Željko

Željko

Inicijativa koju je predsjednica Skupštine predstavila sagovornicima odnosi se na, kako se ističe u saopštenju, različite aspekte saobraćajnih rešenja koja bi mogla poboljšati svakodnevni život pripadnika osoba sa invaliditetom, sa naglaskom na prilagođavanje autobuskih stajališta, kao i implementaciju pristupačnih trotoara, što bi, kako kažu iz Skupštine Glavnog grada, olakšalo kretanje i korišćenje javnog prevoza.

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović pokrenula je inicijativu unapređenja saobraćaja u Podgorici sa fokusom na prilagođavanje infrastrukture potrebama osoba s invaliditetom, navodi se u saopštenju Skupštine Glavnog grada.

Tim povodom se, kako se navodi, sastala sa sekretarom za saobraćaj Ninoslavom Kaluđerovićem i savjetnikom u Kancelariji za ljudska prava u Službi gradonačelnice Anisom Šljukom.

Sastanku je, takođe, prisustvovao i Nikola Razić, ispred Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada, dodaje se.

Inicijativa koju je predsjednica Skupštine predstavila sagovornicima odnosi se na, kako se ističe u saopštenju, različite aspekte saobraćajnih rešenja koja bi mogla poboljšati svakodnevni život osoba s invaliditetom, sa naglaskom na prilagođavanje autobuskih stajališta, kao i implementaciju pristupačnih trotoara, što bi, kako kažu iz Skupštine Glavnog grada, olakšalo kretanje i korišćenje javnog prevoza.

Predsjednica Skupštine naglasila je važnost inkluzivnosti i ravnopravnosti svih građana u korišćenju gradskih resursa.

Naša je dužnost da osiguramo da svi naši sugrađani i sugrađanke imaju jednaku mogućnost pristupa svim djelovima grada. Posebnu pažnju posvjećujemo osobama sa invaliditetom, jer njihov svakodnevni život zavisi od kvaliteta i pristupačnosti infrastrukture, izjavila je Borovinić Bojović.

Sekretar za saobraćaj je najavio pripreme za realizaciju više projekata koji će značajno unaprijediti stanje u saobraćaju i podići nivo pristupačnosti.

U međuvremenu smo za jako kratak period obezbijedili oko 700 novih parking mjesta, što je čak 15% postojećih parking mjesta u Glavnom gradu, a kako svaki parking prostor mora imati 5% mjesta sa oznakom pristupačnosti, to govori da se povećao broj parking mjesta za osobe sa invaliditetom i nastavićemo da radimo kako bi taj broj bio još veći, izjavio je Kaluđerović.

Anis Šljuka je izrazio zadovoljstvo organizacijom sastanka i ukazao na značaj pristupačnosti sistema javnog gradskog prevoza za inkluzivan život osoba s invaliditetom.

Ovaj sastanak je pokazatelj da zajedničkim radom i saradnjom zakonodavne i izvršne vlasti možemo stvoriti grad u kojem će svi imati jednake šanse. Kako bi svi naši sugrađani ostvarili svoja prava na principu jednakosti iskazujem spremnost Kancelarije za ljudska prava u Službi gradonačenice koja će, shodno svojom organizacijom i stručnim kapacitetima, dati doprinos ostvarenju principa jednakosti u praksi, te samim tim i smanjenju diskriminacije, dodao je Anis.

Sagovornici su usaglasili naredne korake i planove sa ostalim predstavnicima nadležnih organa uprave Glavnog grada, kako bi zajednički doprinijeli da javni prevoz u Glavnom gradu bude jednako dostupan svima.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Roditeljima s invaliditetom koji dobiju dijete biće isplaćena jednokratna naknada od 450 eura, saopštila je za Dan Ida Kolinović, Sekretarka za socijalno staranje, a ova novina predviđena je Nacrtom odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite koju je pripremio Sekretarijat za socijalno staranje.

Odluka je na petnaestodnevnoj javnoj raspravi. Kao uslov za ostvarenje ovog prava odlukom je predviđeno da osoba s invaliditetom ima prebivalište na teritoriji Glavnog grada, odnosno stalni ili privremeni boravak.

Još jedna značajna novina predviđena odlukom je povećanje naknade dijela troškova zakupnine podstanarima pa će umjesto dosadašnjih 50 ona iznositi 100 eura. Novac će, kako je naznačeno u odluci, biti isplaćivan u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Takođe, mijenja se i postupak za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine pa će javni poziv za ove subvencije ubuduće biti raspisivan najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu.

Ida Kolinović objašnjava razlog promjene postupka.

Rok je promijenjen da se ne bi kasnilo, da komisija ima vremena da odluči i da bi se naknada ipslaćivala od januara, a ne retroaktivno, navela je Kolinović.

Odlukom je, takođe, precizirano da pravo na naknadu od 100 eura ima svako novorođeno dijete pod uslovom da dijete i jedan od roditelja/staratelja/hranitelja ima prebivalište na teritoriji grada, odnosno stalni ili privremeni boravak. Za novorođeno dijete čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja, isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 150 eura.

Odlukom je predviđeno i da pravo na besplatni obrok u narodnoj kuhinji može ostvariti pojedinac odnosno porodica.

Pravo na besplatni obrok mogu ostvariti korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lica bez redovnih primanja, korisnici lične invalidnine, korisnici dodataka za njegu i pomoć i lica čija penzija ne prelazi visinu minimalne zarade u Crnoj Gori, a za koje komisija utvrdi da im je ovaj vid podrške potreban. Prednost u ostvarivanju ovog prava imaju i druga lica invaliditetom, kao i samohrane osobe, piše u odluci.

Besplatni obrok, kako je naznačeno u dokumentu, podrazumijeva topli obrok i obezbjeđuje se jedanput dnevno.

Priprema, dostava, serviranje i broj obroka reguliše se ugovorom između Glavnog grada kao naručioca i pružaoca usluga, kroz postupak javnih nabavki. Pravo na besplatni obrok ne može ostvariti pojedinac, odnosno član porodice koji je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, koji je sposoban za rad, a odbio je ponuđeno zaposlenje ili radno angažovanje na privremenim, povremenim i sezonskim poslovima i kome je prestao radni odnos izjavom njegove volje ili njegovom krivicom. Pravo na besplatni obrok prestaje ako korisnik u toku mjeseca to pravo ne koristi sedam dana, a izostanak nije opravdao i u drugim slučajevima propisanim zakonom, piše u dokumentu.

 

Centralna rasprava 29. jul

 

Nacrt odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite na javnoj raspravi je do 1. avgusta. Sugestije i primjedbe mogu se dostavljati Sekretarijatu za socijalno staranje zaključno sa danom okončanja javne rasprave.

Centralna javna rasprava zakazana je za 29. jul, u 10 časova, u zgradi Skupštine Glavnog grada.

 

Izvor: Portal Analitika

Pripremila: Dajana Vuković

Javna ustanova Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Biseri predstvalja servis socijalne i dječije zaštite, u okviru kojeg  se pružaju usluge osmočasovne njege, pomoći, ishrane, socijalizacije, radno okupacione terapije, zajedno sa stručnim tretmanima potrebnim za što kvalitetniji život  korisnika u društvenoj zajednici kojoj pripadaju.

Irena Rakočević, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom i Katarina Paljaj načelnica Službe za finansijske poslove posjetile su Dnevni centar Biseri u Budvi, gdje trenutno boravi 20 korisnika.

U Centru se sprovodi grupni i individualni rad, u skladu sa individualnim programom za svaku osobu, prilagođenim njenim kapacitetima i sposobnostima. Rad Dnevnog centra usmjeren je na promovisanje jednakih mogućnosti djece i mladih sa smetnjama u razvoju i njihovo učešće, sa ciljem sticanja vještina I razvijanja sposobnosti radi osposobljavanja za samostalni život. određene vještine razvoja u društvenim aktivnostima.

Rakočević je istakla da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava posvećeno razvoju politika koje će doprinijeti punom sprovođenju Konvencije za prava osoba sa invaliditetom, sa  fokusom na poštovanja razvijajućih kapaciteta djece sa invaliditetom i poštovanja prava te djece da očuvaju sopstveni identitet, kako bi se omogućilo da djeca  s invaliditetom/djeca sa smetnjama u razvoju i potpunosti uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode ravnopravno sa drugom djecom.

Direktorica Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Biseri Budva Miljana Radoman, dipl. defektolog- specijalni pedagog, terapeut senzorne integracije upoznala je predstavnice Ministarstva da se planira proširenje usluga tako što će se otvoriti i sektor za odrasla lica sa invaliditetom, odnosno sektor 27+., kao i da su sva ulaganja od samog osnivanja ustanove obezbijeđena isključivo od strane lokalne samouprave Budva, kao i od velikog broja donacija od strane preduzeća, lokalnih javnih ustanova i fizičkih lica, odnosno građana opštine Budva.

Pohvaljeni su napori Ministarstva ljudskih i manjinskih prava za unaprjeđenje politika koje se bave položajem i zaštitom lica sa invaliditetom i iskazano je očekivanje da se sve buduće odluke odluke i politike donose i kreiraju u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti, te da u svim radnim grupama uključe predstavnici zaposlenih ustanova koje pružaju usluge u okviru socijalne i dječje zaštite kako bi planirane usluge bile održive i moguće za sprovođenje u praksi. Takođe je ukazano na potrebu poboljšanja statusa zaposlenih koji rade u ustanovama socijalne i dječje zaštite kako bi bili u mogućnosti da obezbijede potreban kadar i kontinuitet kvalitetnog pružanja usluga.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

sreda, 17 jul 2024 10:54

Zlatno pero Nade Matović

Nova priznanja stižu za crnogorsku pjesnikinju koja apeluje na nadležne da svima obezbijede jednake uslove za učešće u kulturnom i društvenom životu Crne Gore.

Pjesnikinja iz Berana, Nada Matović, u razgovoru za Vijesti kaže da tržište još ne prepoznaje kvalitet njenog rada, ali svjesna je i da u tome nije usamljena.

Kao osoba sa invaliditetom koja se bori sa brojnim predrasudama i stereotipima, smatra da kulturno-umjetnička scena Crne Gore nije dovoljno otvorena. Uprkos takvoj situaciji, Matović se izborila za svoje mjesto u društvu i na sceni, a pored toga nastavlja i borbu za druge, ali i za kulturu, umjetnost, poeziju. To se ogleda u brojnim priznanjima i nagradama koje ima u svojoj kolekciji, ali i u pet zbirki poezije.

Posljednje priznanje za mladu Beranku stiglo je iz Šapca gdje je na konkursu Zlatno pero 2024 nagrađena za tri pjesme: U ime ljubavi, Cvijet i Vezujem te. Zvanična dodjela nagrada biće održana u oktobru, kazala je Matović Vijestima, koja je odabrana među 62 nagrađenih od 118 prijavljenih pjesnika iz regiona. Matović je Vijestima objasnila da je u pitanju zvanična nagrada na festivalu Zlatno pero čiji je predsjedniik Novica Trifunović, te da nema rangiranja po mjestima, već se dodjeljuju zlato, srebro i bronza, u vidu medalje.

Pjesme za koje sam nagrađena nastale su početkom godine i dio su zbirke S mojim mislima u tišini koja je objavljena u martu ove godine. To je do sada moja najuspješnija zbirka. Svakako, ponosna jesam, jer je ovo možda i najveća nagrada do sada. Ispričala je Matović čija se poezija nalazi u brojnim zbornicima i časopisima.

Kaže da je najčešće i najviše inspiriše ljubav, možda i zbog toga što upravo ljubavi prema sebi i prema drugima, često svima nedostaje. A nedostaje i sluha za druge, pa onda i za međusobne različitosti.

Crnoj Gori i te kako nedostaje mnogo toga po pitanju kulture uopšte, a pogotovo kada su osobe s invalidtetom u pitanju. Pored toga, naši napori da budemo ravnopravni članovi društva su veliki, ali ne možemo ništa dok nadležni ne budu spremni da čuju naš glas, konstatuje ona.

Brojni su i tehnički problemi sa kojima se susreće ova mlada pjesnikinja i studentkinja Pravnog fakulteta.

Nedostaje projekata u oblasti kulture, pristupačnost unutar samih ustanova kulture je nikava, ne postoje elektromotorne rampe, pa zato i apelujem na nadležno ministarstvo da svima obezbijedi jednake uslove za aktivno učešće, kako u kulturnom tako i u društvenom životu, poručuje Matović.

Pjesnikinja dodaje da se u Crnoj Gori ne razmišlja dovoljno o inkluziji osoba sa invaliditetom, na čemu bi trebalo poraditi, kako sa tehničkog, tako i sa ljudskog aspekta.

Mi, osobe sa invaliditetom, često smo ti za koje važe predrasude da smo neko s manjkom talenta, a takođe i sa manjkom želje za društvenom uključenošću - što nije tako! Mi samo težimo ka tome da naša prava budu poštovana, kao i prava svih drugih građana, kazala je ona ranije Vijestima, a sada ističe: Rijetke su prilike kada su osobe s invalidtetom dio festivala i sličnih aktivnosti koje organizuju kako turističke organizacije, tako i kulturne istitucije, što zbog fizičkih barijera, što zbog unaprijed popunjenih mjesta i društvenih barijera. Zato bih voljela da postoji više javnih konkursa koje raspisuje ministarstvo, jer bi nam to pored prilagođavanja i pristupačnosti olakšalo uključenje u zajednicu, poručila je Matović.

Matović uporno, entuzijastično i s ljubavlju radi na tome da doprinese promjeni stanja na sceni i u društvu.

Pored svih problema na kulturnoj sceni, mislim da uspijevam koliko toliko biti njen dio. Uskoro ću biti dio i prve inkluzivne predstave s glumicama Brankom Otašević i Klarom Radonjić. Ja se nadam da ću svojim djelima, ali i apelima putem medija uraditi nešto za bolji položaj kulture, ali poezije, jer još nije dovoljno čitana i vrednovana, a onda i za položaj svih osoba sa invaliditetom, ističe ona.

I kao što je jednom prilikom kazala Vijestima: Kada radimo ono što volimo, onda nam je svaki svemir na dohvat ruke. Tako i Nada Matović svoj svemir pronalazi, stvara i širi poezijom.

 

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Reagovanje grupe NVO povodom moguće smjene ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović

 

Crnogorsko društvo je predugo čekalo da na čelu sistema obrazovanja bude osoba koja, osim što je iz učionice, zna i umije da osmisli i sprovede, decenijama očekivane promjene, i u kratkom periodu obezbijedi rezultate. 

Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je za kratko vrijeme stekla povjerenje svojih kolega i koleginica iz Prosvjetne zajednice, ali i građanski orijentisanog društva pokrenuvši važne procese, godinama namjerno zanemarivane. Radikalno siromašenje i degradacija obrazovnog sistema i eskalacija vršnjačkog nasilja najvidljivije su posljedice zanemarivačkih politika i praksi.

To što je Jakšić  Stojanović u proteklom periodu zadobila povjerenje i podršku prosvjetne struke je najvažniji preduslov koji treba da ponese otpočetu reformu obrazovanja, a koja će se graditi na elementarnom pravu svakog djeteta - pravu na kvalitetno obrazovanje. Zbog toga se pridružujemo peticiji Prosvjetne zajednice da Anđela Jakšić Stojanović ostane na funkciji ministarke prosvjete.

Pored toga, podsjećamo da su se koalicione stranke, Sporazumom o konstituisanju 44. Vlade, i formalno obavezale na ravnopravnije učešće žena na ministarskim pozicijama, kada su odgovorno preuzele aktivnu ulogu u stvaranju, ali i implementaciji politika koje podržavaju jednakost. Zato, ukoliko se desi najavljena rekonstrukcija, očekujemo veći broj ministarki od trenutnih 17%, koji mora voditi ka ispunjenju obavezne preporuke CEDAW Komiteta koji traži rodni paritet od 50%, najkasnije do 2027. godine.
Zanemariti podatak da 96,9% zaposlenih u predškolskom obrazovanju, 76,9% u osnovnom obrazovanju i 68% u srednjem obrazovanju čine žene, je politički neodgovorno. Politički je nekorektno zanemariti činjenicu da građanski orijentisane i stručne žene na poziciji odlučivanja mogu suštinski artikulisati sve probleme sa kojima se suočava resor kojim dominira ženski predavački kadar. 

Političko umjesto stručnog pozicioniranja u resoru obrazovanja ga je i dovelo u nezavidan položaj, a ustupanje prosvjete političkoj stranci  čije je djelovanje obojeno huškačkom nacionalističkom ideologijom, koja poništava elementarna ljudska prava, je ozbiljno patrijarhalno licemjerstvo koje zaslužuje naš najradikalniji protest! Osim toga je i političko licemjerstvo, jer ovaploćuje sve ono što je aktuelna vlast kritikovala dok je bila u opoziciji.

Naša djeca imaju pravo da se vaspitavaju i obrazuju isključivo na principima ravnopravnosti, tolerancije, razumijevanja, međusobnog poštovanja, slobode misli, nenasilnog rješavanja konflikata i antifašizma i da paralelno razvijaju vještine komunikacije, kooperacije i kritičkog mišljenja. Sve ovo su bazični feministički principi. Nasilničkim ideologijama i njihovim advokatima nema mjesta u prosvijećenoj Crnoj Gori, a sigurno ne u onoj u kojoj se podržava jednakost, na što se 44. Vlada obavezala.

 

Centar za ženska prava (CŽP)

Centar za romske inicijative (CRI)

NVO Roditelji

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

Asocijacija Spektra

SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić

NVO Juventas

Udruženje LBTQ žena Stana

NVO Queer Montenegro

Dr Aleksandar Mačić odbija da objasni koje mjere i procedure su pokrenuli zbog događaja iz decembra prošle godine.

Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota Aleksandar Mačić tvrdi da je ta ustanova preduzela ono što je bilo moguće u datom trenutku u slučaju zlostavljanja pacijentkinje na liječenju, ali ne precizira koje su to mjere i procedure.

Prema nezvaničnim saznanjima, medicinski tehničar koji je krajem prošle godine dva puta ošamario pacijentkinju, a prethodno je, prema njenim tvrdnjama, fizički zlostavljao desetak puta, nedavno je dobio otkaz.

To je,u odgovoru Vijestima, potvrdio i Mačić. On, međutim, tvrdi da otkaz nema veze sa slučajem zlostavljanja, o kojem je zaštitnik ljudskih prava i sloboda nedavno upoznao Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru i nadležno Ministarstvo zdravlja.

Tačno je da je tehničar dobio otkaz zbog razloga zbog kojih se dobija otkaz, nevezanih za pomenuti slučaj, odgovorio je Mačić.

Medicinski tehničar Specijalne bolnice za psihijatriju dva puta je ošamario i više puta fizički zlostavljao pacijentkinju, ali uprava i zaštitnica prava pacijenata u Dobroti nijesu preduzeli ništa u vezi sa prijavama o mučenju, niti spriječili takva postupanja, objavile su Vijesti prošle sedmice.

O posljednjem slučaju zlostavljanja pacijentkinje, koji se dogodio krajem decembra, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda obavijestila je medicinska sestra, zaposlena u bolnici. Tim Zaštitnika obišao je instituciju i razgovarao sa direktorom, zaposlenima, pacijentkinjom, ali je izostalo zvanično izjašnjenje bolnice, koja u više navrata tokom prethodnih pet mjeseci toj instituciji nije dozvolila ni uvid u spise predmeta. Zaštitnik je, navodi se u mišljenju u koje su Vijesti imale uvid, zaključio da je postupanje medicinskog tehničara suprotno Zakonu o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica i da slučaj nije blagovremeno prijavljen, niti interno istražen.

Time je, tvrde, povrijeđeno pravo pacijentkinje na dostojanstvo i fizički i psihički integritet ličnosti iz člana 28 Ustava Crne Gore, odnosno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ombudsman u mišljenju ističe i da od 2017. godine preporučuje da bez odlaganja uspostavi protokol postupanja u slučajevima prijave navoda o mučenju i drugim oblicima zlostavljanja i da ga se u praksi dosljedno pridržava. Sedam godina kasnije, protokol i dalje ne postoji.

Prema tvrdnjama pacijentkinje, medicinski tehničar tukao je do sada desetak puta, a posljednji slučaj zlostavljanja, o kojem je svjedočilo i osoblje, dogodilo se u decembru prošle godine.

Mišljenje Zaštitnika je upućeno Ministarstvu zdravlja kao resoru zaduženom za nadzor nad radom bolnice, kako bi ukazali na ometanje rada Zaštitnika, ali i ODT Kotor, kako bi utvrdilo da li postoji krivična odgovornost medicinskog tehničara i drugih zaposlenih koji su znali, odnosno morali znati da se zlostavljanje dogodilo nijesu to prijavili.

Iz ODT Kotor Vijestima su krajem prošle sedmice rekli da je u tom tužilaštvu formiran predmet na osnovu mišljenja Zaštitnika, kako bi se ocijenilo da li u radnjama nekog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

U Ministarstvu zdravlja tvrdili su, odgovarajući na novinarska pitanja, da su za taj slučaj saznali iz medija i od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ali ne i od menadžmenta specijalne bolnice Dobrota.

Povodom izvještaja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se navodi da je medicinski tehničar više puta fizički zlostavljao pacijenta u ustanovi SB Dobrota, Ministarstvo zdravlja je odmah po dobijanju ovog akta, pisanim putem zatražilo izjašnjenje šta je menadžmet ove zdravstvene ustanove preduzeo kada je u u pitanju ovaj slučaj, kazali su iz tog resora i istakli da su zatražili od bolnice da preduzme sve mjere i radnje iz njihove nadležnosti kako do takvih i sličnih dogadaja ne bi dolazilo. Iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopšteno je prošlog petka da su ozbiljno zabrinuti zbog zlostavljanja pacijentkinje u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota u Kotoru. Apelovali su na Ministarstvo zdravlja i ODT Kotor da ozbiljno istraže postupanje kako medicinskog tehničara koji se sumnjiči za zlostavljanje, tako i direktora bolnice, zaštitnice prava pacijenata i drugog osoblja koje je učestvovalo u prikrivanju tog slučaja.

HRA je, saopštili su, juče povodom toga uputila pismo ministru zdravlja Vojislavu Simunu i o slučaju obavijestila Evropski komitet za sprečavanje mučenja ili ponižavajućeg i nečovječnog postupanja ili kažnjavanja (CPT).

Tvrdi da su sarađivali sa ombudsmanom

Vijesti su upravu bolnice pitale zbog čega zaštitniku nije dostavljeno izjašnjenje u vezi sa slučajem zlostavljanja I dozvoljen uvid u spise predmeta, Mačić je odgovorio da su predstavnici Ombudsmana bili u bolnici, obavili razgovore. Ima li uvid u ono što smo imali od dokumentacije, vezane za slučaj. Zaštitnik je od uprave u februaru tražio detaljno izjašnjenje povodom navoda iz pritužbe, dokumentaciju koja se odnosi na sprovodenje postupka u konkretnom slučaju, ali i u vezi sa ranijim prijavama u odnosu na medicinskog tehničara, kao I ishode postupaka. Kako nljesu odgovorili, zaštitnik je u aprilu uputio urgenciju i napomenuo da se nepostupanje po zahtjevu Ombudsmana smatra ometanjem rada te instituciju, a krajem tog mjeseca još jedan dopis na koji takode nije odgovoreno. Prilikom posjete Zaštitnika kao nacionalnog preventivnog mehanizma u junu, ponovo je od pravne službe zatražen neposredan uvid u službene spise i dokumenta, što im nije omogućeno.

Izvor: ND Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore potpisali su novi ugovor o saradnji kojim je predviđen nastavak pružanja usluge pristupačnog prevoza od vrata do vrata za osobe s invaliditetom na teritoriji Podgorice do juna 2025. godine.

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada poziva sve osobe s invaliditetom da se prijave za korišćenje usluge servisa od vrata do vrata, taksi vozilom koje je prilagođeno svim potrebama osobama s invaliditetom. Za ovu godinu iz budžeta Glavnog grada za ovu uslugu obezbijeđeno je 50 hiljada eura.

Dakle usluga je namjenjena svim osobama sa invaliditetom koje žive, rade ili se školuju u Glavnom gradu i pruža se svakog radnog dana od 07 do 22 sata, pošto korisnici usluge koji su prijavljeni registrovani u bazi pozivaju telefonski broj, koji mogu dobiti od strane Udruženja, nakon čega ih dispečeri obavještavaju o vremenu koji će moći da koriste vožnje, kazala je Anđela Radovanović iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada.

Dva vozila biće na usluzi budućim korisnicima jedno u vlasništvu Udruženja mladih sa hendikepom a drugo Glavnog grada.

Građani koji su zainteresovani za korišćenje usluge treba da se prijave u Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore i da se registruju u bazi korisnika. Dakle, kada se jave Udruženju dobijaju da ispune jednu online anketu u kojoj upisuju svoje podatke uključujući ime, prezime, broj telefona, mejl adresu daju podatke o tome koju vrstu invaliditeta imaju prvenstveno zbog toga da bi se saznalo koja vrsta asistencije prilikom korišćenja vozila ima je neophodno, objašnjava Radovanović.

Ovu taksi uslugu osobe s invaliditetom lica, napominjemo, neće plaćati. Prema riječima Radovanović, 180 korisnika za sada koriste ovu uslugu, ali zvanični broj osoba sa invaliditetom u Podgorici je teško utvrditi.

Radovanović je zaključila da je Glavni grad izdvojio skoro 200 hiljada eura samo za usluge za osobe sa invaliditetom, dodajući da je opredijeljeno i 70 hiljada eura za izgradnju taktilnih staza do kraja godine.

 

Izvor: Gradski.me

Pripremila: Dajana Vuković

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) dodijelila je sertifikate učenicima Gimnazije Kotor koji su uspješno završili Kurs znakovnog jezika, a koji je, kako je saopšteno, kroz interakciju mladih s oštećenjem sluha i/ili govora sa vršnjacima bez oštećenja, doprinio socijalnoj inkluziji, razvoju empatije i poštovanju različitosti.

Kurs je pohađalo sedam učenika/ca Gimnazije Kotor: Anastasija Radović, Đuro Perović, Maja Pajković, Marija Mišković, Nikolina Vukmirović, Tea Ćirović i Vigor Vuleković i 13 učenika/ca Javne ustanove (JU) Resurni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, čime se omogućila njihova međusobna interakcija i druženje.

Kurs je obrađivao oblasti, među kojima su: jednoručna i dvoručna azbuka, pozdravi u toku dana, konvencionalni izrazi, osobine ličnosti, stanja i potrebe, porodica i zdravlje, javne ustanove i službe, obrazovanje i vaspitanje, obrazovanje i zapošljavanje, kulturu i zabavu, saobraćaj i turizam, kontinente i države, životinje i biljke je sprovodila sudska tumačica za znakovni jezik i nastavnica razredne nastave Olivera Gluščević, prema akreditovanom Programu obuke Resursnog centra, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su učesnici Kursa, takođe, kreirali sadržaje za Medijsku kampanju podizanja svijesti, koju je I MI Boke sprovela u cilju promovisanja prava i potencijala mladih s oštećenjem sluha i/ili govora.

Iz I MI Boke su kazali da su svi časovi Kursa snimani i postavljeni na YouTube kanalu I MI Boke, čime su omogućili širokoj javnosti pristup učenju znakovnog jezika.

Nadamo se da će ovaj projekat dugoročno smanjiti jezičke barijere između populacije koja koristi znakovni jezik i one koja se služi verbalnom komunikacijom. Više informacija i snimke časova možete pronaći na YouTube listi Kurs znakovnog jezika

Iz I MI Boke su podsjetili, da su pored Kursa znakovnog jezika, sproveli dvije radionice sa učenicima s oštećenjem sluha i/ili govora JU Resurnog centra za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, čiji je cilj bio motivisati mlade s oštećenjem sluha i/ili govora da se aktivnije uključe u rad I MI Boke i borbu za prava osoba sa invaliditetom.

Ove radionice su se bavile modelima pristupa invaliditetu i njihovim uticajem na ostvarivanje prava osoba s invaliditetom (OSI), pristupačnosti informacija i komunikacijama, te individualnoj i grupnoj SWOT analizi, kao i prijedlozima za buduće aktivnosti i projekte I MI Boke, navodi se u saopštenju.

Aktivnosti su dio projekta Pronađimo zajednički jezik, kojeg sprovodi I MI Boke, a koji je finansirala Evropska omladinska fondacija Savjeta Evrope.

 

Izvor: CDM

Pripremila: Dajana Vuković

Zadovoljstvo nam je da vas obavijestimo da će strijelac Milan Đinović predstavljati Crnu Goru na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Đinović je dobio specijalnu pozivnicu Bipartitne komisije Međunarodnog paraolimpijskog komiteta, na osnovu prijave Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Takmičiće se u disciplini vazdušna puška, u kategoriji SH1 - R3. Crna Gora će se po prvi put na Igrama pojaviti u parastreljaštvu.

Obradovala me je vijest da ću biti učesnik Paraolimpijskih igara. Ostvaren je jedan od mojih najvećih sportskih snova. Svakako to je i nagrada za sav trud i veliko odricanje proteklih godina. Potrudiću se da opravdam odluku komisije i ostvarim dobar rezultat, rekao je Đinović.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Prošle godine četiri puta potvrdio je minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu.

Nastup u Parizu ranije su obezbiejdili stonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić i atletičarka Maja Rajković.

 

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović sa 1.680 bodova zauzima drugo mjesto na julskoj seniorskoj rang listi Svjetske parastoni tenis federacije, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije.

Radović će kao drugi nosilac nastupiti na Igrama u Parizu, u kategoriji S10.

Plasman je, u odnosu na prethodnu listu, zadržao i Luka Bakić, koji zauzima sedmo mjesto sa 1.561 bodom.

Na čelu je i i dalje zvanični olimpijski, svjetski i evropski šampion, Poljak Patrik Čajnovski sa 1.765 bodova.

Francuz Mateo Bohas (1.611) je na trećem mjestu, četvrti je Poljak Igor Mištal (1.588), peto mjesto zauzima Austrjanac Kristijan Gardoš (1.571), a šesto Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes (1.570).

U Parizu će nastupiti deset prvoplasiranih sa svjetske rang liste, a to su još Kinez Lian Hao, Japanac Mahiro Funajama i Čileanac Manuel Ečavegurin, koji je dobio pozivnicu tripartitne komisije.

Među 14 učesnika paraolimpijskog turnira u Parizu, u kategoriji S10, su i prvaci Afrike i Amerike, Nigerijac Alabi Alufemi i Brazilac Klaudio Masad, pobjednik vinera Ivan Karpov i Tajlanđanin Banpot Silapakomg, koji je mjesto zaslužio na osnovu kriterijuma dubla i miks dubla.

 

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore

Strana 1 od 100

Back to top