Željko

Željko

„Instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i dalje zabrinjava opseg prisustva nasilja nad ženama i nasilja u porodici u našem društvu, a posebno slučajevi ubistava u partnerskom nasilju“, saopšteno je iz te institucije.

Današnjim danom, 25. novembar 2023, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ujedno započinje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, čije obilježavanje traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10 decembra 2023.

„Sa aspekta rada institucije koja raspolaže i objavljuje statističke podatke o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, ukazujemo i da dolazi do povećanja broja ovih slučajeva. S tim u vezi, podsjećamo da su sudovi za prekršaje u toku 2022.  u radu imali ukupno 2.201 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (od čega 1.592 novih predmeta). Uporedni podaci pokazuju da je u 2021. u radu bilo 2.176 predmeta. Istovremeno, prema podacima Sudskog savjeta u odnosu na predmete iz člana 220 KZCG – nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u 2022. bilo je ukupno 435 predmeta u radu”, piše u saopštenju Ombudsmana.

Ovim povodom važno je ukazati na posebno negativan aspekt nasilja u porodici, koji se odnosi na nasilje nad djecom.

Upozoravaju da se ne smije zaboraviti da je dijete koje svjedoči nasilnom ponašanju nad članom porodice – jednako žrtva, kao i da se nasilje sprovodi nad njim.

„Uz djecu, moramo imati na umu posebno ranjiv položaj određenih kategorija žena, kao što su: žene s invalidietom, one iz ruralnih područja, pripadnice RE populacije, žene drugačije seksualne orijentacije, korisnice psihoaktivnih supstanci, žene migrantkinje kod kojih je fenomen rodno zasnovanog nasilja dodatno usložen, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, verbalnom, emotivnom, ekonomskom ili seksualnom nasilju”, kaže se u saopštenju.

Dosadašnji način borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici posmatran je primarno kroz prizmu prijave nasilja.

Međutim, napominju, samo prijavljivanje bez adekvatnih sankcija, nije donosilo željene efekte.

„Na taj način nasilje vremenom eskalira i prelazi u fazu kada ga je nemoguće kontrolisati, pa posljedice najčešće bivaju tragične, što potvrđuje porast broja femicida u protekloj godini. Međutim, da bi se kao društvo mnogo efikasnije borili sa ovom negativnom pojavom, osim prijavljivanja i represivnih mjera, potrebno je dodatno razvijati i osnaživati preventivne inicijative i aktivnosti”, zaključuje se u saopštenju Ombudsmana.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Desetine hiljada ljudi izašle su u subotu na ulice u Francuskoj i Italiji na proteste povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Ulicama Pariza i drugih francuskih gradova demonstranti, od kojih su mnogi bili u ljubičastoj, boji rodne ravnopravnosti, marširali su hladnim ulicama s natpisima: Jedno silovanje svakih šest minuta u Francuskoj i Zaštitite svoje devojčice, obrazujte svoje dječake.

U Francuskoj je ove godine, prema vladinim podacima, bila 121 žrtva femicida, dok je godinu dana prije bilo 118.

„Nastavljanje nasilja nad ženama nije neizbježno", rekao je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u video snimku objavljenom na društvenim mrežama u subotu.

„Moramo stati tome na kraj i to ćemo učiniti", rekao je francuski predsjednik.

Na skupu u Parizu, prema organizatorima, okupilo se 80.000 ljudi, premda policija procjenjuje da je bilo oko 16.500 ljudi.

Hiljade na italijanskim ulicama poslije novog slučaja femicida

Desetine hiljada izašle su i na ulice glavnih italijanskih gradova, upravo pošto je jedan Italijan osumnjičen da je ubio bivšu djevojku izručen iz Njemačke.

Ubistvo 22-godišnje studentkinje Đulije Čeketin (Giulia Cecchettin) koje je navodno počinio njen bivši dečko, izazvalo je gnijev širom Italije, gdje se u prosjeku svaka tri dana ubija jedna žena.

„Osumnjičeni 21-godišnji Filipo Tureta (Filippo Turetta) isporučen je avionom na aerodrom u Veneciji u subotu. On je odmah prebačen u zatvor, u Veroni, kako bi se suočio s pitanjima u istrazi o smrti Čeketin“, javili su italijanski mediji.

Čeketin je nestala pošto se sastala s Turetom na hamburgeru u tržnom centru blizu Venecije, samo nekoliko dana prije nego što je trebalo da dobije diplomu iz biomedicinskog inženjeringa.

Njeno tijelo pronađeno je 18. novembra prekriveno crnim plastičnim kesama u jarku blizu jezera u podnožju Alpa. Tureta je uhapšen sljedećeg dana u Njemačkoj.

Ubistvo Čeketin izazvalo je tugu i gnijev u Italiji, gdje mnoge žene kažu da su patrijarhalni stavovi i dalje ukorijenjeni.

Podaci italijanskog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je ove godine u Italiji do sada ubijeno 106 žena, od kojih su 55 navodno ubili partneri ili bivši partneri.

Italijanska državna televizija RAI izvijestila je da su u danima otkako je pronađeno tijelo Čeketin, pozivi na nacionalnu telefonsku liniju za žene koje strahuju za svoju bezbjednost od strane muškaraca skočile s nekih 200 na 400 dnevno.

Na demonstracijama održanim u subotu širom Italije odata je počast Čeketina. Hiljade muškaraca svih uzrasta, takođe, su se odazvale pozivu da se pridruže subotnjim inicijativama protiv rodnog nasilja.

Ranije ove nedjelje, italijanski parlament je odobrio nove mjere za suzbijanje nasilja nad ženama, nakon jednoglasne podrške oba doma.

Među mjerama koje se uvode je i kampanja u školama za bavljenje pitanjima seksizma, mačizma i psihičkog i fizičkog nasilja nad ženama.

„Ljudsko društvo koje teži da bude civilizovano ne može da prihvati, ne može da izdrži, ovaj niz napada na žene i ubistava", rekao je u subotu italijanski predsjednik Serđo Matarela (Sergio Mattarella).

U svojoj poruci kojom je obilježio borbu protiv rodnog nasilja, papa Franjo je rekao da je to pošast koja se mora iskorijeniti iz društva i pozvao na akciju u obrazovanju.

„Nasilje nad ženama je otrovno korenje koji muči naše društvo i mora se iščupati iz korena", napisao je papa na mreži X.

Izvor: Portal Slobodna Evropa

Pripremio: Ivan Čovića

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava u svijetu, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).

Njihovo saopštenje prenosimo integralno:

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Generalna skupština UN-a 1993, definiše nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira ili će vjerovatno rezultirati fizičkim, seksualnim ili psihičkim povredama ili patnjama za žene, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo da se dešavaju u javnom ili privatnom životu”.

Globalno, procjene Ujedinjenih nacija (UN) pokazuju da je oko 736 miliona žena – skoro svaka treća – bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju intimnog partnera, nepartnerskom seksualnom nasilju ili oboje, barem jednom u životu. Skoro svakih sat vremena više od pet žena ili djevojčica biva ubijeno od strane člana porodice. Stope depresije, anksioznih poremećaja, neplaniranih trudnoća, polno prenosivih infekcija i HIV-a su veće kod žena koje su doživjele nasilje u odnosu na žene koje nisu, kao i mnogih drugih zdravstvenih problema koji mogu potrajati nakon prestanka nasilja.

Osim u porodici, ova pošast se intenzivirala u različitim okruženjima, uključujući i radno mjesto i onlajn (online) prostor, a znatno je pogoršana u postpandemijskim efektima, globalnim sukobima, klimatskim promjenama i ekonomskim nestabilnostima.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, čime počinje globalna Narandžasta kampanja ili 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, s ciljem informisanja javnosti o problemu nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i posljedicama zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim na žrtve, porodice i društvo u cjelini. Kampanja se simbolično završava 10. decembra, Međunarodnim danom ljudskih prava.

Globalna tema ove godine nosi naziv UJEDINITE SE! Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama (#Nema opravdanja) predstavlja inicijativu kojom se pozivaju vlade, civilno društvo, ženske organizacije, mladi ljudi, privatni sektor, mediji i sistem UN-a da udruže snage u rješavanju globalne pandemije nasilja nad ženama i djevojčicama.

Obaveza svakog društva je da promoviše kulturu nulte tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama. Nasilje nad ženama i djevojčicama proističe iz negativnih društvenih stavova u vezi s ulogom žene i visokog nivoa rodne nejednakosti. Nasilje se može dogoditi bilo gdje i bilo kome, ali postoje posebno ranjive kategorije kao što su mlade djevojke i starije žene, žene i djevojčice koje žive s HIV-om ili imaju neki oblik invaliditeta, pripadnice romske populacije, žene iz LGBTQ zajednice, izbjeglice, migrantkinje, kao i one koje žive u ruralnim područjima kao i u predjelima zahvaćenih humanitarnom krizom i ratom.

Problem rodno zasnovanog nasilja odnosi se i na sklapanje dječijih brakova, a podaci UN-a pokazuju da je jedna od pet mladih žena starosti od 20 do 24 godine bila udata prije svoje 18. godine u 2022. Rodno zasnovano nasilje u školi je glavna prepreka univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice. Na globalnom nivou, svaki treći učenik starosti od 11 do 15 godina bio je maltretiran od strane svojih vršnjaka u školi barem jednom u posljednjih mjesec dana, pri čemu je podjednaka vjerovatnoća da će djevojčice i dječaci doživjeti maltretiranje. Dječaci češće doživljavaju fizičko, a djevojčice psihičko nasilje.

U Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje spada u skrivene i visoko stigmatizovane teme jer je nasilje duboko ukorijenjeno u patrijarhalnoj kulturi podržano kulturom nekažnjivosti i normalizacije nasilja. Savjesno prijavljivanje nasilja i efikasno procesuiranje činilaca nasilja ključni su korak za uspješan odgovor društva prema nasilju nad ženama, koje je prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuće prisutno u Crnoj Gori. Nasilje u porodici, kao i drugi oblici nasilja se obično prećutkuje i rijetko prijavljuje. Nedostatak informacija o tome kome žena ili djevojčica treba da se obrati kada doživi nasilje, nedostatak podrške, strah od oduzimanja djece i gubitka finansija, stid i ucjene fotografijama neki su od razloga zbog kojih se odustaje od prijavljivanja nasilne osobe.

Svaki novi slučaj nasilja otvara ozbiljna pitanja odgovornosti svake karike u sistemu (policija, zdravstveni sistem, tužilaštvo, centri za socijalni rad, prosveta) i spremnosti da se prepozna nasilje, a prije svega spriječi i zaštite životi žena i djevojčica.

Preporuke UN-a državama odnose se na davanje podrške i ulaganje u organizacije za zaštitu ženskih prava, koje igraju vitalnu ulogu u pružanju usluga na lokalnom nivou, jačajući glas žena i dopirući do onih koje su u riziku od nasilja. Njihove aktivnosti su ključne za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.

Uloga zdravstvenog sistema je veoma važna kako u prevenciji tako i u pružanju pomoći osobama koje su preživjele nasilje. Zdravstveni radnici imaju obavezu da prijavljuju nasilje nadležnim službama uz obavezno dokumentovanje fizičkih i psihičkih povreda i upućuju ka specijalizovanim servisima za podršku, kao što su socijalne službe i organizacije za zaštitu žrtava nasilja, koje im omogućavaju boravak, tretman i besplatnu pravnu pomoć.

Veoma važno je i jačanje uspostavljenih servisa psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Cilj tih servisa je da pomognu počiniocima da promijene ponašanje, uz usvajanje pravilnih stavova o rodnim ulogama u porodici, ili partnerskom odnosu i da prihvate odgovornost za svoje ponašanje.

Veoma važno je da pružaoci zdravstvenih usluga posjeduju informacije i vještine prepoznavanja nasilja, način pružanja pomoći, prijavljivanja nasilja i savjetovanja, poštujući Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Međutim, u praksi je pokazano da se postojeći protokol nedovoljno poštuje i bilo bi značajno ispitati razloge te pojave.

Preporuke:

- Žene i djevojčice, kao osjetljivija kategorija stanovništva, ne treba da kriju i trpe bilo kakav oblik nasilja, već treba da budu hrabre i prijave svaki oblik nasilja.

- Osobe koje dožive ili trpe bilo kakav oblik nasilja mogu se obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalni rad i organizacijama koje brinu o žrtvama nasilja u porodici.

- Svako ko je u saznanju, ili primijeti bilo kakav oblik nasilja, treba da reaguje i prijavi te slučajeve nadležnim institucijama, prije svega policiji.

Izvor: PortalAnalitika

Pripremio: Ivan Čović

Pokret Evropa Sad početkom decembra uputiće predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću inicijativu za formiranje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu“, saopštio je poslanik te partije Vasilije Čarapić.

Nada se da će Skupština to radno tijelo formirati do kraja godine.

„Kao nova politička stranka koja u samo godinu dana učestvovala u tri velika izborna ciklusa, na vlastitom primjeru smo vidjeli sve nedostatke izbornog zakonodavstva. Prvo, imali smo opstrukciju formiranja vlasti u Podgorici i Pljevljima u trajanju pola godine imali smo diskvalifikaciju Milojka Spajića iz predsjedničke trke, ali i odgađanje proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora na skoro mjesec dana", istakao je Čarapić.

„Politička nestabilnost koja je pratila prethodni saziv parlamenta u mnogome je uticala na rezultate odbora“, naveo je Čarapić za Radio Crne Gore. Stoga, kako je dodao, novi odbor čeka veliki posao.

Iako je zbog komplikovane političke situacije obustavljen rad tog tijela, bivša članica i potpredsjednica Pokreta za promjene (PZP) Branka Bošnjak smatra da, ukoliko bude političke volje, neće trebati mnogo vremena za stvaranje korektnog i fer izbornog zakonodavstva.

Razlog je, kako je kazala, jer su započeti i odrađeni mnogi poslovi na tom polju. Zabrinjavajuće je, kako je dodala za Radio Crne Gore, što premijer Milojko Spajić u ekspozeu kao ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić u svom izlaganju nisu detaljnije govorili o toj temi.

„To je ono što su čini meni se sve partije potencirale tokom izborne kampanje kao nešto što hitno treba da se rješava. Hoću da vjerujem da je riječ o slučajnom propustu", istakla je Bošnjak.

Problematično je smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, što se pitanje izborne reforme još uvijek nije pomenulo.

„To je proces koji će trajati vrlo dugo. Ukoliko želimo da ga sprovedemo kako treba, i stoga bi trebalo što prije formirati Odbor kako bi se do kraja mandata ovog skupštinskog saziva došlo do nekih odgovarajućih rješenja", istakao je Suljević.

„Srž problema predstavlja Zakon o registru prebivališta i boravišta“, naglasila je Bošnjak.

Dodala je da se treba zalagati i za otvorene liste, kao i uvođenje uređaja koji prepoznaju otisak prsta na biračkim mjestima.

Suljević je istakao kao i druga pitanja koja su od značaja za izbornu reformu.

„Vjerujem da bi se trebalo raditi na tome da se profesionalizuju Izborne komisije. Takođe, pitanje na koji način osobama s invaliditetom može biti omogućeno da na bolji način ostvaruju svoje pravo glasa".

Nada se Suljević da će i u odboru koji bude formiran za vrijeme novog saziva Skupštine biti mjesta za predstavnike nevladinog sektora. kako bi se kroz šire učešće javnosti došlo do najboljih rješenja.

 

Izvor: Portal Analitika

Pripremio: Ivan Čović

U svom najnovijem Izvještaju o stanju u zemlji za 2023 (Montenegro 2023 Progress Report) Evropska Komisija u dijelu civilnog društva i uključenosti civilnog sektora u procesima donošenja odluka posvetila je određene segmente, uz konkretne ocjene stanja, koje prevodimo u nastavku. 

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva tek treba da se unaprijedi. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva (OCD) a prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju uglavnom važeće. 

U toku je izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama kako bi se unaprijedile procedure za osnivanje, registraciju i rad NVO. U radnu grupu, koja razmatra nacrt amandmana, imenovani su predstavnici NVO. Strategija koja promoviše saradnju sa nevladinim organizacijama za period 2022-2026. usvojena je u julu 2022, nakon širokih javnih konsultacija, i sprovodi se. Strategija potvrđuje poziciju civilnog društva kao snažnog partnera države u kreiranju javnih politika i predlaže da se poboljšaju procedure digitalne registracije za organizacije civilnog društva (OCD) i da se rezultati projekata objave na internetu.

Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade za NVO regulisana je setom pravila koja obezbjeđuju transparentnost i eksternu evaluaciju. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapacitete ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i državne institucije bi ga trebale prepoznati i tretirati kao takvo. Ukupan pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja, udruživanja i okupljanja je uspostavljen, ali važni djelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati.

Uloga civilnog društva u procesu pristupanja EU je u teoriji prepoznata, ali nedovoljno u praksi. Predstavnici OCD učestvuju u radnim grupama koje raspravljaju o pregovaračkim poglavljima o pristupanju EU. 

Sva ministarstva su 2022. imenovala predstavnike OCD u radne grupe koje su formirane za izradu zakona i nacionalnih strategija u svojim oblastima, u skladu sa Zakonom o javnoj upravi. Međutim, nisu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona. U izvještaju, koji ,je Vlada usvojila u decembru 2022, o sprovođenju javnih konsultacija prilikom izrade nacrta zakona i strategija, utvrđeno je da je značajan broj zakona usvojen bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom. 

Vlada je 22. jula 2022. donijela Odluku o imenovanju članova Savjeta za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija, tijela koje čini jednak broj državnih funkcionera i predstavnika nevladinih organizacija. Jedna od njegovih nadležnosti je da nadgleda sprovođenje strategije o saradnji sa NVO. Međutim, nije bilo dovoljno prijava predstavnika NVO da postanu članovi Savjeta u svakoj od tematskih oblasti, uprkos uzastopnim raspisivanjem šest javnih poziva. Ovo odražava uočeni nedostatak relevantnosti među OCD. Zbog toga Savjet nije nastavio sa radom, koji je prekinut u oktobru 2021. Ovo podriva dijalog između vlade i civilnog društva i trebalo bi ga prioritetno riješiti održavanjem inkluzivnog dijaloga. 

Pravila za javno finansiranje OCD obavezuju ministarstva da sprovode konsultacije s OCD o njihovim godišnjim prioritetima finansiranja, da objavljuju javne pozive i da dodeljuju grantove kroz proces selekcije koji uključuje spoljne evaluatore. Uprkos ovoj obavezi, nisu sva ministarstva objavila pozive za podnošenje prijedloga za finansiranje projekata OCD/NVO.

U nekim slučajevima, pozivi za podnošenje prijedloga su bili odloženi, kao rezultat toga, više od 1,1 milion evra namenjenih za ovu namjenu u budžetu za 2022. nije opredeljeno. U nekim slučajevima, nedostatak jasnih i pravednih kriterijuma za izbor rezultirao je odabirom OCD bez iskustva u nekim oblastima, ili izborom OCD nesposobnih za rad sa određenom ciljnom grupom. U oblasti trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova dodijelilo je grant jednoj OCD čiji je rukovodilac optužen za vršenje nasilja nad maloljetnim žrtvama trgovine ljudima, tokom prethodnog granta Ministarstva

Godišnji izvještaj o finansiranju projekata OCD u 2021. objavljen je u decembru 2022. i konstatuje da je potrošeno 92% izdvojenog iznosa. Ministarstvo javne uprave je napravilo veb stranicu na kojoj se centralizuju informacije za OCD, uključujući mogućnosti finansiranja. Međutim, potrebno je više napora ministarstava na koordinaciji, strateškom planiranju, praćenju i evaluaciji podrške koju pružaju OCD

OCD imaju pristup sredstvima i na lokalnom nivou, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. U 2022, 18 opština (od 23) objavilo je pozive za podnošenje prijedloga projekata.

U maju 2023. Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji strategije reforme javne uprave (PAR) 2022-2026. u 2022. Politička podrška za reformu javne uprave je nastavljena da se obezbjeđuje kroz Savjet za reformu javne uprave, kojim predsjedava premijer. Format Savjeta je inkluzivniji: pored predstavnika državnih institucija i civilnog društva, sastav je proširen i na predstavnike sindikata. Strategija reforme javne uprave i njen akcioni plan bili su povezani sa budžetom za 2023. 

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave. Sve u svemu, ostvaren je ograničen napredak. Usvojen je novi program reforme upravljanja javnim finansijama i započeta njegova implementacija. Za razliku od toga, nisu napravljene nikakve izmjene u izmenama i dopunama zakonodavstva o državnoj službi koje su uvele relaksirane uslove za kvalifikaciju i dovoljno diskrecionog prava za imenovanje (novih), i razrješenje (postojećih) rukovodilaca organa uprave. 

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj upravi, ne poštujući preporuku Komisije. Ublaženi zahtjevi su izvor stalne zabrinutosti za zapošljavanje zasnovano na zaslugama, stručnost i nezavisnost državnih službenika. Kontinuirane kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka znanja o pitanjima koja se odnose na proces pristupanja EU i opšteg usporavanja tempa reformi. 

Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije tek treba da se uspostave.

Međutim, usluge socijalne podrške za ugrožene grupe i dalje su rijetke i neodržive. Uglavnom ih organizuju organizacije civilnog društva, bez kontinuirane podrške sa lokalnog ili nacionalnog nivoa.

Što se tiče prevencije zloupotrebe droga i smanjenja štete, organizacije civilnog društva su nastavile sa svojim preventivnim akcijama i uslugama, uključujući neke koje finansira vlada. Institut za javno zdravlje je organizovao edukativne aktivnosti o narkomaniji za 56 pružalaca usluga iz 13 zdravstvenih ustanova.

U vezi sa HIV/AIDS-om, Zavod za školstvo je organizovao obuke za nastavnike i vaspitače, dok su organizacije civilnog društva nastavile sa pružanjem usluga za ključne grupe stanovništva.

Međutim, potrebno je mnogo više uključivanja, podrške i saradnje sa civilnim društvom da bi se postigli održivi i efektivni rezultati u socijalnom sektoru, kako u planiranju i praćenju socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne usluge, uključujući i na lokalnom nivou.

U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici još nije usvojen Zakon o jedinstvenom utvrđivanju invaliditeta, iako su nacrt zakona i javna rasprava završeni 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom invaliditetom, planiran da bude usvojen 2023, takođe je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika.

Državne institucije blisko sarađuju i pružaju finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, kao ključnim partnerima za zaštitu žrtava i podizanje svijesti. U 2022, 40.000 evra državnih sredstava dodijeljeno je za pet nevladinih organizacija u okviru programa koji se bavi prioritetima nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019-2024. Međutim, prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje finansira država, a vodi nevladina organizacija, zatvoreno je u decembru 2022, nakon što su dvije maloletne žrtve koje su smještene u prihvatilištu podnijele prijavu lokalnoj policiji zbog nasilja koje je nad njima izvršila uprava prihvatilišta (koji je i rukovodio NVO). Crna Gora trenutno nema sklonište za žrtve trgovine ljudima, kao ni specijalizovano sklonište za djecu žrtve. U 2023. prethodni upravnik skloništa je dobio još jedan grant od Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon što je osnovao novu NVO. Crna Gora treba da pojača kontrolu nad raspodjelom državnih sredstava u ovoj oblasti, gdje treba da prevladaju najviši profesionalizam i etički standardi.

Poreski zakon daje neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam „javnog interesa“ je više ograničavajući nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničava poreske olakšice. 

Crna Gora tek treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnom tekovinom EU. Prema sadašnjem zakonu, javne institucije bi mogle organizacijama civilnog društva ograničiti pristup ključnim političkim odlukama tako što će proglasiti ove informacije tajnim. 

Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu, kojim se promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, potreban je širi pravni okvir za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterskih aktivnosti. Nacrt amandmana se razmatra od 2019, ali nije finalizovan. 

S engleskog prevela: Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

ponedeljak, 27 novembar 2023 11:18

Razgovori o rodnoj ravnopravnosti u više gradova

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija (UNDP) u Crnoj Gori organizuje Razgovore o rodnoj ravnopravnosti u okviru kampanje 16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Ovogodišnja kampanja, ističu iz UNDP-a, prilika za unapređenje agende rodne ravnopravnosti, imajući u vidu različite manifestacije retrogradnih procesa sa značajnim posljedicama.

Iako su napravljeni pomaci u oblasti rodne ravnopravnosti, poručuju da izazovi i dalje postoje, posebno uzimajući u obzir narastajuće globalne krize i izazove.

Kroz seriju događaja, u okviru kampanje, razgovaraće se o stanju u oblasti ženskih ljudskih prava, s fokusom na ključna pitanja

- 24. novembra u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) počinje kampanja uz osvrt na investicije u prevenciju rodno zasnovanog nasilja;

- 30. novembra u prostorijama Muzeja i galerija Podgorice  planiran je razgovor o nasilju nad ženama s invaliditetom, s fokusom na strukturalne prepreke;

- 5. decembra u Kolašinu daje se omaž ženskom pokretu u Crnoj Gori i slavi 80 godina od njegovog osnivanja;

- 6. decembra u Skupštini Crne Gore razgovara se o ulozi žena u politici i promovisanju rodne ravnopravnosti;

- 7. decembra na Cetinju  biće riječi o feminističkoj spoljnoj politici i njenom uticaju na Crnu Goru.

„Posebno nam je zadovoljstvo što će 5. decembra u kolašinskom Kulturnom centru i 6. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) opet biti igrana pozorišna predstava Politička istorija žena Crne Gore. Ova predstava je rađena na osnovu istoriografske građe i predstavlja autentičan presjek procesa razvoja prava žena u Crnoj Gori. Rediteljka je Marija Perović, a igraju Kristina Obradović, Jelena Đukić i Milica Šćepanović. Predstava je premijeru imala 2016. povodom 70 godina otkako su žene izborile pravo glasa, a tadašnje reakcije su bile izuzetne. Dodatna vrijednost predstave je u njenom edukativnom karakteru", navode iz UNDP-a.

Kampanju ove godine obilježavaju u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Delegacijom  Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori i Ambasadama Austrije i Republike Češke, i drugim partnerima.

 

Izvor: Portal RTCG

Pipremio: Ivan Čović

Dvadeset jedna nevladina organizacija (NVO) uputila je  apel Vladi premijera Milojka Spajića da odustane od pružanja podrške Saudijskoj Arabiji za organizaciju svjetske izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) zbog, kako su naveli, nedemokratske vlasti te zemlje koja „sistematski krši ljudska prava".

Podsjećaju da su te organizacije u septembru protestovale protiv odluke tadašnje Vlade premijera Dritana Abazovića da odustane od „prethodno obećane podrške Italiji i podrži Saudijsku Arabiju, zbog obećanih donacija te države u prosvjetu Crne Gore".

„Rekli smo da očekujemo da nova Vlada odustane od trgovačkog pristupa ljudskim pravima i vladavini prava, i to kako u unutrašnjim tako i u vanjskim odnosima. To znači da se Vlada drži obećane podrške Italiji, svojoj susjedi i članici Evropske unije (EU), kojoj Crna Gora želi da pristupi, a ne da daje podršku nedemokratskom režimu Saudijske Arabije, koji brutalno i masovno krši ljudska prava'", navodi se u saopštenju.

Glasanje o državi koja će biti organizator izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) održaće se u utorak 28. novembra.

„Očekujemo da Vlada na današnjoj sjednici, koja počinje u 13 sati, raspravlja i o ovoj inicijativi naših NVO. iako to nije predviđeno dnevnim redom", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju: Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za građanske slobode (CEGAS), Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Društvo crnogorskih izdavača, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Institut alternativa, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća (SŽK), SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Podgorica i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

 

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 23 novembar 2023 13:53

Stonoteniserima Luče šest medalja

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan petog međunarodnog turnira za osobe s invaliditetom, Podgorica open, završili su sa šest medalja, jednom zlatnom, dvije srebrne i tri bronzane.

Zlatnu medalju osvojio je Uroš Gugolj (8) srebrni su bili Pjetro Paljušević (klasa 7) i Samra Kojić (2-5) dok su se bronzanzanim odličjima okitili.

Slobodan Mihailović (7) Miljan Cerović (8) i Dejan Bašanović (10).

Gugolj je u finalnom meču klase 8 pobijedio Dragana Vujisića iz Srbije.

Pobjedničko postolje kompletirali su Makedonac Rubinčo Risteski i Miljan Cerović.

Paljušević je u klasi 7 izgubio finale od Ediba Šahmana iz Bosne i Hercegovine (BIH).

Bronzane medalje osvojili su Slobodan Mihailović i Makedonac Marijan Zafirovski.

Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (korisnici kolica), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, završila na drugom mjestu, iza Danijele Lučanin iz Srbije.

Iz Srbije dolaze i bronzane Tanja Mikašević i Danijela Crnoglavac.

U muškoj konkurenciji zlatnu medalju osvojio je Goran Perlić iz Srbije, a iz te države dolaze i srebrni Vladan Petković i bronzani Nebojša Ilić.

U klasi 6 najbolji je bio Haris Eminović iz BIH, pobjedom u finalu protiv Milana Mićovića iz Srbije.

Mjesto na pobjedničkom postolju izborili su i Emir Muminović iz BIH i Hamed Podbićanin iz Srbije.

Zlatnu medalju u klasi 9 osvojio je Hasim Cerić iz BIH, a u finalnom meču slavio je protiv Darija Stošića iz Srbije.

Bronzani su bili takmičari iz BIH, Darko Pavlić i Edin Pljevljak.

U kategoriji 10 prvo mjesto pripalo je Nebojši Kitiću iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Ivicu Vidičeka iz BIH-a.

Bronzane medalje osvojili su Bašanović i Makedonac Straško Počevski.

Turnir će biti nastavljen sjutra ekipnim takmičenjem.

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorice i uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Turnir je proglasio otvorenim sekretar za sport Glavnog grada, Miloš Antić, a učesnike su pozdravili i predsjednici Stonoteniskog saveza Željko Šoć, POKCG Igor Tomić i Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča, Dejan Bašanović.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Sekretarijat za socijalno staranje Podgorice (SZSS) raspisuje Konkursza učenike osnovnih škola s teritorije Glavnog grada za najbolji literarni/likovni rad na temu: Rodna ravnopravnost u mom gradu.

Nagrada za literarni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Nagrada za likovni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Uslovi Konkursa:

Pravo na učešće imaju učenici/ce šestog, sedmog, osmog i devetog razreda osnovnih škola s teritorije Podgorice.

Učenici/ce mogu izabrati da li će učestvovati na literarnom ili likovnom konkursu.

Literarni/likovni rad ne smije biti ranije objavljen, štampan niti nagrađivan.

Literarni rad minimalno treba imati 2.000 karaktera (slovnih mjesta).

Literarne radove slati u odštampanom primjerku formata A4.

Radove slati potpisane imenom i prezimenom učenika/ce, imenom oca i majke, nazivom i adresom škole i kontakt telefonom.

Rok za dostavljanje radova je 10. decembar. 2023

Žiri će biti sačinjen od tri člana/ice SZSS.

Rezultati Konkursa će biti objavljeni 19. decembra, kada će biti i uručene nagrade.

Radove slati na adresu: Vuka Karadžića br.16, 81000 Podgorica, Sekretarijat za socijalno staranje (SZSS), kancelarija broj 7.

Za dodatne informacije kontaktirati broj +382 20 447 170.

Izvor: Portal Podgorica.me

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 23 novembar 2023 11:18

Sam moraš da se izboriš za svoj san

„Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san“, kaže Jelena Marić.

Užičanka Jelena Marić (1996) posle završene srednje škole upisuje Visoku školu strukovnih studija u svom gradu, studijski program  Menadžment, na kojem je diplomirala 2018. s desetkom na završnom radu. Jelenina upornost i želja za obrazovanjem nije se time završila. Ona upisuje Fakultet za poslovne studije i pravo u Beogradu, smjer  Bezbjednost na kojem posle četiri godine diplomira, a njen završni rad ocijenjen je devetkom. 

Pohađala je jednogodišnje školovanje na odsjeku Društveni mediji (Social media), Online PR and Menadžer Zajednice (Commiunity Manager) i diplomirala 2019. Bila je moderator tribine Mozaik invalidnosti održane u aprilu prošle godine u Užicu. Dugo se bavila i besjedništvom u čemu je ostvarila mnogobrojne uspjehe. Jelenino angažovanje i rad nisu prošli nezapaženo, pa je dobila mnoge nagrade, među kojima je i treća nagrada Lepojka Čarević – Mitanovski (2016), nagrada J=EDNAKI u borbi protiv diskriminacije za 2021, a od Grada Užica dobila je nagradu za izuzetne rezultate u radu (2022). Jelena posjeduje vještine rada na računaru, govori dva strana jezika. Članica je Saveza za dečju i cerebralnu paralizu Srbije. Imali smo priliku da s Jelenom razgovaramo o veoma značajnoj temi, mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i ona je s nama podijelila svoja iskustva.

Jelena, kad ste dobili svoj prvi posao, na koji način i da li je to zaposlenje bilo u struci?

„Prva prilika da radim bila je posle diplomiranja na Fakultetu za poslovne studije i pravo na smeru Bezbednost. Bila sam angažovana preko javnih radova par meseci“.

Šta sad radite i kako uopšte dolazite do prilika da radite?

Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san. Trenutno aktivno tražim posao. Uporedo s tim izuzetno sam posvećena svom neformalnom obrazovanju jer smatram da je jednako važno kao formalno. Moram da kažem, još dok sam bila student Menadžmenta na Visokoj školi strukovnih studija Užicu, profesori su nam pružili izuzetne veštine i znanja. Učili su nas da budemo istrajni, hrabri, da stvaramo prilike, ako ih ima da ih koristimo i da jedino ako kontinuirano radimo na sebi možemo biti konkurentni na tržištu rada. Iako je moj trenutni radni status, nezaposleno lice, nadam se da će se to uskoro promeniti“.

Koje su najveće prepreke da dođete do posla i šta Vi mislite, kako te prepreke umanjiti ili prevazići?

„ Poslodavcima i članovima top menadžmenta bih poručila da daju sebi priliku da nas upoznaju kao radnike. Ako postoje predrasude, strah ili neznanje postoji i edukacija ili najjednostavnije ako nešto ne znaš pitaš. Potencijalni zaposleni bi u skladu sa svojim mogućnostima dao adekvatan odgovor. Dakle, za navedenu situaciju, najbolje rešenje po obe strane, jeste uvek bio i biće razgovor i razmena tačnih, preciznih i jasnih informacija.

Kako su se poslodavci odnosili prema Vama dok ste radili, a kako kolege?

„Što se tiče odnosa, bio je zaista korektan oba puta. O prvom putu sam već govorila, drugi put je bio na isti način. Dakle angažovanje preko javnih radova na par meseci“.

Da li žene s invaliditetom teže dolaze do mogućnosti da rade? Kakva su Vaša iskustva?

„Struktura mog obrazovanja je takva da su u prošlosti zadatke i poslove u ovim oblastima obavljali muškarci u velikom procentu. Žene i devojke još uvek se bore za ravnopravnost. Mislim da će taj proces još trajati i da zapravo niko ne zna do kada. Ipak, u jedno sam sigurna, a to je da žena može biti podjednako ostvarena i u poslovnom i u privatnom smislu uz adekvatnu podršku bila ona osoba sa invaliditetom ili ne. Ono što sam shvatila tokom svog dugogodišnjeg aktivizma na polju tematike kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, da kada postoji taj prefiks, žena, osoba sa invaliditetom, ume da bude izazovno, ali itekako zavisi od nas samih, kako se mi postavimo prema drugima.

Šta Vama znači posao?

„Pored finansijske stabilnosti koja jeste prva asocijacija kada se pomene zapošljavanje, svakako i doprinos na poslu znači puno“.

Koja je Vaša ideja vodilja, šta Vam daje snagu, koji su Vaši snovi i želje?

„Pored ostvarenja u poslovnom smislu i napretka, priželjkujem porodicu. Uloga supruge i majke za mene su nešto najlepše. Tek tada ću zapravo moći da kažem da sam uspela. To su dve neodvojive polovine mog srca i duše. To bi za mene bio blagoslov“.

Izvor: Portal Infoera

Pripremio: Ivan Čović

Strana 7 od 85

Back to top