tehnologijama i mogućnostima koje nudi veštačka inteligencija, najčešće smo i digitalno nepismene, opisuje Mitro šta sve veštačku inteligenciju čini nepristupačnom.

Nepristupačnost VI tehnologije – i to je diskriminacija

Osobe sa oštećenjem vida uz pomoć pametnog uređaja na štapu za kretanje, koji prepoznaje prepreke u okruženju, mogu bezbedno da prelaze ulicu. Osobama sa oštećenjem sluha olakšana je komunikacija jer postoje pametne naočare koje nečiji govor pretvaraju u tekst. Osobe sa fizičkim invaliditetom uz pomoć svog glasa mogu da upravljaju računarom.

Ako ovakvi alati koji olakšavaju život osobama sa invaliditetom nisu dostupni svima, onda to može biti oblik diskriminacije. Kao primer, Veronika Mitro navodi da pametne naočare nisu toliko prisutne u Srbiji jer su finansijski nedostupne široj populaciji. Osim toga, ukazuje i da nedostaje sistemska podrška, odnosno obuke za korišćenje veštačke inteligencije i asistivnih tehnologija.

Edukativni programi koji bi nam omogućili da efikasno koristimo veštačku inteligenciju su retki i nedovoljno razvijeni, a većina onlajn platformi i aplikacija u Srbiji nije dizajnirana tako što su na umu imale pristupačnost/inkluziju/integraciju/dizajn za sve, objašnjava Mitro.

Da bi se osobe sa invaliditetom zaštitile i diskriminacija prevenirala, osim pristupačnog dizajna, potrebno je i da se prilikom izrade sistema veštačke inteligencije posebno vodi računa o podacima koji se u taj sistem unose.

Diskriminacija kroz podatke

Čak i veštačka inteligencija sama priznaje da može da diskriminiše osobe sa invaliditetom. Ukoliko to pitanje postavite čuvenom, globalno popularnom Chat GPT-u, odgovoriće vam potvrdno. Sledi pojašnjenje da se to dešava, pre svega, kada se za obuku sistema veštačke inteligencije koriste pristrasni ili neadekvatni podaci, što onda rezultira nepravednim tretmanom osoba sa invaliditetom.

Veštačka inteligencija može da diskriminiše jedino i samo kroz podatke jasan je i Aleksandar Linc Đorđević, direktor organizacije Data Science Conference i član Saveta za veštačku inteligenciju Vlade Republike Srbije.

A podaci govore da su ljudi ti koji su godinama i decenijama diskriminisali. Moramo prvo da budemo svesni svojih nedostataka pre nego li uperimo prstom u veštačku inteligenciju, napominje Linc Đorđević.

Svi oblici diskriminacije potiču od ljudi, i to se mora imati u vidu – jasna je i naučna saradnica na Institutu društvenih nauka u Beogradu Marina Budić.

Sistemi veštačke inteligencije treniraju se na podacima iz našeg svakodnevnog života. Kada bismo živeli u savršenom svetu u kojem ne postoji diskriminacija, sistemi VI bili bi trenirani na tim podacima i verovatno ni sami ne bi ispoljavali bilo kakav oblik diskriminacije, kaže Budić.

Kako objašnjava Linc Đorđević, diskriminacija ugroženih kategorija poput osoba sa invaliditetom može se sprečiti tako što se mašina uči kako da prepozna pristrasnost u podacima, ili kroz mehanizam pozitivne diskriminacije – favorizovanjem ugroženih društvenih grupa. Prostora za grešku, napominje Linc Đorđević, naravno uvek ima.

Ali isto tako postoji i, ako ništa drugo, moralna odgovornost profesionalaca koji razvijaju veštačku inteligenciju. Kroz obrazovanje profesionalaca i društva, kao i kroz razumevanje šireg društvenog konteksta u kome obitavamo možemo doći do neophodnog unapređenja, smatra Linc Đorđević.

Ipak, veštačka inteligencija sve više napreduje, a problem diskriminacije nije rešen. Zato je etički pristup prilikom razvoja i upotrebe VI tehnologije danas postao imperativ.

Ukrotiti veštačku inteligenciju kroz propise

Da je potrebno poštovati neka pravila kako veštačka inteligencija ne bi ugrozila ljudska prava i slobode, prepoznale su i međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija, Evropske unije, Saveta Evrope.

Među, sada sve brojnijim dokumentima izdvajaju se Preporuke o etici veštačke inteligencije koju su u novembru 2021. godine usvojile 193 zemlje članice UNESCA, među njima i Srbija, a koje inkluzivnost navode kao jednu od četiri osnovne vrednosti koje moraju biti temelj za izgradnju VI sistema.

Kako bi regulisala ovu oblast, Evropska unija otišla je dalje od preporuka i prva u svetu usvojila je Zakon koji utvrđuje pravila za upotrebu VI sistema. Iako će na snagu stupiti tek za dve godine – 2026, predviđena rešenja predstavljaju osnovu za zakonodavstvo o veštačkoj inteligenciji.

Srbija zakon nema, ali je prošle godine usvojila Etičke smernice za razvoj, primenu i upotrebu pouzdane i odgovorne veštačke inteligencije. Osnov za njihovo donošenje bila je Strategija razvoja veštačke inteligencije koju je Srbija usvojila za period od 2020. do 2025. godine, kao i Akcioni plan za njeno sprovođenje. Na pitanje ko kontroliše da li se smernice poštuju, član Saveta za veštačku inteligenciju Aleksandar Linc Đorđević odgovara: trenutno niko.

Etičke smernice za VI koje postoje su upravo to – smernice. Trenutno je u procesu izrade Zakon o veštačkoj inteligenciji koji će to polje detaljnije urediti. Treba da budemo svesni da na globalnom nivou ne postoji još uvek definisan pojam mehanizma kontrole, ističe Linc Đorđević.

Da se svi propisi bolje poštuju ukoliko su praćeni sankcijama, kaže naučna saradnica na Institutu društvenih nauka u Beogradu Marina Budić, i dodaje da je to vrlo osetljivo pitanje kojem svakako treba posvetiti više pažnje i koje ne sme biti izostavljeno.

Kada je reč o razvoju bezbedne, sigurne i odgovorne primene VI, kao i mogućim rizicima, posebnu pažnju treba posvetiti osetljivim kategorijama, konstatuje Budić.

Zato osetljive kategorije društva moraju biti u posebnom fokusu nacionalnih politika. Etička, bezbedna primena veštačke inteligencije postavljena je kao jedan od ciljeva Strategije koja, između ostalog, i sama konstatuje da je diskriminacija moguća i da je zato važno preduzeti preventivne korake.

Nedostaje još mnogo karika u borbi protiv diskriminacije

Urednica Portala o invalidnosti i programska menadžerka Organizacije za podršku ženama s invaliditetom Iz kruga Vojvodine Veronika Mitro sumnjičava je po pitanju implementacije perspektiva invalidnosti u strateška dokumenta.

Koliko sam ja razumela, u Strategiji i nema nekih jasnih predloga prevencije diskriminacije neprivilegovanih grupa, već više deklarativna izjava da je potrebno kontinuiranom etičnom primenom veštačke inteligencije uspostaviti prevenciju socijalne isključenosti osetljivih društvenih grupa, navodi Mitro.

Kako kaže, za Akcioni plan nije ni znala da postoji. Mogu onda reći da je za osobe, ili žene sa invaliditetom, ostao potpuno nevidljiv i, mogla bih se kladiti, da ne propisuje uslove za primenu veštačke inteligencije koji preveniraju diskriminaciju osoba sa invaliditetom, posebno ne žena sa invaliditetom, a najverovatnije nisu ni alocirana sredstva za preveniranje diskriminacije neprivilegovanih grupa, smatra Mitro.

Zapravo, Akcioni plan je propisao dva pokazatelja onoga što je urađeno na polju zaštite od diskriminacije. Prvi je usvajanje izmena zakona kako bi diskriminacija usled primene veštačke inteligencije bila prepoznata, a drugi – broj održanih obuka za prevenciju diskriminacije u mašinskom učenju.

Do izmene zakona nije došlo, a održano je samo pet prezentacija Etičkih smernica i jedna stručna radionica – pokazuju zvanični podaci iz Izveštaja o rezultatima sprovođenja Strategije razvoja veštačke inteligencije za period 2020 - 2025. godine.

Strategija sa novim ciljevima za narednih pet godina već je napisana. Završena je i javna rasprava tokom koje je civilni sektor izneo svoje zamerke da u Strategiji nisu dovoljno istaknuti rizici od veštačke inteligencije, odnosno mogućnost dodatne marginalizacije već osetljivih kategorija društva.

Šta će se naći u konačnoj, usvojenoj verziji važno je isto koliko i primena napisanog. Da bi veštačka inteligencija mogla da štiti od diskriminacije, to prvo moraju da čine ljudi.

Izvor: Danas

Projekcija filmova i edukativna diskusija Uhvati film – uključi perspektivu žena sa invaliditetom održaće se 28. novembra od 13 sati u prostorijama Zvuci srca Subotica, Vladimira Nazora 5. Ulaz je besplatan, a program traje 90 minuta.

Događaj je namijenjen aktivistima i aktivistkinjama organizacija civilnog društva, koji se bave ljudskim pravima, i svima koji svoje djelovanje baziraju na poboljšanju položaja svih građana i građanki, poštujući principe rodne ravnopravnosti i inkluzije!

Program se sastoji od projekcije kratkometražnih filmova o ženama s invaliditetom sa Međunarodnog filmskog festivala Uhvati film i edukativne diskusije o važnosti i načinima uključivanja perspektive žena s invaliditetom u okviru tema kojima se u svojim organizacijama bavimo, ali i omogućavanja pristupa(čnosti) kao osnove poštovanja ljudskih prava svih.

Projekat Uhvati film – uključi perspektivu žena sa invaliditetom realizuje se sa ciljem povećanja svijesti i informisanja o feminističkoj perspektivi žena s invaliditetom kod predstavnika organizacija civilnog društva u Srbiji. Program podržava Rekonstrukcija ženski fond, a podršku za realizaciju ove aktivnosti u Subotici pružaju Zvuci srca Subotica.

Izvor: Subotica.info

Pripremila: Dajana Vuković