Željko

Željko

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao je ugovor sa nevladinim organizacijama u okviru ovogodišnjeg ciklusa podrške inicijativama i projektima nevladinih organizacija sa teritorije Podgorice. Vuković je tom prilikom istakao da su nevladine organizacije i projekti koje sprovode veoma značajni za razvoj društvene zajednice, saopšteno je iz Glavnog grada.

„Nevladin sektor je za gradsku upravu veoma značajan i tokom godina za nama, trudili smo se da budemo pouzdan partner, onima koji nastoje da učine ovo društvo boljim i unaprijede kvalitet života za sve stanovnike glavnog grada. Veoma sam ponosan što mogu da kažem da su za nama godine veoma uspješne saradnje, da smo pokrenuli brojne društvene procese, da smo postavili neke nove standarde, te da smo ukazali široj društvenoj zajednici na značaj određenih tema i da smo otvorili određena pitanja. U okviru ovogodišnjeg projekta podijelili smo 60.000 eura nevladinim organizacijama sa kojima smo imali zadovoljstvo da potpišemo ugovore i kao što vidite dijapazon tema je veoma širok, teme su različite, ali jednako važne“, istakao je gradonačelnik Podgorice.

Ove godine, ističe Vuković, fokusirali su se na pitanja socijalne i dječije zaštite, zaštite lica sa invaliditetom, aktivizma mladih, zaštite prava Roma, borbe protiv bolesti zavisnosti, zaštite životne sredine, kao i borbe protiv korupcije.

„Sve to direktno utiče na kvalitet života i samu društvene zajednice, tako da nam je veoma važno da doprinesemo realizaciji ovih projekata. Možemo reći da smo svi skupa učinili puno i da su se stvari u Crnoj Gori promijenile i da je stanje mnogo bolje, u odnosu na ono od prije četiri godine. Ipak, moramo biti realni i reći da je pred nama dug put, te da ovakvi projekti moraju biti realizovani u kontinuitetu“, rekao je Vuković i dodao da postoji još prostora za poboljšanje društvene zajednice kada su u pitanju ove teme i oblasti, a samim tim i kvaliteta života građana.

Vuković je podsjetio da je Glavni grad u prethodne četiri godine za podršku nevladinim organizacijama izdvojio 250.000 eura.

„Ponosan sam jer je ovo program koji realizujemo u kontinuitetu, dakle od 2018. godine. Uključujući ovih 60.000 eura, do sada smo za ove namjene obezbijedili 250.000 eura, što dovoljno govori o tome koliko se sa poštovanjem odnosimo prema onome što je uloga nevladinog sektora u našem društvu. Kao i koliko smo spremni da realizujemo projekte koje nevladine organizacije realizuju“, kazao je Vuković i pozvao nevladine organizacije da nastave sa predanim radom po kojem su prepoznate, uz uvjeravanje da će Glavni grad i u narednom periodu podržati njihove projekte.

Rajka Perović ispred NVU Centar za prava djeteta Crne Gore istakla je da je podrška Glavnog grada veoma značajna, te da će umnogome unaprijediti realizaciju projekata te nevladine organizacije.

Predsjednik NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević kazao je da je ova podrška prije svega potvrda predanog rada te nevladine organizacije, te će biti iskorištena na najbolji mogući način.

„Konkursom za podršku za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija za 2022. godinu obuhvaćene su sljedeće oblasti: socijalna i dječija zaštita, zaštita lica sa invaliditetom, aktivizam mladih, zaštita ljudskih prava Roma, borba protiv bolesti zavisnosti, zaštita životne sredine, borba protiv korupcije“, poručili su iz Glavnog grada.

Predstavnik NVO Crnogorski savez za tehničku kulturu Politehnika Zoran Marsenić.

Predstavnica NVO Ekvivalent Svetlana Cicvarić.

Predstavnik NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju-Podgorice Milisav Korać.

Predstavnica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Marina Vujačić.

Predstavnik NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević.

Predstavnica NVU Centar za prava djeteta Crne Gore Rajka Perović.

Predstavnica NVO Centar za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja GoricaIvana Vojinović.

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje za organizacije OSI i OSI Obuku o javnom zagovaranju za prava OSI, koja će se održati u periodu 9-12. jula 2022, u hotelu Princess, u Baru.

Obuka se organizuje s ciljem da razvije zagovaračke kapacitete OOSI na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi se pokrenule inicijative koje su od značaja za definisanje statusa repezentativnosti organizacija OSI, ali i druge teme koje se tiču prava OSI.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje obuku za organizacije OSI i osoba s invaliditetom o ljudskim pravima OSI. Škola će se održati u hotelu Princess, u Baru, u periodu 8-10. juna 2022. 

Obuka se organizuje s ciljem da unaprijedi nivo znanja organizacija OSI o pravima osoba s invaliditetom u skladu sa savremenim modelima pristupa invaliditetu koji se zasnivaju na ljudskim pravima, odnosno, na Konvenciji UN o pravima OSI.

Namjera je da se na ovaj način doprinese ujednačavanju pristupa invaliditetu s aspekta ljudskih prava i lakšem pokretanju zajedničkih inicijativa organizacija OSI na nacionalnom i lokalnom nivou.

Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Prazna sala Crkve Svetog Duha, u okviru Trećeg filmskog festivala Uhvati film Kotor, ukazuje na sveopštu nebrigu o pravima i položaju osoba sa invaliditetom u našem društvu, čulo se sinoć na panel diskusiji OSI u kulturnom životu

Problem je sistemski, ističu panelisti Nedjeljko Moškov, direktor JU Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Ana Marija Brajković iz opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Miloš Todorović iz Udruženja paraplegičara Kotor  i o tome se mora povesti računa, jer smo u suprotnom svi u problemu. Panel diskusiju vodio je producent festivala, Branimir Žugić.

Između ostalog, konstatovano je da to što neko trenutno nije osoba s invaliditetom (OSI), ne znači da ne može postati.

Kako su kazali, dugogodišnji je problem nepristupačnosti OSI javnim ustanovama, što je njihovo osnovno ljudsko pravo. Panelisti su problematizovali i nepostojanje znakovnog jezika, prvenstveno u javnim ustanovama. Država bi, kažu, trebala da povede mnogo više računa o ovom problemu iako, konstatovano je, to ne čini. Sveopšti je utisak da su državne vlasti zakazale kada je ova tema u pitanju, te da su nevladine organizacije te koje se najviše bore za prava osoba s invaliditetom i to ona osnovna ljudska, kao što je problem arhitektonskih barijera ili znakovnog jezika, neuključivanja OSI u društvo, kulturna dešavanja i slično.

“Osobe s invaliditetom su veoma marginalizovane, tj. nisu vidljive. Prvenstveno bi trebalo da društvo posveti više pažnje razvoju njihovih potencijala”, ističe Brajković.

Kako navodi, svakog čovjeka zanimaju kultune manifestacije ali nisu svima dostupne.

“Kada kažete osoba s invaliditetom odmah se stvara ta neka barijera, tj. predrasuda. One su zbog svog invaliditeta okarakterisane kao da ne mogu da učestvuju u nekoj manifestaciji i slično. Ustanove kulture bi trebale uz malo ulaganja da, na neki način, učine mnogo za OSI, prije svega kada govorimo o pristupačnosti, pošto većinom nisu pristupačne za OSI.

Svaka ustanova bi trebala da ima oznake na Brajevom pismu, na znakovnom jeziku, da su same informacije dostupne OSI. Imate osobe s oštećenjem sluha, vida. Trebalo bi da se uspostavi što više korisnijih stvari za njih da bi one mogle da učestvuju u kulturnim manifestacijama”, kaže Brajković.

Cilj je, objašnjava ona, da se OSI uključe u kulturne aktivnosti kako bi se obezbijedio ravnopravni pristup kulturnim sadržajima.

Kako navodi Moškov, osim što je Resursni centar obrazovna i rehabilitaciona ustanova, prisutna je u svim kulturnim dešavanjima u našem gradu. On podsjeća da djeca iz Resursnog centra sa svojim profesorima učestvuju na maskembalima, karnevalima, Danima kamelije u Stolivu.

“Učešćem u manifestacijama pronosimo kulturu našeg grada”, ističe Moškov.

Prema riječima Miličić, UMHCG je organizacija koja se uvijek zalagala da OSI ne budu samo pasivni posmatrači događanja, već aktivni učesnici u našem društvu.

“Mi treba da budemo samostalne osobe sa invaliditetom. I upravo su filmovi na ovom festivalu pokazatelji da mi kao OSI možemo da budemo samostalne, da imamo pravo na brak, porodicu, da se bavimo kulturom. Ulaže se u obrazovanje, zapošljavanje, neke druge oblasti, ali se zaista malo ulaže u kulturu. Na osobe sa invaliditetom gledaju kao na nekog ko posmatra, ali ne učestvuje. Nemamo priliku da gledamo jer nam mnogi kulturni sadržaji nisu pristupačni zbog fizičkih barijera. Još manje smo mi tu kao stvaraoci”, naglašava Miličić.

Filmovi na ovom festivalu su, ocjenjuje, pokazali upravo da OSI mogu biti stvaraoci, a ne samo pasivni posmatrači kulturnih sadržaja, zavisni od članova svojih porodica ili nekih drugih ljudi.

“Mišljenja sam da se krije bogat potencijal u svakoj osobi s invaliditetom. Moramo najprije da promijenimo svijest u društvu da smo mi ti koji možemo da budemo pokretači. Mislim da je to jako teško. Postoji mnogo OSI koji su zaista dobri kulturni stvaraoci. Ne nudi nam se prilika za kulturne sadržaje koji su pristupačni za osobe oštećenog vida i sluha. Ako i postoje, to su u stvari projektne inicijative. Sve ono što je ključno za OSI u bilo kojoj oblasti, nažalost, dolazi iz nevladinog sektora i ovakvih tipova saradnji”, navodi Miličić.

Todorović se osvrnuo na arhitektonske barijere u našem gradu.

“Mi smo udruženje sa većinom članova koji su vezani za kolica, štake, ortopedska pomagala i mi ne možemo svuda prići. Arhitektonske barijere su svuda. Nemamo lift, rampu. Imamo pozornice koje nisu pristupačne, a mnogi bi otišli da gledaju predstavu. Imamo bazen, lift su sada napravili. U crkvi Svetog Pavla postoji lift koji je jednom korišten. Članovi naše organizacije obilazili su institucije, zdravstvene ustanove i ostale osnovne institucije u gradu sa inženjerom iz  Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i ukazivali na propuste, odnosno gdje treba prilagoditi za OSI i staviti rampe“, objasnio je Todorović.

 Kako navodi, u našem društvu je i dalje tabu tema bilo koji oblik invaliditeta.

„Nismo vidljivi. Ima dosta ljudi kojih nema niti u jednoj aktivnosti. Kod nas je sramota reći - Ja sam osoba s invaliditetom. To je mnogim ljudima strano, stiče se utisak kao da ne treba pokretati te teme. Zato se zalažemo da se teme vezane za OSI što više provlače kroz medije i ovakav vid diskusija kako bi pomogli na bilo koji način doprinjeli da se pomogne osobama s invaliditetom“, kaže Todorović.

Prema riječima Brajković, OSI su jako nadarene, pametne osobe koje se trude da što više učestvuju i doprinesu razvoju lokalnoj zajednici, društu, da budu jednaki kao i svi.

„Invaliditet se kod nas doživljava kao tragedija, kao nešto što je loše. Karakterišu nas na osnovu našeg invaliditeta. Invaliditet je dio mog ličnog svojstva, ali ja nisam invaliditet. Ja se bavim nečIm, nečija sam ćerka, sestra, sjutra možda supruga“, ističe Miličić.

Podsjeća da je pristupačnost ustanovama osnovno zakonsko pravo svih nas.

„Javna ustanova mora da bude pristupačna OSI. To je još od 2008. godine doneseno. Kao udruženje više puta smo upućivali komentare u smislu zakonske regulative. Nama se generalno dešava kada su u pitanju sektorske analize i iz oblasti kulture da svake godine pišemo jedno te isto. Samoj sebi kažem nemoj da odustaneš. Godinama smo upućivali inicijativu za usvajanje Zakona o znakovnom jeziku. Ništa se ne dešava. Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN o pravima OSI u čijem  članu se navodi da države koje su potpisale, odnosno ratifikovale Konvenciju moraju da obezbijede tumačenje na znakovnom jeziku. Mi to nemamo. Osobe sa oštećenjem sluha ne znaju elementarne stvari, nisu upućene kako da kreiraju politike jer nemaju pristupačnost“, objašnjava Miličić.

Kako ocjenjuje, osobe sa oštećenjem sluha su od svih vrsta invaliditeta najviše na margini. Kako kaže, od televizijskih emisija na znakovnom jeziku imamo samo Dnevnik i to samo jedan“, navodi Miličić.

Velika diskriminacija za vrijeme pandemije koronavirusa, kaže Moškov, učinjena je prema osobama sa oštećenjem sluha, za one koje komuniciraju čitajući sa usana. 

„Kada bismo razmišljali da smo svi potencijalne osobe s invaliditetom, da ne znamo šta nas čeka sjutra, drugačije bismo razmišljali o svim ovim stvarima o kojima danas govorimo“, zaključio je Žugić.

Izvor: Radio Kotor

Priredila: Anđela Miličić

Treći Međunarodni filmski festival Uhvati film, koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama s invaliditetom kroz film kao medij, ove godine održan je na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.

Najveće interesovanje publike ove godine vladalo je za premijere filmova na otvaranju festivala, a gdje su protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.

Riječ je o filmovima “Večera sa Ljubom” rediteljke Divne Stojanov, Miko rediteljke Liv Polkmane i Treća sreća reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Nevidljivi životi (Invisible Lives), podsjećaju organizatori.

Posjetioci festivala pogledali su i evropske i svjetske filmove na temu invaliditeta, ali i domaća ostvarenja: film Anje Kečalović Glas u tišini, “Naša strana ljepšeg dana Klare Radonjić i Branke Otašević, koje su radile na filmu sa djecom iz Dnevnog centra Tisa iz Bijelog Polja, kao i filmove srednjoškolaca iz Pljevalja koji su svoje filmove na temu invaliditeta snimili mobilnim telefonima u sklopu projekta Inkluzivni filmski kamp.

Pored projekcija filmova u Kinu Boka, festival je sadržao i brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama - panel diskusije, razgovore sa autorima i radionice, poručuju domaćini.

Tokom festivala održana je panel diskusija OSI u kulturnom životu.

Panelisti su bili Neđeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Miloš Todorović iz Udruženja paraplegičara Kotor.

U jutarnjem segmentu Kroasan, kafa i kratke priče iskustva sa publikom su podijelili reditelj Dušan Vuleković i glumica Branka Otašević.

I glumica Maja Šarenac govorila je o svom iskustvu kada je glumila osobu sa invaliditetom. Reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja, objasnili su proces rada Inkluzivnog filmskog kampa.

Gost festivala, Slaven Škrobot, svjetski putnik u kolicima-putnik godine u Hrvatskoj, pustolov i avanturista u razgovoru sa Kristinom Gačević inspirisao je i motivisao publiku pričama o svojim avanturama, otkrili su organizatori.

I ove godine ulaz je bio besplatan za sve programske segmente.

Festival je organizovalo NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke.

Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Muzička škola Vida Matjan i domaćin festivala Kulturni centar Nikola Đurković Kotor.

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.

Izvor: portal Aktuelno.me

Priredila: Anđela Miličić

 

Treći Međunarodni filmski festival Uhvati film Kotor održaće se od 23. do 25. septembra na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.

Ovogodišnji festival počinje u petak u 20.00h u kinu Boka premijerama filmova Večera sa Ljubom rediteljke Divne Stojanov, Miko rediteljke Liv Polkmane i Treća sreća reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Nevidljivi životi (Invisible Lives). Gosti večeri biće protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.

Iste večeri publika će pogledati hrvatski film Punim plućima rediteljke Lejla Elhovers (Leile  Elhoweris) o Slavenu Škrobotu, svjetskom putniku u kolicima i putniku godine u Hrvatskoj koji će u subotu veče biti gost festivala.

Drugog dana festival počinje segmentom Kroasan, kafa i kratke priče sa rediteljem Dušanom Vulekovićem, a nastavlja projekcijama svjetskih ostvarenja na temu invaliditeta. Posjetioci će od podneva u kinu Boka gledati filmove Orkestar Los Bengalas (Španija), Iznutra (Egipat), Vučje mlijeko (Jordan), Kao vožnja biciklom (Kanada), Gluva ljubav ( Italija).

U sklopu studentskog segmenta Uhvati FDU vidjećemo film Anje Kečalović Glas u tišini, a u selekciji domaćeg filma vidjećemo ostvarenje Naša strana ljepšeg dana.

Filmska radionica Inkluzivni filmski kamp Pljevlja svoje finale ima na festivalu gdje će biti prikazani filmovi srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu snimajući filmove na temu invaliditeta mobilnim telefonima. O radionici i procesu govoriće reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja.

Pored projekcija kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, festival sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama- panel diskusije, radionice, razgovore sa autorima…

Tokom festivala biće održana Panel diskusija OSI u kulturnom životuPanelisti su Nedjeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Nakon panel diskusije razgovaramo s glumicom Majom Šarenac o izazovima sa kojima se glumci suočavaju kada glume osobe s invaliditetom.

U subotu u 20.00h u Crkvi Svetog duha počinje razgovor sa svjetskim putnikom u kolicima, čovjekom koji inspiriše i motiviše. Gost festivala je Slaven Škrobot, avanturista i travel bloger iz Hrvatske.

Nedjeljno jutro počinje razgovorom sa glumicom Brankom Otašević koja će nam prenijeti iskustva sa rada na filmu sa djecom iz Dnevnog centra Tisa iz Bijelog Polja.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke. Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović, Muzička škola Vida Matjan i domaćin festivala Kulturni centar Nikola Đurković Kotor.   

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.


Priredila: Anđela Miličić

Izvor: portal Radio Kotor

 

četvrtak, 15 septembar 2022 09:37

U školama nema pripreme za zapošljavanje

Adolescenti u Crnoj Gori, njih 56 odsto, smatraju da ih obrazovanje ne priprema za zapošljavanje, rezultatje analize UNICEF-a i Evropske fondacije za obuku (ETF) iz 2021. godine.

Ova međunarodna organizacija ima program Prilike koji nudi mogućnost da mladi steknu znanje o karijernom vođenju, iskustvu učenja na poslu. Kažu da je 98 odsto mladih koji su se prijavili reklo da nikada nijesu učestvovali u sličnim programima.

Šef predstavništva ove međunarodne ogranizacije u Crnoj Gori Huan Santander objašnjava da program pomaže mladima da bolje razumiju kako različiti poslovi izgledaju u stvarnom životu. Smatra da je takav uvid koristan adolescentima za donošenje odluka o svojoj budućoj karijeri i samostalnim životima.

„Želim da pozovem privatni sektor i obrazovni sistem da intenzivnije i efikasnije sarađuju kako bi bolje podržali kvalitetan prelazak iz škole na tržište rada u Crnoj Gori“, rekao je Santander.

Sedamnaestogodišnja Ivona Đokmarković jedna je od adolescentkinja koja je odlučila da učestvuje u programu Prilike. Očekuje da će steći nove vještine, upoznati ljude s velikim radnim iskustvom i    proširiti mrežu kontakata.

Luka Brajević, maturant srednje škole, rekao je da se prijavio da bi suzio izbor za buduću profesiju.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks rekla je da joj je posebno drago što program fokusira podršku na osnaživanje mladih žena. Prema podacima Evropske komisije iz 2021. godine, više od jednog od četvoro (27 odsto) mladih u Crnoj Gori uzrasta od 15 do 29 godina nije u obrazovanju, obuci ili zaposleno.

UNICEF-ov program Prilike sprovode ADP-ZID, NVU Digitalizuj.me i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz finansijsku podršku Fondacije TUI Care.

 

Izvor: Pobjeda

Priredila: Anđela Miličić

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje online Radionice o učešću OSI u kulturnom životu.

Radionice se organizuju s ciljem podizanja svijesti različitih aktera kulturnog života iz regiona.

Radionice će biti u online formatu, a na njima će biti obrađene sljedeće teme: Modeli pristupa invaliditetu kroz umjetnost i kulturu, zastupljenost OSI u medijima i prikazivanje OSI u filmu, dostupnost kulture i umjetnosi OSI, način poboljšanja zastupljenosti i učešća OSI u kulturi i umjetnosti i sl.

Učešće na Radionici mogu uzeti osobe sa inaliditetom zainteresovane za umjetnost, OSI angažovane u organizacijama civilnog društva ili predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom kao i predstavnici institucija kulture i umjetnosti.

Ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam pošalju prijave na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 15.oktobra 2022. a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 069/385-981 od ponedeljka do petka u vrijeme od 8.30 do 16.00 časova.

Aktivnost se realizuje kroz projekat Inkluzija umjetnika (ARTiculate inclusion) – koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Fonda za Zapadni Balkan.

Projekat ZEBRA – Za jEdnak, Bezbjedan i pRistupačan sAobraćaj sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija.

Projektom se želi doprinijeti adekvatnijim garancijama i primjeni politika i praksi u oblasti pristupačnosti usluga u svim vidovima saobraćaja osobama s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori. Neophodno je posvetiti posebnu pažnju stvaranju pristupačnog okruženja u blizini objekata i u objektima svih vidova prevoza za osobe s invaliditetom. Pristupačan transport je važan korak ka stvaranju inkluzivnog društva i element koji utiče na obezbjeđivanje uslova za normalan život osoba s invaliditetom.

Direktne ciljne grupe ovog projekta su osobe s invaliditetom, posebno one koje su aktivne u saobraćaju, pružaoci usluga u oblasti javnog saobraćaja, nadležne službe i organi u državnim institucijama i lokalnim organima, nadležne inspekcije, i građani, dok su indirektne ciljne grupe mediji, zainteresovana javnost i građani, ali i sve druge osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica.

Planirane aktivnosti projekta su: Monitoring i inicijative za povećanje pristupačnosti parking mjesta i javnih autobuskih/željezničkih stanica na teritoriji 4 crnogorske opštine, Obuka za zaposlene u preduzećima koja se bave pružanjem usluga u drumskom i željezničkom saobraćaju i medijska kampanja koja ima za cilj prikazivanje koje su to direktne posljedice nepropisnog parkiranja na obilježenim parking mjestima za osobe s invaliditetom.

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva kapitalnih investicija u oblasti zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju u 2022. Realizacija projekta traje šest mjeseci počev od 31. avgusta 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 5.598,40 €.


Pripremila: Iva Mijović

Projekat Pričajmo o bezbjednOStI sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija.

Projektom se želi obezbijediti povećana bezbjednost učenicima bez invaliditeta i učenicima sa invaliditetom koji su aktivni ili pasivni učesnici u saobraćaju. U Crnoj Gori je potrebno baviti se podizanjem svijesti o pružanju usluga u segmentu saobraćaja na što bezbjedniji način jer će time da se omoguće značajne bezbjednosne, ekološke, ekonomske i društvene koristi smanjenjem nesreća uzrokovanih ljudskim greškama, smanjenjem zagušenja u saobraćaju koje utiču na sve učesnike u saobraćaju.

Direktne ciljne grupe ovog projekta su učenici/ce u srednjim školama u Crnoj Gori, s posebnim fokusom na učenike s invaliditetom, posebno one koje su aktivni u saobraćaju, nadležne institucije i subjekti u oblasti javnog saobraćaja, kao što su nadležni sekretarijati, policija, nadležne inspekcije, svi učesnici u saobraćaju, uključujući i građane, dok su indirektne ciljne grupe Ministarstvo kapitalnih investicija, Vlada Crne Gore, roditelji, mediji, zainteresovana javnost i građani. Krajnji korisnici ovog projekta su sve osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta, uključujući posebno one koje su aktivni učesnici u drumskom saobraćaju,  osobe koje su vozači, građani – vozači, biciklisti, roditelji, budući roditelji, Ministarstvo kapitalnih investicija, odnosno Vlada Crne Gore i država Crna Gora.

Planirani ciljevi biće postignuti realizacijom radionica na temu promocije bezbjednosti i pristupačnosti u saobraćaju; kroz edukacije za mlade i mlade s invaliditetom u vezi s ostvarivanjem prava iz oblasti drumskog saobraćaja; biće izrađen Vodič za mlade u oblasti bezbjednosti saobraćaja, i u okviru medijske kampanje biće izrađeni i gifovi s ciljem informisanja o pravima i obavezama učesnika u saobraćaju s fokusom na promociju odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, ali i drugih propisa iz oblasti drumskog saobraćaja. 

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva kapitalnih investicija u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u 2022. Realizacija projekta traje devet mjeseci počev od 31. avgusta 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 7.596,00 €.

Pripremila: Iva Mijović

Strana 53 od 87

Back to top