Željko

Željko

Podgorica, PR pres servis – Pitanja žena s invaliditetom treba da se uključe u politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i politike iz oblasti invaliditeta jer je to jedini način da one budu dio svih procesa koji se tiču njih i njihovih prava, poručeno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić napomenula je da se u proteklom periodu bave pravima žena, sa posebnim akcentom na žene s invaliditetom.

„Samo se vlasti u Crnoj Gori mijenjaju, ali se ne mijenja odnos prema ženama, prema rodnoj ravnopravnosti i odnos prema nasilju. Ispratićemo i ovu vlast bez rezultata, ali i sa nazadovanjem u ovim oblastima", smatra Vujačić.

Prema njenim riječima, politike iz oblasti rodne ravnopravnosti ne tretiraju, na pravi način, pitanja žena s invaliditetom.

„Jednako je problematično da u politikama u oblasti invaliditeta se adekvatno ne prepoznaju žene s invaliditetom, već se posmatraju kao homegena grupa, iako svi međunarodni dokumenti i njihovi komiteti konstatuju da su one u dodatno nepovoljnijem položaju i često višestruko dikriminisane", dodala je Vujačić.

Kako je kazala, vlasti u Crnoj Gori nikada na adekvatan način nijesu tretirali ova pitanja, iako su godinama iz UMHCG dostavljali sugestije i predloge u ovoj oblasti se ništa nije desilo, a uz to nadležna ministarstva ne razumiju pojam intersekcijske diskriminacije.

„Voljela bih da vladine instutucije, izvršna i zakonodvan vlast budu ažurni u obavezama prema građanka i građanima u istoj mjeri kao kada su u pitanju njihove zarade“, zaključila je Vujačić.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da žene nijesu homogne cijelina, već vrlo heterogena grupa.

„Ima žena sa specifičnim potrebama koje vrlo često nijesu prepoznate i uvažene u zvaničnim dokumentima i politikama“, kazala je Raičević.

Prema njenim riječima, imajući u vidu aktuelnu institucionalnu i političku krizu moraju se koristiti drugi mehanizmi koji su potrebni kako bi uveli teme koje se tiču položaja žena kao važne za demokratizaciju društva.

„Iako se negdje pomene rodna ravnopravnost ona nije zasnovana na relevantnim statističkim podacima, analizma, istraživanjima, a mjere koje se predlažu su često generičke i ne uzimaju u obzir specifične potrebe žena u Crnoj Gori“, rekla je Raičević.

Prema njenim riječima, kroz ovaj projekat žele da ukažu na sve one mjere koje su neophodne kako bi svi živjeli kvalitetnije i bolje i kako bi imali jednak pristup resursima.

„Moramo da se borimo da se tema rodne ravnopravnosti prepozna kao važna u procesu integracija. Pred nama je veliki posao i moramo svi da sarađujemo kako bi naši mehenizmi bili funkcionalni“, zaključila je Raičević.

Tokom konferencije predstavljeni su rezultati i preporuke iz Publikacije o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju žena s invaliditetom u EU integracije.

U opisu stanja brojnih strateških dokumenta konstatovan je da su OSI, uključujući i žene i djevojčice s invaliditetom trpe različite oblike diskrimiminacije i nasilja, ali nijednim dokumentom nije planiran dovoljan broja adekvatnih mjera za prevazilaženje navedenih problema i umanjenje posljedica koje one izazivaju zbog dugogodišnjeg nerješavanja.

Jedan od zaključaka jeste i da se sektorske politike ne bave u dovoljnoj mjeri pitanjima žena s invaliditetom, a ne preduzimaju se nikakve dodatne (posebne) mjere za podsticanje njihovog uključivanja važnim društvenim procesima, uključujući i proces evropskih integracija.

Preporuka je da je neophodno, prije svega, usvojiti novo, unaprijeđeno i izmijenjeno zakonodavstvo u oblastima ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, pristupa pravdi i jedakog priznanja lica pred zakonom.

Osim Strategije za deinstitucionalizaciju, neophodno je unaprijediti Program za postizanje rodne ravnopravnosti, posebno u segmentu koji direktnije i adekvatnije mora uključiti pitanja žena s invaliditetom.

Novom Strategijom zaštite od nasilja bi trebalo definisati mjere koje se odnose na podizanje kapaciteta institucija koje se bave rodnom ravnopravnošću, zaštitom od nasilja, kao i pravima OSI.

Takođe je preporuka da bi trebalo planirati treninge i obuke za pružaoce usluga u oblasti zaštite od nasilja, kao i obuke za one koji pripremaju i kreiraju politike i koji rade na njihovom sprovođenju.

U toku diskusije konstovano je da nije samo dovoljno formirati Direktorat za zaštitu OSI od diskriminacije, već da zaposleni u njemu moraju imati dovoljno iskustva u oblasti ljudskih prava. 

Podsjećaju da je Direktorat, dok je postojao, imao troje angažovanih, a da se nakon određenog vremena taj broj sveo na dvoje ljudi.

Učesnici u diskusiji saglasni su da nije bilo volje za poboljšanje prava OSI, kao ni u prihvatanju preporuka u kojima su predlagene konkretne mjere kako bi se poboljšao položaj žena s invaliditetom.

Poručuju da je potrebno mijenjati zakone jer crnogorski zakonodvani sistem ne prepoznaje dosta toga što je već uveliko praksa u Evropi.

U završnom izlaganju, Vujačić je ocijenila da su ljudska prava mnogo više marginalizovana nego u periodu prije deset godina.

„Mi sada imao stagnaciju za koju možemo slobodno da kažemo da je to korak unazad“, zaključila je Vujačić.

Konferencija je završna aktivnost projekta Jednakost - različite i vidljive (Equality - diverse and visible) koji se sprovodi uz podršku Reaktor - Istraživanje u akciji i partnera u okviru projekta Unapređivanje rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU, koji je finansiran od strane Evropske unije, a kofinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju.

Podgorica, PR pres servis – Za osobe s invaliditetom (OSI) prethodna godina, kao i one prije nje, bila je izazovna, a u nekim segmentima i teška, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić i poručila da OSI treba da budu aktivne u borbi za ljudska prava.

„Svjesni smo činjenice da su se vlasti prečesto mijenjale u prethodne dvije godine i da sadašnja Vlada funkcioniše u tehničkom mandatu. Sve to utiče, ne samo na naše aktivnosti, nego generalno na ljudska prava i demokratiju“, kazala je Vujačić u izjavi za PR Centar.

Ona je rekla i da su politička i ekonomska situacija u zemlji uticale na aktivnosti UMHCG, ali i na usporenu ili čak nepostojeću saradnju sa nekim institucijama sistema.

„Ono što je posebno bilo negativno jeste da ni prethodna, a ni trenutna Vlada nijesu formirale Savjet za prava OSI, iako je lista kandidata bila objavljena još u februaru prošle godine“, istakla je Vujačić i podsjetila da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava bez obrazloženja ukinulo Direktorat za zaštitu OSI od diskriminacije.

Takođe, kako je dodala, u Crnoj Gori još uvijek ne postoji resor koji koordinira izradom drugog i trećeg periodičnog izvještaja o sprovođenju Konvencije UN o pravima OSI, posebno jer je ovo godina u kojoj bi država trebalo da podnese taj izvještaj.

„Država je propuštila da prošle godine nominuje nekog od nezavisnih eksperata iz civilnog sektora za Komitet UN o pravima OSI, iako je prethodna Vlada komunicirala sa predstavnicima i imala svoj predlog“, kazala je Vujačić.

Vujačić je istakla da su Zakon o vanparičnom postupku i Porodični zakon u ogromnoj mjeri diskriminatorni u odnosu na OSI.

„Niko ne kaže da sve osobe s invaliditetom mogu donosti važne odluke za njih, ja smatram da to ne može nijedan čovjek bez podrške drugih. Ali za OSI se u crnogorskom društvu smatra da su one manje sposobne ili nesposobne za samostalan život zbog čega im se uskraćuju brojna prava i stavljaju se pod starateljstvo“, navela je Vujačić.

Ona je istakla da država nije „ozbiljno procijenila sopstvene kapacitete u oblati pristupačnosti za OSI, ni planirala redovna sredstva za sprovođenje Zakona o uređenju prostora i izgradnje objekata“.

„Iako je bio definisan zakonski rok od pet godina, koji je istekao 2013, država je tek 2014. usvojila prvi Akcioni plan što je trebalo da bude urađeno 2008. Sljedeći Akcioni plan je usvojen 2017. Prvi je sprovođen sedam godina, a drugi, takođe, više godina. Sve u svemu, mi opet nemamo nijedan objekat na teritoriji Crne Gore koji prati apsolutno sve standarde pristupačnosti“, navela je Vujačić.

Napomenula je da u Evropi postoji Nagrada za pristupačni grad i da je Crna Gora mogla da iskoristi pozitivne primjere evropskih država.

Vujačić je kazala da nikada neće pristati da se obezbjeđuje pristupačnost nekim javnim ustanovama preko projekata NVO.

Prema njenim riječima, Podgorica je u određenoj mjeri napredovala u proteklom periodu kada je u pitanju pristupačnost, pogotova kada je u pitanju kretanje osoba s oštećenim vidom jer su ugradili taktilne trake vodilje i linije upozorenja u nekoliko ključnih ulica u centru. 

„Neki gradovi su počeli sa zvučnim semaforima što je bilo potpuno stopirano u nekom periodu ranije“, dodala je Vujačić.

Kako je kazala, velika je šteta da Budva bude ocijenjena kao najgore pristupačan grad za OSI.

„Sjever je jako problematičan, i to ne samo Žabljak, nepristupačni su Kolašin i Bijelo Polje, Rožaje, Berane...“, navela je Vujačić.

Vjeruje da će se situacija u Crnoj Gori promijeniti i da će se glas OSI više čuti.

„Sve OSI treba prvo da prihvate sebe jer svi prolazimo fazu samoprihvatanja. Kad prihvate sebe sve će onda lakše ići“, poručila je Vujačić i istakla da UMHCG stoji u potpunosti na raspolaganju osobama s invaliditetom posebno u segmentu besplatne pravne pomoći i besplatnog zastupanja u svim postupcima i sporovima.

Završna konferencija o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju žena s invaliditetom u evropske integracije, koju organizuje Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) biće organizovana u ponedeljak, 16. januara 2023, s početkom u 12.00 časova, u hotelu Voco, u Podgorici.

Konferencija se organizuje s ciljem pokretanja šireg javnog dijaloga o pravima žena s invaliditetom (ŽSI), kako bi se, između ostalog, sagledalo trenutno stanje o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju žena s invaliditetom u procesu evropskih integracija. Imajući u vidu da brojne politike u različitim sektorima, uključujući i politiku invalidnosti, nisu adekvatno rodno inkluzivne, i da dodatni izazov predstavljaju sektorske politike koje se ne bave, a trebale bi, i/li se ne bave u dovoljnoj mjeri, pitanjima ŽSI, na konferenciji će se diskutovati i o strateškim dokumentima koji su na snazi i/li koji tek trebaju biti usvojeni, a sve u cilju preduzimanja mjera za podsticanje uključivanja ŽSI u svim važnim društvenim procesima, uključujući i procese evropskih integracija.

Na Konferenciji će biti prezentovani rezultati i preporuke proistekle iz Publikacije o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju ŽSI u EU integracije.

U uvodnom dijelu, planirano je da se obrate izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, kao i izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane žene s invaliditetom i osobe s invaliditetom, zatim sve zainteresovane građanke i građane da se prijave za učešće na pomenutoj Konferenciji, te da istu isprate putem Fejsbuk stranice

Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na brojeve telefona: 069/385-981, 067/801-761 ili 020/265 – 650

Konferencija se organizuje u okviru projekta Jednakost – različite i vidljive (Equality – diverse and visible) koji UMHCG sprovodi uz podršku Reaktor - Istraživanje u akciji (Reactor – Research in Action) i partnera u okviru projekta Unapređivanje rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU koji je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

subota, 14 januar 2023 19:12

Sjećanje na Milenka Vojičića

O Milenku Vojičiću nije jednostavno pisati i odlučiti šta izostaviti tom prilikom, imajući u vidu njegova interesovanja, oblasti djelovanja i dostignuća. Za njega se svakako može reći da je pionir samostalnog življenja i ključni zagovarač usluge personalne asistencije, kao ključa samostalnog življenja. Bio je protiv institucionalizacije osoba s invaliditetom, a zagovarao je jednako i ukidanje instituta oduzimanja poslovne sposobnosti samo po osnovu invalidnosti. Takođe, može se reći da je mnogo doprinio razvoju Programa za pristupačnost UMHCG, a nerijetko je pružao i besplatne konsultantske usluge u oblasti pristupačnosti.

Volio je mnogo ljude i razgovore s ljudima. Bio je jako produhovljen, zainteresovan za filosofiju, mnogo je volio čitati, a njegove verbalne sposobnosti ljude su ostavljale upitanim danima. Često je znao u tom kontekstu citirati Sokrata rečenicom: „Ja znam da ništa ne znam". U raspravama bi govorio: „Ne raspravljam ja s tobom da bih tebe ubijedio, nego da bih provjerio svoje stavove."

Bio je osnivač brojnih organizacija civilnog društva. Nikada nije pripadao nijednoj partiji, a pričao je da u komunističku partiju nije primljen jer su mu tražili da se obrije, što je odbio učiniti.

Imao je veliko neformalno znanje iz brojnih oblasti: ljudskih prava, zaštite od diskriminacije, pisanja projekata, građanskog aktivizma i brojnih drugih.

Ni o kome mediji nijesu toliko izvještavali, kao o njemu kada je preminuo i upravo su ga predstavili kao građanskog aktivistu. Bio je prisutan na svim protestima, osim onima koje su organizovale političke partije, govoreći da je nenasilni bunt osnovna obaveza svakoga čovjeka.

Govorio je da smrt nije kraj i da se ne trebamo plašiti smrti, i često je znao reći da želi da ga trubači tamo isprate. Nažalost, zbog situacije prouzrokovane pojavom koronavirusa nijesmo mu tada ispunili ovu želju.

Uticao je na mnoge da prihvate sebe i da se promijene kako bi postali bolji ljudi. Nikada nikoga nije osuđivao, a njegove kritike, iako jako teške u trenutku upućivanja, imale su najdivnije namjere. I to su oni koji su trebali znali osjetiti.

Mnogo je volio putovanja, pa je redovno imao jako lijepe šale na sopstveni račun, od kojih neke ponavljamo jedni drugima.

Bio je pjesnička duša, mnoge stihove Miroslava Mike Antića, Sergeja Jesenjina, Vita Nikolića i brojnih drugih znao je napamet i redovno ih je recitovao u kafani, prilikom susreta, na pauzama u toku događaja ili uveče uz čašu vina.

U njegovo vrijeme odrastanja i mladosti niko ga nije učio da prihvata sve ljude i da zagovara svačija prava, ali je to radio bez izuzetka, uz rečenicu da baš mi kojima se prava svakodnevno krše ne smijemo ugrožavati prava drugih jer nijesmo ništa značajniji od njih.

Preminuo je u Podgorici, 15. januara 2021, od posljedica koronavirusa, dok je u bolnicu primljen 17. decembra 2020. U bolnicu je otišao s treninga o personalnoj asisteciji. Kao što je invalidnost stekao kao posljedicu virusa, tako je i preminuo od posljedica virusa. Na neobičan način je išao u školu, polagao je razrede vanredno, na kraju godine. Nakon osnovne škole upisao je i završio gimnaziju u Nikšiću, a potom Marksizam i socijalističko samoupravljanje. Otuda ljubav prema filisofiji.

 

Tekst je objavljen u časopisu DisabilityINFO, izdanju posvećenom samostalnom življenju, a danas je objavljen na portalu, na godišnjicu njegove smrti.

 

Pripremila: Marina Vujačić

Iza Antonia Matkovića je veoma uspješna godina u karijeri bodibildera s invaliditetom, jedinog u Crnoj Gori.

Na takmičenju u Baru osvojio je prvo mjesto, a s istim rezultatom završio je nastup u Jagodini.

Pobijedio je potom u Čačku, dok je na Svjetskom prvenstvu bio peti, ali je prema njegovom mišljenju, bilo dosta sudijskih grešaka na njegovu štetu.

Uspješan je bio i na Cetinju, a ističe velike zasluge trenera Vladice Jovanovića, koji je jedan od najboljih stručnjaka u ovoj oblasti.

„Naredna godina je obećavajuća, biće dosta inostranih takmičenja i to veoma jakih na kojima očekujem dobre rezultate. Svi uspjesi u 2022. su velika motivacija da u narednoj treniram bolje, pametnije i da ostvarim dobre rezultate”, rekao je Matković.

Ističe i da osobe s invaliditetom nemaju dobre uslove za trening i apelovao je na vlasnike teretana da ovakvim ljudima obezbijede priliku da vježbaju u pristojnim uslovima.

Izvor: Portal CDM

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu za e-pristupačnost i bibliotekarske usluge u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 17. do 19. januara 2023. na Univerzitetu u Prištini.

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi s navedenim, na treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru kancelarije koje imaju drugi partneri na projektu, s fokusom na primjenu asistivne tehnologije i njenu upotrebu u oblasti obrazovanja.

Ispred UMHCG treningu će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Nemanja Žujović, asistent u radu.

Ovo je samo jedna od aktivnosti u okviru projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila:
Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene s invaliditetom, žrtve nasilja da se prijave za učešće na psihosocijalnim seansama koje imaju za cilj da doprinesu osnaživanju žena s invaliditetom, žrtvama nasilja. 

Žene s invaliditetom su svrstane u grupu koja je posebno margInalizovana, pa aktivnosti koje se predviđaju doprinose ostvarivanju cilja: povećanju nivoa učešća žena i osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta u oblastima koje omogućavaju pristup prirodnim i društvenim resursima i dobrobiti. Ova aktivnost ima za cilj da pomogne osnaživanje žena s invaliditetom koje su žrtve nasilja, ponovnom uključivanju u aktivnostima društva, kao punopravnim članicama. 

U okviru realizacije projekta Bezbjedna i Sigurna! UMHCG prepoznaje značaj psihosocijalne podrške za žene s invaliditetom i članove njihove porodice, kako bi se podstakli da prevaziđu psihološke barijere u procesu prevazilaženja i oporavka od različitih oblika nasilja, te započinjanju samostalnog života. Psihosocijalne seanse će analizirati sposobnost prepoznavanja i razumijevanja sopstvenih osjećanja, sposobnost izražavanja misli, osjećanja i ponašanja. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih psihosocijalnih seansi koje će doprinjeti povećanju samopouzdanja ženama s invaliditetom žrtvama nasilja i članovima njihove porodice. Na taj način, žene s invaliditetom će se osnažiti da povrate svoje samopozdanje i prevaziđu strahove kao posljedicu od zlostavljanja.  Podrška će biti pružena za najmanje pet žena s invaliditetom, u kontinuitetu od šest mjeseci, tako da predviđa po dvije senase mjesečno. 

Direktne ciljne grupe ove aktivnosti su žene i djevojčice s invaliditetom žrtve nasilja. 

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 1. februara 2023, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za psihosocijalnu podršku za žene i djevojčice s invaliditetom.

Nakon dostavljenih prijava, sve kandidatkinje će biti obaviještene o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Psihosocijalna podrška za žene s invaliditetom realizuje se kroz projekat Bezbjedna i Sigurna, koji Udruženje mladih sa hedikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Crnogorske sportiste s invaliditetom u predolimpijskoj, 2023. očekuje nastup na tri svjetska i pet evropskih prvenstava, kao i učešće na prvoj Šahovskoj olimpijadi, najavio je predsjednik Paraolimpijskog komiteta (POK) Igor Tomić.

On je kazao da je cilj u 2023. jasan – da se godina završi sa što više kvalifikovanih sportista za Paraolimpijske igre u Parizu.

“Čeka nas još jedna izazovna, nadam se istorijska, uvijek u olimpijskim i paraolimpijskim ciklusima, najteža pretparaolimpijska 2023. Nevjerovatan broj događaja širom planete očekuje naše sportiste i nadam se da ćemo biti spremni da budemo dostojni svih izazova koji nas očekuju u ovoj godini. Prije svega mislim na globalna takmičenja, koja će ujedno biti i kvalifikaciona za Igre u Parizu 2024. godine”, rekao je Tomić u intervjuu agenciji MINA.

On je naglasio da je predviđeno da sportisti nastupe na osam evropskih i svjetskih prvenstava, kao i na prvoj Šahovskoj olimpijadi za osobe s invaliditetom, koja će krajem januara biti održana u Beogradu.

“Svjetsko prvenstvo (SP) u kraljici sportova, najmnogoljudnijoj sportskoj priči u paraolimpizmu, biće ove godine održano od 8. do 17. jula u Parizu. Mančester je, krajem jula i početkom avgusta, domaćin najboljim svjetskim paraplivačima, a plan je da prvi put nastupimo i na šampionatu svijeta u zimskim sportovima, u španskoj La Molini, gdje bi sredinom marta u snoubordu trebao da debituje Andrej Šibalić“, rekao je Tomić.

Prema njegovim riječima, veliki izazov čeka stonotenisere Filipa Radovića i Luku Bakića na Evropskom prvenstvu (EP), od 5. do 9. septembra u Šefildu, na kojem je planiran i debitantski nastup Slobodanke Gurešić.

“Evropska komntinentalna takmičenja biće održana i u paradžudou, parabiciklizmu i parastreljapštvu, gdje ćemo imati svoje predstavnike, u avgustu u holandskom Roterdamu. Jedan od najvećih izazova je i nastup golbal reprezentacije, tipičnog paraolimpijskog sporta, na EP A divizije, čiji će domaćin biti poznat u februaru“, rekao je Tomić.

On je naglasio da je ambicija POK da bude organizator tog takmičenja.

“Nadam se da ponudu i tehničke uslove koje će ponuditi POK, uz podršku Ministarstva sporta i mladih, uvažiti Svjetska asocijacije sportova za osobe sa smetnjama vida i da ćemo dobiti organizaciju. Siguran sam da Crna Gora ima kapaciteta da, kada je golbal u pitanju, bude domaćin na najvećem mogućem nivou i postavi nove standarde. To smo dokazali i prošlog ljeta kada smo bili u Nikšiću domaćini jednog od kvalifikacionih turnira Lige šampiona u golbalu“, rekao je Tomić.

On je, govoreći o planovima za ovu godinu, kazao da je pored tih velikih takmičenja planirano učešće i na više sankcionisanih i Gran pri turnira, međunarodnih i regionalnih takmičenja.

Prema njegovim riječima, programom rada predviđeno je i da Crna Gora bude domaćin nekoliko interesantnih događaja sporta osoba sa invaliditetom.

“Bićemo domaćini i dva turnira košarke u kolicima u regionalnim takmičenjima – NLB i Balkanskoj ligi, u kojima su naši košarkaši sjajno otvorili sezonu. Planirano je da Stonoteniski savez, uz našu podršku, bude domaćin drugog sankcionisanog međunarodnog turnira, početkom maja u Podgorici. Prvi put na otvorenom bazenu Sportskog centra Morača biće održano sankcionisano paraplivačko prvenstvo, čiji će se rezultati vrednovati za igre u Parizu. Organizovaćemo i tradicionalne međunarodne turnire u sjedećoj odbojci – Memorijal Mira Topović u Pljevljima, kao i Podgorica open u stonom tenisu“, rekao je Tomić.

On vjeruje da će POK, kao i prethodne godine, oboriti rekord po broju organizovanih i takmičenja na kojima su nastupili crnogorski sportisti. Tomić je saopštio da je odlukom Upravnog odbora (UO) kompletiran stručni tim POK za 2023, sa tendencijom da to bude do kraja paraolimpijskog ciklusa.

“Novo lice u trofejnoj parastonitenis reprezentaciji je trener Vladimir Marić, koji će naslijediti legendarnog Nikolaea Lupuleskog, koji je donio puno radosti crnogorskom paraolimpijskom sportu od 2015. godine. Nova energija, mladi čovjek sa velikim igračkim i trenerskim iskustvom. Nadamo se da će unijeti novu živost u crnogorskoj reprezentaciji i nastaviti trofejni put Filipa Radovića i Luke Bakića, ali i ostalih“, rekao je Tomić.

On je istakao da će rad u stonoteniskoj reprezentaciji nastaviti iskusni stručnjak Čedomir Damjanović.

“Trofejni stručnjak Veljko Čegar, uz Miloša Ranitovića i moju malenkost, radiće sa našim paratletičarima. Trofejni selektor u golbalu Nikola Čurović ove godine dobiće i zvanično pojačanje u stručnom štabu, asistenta i kondicionog trenera Branislava Bulatovića, Nikola Mišurović i Vlado Nikolić nastavljaju priču sa košarkašima, a Ivana Malić sa sjedećom odbojkom“, rekao je Tomić.

Govoreći o paradžudo reprezentaciji, koju je do sada pionirski i veoma uspješno vodio Enes Camić iz Bijelog Polja, Tomić je saopštio da će kormilo najvjerovatnije preuzeti Ilija Vukotić.

“Sa Boškom Radulovićem, olimpijcem i već dokazanim trenerom u paraplivanju, oformljen je moćan tim kada je u pitanju struka, na koji sam izuzetno ponosan i koji je jak temelj za nastavak sjajnih rezultata crnogorskih paraolimpijaca u 2023. Pomenuću i parastrijelce koji se pripremaju za veliko takmičenje, a sa kojima rade iskusni majstori streljaštva Stanko Laban i Željko Božović“, rekao je Tomić.

Prvi čovjek krovne asocijacije sporta osoba s inavliditetom sa velikim optimizmom očekuje progres zimskih sportova u intenzivnoj saradnji sa Skijaškim savezom Crne Gore, koji je već oformio paraski sekciju, kojoj će mnogo značiti iskustvo Pavla Kasoma.

Tomić je saopštio je da je zaključak UO da se ove godine temeljno i detaljno uđe u proces pisanja strategije razvoja parasporta u Crnoj Gori za period od 2024. do 2032.

“Želja je da napravimo ozbiljan dokument i jaku osnovu, na čijim će se temeljima nastaviti nevjerovatno progresivna priča crnogorskog paraolimpijskog sporta. U tome će nam, siguran sam, pomoći nove izmjene Zakona o sportu. Nemam dileme da će se sa posebnim senzibilitetom gledati na sve što je uradio POK i da će se sa pravim zakonskim rješenjima njegova pozicija u sistemu crnogorskog sporta dodatno osnažiti i osigurati“, rekao je Tomić.

On je naglasio da je POK posebno ponosan na svoje sponzore i prijatelje, kao i da vjeruje da će i u ovoj godini biti proširen sponzorski pul. Komentarišući planove i ciljeve za ovu godinu, on je naglasio da su ambiciozni, ali ne i lako ostvarljivi.

“To kažem iz razloga što su kriterijumi za sticanje paraolimpijske vize mnogo strožiji od onih u Tokiju. Nije ni čudo, imajući u vidu sa kakvim progresom ide paraolimpijski sport u svijetu. Kriterijumi moraju biti strožiji i teži. Mi smo svjesni toga, ali i činjenice da imamo snagu da se uhvatimo u koštac sa najvećim mogućim standardima i normama. Želimo da naša delegacija u Parizu bude reprezentativna i da pokuša da ponovi rezultat iz Tokija, iz kojeg je stigla i prva paraolimpijska medalja”, zaključio je Tomić.

Izvor: CDM portal

Pripremila: Anđela Miličić

U izvještavanju koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), djeca s invaliditetom imaju četiri puta veću šansu da postanu žrtve nasilja u odnosu na djecu bez invaliditeta. 

Ključni nalazi

Izvještaj koji je objavila SZO pokazuje da su djeca s invaliditetom: 

*Izloženija do 3.7 puta više da postanu žrtve različitih oblika nasilja u odnosu na djecu bez invaliditeta;
*Fizičkom nasilju su do 3.6 puta izloženija;
*Seksualnom nasilju su do 2.9 puta izloženija.

Djeca s invaliditetom, psihosocijalnim ili intelektualnim oštećenima spadaju u najranjivije kada je u pitanju seksualno zlostavljanje, čak 4.6 puta imaju veću šansu da postanu žrtve zlostavljanja u odnosu na svoje vršnjake bez invaliditeta. 

Faktori rizika

Faktori koji djecu s invaliditetom stavljaju u veći rizik od nasilja uključuju stigmu, diskriminaciju i neznanje o invaliditetu, kao i nedostatak društvene podrške onima koji brinu o njima. Smještanje djece s invaliditetom u institucijama, takođe, povećava njihovu osjetljivost na nasilje. U ovim okruženjima, djeca koja imaju prepreke u komunikaciji imaju i izazove u svojoj sposobnosti da otkriju iskustva zlostavljanja.

„Rezultati dokazuju da djeca s invaliditetom su disproporcionalo ranjiva u odnosu na nasilje i njihove potrebe su predugo bile zanemarivane“ navodi Dr Etin Krug (Etinne Krug), direktor odjseka za nasilje i prevenciju od povreda i invaliditet Svjetske zdravstvene organizacije. On, takođe, navodi: „Znamo da postoje posebne strategije za sprečavanje nasilja i ublažavanje njegovih posljedica. Sada moramo da utvrdimo da li ovo funkcioniše i za djecu s invaliditetom. Potrebno je odrediti dnevni red za akciju“.

Najsnažniji dokazi o nasilju

Pregled rezultata pruža najsnažnije dostupne dokaze o nasilju nad djecom s invaliditetom. Uključeno je 17 studija koje odražavaju podatke od 18.374 djece s invaliditetom iz zemalja sa visokim prihodima — Finske, Francuske, Izraela, Španije, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država — naglašavajući hitnu potrebu za visokokvalitetnim istraživanjima u oblastima sa niskim prihodima i zemlje sa srednjim dohotkom. 

Preventivne mjere

Pokazalo se da određeni programi kućnih posjeta medicinskih sestara za djecu izloženu riziku od nasilja i obuke za unaprjeđenje roditeljskih vještina djeluju na sprečavanju nasilja nad djecom bez invaliditeta. Ove i druge obećavajuće mjere navedene su u SZO Prevencija maltretiranja dece i prevencija nasilja: dokazi treba da se primenjuju za djecu s invaliditetom, a njihova efikasnost se procjenjuje kao prioritet.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom jača potrebu da se zaštite prava djece s invaliditetom i osigura njihovo puno i ravnopravno učešće u društvu. Ovo uključuje izbjegavanje negativnih iskustava koja su rezultat nasilja u djetinjstvu za koje je poznato da imaju širok spektar štetnih posljedica po zdravlje i dobrobit kasnije u životu. Kada prevencija ne uspije, briga i podrška djeci koja su žrtve nasilja su od vitalnog značaja za njihov oporavak.

Izveštaj Svjetske zdravstvene organizacije/Svjetske banke o invaliditetu navodi šta funkcioniše u poboljšanju zdravlja i društvenog učešća djece s invaliditetom i promoviše deinstitucionalizaciju. Za djecu s invaliditetom koja su trenutno smještena van kuće, jačanje njihove brige i zaštite rešavanjem institucionalnih kultura i struktura koje povećavaju rizik od nasilja je imperativ.

Djeca s invaliditetom i nasilje u Crnoj Gori

U Crnoj Gori djevojčice s invaliditetom višestruko su diskriminisane i nedovoljno osnažene da prepoznaju diskriminaciju i bore se protiv nje. To je ocijenjeno na panelu Zabrana višestruke i intersekcijske diskriminacije osoba sa invaliditetom (OSI) s posebnim akcentom na žene i djevojčice s invaliditetom, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) u okviru dvodnevne konferencije.

Zaključeno je da su da se roditelji djece s invaliditetom i djeca s invaliditetom od samog starta suočavaju s ozbiljnim problemima i poteškoćama, što kao posljedicu izaziva intersekcijsku diskriminaciju, te povećanu stepena nasilja u porodici. Problem nasilja nad djecom s invaliditetom je još uvijek nedovoljno istražen, a zvanični statistički podaci ne postoje. O ovom problemu se u crnogorskom društvu i ne govori, ili se zanemaruje tako da ostaje nepoznanica u kojoj mjeri i kroz koje oblike su djeca s invaliditetom izložena nasilju u našoj društvenoj zajednici.

Izvori: https://www.paho.org/en 

Pripremio/la: mr Milena Kovačević 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža za žene s invaliditetom žrtve nasilja i druge članove u porodici koji imaju invaliditet Besplatnu pravnu pomoć. Besplatna pravna pomoć se pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja za žene s invaliditetom i njihove porodice. Na ovaj način će se omogućiti ženama s invaliditetom i njihovim porodicama koje nemaju dovoljno pravnog znanja i dovoljno kapaciteta da, na adekvatan način, ostvare ili zaštite svoja prava i doprinesu aktivnom sprečavanju negativnih posljedica nasilja, zlostavljanja i diskriminacije.

Stranke se mogu obratiti Udruženju i tražiti informacije i/li iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata, ukoliko dostave na uvid i na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju, besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti ili zaštiti. Na taj način OSI i njihove porodice bivaju obaviješteni ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, svakog radnog dana (ponedeljak – petak). Komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h) ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me svakog radnog dana (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Bezbjedna i Sigurna! koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje se uz finansijsku podršku Ministartsva rada i socijalnog staranja.

Strana 54 od 100

Back to top