Željko

Željko

Novom Odlukom o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite koju je donijelo Ministarstvo rada i socijalnog staranja 3. februara 2023. i Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite od 21. februara 2023. uvećana je visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, kao i visina materijalnih davanja.

Shodno Odluci utvrđuje se visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visina materijalnih davanja, i to:

1. Visina osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje iznosi mjesečno, za:                 

- pojedinca 80,23 evra,

- porodicu s jednim članom 80,23 evra,

- porodicu sa dva člana 96,35 evra,

- porodicu sa tri člana 115,65 evra,

- porodicu sa četiri člana 136,52 evra;

- porodicu sa pet i više članova 152,54 evra;

2. Visina materijalnih davanja iz socijalne zaštite:

a) visina materijalnog obezbjeđenja za pojedinca, odnosno porodicu koji nemaju prihoda iznosi mjesečno, za:

- pojedinca 80,23 evra,

- porodicu sa jednim članom 80,23 evra,

- porodicu sa dva člana 96,35 evra,

- porodicu sa tri člana 115,65 evra, 

- porodicu sa četiri člana 136,52 evra,

- porodicu sa pet i više članova 152,54 evra,

b) visina lične invalidnine iznosi mjesečno 271,37 evra,

c) visina lične invalidnine za lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti iznosi mjesečno 171,89 evra;

č) visina dodataka za njegu i pomoć iznosi mjesečno 79,62 evra;

ć) visina troškova sahrane iznosi 398,18 evra;

d) visina naknade roditelju ili staratelju korisniku prava na ličnu invalidninu iznosi mjesečno 235,13 evra;

3. Visina materijanih davanja iz dječije zaštite:

a) visina naknade za novorođeno dijete iznosi 900,00 evra;

b) visina naknade za novorođeno dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja iznosi 1000,00 evra;

c) visina dodatka za djecu iznosi mjesečno, za diijete:

- do navršene 18 godine života 30,00 evra,

- korisnika materijalnog obezbjeđenja 50,88 evra,

- čiji je roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije 50,88 evra,

- korisnika dodataka za njegu i pomoć 60,12 evra,

- korisnika lične invalidnine 69,38 evra,

- bez roditeljskog staranja 69,38 evra,

č) visina naknade po osnovu rođenja djeteta za lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i redovnog studenta iznosi mjesečno 96,28 evra.

Visina lične invalidnine utvrđuje se po službenoj dužnosti dosadašnjim korisnicima/ama pomenutog prava, počev od 1. februara 2023, bez donošenja posebnog rješenja, dok se visina ostalih materijalnih davanja utvrđuje, takođe, po službenoj dužnosti, počev od 1. januara 2023.

Kad je u pitanju oblast penzijsko-invalidskog osiguranja, Odlukom o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. januara 2023.  donijetom od strane Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore 6. februara 2023. novčana naknada za tjelesno oštećenje povećava se za 2,5%. Osnov za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje, usklađen prema ovoj Odluci, iznosi 335,69 evra.

Svjetska fudbalska federacija je nagradu za najljepši gol, koja nosi ime legendarnog mađarskog golgetera Ferenca Puškaša, dodijelila Marsinu Oleksiju, poljskom fudbaleru s invaliditetom. Oleksi, kojem je amputirana noga gol je postigao „makazicama”, pomoću odraza s jedne noge i štaka:

U uži izbor za nagradu ušla su još dva igrača: kapiten Marseja Dimitri Paje i napadač brazilske reprezentacije i Totenhema Rišarlison.

Ovo je prvi put otkako se dodjeljuje nagrada Ferenc Puškaš da ju je osvojio fudbaler s invaliditetom.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

utorak, 28 februar 2023 13:38

Trnovit put do prave dijagnoze

Dostupnost dijagnostike i liječenja najveći je problem brojnih osoba koje nakon dugogodišnjih agonija nerijetko po pravu dijagnozu odlaze u inostranstvo.

Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježen je večeras na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a oboljeli i članovi njihovih porodica podijelili su svoje životne priče u okviru Javnog časa na temu Rijetke bolesti iz ugla pacijenata.
U Crnoj Gori oko 200 osoba ima neku od rijetkih bolesti, podaci su Nacionalne organizacije za rijetke bolesti Crne Gore (NVONORBCG), odnosno spada u kategoriju osoba s rijetkim oštećenjima. Dostupnost dijagnostike i liječenja najveći je problem brojnih osoba  koje nakon dugogodišnjih agonija nerijetko po pravu dijagnozu odlaze u inostranstvo.
Bliznakinje Iva i Jana Vujisić, studentkinje novinarstva, jedine u Crnoj Gori imaju Morkijev sindrom, rijetku genetsku bolest koja im je dijagnostikovana s tri godine.

Kod ovog sindroma, osim niskog rasta, javlja se kontraktura zglobova i njihova loša ili ograničena pokretljivost, kao i brojne promjene na unutrašnjim organima izazvane taloženjem složenih šećera u organizmu.

„Rođene smo kao zdrave bebe, a prve simptome primijetila je majka. Nakon analize u Beogradu, pa u Mančesteru, dijagnostikovan nam je Morkijev sindom. Nismo se toliko razlikovale od drugih do prvog razreda. Bile smo kao i ostala djeca, možda malo niže. Međutim, došao je ljetnji raspust, a kada smo u septembru pošle u školu naše drugarice su već bile narasle, a mi smo ostale niske. Tada smo shvatile da nećemo rasti kao oni. Drugari su nas prihvatili od prvog dana, uvijek su bili spremni da pomognu. Oni su našu dijagnozu upoznavali zajedno sa nama“ priča Iva.

Terapiju su počele da primaju 2019. na Intenzivnom odjeljenju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i to im je, kako kažu, „najsrećniji dan u životu".

Ističu važnost blagovremenog dijagnostikovanja, kao i liječenja bolesti u početnom stadijumu.

Iva može da hoda, ja ne. Znamo dječaka koji je terapiju počeo da prima s četiri godine i sada skija. Važna je borba, ljubav i podrška porodice i prijatelja. Borile smo se za terapiju i uspjele smo. Svi „rijetki“ treba da se bore i da pokušaju da žive život kao sav običan svijet. Trudimo se da se ne isključujemo, pa nas onda ni drugi neće isključiti. Rijetki nađu rijetke, ali treba da se potrudimo da nas i oni drugi vide. Jednom sam rekla da više prava ima jedna zaštićena vrsta životinje nego ja, to se nije mnogo promijenilo. Trudim se da me nije stid, da kažem šta mi smeta, ali da ne budem ljuta ako me drugi ne razumiju“, istakla je Jana.
Ćazima Hadžić je majka šestogodišnjeg dječaka koji jedini u Crnoj Gori i zemljama regiona ima Smith-Magenisov sindrom. Bolest karakteriše intelektualna invalidnost, problemi u spavanju i ponašanju.

„Dijagnoza je uspostavljena u Beogradu s nepune dvije godine. Prvo sam primijetila slabiji mišićni tonus i kao majka osjećala sam da s djetetom nešto nije u redu. Ovdje su ljekari negirali postojanje bolesti. Riječ je o genetskoj bolesti koju nije moguće otkriti prenatalnim testovima“, priča Hadžić.

Ističe da je porodica sama finansirala analize koje su rađene u zemlji i u inostranstvu, te da su emotivno teško podnijeli postojanje same bolesti.

„Trenutno se borimo s njegovom autoagresijom. On bi uskoro trebalo da krene u školu. Nosi pelene, ne govori, agresivan je prema sestri koja ima godinu i po dana“, kaže ona i ističe da za sada ne postiji lijek za ovu bolest.

„Veliki plus je to što nas prepoznaje, zna gdje idemo, ali ako mu nešto ne odgovara, dobija napade agresije. Ljekove koje pije teško podnosi, uspavljuju ga. Molim se da nekad bude nekog lijeka za njega, nada zadnja umire“, poručuje Hadžić.

Maja Vlahović boluje od progresivne spinalne mišićne atrofije trećeg stepena, a bolest joj je ustanovljena kada je imala 20 godina.

„Dijagnoza je kasno uspostavljena jer sam imala brata koji je preminuo u 25. godini, a kojem je na rođenju dijagnostikovana mišićna atrofija. To je vjerovatno bila pogrešna dijagnoza. Genetskim ispitivanjem 2019. u Njemačkoj ustanovljena je moja dijagnoza, pa vjerujem da je istu imao i on“ kaže Maja.

Ističe da je prva pacijentkinja s ovom bolešću u Crnoj Gori koja je dobila lijek.

„Liječenje sam započela prije dva mjeseca, prvo u KCCG, a sada i u kućnim uslovima. Srećna sam što imam terapiju“, zaključuje ona.

Sonja Barac dugo godina je liječena od alergije, a onda je ustanovljeno da boluje od Hereditarnog anginoedema, genetske bolesti koja joj je dijagnostikovana 2012. Bolest karakteriše pojava otoka gotovo svakog dijela tijela, uključujući i unutrašnje organe.

Bolest je naslledna. Imala je moja baba, zatim moj otac, ja, moj brat i sestra, a naslijedila su je i naša djeca i unučad. Moja borba je bila velika, od pete godine se suočavam sa pojavom otoka“, priča Sonja i pojašnjava da zbog bolesti nekoliko puta bila životno ugrožena, a doživjela je i kliničku smrt.

Nakon što joj je uspostavljena prava dijagnoza, počela je da koristi lijek koji je njoj i njenoj porodici umnogome olakšao život.

„Najteže mi je što bolest imaju i djeca, unučad. Ranije je bilo nezamislivo da odemo negdje iz Podgorice, da putujemo, sada se to promijenilo. Srećna sam jer dobro reagujemo na lijek“, zaključuje ona.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović




Protekle sedmice u prostorijama Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizovan je trodnevni Trening za stručne radnike, saradnike i korisnike personalne asistencije na kojem je ocijenjeno da je od velikog značaja organizovanje ovakvog vida edukacije kako bi se u budućnosti osobama s invaliditetom (korisnicima) kojima je potrebna ova usluga na što bolji način ona i pružala od strane personalnog/e  asistenta/kinje (saradnika/ce).

Trening se sprovodio po akreditovanom Programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju kapaciteta za pružanje usluga za osobe s invaliditetom u skladu s međunarodnim i nacionalnim standardima, s fokusom na pristup invaliditetu zasnovanom na modelu ljudskih prava. Naime, učesnici Treninga su bili stručni radnici/ce zaposlene u državnim organima, zaposleni/e kod pružalaca usluga personalne asistencije, kao i saradnike/ce, tj. potencijalne i sadašnje personalne asistente/kinje.

Na Treningu je bilo riječi o modelima pristupa invaliditetu i terminologiji, filozofiji samostalnog života, principima samostalnog života, vrstama servisa podrške i njihovom značaju. Pored toga, bilo je riječi i o pojmu personalne asistencije, međusobnim pravima i obavezama između korisnika/ca i personalnog/e asistenta/kinje i stručnog/e radnika/ce. Osim teorijski obrađenih tema, Trening je obuhvatio i praktični rad u okviru koga su učesnici/e imali priliku da, zajedno sa personalnim asistentima/kinjama, ispune Samoprocjenu i Nedjeljni plan potreba odnosno da izvrše procjenu obima u kojem  je potrebna personalna asistencija korisnicima.U krajnjem, Trening ima za rezultat kvalitetno obučen i senzibilisan kadar za obavljanje poslova koji se odnose na planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, nadgledanje i kontrolu kvaliteta rada i pružanja usluge personalne asistencije u zajednici.

Ova aktivnost je, između ostalog, i organizovana kako bi se potencijalnim korisnicima/ama pružila usluga personalne asistencije u narednih sedam mjeseci kako je i planirano u okviru projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.


Pripremila: Anđela Miličić

Univerzitet Crne Gore unaprijedio je funkcionalnost i inkluzivnost zvaničnog sajta http://www.ucg.ac.me prilagodivši ga za osobe s invaliditetom (OSI), a pored toga je omogućena dostupnost sajta na oba pisma, latinici i ćirilici.

Naime, u cilju unaprjeđenja inkluzivnosti sajta Univerziteta implementirano je rješenje kojim se poboljšavaju iskustva korišćenja sajta za OSI. Funkcionalnosti koje će moći da koriste su: čitanje teksta naglas, kontrole kontrasta, isticanja linkova, promjena veličine fonta, razmaka proreda i poravnanja teksta, promjena veličine kursora, zasićenja boja i pauziranja animacija. Sve funkcionalnosti su dostupne kroz vidžet (widget) na sajtu,  s intuitivnom upotrebom.

Unaprjeđenje sajta dio je kontinuirane posvećenosti Univerziteta Crne Gore povećanju kvaliteta, poboljšanju efikasnosti i organizaciji rada, kroz digitalizaciju servisa, te uklanjanju svih barijera na putu ka znanju i omogućavanju jednake pristupačnosti za sve njegove korisnike.

Sajt je unarijeđen sa ciljem lakše, brže i kvalitetnije pristupačnosti svim informacijama od važnosti za studente, profesore, administrativno osoblje i ostale korisnike sajta Univerziteta. 

Jedna od novina je i dostupnost sajta osim na latinici, i na ćirilici, čime je Univerzitet Crne Gore izašao u susret brojnim zahtjevima za ostvarenje Ustavom zagarantovanih prava.

Digitalizacija brojnih servisa na Univerzitetu Crne Gore je u završnoj fazi. Uveden je novi DMS, elektronsko arhiviranje, te savremeni E-indeks servis koji će značajno olakšati svakodnevni rad studenata, profesora i administracije, a sa planiranom nadgradnjom, praktično će odmijeniti studentsku službu.

Izvor: Portal Univerzitet Crne Gore

Pripremio: Ivan Čović

Zamjenica zaštitnika dala preporuke resoru prosvjete po pritužbi Saveza slijepih Crne Gore (SSCG).

U Crnoj Gori ne postoji odgovarajući i prilagođen udžbenik za opismenjavanje djece s oštećenjem vida, kao ni ostali udžbenici u odgovarajućim formatima za osnovnu školu.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić dala je preporuku Ministarstvu prosvjete da preduzme sve neophodne aktivnosti, uključujući i zakonodavne, kako bi učenici s oštećenjeem vida osnovnoškolskog uzrasta ostvarili pravo na obrazovanje, bez diskriminacije i na osnovu jednakosti s drugima. Preporukom se Ministarstvo Miomira Vojinovića posebno usmjerava na olakšavanje učenja Brajevog pisma izdavanjem udžbenika za opismenjavanje na ovom pismu i zapošljavanje nastavnog osoblja koje je kvalifikovano da koristi ovo pismo, uključujući nastavnike koji su i sami osobe s invaliditetom.

Druga preporuka je da Ministarstvo sve radi uz bliske konsultacije i aktivno učešće osoba s invaliditetom, uključujući djecu s invaliditetom, kroz organizacije koje ih predstavljaju.

Ovo Mišljenje donijeto je na osnovu pritužbe SSCG, koji se žalio zbog diskriminacije, uskraćivanja prava na pristupačno obrazovanje i nejednak tretman pred zakonom osnovaca s oštećenjem vida.

U Pritužbi se, u suštini, ukazuje da i osnovci s oštećenjem vida, poput ostalih vršnjaka, imaju pravo na besplatno i pristupačno obrazovanje, da je trenutno stanje u Crnoj Gori takvo da oni nemaju pristupačnu literaturu i udžbenike, uprkos činjenici što je osnovno obrazovanje obavezno za sve.

Dodaje se da je SSCG prije više godina izradio Prototip udžbenika za opismenjavanje na Brajevom pismu djece s oštećenjem vida, ponudivši ga kao radnu verziju Ministarstvu prosvjete, Zavodu za školstvo i Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. I dalje se čeka finalna verzija Brajevog bukvara.

Ministarstvo nije dostavilo traženo izjašnjenje Zaštitniku, uprkos tome što je poslata Urgencija ovom resoru.

Dobardžić u zaključcima navodi da brojni akti nacionalnog i međunarodnog prava, uključujući i Ustav Crne Gore, zabranjuju diskriminaciu po bilo kom osnovu, što nesumnjivo uključuje i invalidnost.

Ona smatra da nepostojanje adekvatanog i prilagođenog udžbenika za opismenjavanje djece s oštećenjem vida i ostalih udžbenika za osnovnu školu u odgovarajućim formatima nesumnjivo smanjuje stepen inkluzivnosti obrazovnog sistema, odosno na diskriminatoran način krši pravo na obrazovanje na štetu ove djece.

Dobardžić se u Mišljenju pozvala i da Evropski sud za ljudska prava u predmetu G.L. protiv Italije iz septembra 2020. pored ostalog smatra „da je diskriminacija čija je žrtva podnositeljica zahtjeva ozbiljna zbog činjenice da se desila u okviru osnovnog obrazovanja koje predstavlja temelj obrazovanja i društvene integracije, kao i prva iskustva zajedničkog života, i koja je obavezna u većini zemalja”.

U Crnoj Gori je, prema posljednjem popisu stanovništva, gotovo 14.500 stanovnika prijavilo da ima oštećenje vida.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) objavio je u januaru prošle godine da ni studenti nisu mogli učiti iz literature na Brajevom pismu, jer njih nije bilo u bibliotekama. Ova literatura nije se mogla naći ni u bolje snabdjevenim crnogorskim knjižarama. Zbog toga se studenti moraju oslanjati na pomoć asistenata, članova porodice ili prijatelja.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Trening program za stručne radnike/ce iz oblasti socijalne i dječje zaštite na opšte teme iz oblasti ljudskih prava djece s invaliditetom i osoba s invaliditetom će se održati u periodu od 28. februara do 2. marta 2023, u hotelu Aurel, u Podgorici.

Trening će se sprovoditi po akreditovanom programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju znanja kod stručnih radnika/ca o adekvatnom pristupu djeci i osobama s invaliditetom kako bi imali proaktivnu ulogu i mogućnost prepoznavanja i uvažavanja individualnih potreba korisnika. Ovaj Trening će biti organizovan u trajanju od tri radna dana, a vodiće ga treneri/ice s dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Trening pruža teorijska i praktična znanja i iskustva iz prakse i daje smjernice za rad s djecom s invaliditetom i odraslim osobama s invaliditetom prilikom procjene, obezbjeđivanja, pružanja i nadgledanja usluga i mjera podrške za ravnopravan i dostojanstven život koji uvažava različitost i uključenost u zajednicu, odrastanje u zdravom okruženju i osnaživanje za samostalan život. Trening daje mogućnost stručnim radnicima i stručnim saradnicima da adekvatnije sagledaju okolnosti i potrebe korisnika, da adekvatnije procijene individualne potrebe i uticaj socijalnog okruženja i predlože i omoguće najadekvatnije mjere, akcije i usluge koje će dostići najefektivnije ishode i rezultate. 

Krajnji rezultat ove aktivnosti su aktivnija, zadovoljnija i produktivnija djeca s invaliditetom i samostalnije osobe s invaliditetom, s osjećajem sigurnosti, i uvažavanja njihovih potreba i njihove ličnosti.

Ciljna grupa Treninga su stručni radnici/ce u centrima za socijalni rad i kod pružalaca usluga, odnosno svi zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite na nacionalnom i lokalnom nivou: centrima za socijalni rad, centrima za smještaj djece, mladih, odraslih i starijih osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ključ SamostalnOStI, koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje uz finansijsku podršku Glavnog Grada Podgorica.

Organi za sprovođenje izbora: Državna izborna komisija, Opštinske izborne komisije i birački odbori moraju omogućiti osobama s invaliditetom (OSI) ostvarivanje biračkog prava, dostojanstveno i pod jednakim uslovima s ostalim građanima, na predstojećim predsjedničkim izborima, koji će se održati u nedjelju, 19. marta 2023. 

Savez slijepih Crne Gore (SSCG) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) već više od deceniju zagovaraju ostvarivanje biračkog prava OSI, kako kroz izmjene i unaprjeđenje zakonodavstva, tako i kroz primjenu standarda i stvaranje uslova za nesmetano uživanje prava u praksi.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom u članu 29 navodi da države potpisnice OSI garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti sa drugima, pa se Crna Gora njenom ratifikacijom obavezala da će osobama s invaliditetom omogućiti i stvoriti uslove za aktivno i pasivno uživanje biračkog prava.

Tokom izbornog dana, na prethodno održanim parlamentarnim izborima 30. 8. 2020, ali i na lokalnim izborima, 23. 10. 2022, dobili smo više informacija od strane OSI koje su se odnosile na nemogućnosti ravnopravnog i apsolutno tajnog glasanja osoba oštećenog vida, zbog čega je Savez slijepih predao pritužbu targetirajući 13 lokalnih samouprava, u odnosu na lokalne izbore, pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda u odnosu na diskriminaciju osoba oštećenog vida u ostvarivanju biračkog prava. S druge strane, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pružilo je besplatno pravno zastupanje osobama s invaliditetom u pokretanju postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.

SSCG i UMHCG u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori izradili su i Smjernice za unapređenje pristupačnosti izbornog procesa za OSI, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane svih OIK.

Podsjećamo i da su UMHCG i Misija OEBS u Crnoj Gori sproveli kampanju za promociju prava glasa osoba kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, nakon što su one vraćene u birački spisak, čemu je prethodila odluka Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom im je bilo onemogućeno pravo glasa. Promotivni video spotovi dostupni su na sljedećim linkovima: https://youtu.be/6iA3JemJbQw i https://youtu.be/Bj7hB1wfjok.

Takođe, podsjećamo da je Državna izborna komisija unaprijedila pravni okvir, https://dik.co.me/novine-u-izbornom-procesu-koje-se-odnose-na-osobe-sa-invaliditetom/, https://dik.co.me/obezbijedeni-uslovi-za-samostalno-i-tajno-glasanje-osoba-s-invaliditetom/, a najznačajnije novine u izbornom procesu tiču se sljedećih pitanja:

1) Ubuduće će šablon za glasanje koji služi za lica sa oštećenim vidom biti sa metalnim prstenovima kako bi se obezbijedila tajnost glasanja. Do sada šablon, koji inače prati izgled glasačkog listića, nije imao prstenove već samo otvore, pa su postojale pritužbe da prilikom glasanja na šablonu ostaju tragovi hemijske olovke čime se narušava tajnost glasanja. Uvođenjem novog šablona sa metalnim prstenovima eliminiše se ugrožavanje tajnosti glasanja.

2) Kako bi svako lice oštećenog vida moglo da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, na svakom biračkom mjestu ubuduće će se nalaziti dva glasačka listića na Brajevom pismu. Ona će biti dio edukativnog materijala i biće informativnog karaktera. Iako svjesna činjenice da Brajevo pismo nije kodifikovano u crnogorskom pravnom sistemu, DIK je bila stava da je potrebno napraviti iskorak u cilju unapređenja prava osoba sa invaliditetom u ovom dijelu.

3) Kutija za glasanje ubuduće će biti postavljena na ravnu površinu od 40 cm kako bi lica niskog rasta i korisnici kolica mogli samostalno da stave glasački listić u glasačku kutiju. Do sada su članovi biračkog odbora spuštali glasačku kutiju kada glasa lice niskog rasta ili korisnik kolica, što je onemogućavalo da ovi birači samostalno glasaju. DIK je zaključila da biračko mjesto mora biti uređeno na način da svi članovi biračkog odbora imaju nesmetan pogled na glasačku kutiju.

4) Po pitanju uređenja biračkog mjesta, DIK će u skladu sa svojim nadležnostima izdati uputstvo opštinskim izbornim komisijama da ubuduće u unutrašnjosti biračkih mjesta budu postavljene tamno crvene etison trake koje će olakšati osobama oštećenog vida orjentisanje do stola gdje preuzimaju glasački listić i dalje do kabine za glasanje. DIK je svjesna činjenice da sva biračka mjesta ne mogu odmah biti pokrivena etison trakama ali je zaključila da je na svakim narednim izborima nužno da sve više biračkih mjesta bude uređeno na ovaj način.“

U slučaju kršenja prava, uključujući i zbog nemogućnosti da neke OSI uopšte pristupe biračkom mjestu i ovog puta biće pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije, koji su i do sada, posebno kada je bilo riječi o javnim objektima i objektima u javnoj upotrebi, završavani u korist same OSI. U tom smislu, osim pripremnih radnji od strane svih opštinskih izbornih komisija, očekujemo i da sami birački odbori na dan predsjedničkih izbora preduzmu potrebne radnje koje su u domenu njihove nadležnosti, a koje će izborni proces učiniti pristupačnim za sve kategorije osoba s invaliditetom.

SSCG i UMHCG pred predsjedničke izbore neće održavati sastanke, te ni dodatno objašnjavati elemente pristupačnosti, s obzirom na to da smo isto radili u susret i parlamentarnim i lokalnim izborima. Očekujemo poštovanje zakonskog okvira, kao i podzakonskih akata, a u suprotnom i dalje ćemo nastaviti s pokretanjem postupaka za zaštitu od diskriminacije (parnica) po osnovu invalidnosti zbog ograničavanja ili onemogućavanja pristupa, ulaska, kretanja i boravka u objektima u kojima su održavani izbori.

Ovim putem, takođe, želimo da apelujemo na sve partije koje delegiraju članove za biračke odbore da iste upoznaju sa zakonskim obavezama i datim preporukama, kako bi OSI koje ostvaruje biračko pravo, ostvarile svoje biračko pravo na ravnopravan način kao i ostali građani, uz zaštitu dostojanstva, tajnosti i samostalnosti glasanja.

Savez slijepih Crne Gore i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

sreda, 22 februar 2023 08:38

Oni tmurni dani

To mračno emotivno i duševno stanje u kojem smo  anksiozni, imamo napade panike, melanholični smo, nostalgični, čak i depresivni, pokazuje nam na drugu stranu naše duše, onu nekoherentnu, tajanstvenu i neuhvatljivu.

Ovo mistično stanje duše nam može ukazati na neku osobinu, koju posjedujemo, ali je nismo otkrili, a možda i otkrivanje nove ideje.

Mislim da je melanholija zapravo ugrađena u samu srž ljudske civilizacije. Nekad se melanholija smatrala stanjem filozofa. Ovo duševno stanje osim što je povezano sa psihologijom, mentalitetom, načinom razmišljanja i emocijama, neizostavno je istaći da se ova duševna promjena dešava upravo zbog tjelesnog prisustva… To znači da na  sve promjene naše tijelo prolazi kroz proces adaptacije.

Ova patnja i sjeta ostavlja duboke tragove i posljedice na naša buduća uvjerenja. Hipokrat, Bog medicine, rekao je da melanholija zbog duge sjete stvara crnu izlučevinu koju je nazvao crna žuč. Ta tamna, smolasta supstanca, kad je ima previše ili kad joj je sastav poremećen, izaziva u ljudima tmurno raspoloženje, ali ih, na neki zagonetan način, čini i inteligentnim. Aristotel, grčki filozof se nadovezao na Hipokratovo zapažanje i pitao: „Kako to da su melanholični svi oni izuzetni pojedinci, koji su izvanredni u filozofiji, politici, poeziji ili u vjestinama umjetnosti, a neki od njih do te mjere kao da pate i od tegoba koje izaziva crna žuč?" Melanholija se zbog ovoga može posmatrati kao neku vrstu etikete koju sami biramo jer u umjetnosti, filozofiji ili u dubokoj psihologiji ona je nazaobilazna. Često se desi da ovi pomenuti istraživački umovi upadnu u polju melanholije, otkrivaju njene note te razne oblike psiholoških stanja, pa zapadnu u depresiju iz koje se izlazi uz pomoć psihoterapeuta.

Rekla bih da je depresija ona najteža varijanta melanholije. Bezvoljnost i tiha patnja nam predočavaju sve emocije, najdublje djeliće priča koje su arhivirane u našoj duši, na skrivenom mjestu. Koliko smo spremni da otkrijemo smisao naše egzistencije, koliko je zapravo ovo stanje povezano s idejom o smrti i kako stvaramo ideje o istoj.

U duhovnim zajednicama je melanholija nezaobilazna, ali nisam sigurna u pojmljivost ovog stanja, odnosno prihvaćenosti ideja o melanholiji. Volim da naglasim da se na putu ka šarenom i pozitivnom svijetu, nameću prepreke koje dosta otvoreno pokazuju na našu spremnost u spoznaji sebe.

Momenti u kojima se bez volje budimo, momenti kada treba da odradimo ono što nas ispunjava i momente u kojima uvijek pokažemo dozu sreće koju posjedujemo nam pokažu našu stranu zaboravljenog promjenljivog raspoloženja i emocija koje su u nama probudile sve zakopane trenutke. Krhkost nije slabost, trebamo dopustiti sebi da osjetimo čar melanholije, ne trebamo se udaljavati od ovog stanja, koje nam pomaže u formiranju i iskušava našu svjesnost kada se treba probuditi i zahvaliti na ovom iskustvu.

 

Tihana Prelević

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Trening o personalnoj asistenciji u periodu od 22. februara do 24. februara 2023, u prostorijama Udruženja, ulica Kralja Nikole 76, Stara Varoš u Podgorici. Trening će se sprovoditi po akreditovanom Programu UMHCG kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime se želi doprinijeti unaprjeđenju kapaciteta za pružanje usluga za osobe s invaliditetom u skladu s međunarodnim i nacionalnim standardima, s fokusom na pristup zasnovan na modelu ljudskih prava.

Personalna asistencija je usluga podrške za život u zajednici, za čije usmjereno, ciljano, koordinisano, stručno i kvalitetno planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, korišćenje, nadgledanje, kontrolu i praćenje, nisu dovoljna samo specifična znanja, vještine i alati samih korisnika, već su neophodne vještine i znanja saradnika (personalnih asistenata/kinja) i stručnih radnika/ca.

Organizovanje Treninga ima za cilj kvalitetno obučen i senzibilisan kadar za obavljanje poslova koji se odnose na planiranje, obezbjeđivanje, pružanje, nadgledanje i kontrolu kvaliteta rada i pružanja usluge personalne asistencije u zajednici.

Ovo je jedna od aktivnosti projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.


Pripremila: Anđela Miličić

Strana 50 od 100

Back to top