Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva zainteresovane adolescente s invaliditetom i adolescente bez invaliditeta, uzrasta 13-19 godina, iz cijele Crne Gore, da se prijave za učešće u Školi dječjih prava koja će biti održana u periodu od 3 do 5 novembra 2022.

Škola će se temeljiti na principima interaktivnog, neformalnog učenja koje će se sastojati od razgovora, grupnog rada i rada u parovima, prezentacija, društvenih igara, gledanja filmova i rasprava o njihovom sadržaju. Škola je platforma kroz koju će učesnici/ce saznati više o svojim pravima, razmjenjivati svoja iskustva i mišljenja, provoditi vrijeme zajedno, razvijajući prijateljstva i međusobno razumijevanje. Škola će obuhvatiti neke od sljedećih tema: uvod u prava djece, prava djece s invaliditetom, jezik i terminologija u vezi s invaliditetom, inkluzivno obrazovanje, zaštita od nasilja (s posebnim naglaskom na onlajn i vršnjačko nasilje), usluge podrške za djecu i mlade s invaliditetom, volonterstvo i aktivizam mladih, invaliditet i medijska pismenost, (samo)procjena potreba i kultura, kreativnost i osobe s invaliditetom. 

Treneri/ce na Školi će biti osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje se bave mladima i promocijom ljudskih prava.

Zainteresovani kandidati/kinje se mogu prijaviti ispunjavanjem kratkog upitnika klikom na link https://forms.gle/xgjiM8auHrcyGNoZ7 s naznakom Prijava za školu dječjih prava. Izabrani učesnici će nakanadno biti obaviješteni o datumu i mjestu održavanja Škole.

Škola se sprovodi u okviru projekta Održiva tranzicija za jednake mogućnosti (STEP - Sustainable Transition for Equal Possibilities) uz finansijsku podršku UNICEF-a (predstavništvo u Crnoj Gori).

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020/265-650 ili 067/801-761 (uključujući i Viber).

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore pružaće besplatnu pravnu pomoć osobama s invaliditetom kako bi pred nadležnim sudom pokrenuli postupke za zaštitu od diskriminacije ukoliko sva biračka mjesta, koja će biti otvorena za lokalne izbore 23. oktobra, ne budu prilagođena njima. Direktorica Udruženja Marina Vujačić navodi da će tužbe biti adresirane na Izbornu komisiju Glavnog grada ali i na vlasnike objekata koji nisu ispoštovali zakon i prilagodili birališta osobama s invaliditetom.

„Situacija je nezadovoljavajuća, radi se ad hok od izbora do izbora, pa nekoliko mjeseci prije izbora se počne raditi, ali to je neadekvatno. Kada su bili parlamentarni izbori 2020. godine pokrenute su tužbe za zaštitu od diskriminacije za biračka mjesta koja se nalaze u Podgorici, Nikšiću i Budvi. Svaki spor je dobijen u korist osoba s invaliditetom i potvrđena je diskriminacija. Naloženo je da se prilagode biračka mjesta i tačno je da su sada počeli nešto da rade. Izborna komisija Glavnog grada je nešto malo uradila ali nedovoljno, tako da ni u Podgorici sva biračka mjesta neće biti pristupačna za predstojeće lokalne izbore. Mi ćemo ohrabrivati osobe s invaliditetom da pokrenu postupke za zaštitu diskrimanacije, a tužbe će protiv Izborne komisije Glavnog grada ali i protiv vlasnika objekata ukoliko su u pitanju javni objekti“, navela je Vujačić.

Na lokalnim izborimau Podgorici građani će biračko pravo iskoristiti na 208 biračkih mjesta, saopštio je Veselin Vukčević, predsjednik Izborne komisije Glavnog grada. Vukčević je naveo da je Državna izborna komisija izmijenila pravila o određivanju i uređenju biračkih mjesta i o mjerama kojima se obezbjeđuje tajnost glasanja.

„Izmijenjenim Pravilima o određivanju i uređenju biračkih mjesta se propisuju obaveze opštinskim izbornim komisijama da su prilikom donošenja rješenja o određivanju biračkih mjesta dužni da obrate pažnju da ispunjavaju određene uslove za dostupnost osobama s invaliditetom. U cilju blagovremene za realizacije ovih obaveza Izborna komisija Glavnog grada je obrazovala komisiju koja je obišla sve objekte koji se koriste kao biračka mjesta i evidentira prilagođenost tih objekata. Na osnovu potreba evidentiranih ovim izvještajem, a u cilju da se, što više objekata koji se koriste kao biračka mjesta, prilagodi osobama s invaliditetom, biće postavljeno 2.500 metara dužnih privremenih taktilnih traka od etisona, izvršena je nabavka radnih površina visine 40 centimetara, tako da će na svim biračkim mjestima kutije za glasanje biti postavljene na radnoj površini propisane visine. Na svim biračkim mjestima biće obezbijeđen makar jedan paravan za glasanje sa nižom policom visine od 72 centimetra i šabloni za glasanje sa metalnim prstenovima, kako bi se obezbijedila tajnost glasanja za osobe oštećenog vida“, naveo je Vukčević.

Kako bi se osobe sa oštećenim vidom mogle upoznati sa sadržajem glasačkog listića, na svim biračkim mjestima biće obezbijeđene po dvije brošure na Brajevom pismu, na kojima je prenesen kompletan sadržaj glasačkog listića, navodi Vukčević.

Pristupačnost za samostalno kretanje korisnika invalidskih kolica (rampe/liftovi) biće obezbijeđena na 121 biračkom mjestu. Radi se o objektima koji već imaju ugrađene rampe, kao što su škole, vrtići, domovi zdravlja i drugi objekti. Zbog nemogućnosti da se kod pojedinih biračkih mjesta izvrši prilagođavanje objekata osobama sa invaliitetom, završeno je njihovo izmještanje u objekte sa boljom pristupačnošću dodaje Vukčević. 

Izvor: Dan

Priredila: Anđela Miličić

Plivači podgoričkog kluba osoba s invaliditetom Mako nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu (RE)START u Sarajevu završili su sa šest medalja, pet zlatnih i jednom bronzanom.

Zlatne medalje osvojili su Iskra Dedivanović u klasi S9, koja je bila najbolja na 50 i 100 metara slobodnim i prsnim stilom i Rastko Radulović, koji je u kategoriji S14 bio zlatni na 100 metara slobodno.

Bronzanog odličja domogao se Tomas Radulović u kategoriji S4 na 100 metara slobodnim stilom.

Trener Boško Radulović, koji je predvodio crnogorske plivače u Sarajevu, kazao je da je, imajući u vidu da je početak sezone, zadovoljan ostvarenim rezultatima i osvojenim medaljama.

„To je izuzetno važno takmičenje za još bolji podsticaj članova kluba koji bi činili okosnicu reprezentacije, s obzirom na to da je inkluzivnog karaktera i da su imali priliku da se takmiče s vršnjacima bez invaliditeta“, rekao je Radulović.

Organizatori mitinga na olimpijskom bazenu Otoka, koji je okupio 538 plivača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Švajcarske, bili su plivački klubovi Spid i Sport Time iz Sarajeva.

Izvor: Dan portal

Priredio: Ivan Čović

Bojčinske konjičke igre koje predstavljaju podršku terapijskom jahanju za osobe s invaliditetom, otvorene su danas, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Republike Srbije.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, u Bojčinskoj šumi peti put održane su tradicionalne Bojčinske konjičke igre.

Izvor: portal Krstarica

Pripremio: Ivan Čović

Ženska fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) igrala je prije tri dana prijateljski meč s Engleskom, a pred duel sa Španijom u centru pažnje je Karson Piket, djevojka koja nije bila na spisku za duel s Engleskinjama.

U okršaju svjetskih i evropskih šampionki slavila je Engleska 2:1, ali to nije tema u ovom momentu. Amerikanke se spremaju za duel sa Španijom (u utorak u Pamploni), a na tom meču zaigraće, kako se očekuje, i Karson Piket. Ona je već postala prva fudbalerka s invaliditetom koja je igrala jednu međunarodnu utakmicu.

Selektor SAD Vlatko Andonovski pozvao je Piket da zamijeni Emili Foks koja je dobila snažan udarac u glavu i ne može da igra zbog protokola o povredama glave.

Dvadesetdevetogodišnja fudbalerka Džeksonvila prva je sportiskinja s invailditetom koja je nastupila na jednoj međunarodnoj fudbalskoj utakmici. Sada će to učiniti i drugi put.

Njeni roditelji, Majk i Trežer, nisu imali prilike da na ultrazvučnim pregledima dobiju informaciju da djevojčica ima fizički invaliditet.

Nikada nije koristila nikakvu protezu za ruku. Naučila je još kao mala da vezuje pertle, vezuje kosu, penje se na drveće, vozi bicikl. Sa sedam godina je insistirala da ide na plivanje s ostalom djecom.

„Uvek su me pitali kako radim stvari sa samo jednom rukom. I uvek sam odgovarala isto, a kako vi to radite s dve? Ja sve znam da radim samo ovako i nikako drugačije“, rekla je Piket u intervjuu za Sijetl tajms (Seattle Times).

Kako su oboje roditelja bili sportisti, tako je i ona isprobala razne sportove. Imala je i situacije da joj trener na tenisu pohvali jednoručni bekhend, na šta se ona našalila da nikada i nije probala da ga izvede s dvije ruke.

A onda je pronašla fudbal

Mogu da uradim sve što može bilo koja druga osoba. Nema toga što ne mogu da uradim, uvek postoji način“, rekla je Piket.

Imala je zanimljivu klupsku karijeru, trenutno igra za NC Karidž, a debitovala je i za seniorsku reprezentaciju. Bilo je to 28. juna ove godine u duelu s Kolumbijom i kako kaže bila je to najbolja noć u njenom životu.

Sada će imati priliku da se ponovo dokaže i možda dobije poziv za nastup na narednom Svjetskom prvenstvu.

Izvor: portal SPORTKLUB

Pripremio: Ivan Čović

Obuku u trajanju tri mjeseca prošlo je osam osoba s invaliditetom, a pet njih zaposleno je na period od pet mjeseci, ističe Goran Joksimović

Projekat Zapošljavanje lica sa invaliditetom u oblasti pekarstva od marta realizuje nevladina organizacija Centar za preduzetništvo, u partnerstvu s pekarom "Šar". Prema riječima Gorana Joksimovića iz NVO Centra za preduzetništvo, cilj ovog projekta jeste doprinos povećanju zapošljivosti teže zapošljivih kategorija stanovništva. On kaže da je većina projektnih aktivnosti uspješno realizovana.

– Istražujući tržište i potrebe za radnom snagom, uvidjeli smo da na Birou rada u Bijelom Polju nema osoba koje bi se bavile pekarstvom. Pokušali smo da damo doprinos tako što bismo angažovali lica sa invaliditetom kroz određene grant šeme i uspostvljanjem partnerstva sa pekarom i privredom, a sve u cilju podizanja nivoa kvalifikovanosti radne snage u oblasti pekarstva. Realizacija projekta počela je krajem marta, trajaće deset mjeseci, a projektom je obuhvaćeno osam osoba s invaliditetom - kaže Joksimović.

Joksimović ističe da je tih osam osoba prošlo tromjesečnu obuku, koja se sastojala iz teorijskog i praktičnog dijela u oblasti pekarstva. Poslije završene obuke zaposleno je pet lica sa invaliditetom na period od pet mjeseci, a nakon isteka tog vremena, pekara ,,Šar" je u obavezi da zaposli tri lica na period od najmanje devet mjeseci.

– Željeli smo da podignemo nivo znanja i vještina lica sa invaliditetom za zanimanje u oblasti pekarstva, da unaprijedimo kapacitet poslovanja pekarstva, kao i da sprovedemo kampanju u oblasti klasterizacije pekarstva u Bijelom Polju - objašnjava Joksimović.

 Polaznici obuke upijaju znanje

 Vlasnik pekare i instruktor praktične nastave Nazmi Brahaj kaže da polaznici obuke upijaju znanja i da je se na najvećem mogućem nivou.

- Naše preduzeeće prvi put učestvuje u projektima koje nudi Zavod za zapošljavanje Crne Gore - Biro rada Bijelo Polje, i više nego smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno obukom i nabavkom određene opreme koja nam je zaista bila neophodna. Prijatno smo iznenađeni zainteresovanošću lica sa invaliditetom da rade u oblasti pekarstva - kaže Brhaj, dodajući da je pekara savremeno opremljena i uslovi za rad nijesu teški kao u tradicionalnom pekarstvu.

Dodaje i da će u okviru projekta biti organizovan okrugli sto na temu problema klasterizacije pekarstva u Bijelom Polju, te da će pokušati da zajedničkim nastupom povežu nevladin i sektor pekarske industrije, kao i širu zajednicu.

Projekat Zapošljavanje lica sa invaliditetom u oblasti pekarstva podržan je od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kroz grant šemu za zapošljavanje lica sa invaliditetom, a samostalna savjetnica u Birou rada Bijelo Polje, Vesna Vujisić kaže da se nada njegovoj uspješnoj realizaciji.

– Zavod za zapošljavanje još od od 2005. dodjeljuje grant šeme za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Do sada je realizovan veliki broj projekata koji je podrazumijevao obuku lica sa invaliditetom za razna zanimanja. Preko 50 odsto tih lica dobilo je zaposlenje tokom projekata, a jedan veliki dio njih ostao da radi i po isteku projekta. I ovo je jedna nova šansa za OSI i nadam se da će projekat do kraja biti uspješno realizovan - istakla je Vujisić.

Nadležni ne rješavaju problem nedostatka tehničke pomoći osobama s invaliditetom u ustanovama visokog obrazovanja.

Studentkinja Iva Vujisić kaže da se osjeća diskriminisanom. Ispričala je da zna za slučaj u kom je majka jednu djevojku sa Cetinja pratila do Pravnog fakulteta u Podgorici i bila je sa njom čitavog dana. Kritikuje nadležne što ne mogu da ostvare pravo koje im pripada

U osnovnim i srednjim školama zakonom je omogućeno osobama s invaliditetom da tokom školovanja imaju asistenta u nastavi. Nemaju, međutim, tu vrstu usluge na fakultetima zbog čega smatraju da su diskriminisani.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, koje se bori da se poboljša status ove populacije u društvu, u praksi bilježi slučaj da je student upisao određeni fakultet, ali ga je poslije napustio. Trebala mu je pomoć asistenta.

Anđela Miličić iz UMHCG kaže da su tražili 2020. od sva četiri univerziteta u Crnoj Gori da se obezbijedi studentima asistent u nastavi.

S Univerziteta Crne Gore kažu da je ovo pitanje sistemske prirode i za njega su potrebne inicijative koje treba da se pokrenu od donosioca zakona i nadležnih resornih ministarstava. Nijesu im, kako dodaju, stizali zahtjevi od studenata. Kažu da podržavaju sve aktivnosti koje će poboljšati položaj osoba s invaliditetom.

- Zakonski osnov na osnovu kog bi se mogli angažovati asistenti u nastavi, kao tehnička pomoć u cilju obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću osoba s invaliditetom, u visokoškolskom obrazovanju ne postoji, kao što postoji ta mogućnost u osnovnim i srednjim školama – kazali su sa najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

UMHCG se te 2020. obratilo i Ministarstvu prosvjete - s istom inicijativom. Miličić kaže da su tražili da se obezbijede asistenti kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, te su im pisali i u decembru 2021, kada je rađen nacrt tog akta.

Iz Ministarstva prosvjete, kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, između ostalog, rekli su kratko da postoji opravdana potreba da visoko obrazovanje bude otvoreno i dostupno za sve, iako se konkretno asistencija u nastavi tretira Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama, koji se odnosi na douniverzitetsko školovanje.

- Država je u obavezi da obezbijedi asistente – kaže za Pobjedu studentkinja treće godine Fakulteta političkih nauka Iva Vujisić.

Ponovila je da osobe s invaliditetom imaju na to pravo, ali ne mogu da ga ostvare. Svjedočila je koliko je bilo teško njenim prijateljima zbog propusta u sistemu. Jednu studentkinju su do fakulteta pratili roditelji.

- Majka je išla sa jednom djevojkom sa Cetinja, do Pravnog fakulteta u Podgorici. Bila je sa njom čitavog dana, pa se vraćala na Cetinje. Zašto se to dešava? I roditeljima treba pomoć, da odmore, odrade nešto drugo – kaže Vujisić.

Vujisić ima asistenta koji joj pomaže na fakultetu, a dobila je tu vrstu pomoći preko Crvenog krsta koji realizuje određeni projekat. Plaća ga Glavni grad i projekat traje više od godinu. Vujisić, međutim, ističe da treba sistemski da se riješi trajno ovo pitanje, da se ne zavisi od projekata.

- Društvo hoće da bude napredno, idemo ka Evropskoj uniji, dajemo prava osobama sa invaliditetom, da budemo uključeni u sve, da bude što manje diskriminacije, hajde, onda, da im pomognemo. Ovo nije rješenje. Konstantno smo pod stresom hoćemo li imati asistenta ili ne – rekla je ona.

Vujisić koristi invalidska kolica, ne piše samostalno, to za nju radi asistent. Ima i oštećenje vida.

- U prvom semestru nijesam imala asistenta. To je bilo veoma naporno – rekla je ona.

Miličić iz UMHCG navodi da, što je možda i najvažnije, asistent u nastavi doprinosi da student s invaliditetom ostvari bolje rezultate tokom studija, što će mu u budućnosti omogućiti da bude konkurentniji na tržištu rada. U suprotnom, kako dodaje, osobe s invaliditetom postaju pasivni posmatrači, demotivisani da razvijaju svoje kapacitete i potencijale.

Pojedini studenti su nam nezvanično ispričali da pokušavaju sami da obezbijede asistenta, da ga sami plate. Objavljuju i oglase i nadaju se da će naći adekvatnu pomoć. Kritikuju nadležne što nijesu riješili problem, nego su ih pustili da se snalaze kako znaju i umiju, a samim tim im stvaraju dodatne troškove koje studentski budžet ne može da izdrži. Poručuju da javnost treba da zna da u mnogim razvijenim zemljama studenti ne brinu o tome. Imaju asistente čak i mimo fakulteta, gdje god da su - u trgovinama, saobraćaju...

Nemaju literaturu, tumača za znakovni jezik...

Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom kaže da su danas fakulteti i dalje nepristupačni studentima, da nema literature u pristupačnom formatu, nema dostupnog prevoza, tumača za znakovni jezik. Sve to, kako kaže, pokazuje zbog čega je usluga asistencije u nastavi značajna za osobe s invaliditetom.

- Moramo naglasiti da studenti, koji prvi put upisuju fakultet, susreću se s određenim psihološkim barijerama, u smislu prihvatanja nove sredine, što ukazuje na njen dodatni značaj. Ovo objašnjavamo na taj način jer se dešava da su neki od njih sticali prethodno obrazovanje u institucijama zatvorenog tipa tzv. današnji resursni centri – rekla je Miličić.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite za osobe s invaliditetom i njhove porodice. Besplatna pravna pomoć pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, savjetovanja i zastupanja za OSI i njihove porodice. Na ovaj način će se omogućiti OSI i njihovim porodicama koje nemaju dovoljno pravnog znanja i kapaciteta da na adekvatan način ostvare ili zaštite svoja prava i doprinesu aktivnom sprečavanju negativnih posljedica.

Stranke se mogu obratiti Udruženju i tražiti informacije i/li iznijeti svoje nedoumice u vezi s ostvarivanjem prava i odmah ili najkasnije u roku od 24 sata, ukoliko dostave na uvid i na raspolaganje sve potrebne informacije i dokumentaciju, besplatno dobiti potpune informacije o tome da li imaju pravo, i ukoliko imaju na koji način ga mogu ostvariti ili zaštiti. Na taj način OSI i njihove porodice bivaju obaviješteni ukoliko je neko njihovo pravo prekršeno ili (može biti) ugroženo. 

Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG-a, svakog radnog dana (ponedeljak – petak). Komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, e-maila: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h) ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me svakog radnog dana (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Ključ samostalnOStI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje uz finansijsku podršku Glavnog grada Podgorica kroz Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte nevladnih organizacija za 2022.

Izložba likovnih radova žena s invaliditetom naslov je izložbe koja je otvorena u organizaciji NVO „Udruženje multiple skleroze Crne Gore“ i KIC-a „Budo Tomović“ u okviru oktobarskih dana kulture. U uvodnom obraćanju prisutnima Snežana Burzan Vuksanović, direktorica KIC-a, kazala je da je hol ove ustanove najprometnija galerija na svijetu, čiji zaposleni imaju poseban senzibilitet za radove osoba s invaliditetom. Kultura spaja različitosti i čini nas savršenima, istakla je ona, dok je predsjednica NVO „Udruženje multiple skleroze Crne Gore“, Andrijana Nikolić, apostrofirala dobrobit slikarskih radionica kao vid radne i okupacione terapije. Akademska slikarka, Danijela Drakulović, koja je otvorila izložbu objasnila je psihoterapeutski značabavljenja slikanjem za osobe s invaliditetom koje kroz slikarski izražaj organizuju fizičko i apstraktno.

„Za mene je ovaj dan itekako uzbudljiv“, rekla je Maja Celić koja je doputovala iz Berana.

Slikanjem sam se bavila intezivno od prije tridesetak godina, ali na nagovor i podršku moje psihološkinje Ane Golubović Popović uzela sam ponovo u ruku slikarski materijal prošle godine, pa sam ove godine u junu imala samostalnu izložbu u Polimskom muzeju pod pokroviteljstvom NVO „Iskra“.

Milodarka Pavićević i Tatjana Sekulić već su imale izložbu u KIC-u, no ova je za njih, kako su istakle, od posebnog značaja jer su svoje umijeće vremenom dotjerivale, te su se podgoričkoj publici predstavile slikama sa crnogorskim nacionalnim motivima, među kojima se ističu ornamenti sa džamadana i crnogorske kape,  uz nezaobilazne motive Podgorice i Stare Varoši, do modernih linija ženske siluete i pejzaža.

Jelena Kadić je u KIC-u do sada imala samostalnu izložbu prigodnih čestitaka i pozivnica prije tri godine. „Otada sam dosta radila na sebi i svom slikanju. Bilo je narudžbi čestitki, najviše preko društvene mreže instagram“, kazala je Jelena. „Od motiva se najviše traže čestitke sa cvijećem, a pozivnice za dječije rođendane slikam po porudžbini jer su prohtjevi naručilaca različiti. Uglavnom su to likovi iz animiranih filmova koje djeca vole.“

Ova izložba, koju je pratio bogat inovativni katalog, tek je dio bogatog oktobarskog repertoara KIC „Budo Tomović“ koju će zainteresovani moći da pogledaju u narednih desetak dana, kazao je Damir Hodžić, urednik likovnog programa KIC-a.

Izvor: Portal Montenegrina