Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i ove godine nastaviće sa pružanjem besplatne pravne pomoći za osobe s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica. 

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravno zastupanje osoba s invaliditetom i članica i članova njihovih porodica.  

Cilj pružanja usluga besplatne pravne pomoći je da se osobe s invaliditetom podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i upotrebu pravnih sredstava i pravnih lijekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu i/li diskriminacije po osnovu invalidnosti. 

Redovim pružanjem besplatne pravne pomoći (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) osobe s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i sl). S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom, članica i članova njihovih porodica, uključujući žene i djecu s invaliditetom. 

Besplatna pravna pomoć pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).  

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Pravom do prava OSI, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti Zaštita lica sa invaliditetom.

Kolektiv Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) biće na kolektivnom godišnjem odmoru od 8. avgusta do 2. septembra 2024.

U tom periodu, bićemo dostupni samo u slučaju hitnih situacija, prvenstveno onih koje se odnose na postupke pred institucijama (pravno zastupanje) i to posredstvom broja telefona: 067801761, radnim danima u periodu od 11.00 do 16.00 časova.

Želimo vam ugodan avgust. 

U okviru projekta STOP diskriminaciji žena sa invaliditetom na seoskom području opština Bijelo Polje i Mojkovac održan je seminar u organizaciji NVO Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje.

Irena Rakočević, vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom poručila je da je posebno zadovoljna što je na seminaru, gdje se govori o zabrani višestruke i intersekcijse diskriminacije žena sa invaliditetom, prisutan veliki broj muškaraca.

Ovo nam govori u prilog tome da je u Bijelom Polju dosta toga urađeno na percepciji diskriminacije žena sa invaliditetom čemu prilog govori i činjenica da ispred sebe imam izvještaj diskriminacije žena sa ruralnog područja Opština Bijelo Polje i Mojkovac koji sam priželjkivala iz prostog razloga što nam nedostaje podataka upravo koji se odnose na diskriminaciju žena sa invaliditetom u ruralnim područjima. Činjenica je da jesu diskriminisane i da je to nešto što je zadatak kako nas ovdje prisutnih svakoga i sa svoje pozicije i snage tako i društva u cjelini, rekla je Rakočević.

Na seminaru je predstavljen Izvještaj diskriminacije žena sa invaliditetom ruralnog područja Opština Bijelo Polje i Mojkovac autorke Sanide Šabović. Šabović je istakla da je upitnik kreiran za četiri grupe ispitanika/ca koje su učestvovale u ovom istraživanju 25 žena sa multipla sklerozom, 26 žena sa drugim oblicima invalditeta i 50 članova njihovih porodica.

Direktorica NVO Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje Lidija Guberinić naglasila je da su izabrane teme seminara Zabrana višestruke diskriminacije žena sa invaliditetom iz ruralnog područja opštine Bijelo Polje sa ciljem povećanja nivoa informisanosti o mjerama i aktivnostima koje se preduzimaju u crnogorskom antidiskriminacionom zakonodavnom okviru i u praksi.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Crna Gora će se po prvi put na Paraolimpijskim igrama pojaviti u parastreljaštvu.

Crnogorski parastrijelac Milan Đinović kazao je da je plasmanom na Paraolimpijske igre ispunio prvi cilj, ali da će u Parizu imati novi plasman u finale, među osam najboljih na svijetu.

Đinović, debitant na Igrama u Parizu, takmičiće se u disciplini vazdušna puška, u kategoriji SH1 – R3.

On je kazao da je svjestan konkurencije, ali i svog kvaliteta i uloženog truda tokom priprema.

Svjestan sam težine zadatka, imajući u vidu kvalitet takmičenja, koje okuplja najbolje strijelce svijeta. Želim i da vidim gdje sam u takvoj konkurenciji. Nemam dilemu da ću maksimalno spreman otputovati za Pariz i tamo u pravom svijetlu predstaviti svoj klub, grad i državu, rekao je Đinović.

On je naglasio da će komletne pripreme odraditi u matičnom klubu Berane sa trenerom Željkom Božovićem.

Zadovoljan sam treninzima i kondicijom. Raduju me i rezultati i oni su najbolja potvrda da smo na pravom putu, rekao je Đinović.

Trener Željko Božović kazao je da je zadovoljan radom Đinovića na pripremama i nivoom ostvarenih rezultata.

Naša očekivanja su, samim plasmanom na Igre u Parizu, ispunjena. Pripremićemo se i pokušati da ispunimo novi cilj plasman u finale, rekao je Božović.

On je naglasio da će konkurencija u disciplini R3 biti izuzetna.

Dolaze svi najbolji i biti dio te konkurencije je velika stvar za Đinovića i crnogorsko streljaštvo.

To najbolje govori koliki bi uspjeh bio izboriti plasman u finale, rekao je Božović.

On je naglasio da će u konkurenciji R3 nastupiti 45 strijelaca.

Đinović je za nastup u Parizu dobio specijalnu pozivnicu Bipartitne komisije Međunarodnog paraolimpijskog komiteta.

Crna Gora će se time po prvi put na Igrama pojaviti u parastreljaštvu.

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu.

Prošle godine četiri puta potvrdio je minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu.

Izvor: Budim Info

Pripremila: Dajana Vuković

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici na predlog Ministarstva sporta i mladih usvojila Strategiju razvoja sporta u Crnoj Gori za period 2024-2028. Ovaj strateški dokument stvoriće preduslove za razvijanje crnogorskog sporta u skladu sa očekivanjima cjelokupne javnosti.

Kroz implementaciju Strategije razvoja sporta Crne Gore za period 2024-2028, Vlada Crne Gore ima za cilj da podrži razvoj sportskih organizacija i njihovih projekata. To će se postići kroz razne oblike finansijske podrške, ali i kroz edukaciju sportskih radnika i trenera.
Takođe, ova Strategija će dati smjernice za osiguravanje boljih uslova za pripreme i takmičenja sportistkinja i sportista, kroz izgradnju i rekonstrukciju sportskih objekata, kao i kroz podršku organizaciji sportskih događaja, ali će i štititi integritet sporta Crne Gore.
Pored toga, Strategija će doprinijeti boljoj saradnji između sportskih organizacija i državnih institucija, kao i između sportskih organizacija međusobno. Ovo će stvoriti uslove za kvalitetniju razmjenu iskustava i znanja, te doprinijeti unaprjeđenju sportskih programa u zemlji.

Strategijom je prepoznat značaj saradnje sistema sporta sa visokoobrazovnim institucijama koje bi trebalo, pored formalnog obrazovanja, da posvete veliku pažnju i neformalnom obrazovanju gdje bi se kroz procese stručnog osposobljavanja permanentno edukovali kadrovi iz oblasti sporta.

Jedan od prioriteta Strategije jeste i siguran sport. Cilj je da se obezbijedi sigurno okruženje za sve učesnike u sportu, kao i da se spriječe i suzbiju slučajevi ne samo dopinga u sportu, već i drugih negativnih pojava u sportu kao što su zlostavljanja, maltretiranja i drugi oblici nasilja u sportu.

Važno je naglasiti da će se Strategija razvoja sporta u Crnoj Gori primjenjivati u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama u oblasti sporta. Ovo će osigurati da Crna Gora prati globalne trendove i dostignuća u sportu, te da stvori bolje uslove za razvoj sporta uopšte, kako vrhunskog tako i rekreativnog.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Maratone trči kako bi podigao svijest javnosti o položaju osoba sa invaliditetom. Tu nije reč o egzibicionizmu pojedinca, niti o onoj sportskoj gladi za rekordima već želji da pomogne da se izgradi motivaciono-edukativni centar za pomoć osobama sa urođenim i stečenim invaliditetom u selu Velika Ivanča na padinama Kosmaja, ističe kragujevački maratonac Goran Nikolić.

Naravno, za to je neophodan novac a trenutno, globalni i lokalni događaji mu ne idu na ruku, situacija nije danas laka za donacije i sponzorstva, ali ni Nikolić nije neko ko lako odustaje. Naprotiv.

Do sada se kod nas uvek govorilo kako pomoći ljudima a moj stav je kako ih naučiti da pomognu sami sebi. Da u sebi pronađu svoje talente, veštine, sklonosti i afinitete i upravo takav jedan centar bi imao za cilj da ih osnaži i ohrabri da zarone u sebe same i uvide čimo to oni mogu da budu uključeni u svakodnevni život, kaže Nikolić za Danas.

Po njegovim riječima kod nas svima su „puna usta inkluzije”. Ali…

O tome pričaju danas svi, od onih koji znaju mnogo o tome do onih koji ne znaju ama baš ništa, pa čak ni šta sama ta reč znači. A, ako inkluzija u društvo podrazumeva uključenost onda mislim da ne treba ići u smeru da ljudima stalno neko samo pomaže već da se oni bez predrasuda uključuju u sve aktivnosti. A, koliko će biti u njih uključeni, ipak najviše, po meni, zavisi od njih samih, smatra naš sagovornik.

Maratonac-humanitarac Goran Nikolić (57), koji ima   pet procenata vida i to samo na jedno oko, iz Kragujevca postao je poznat široj javnosti, kada je prije nekoliko godina, takođe u humanitarne i promotivne svrhe, istrčao prvo 55 maratona za 55 dana a potom i 77 za 77 dana.

I prilikom ovakvih poduhvata staza je ista kao i kod svih maratonaca – 42 kilometra i 195 metara a trčanje je limitirano na šest sati. Nikolićev prosjek je negdje oko četiri i po sata za stazu svakog dana.

Nikolić se za ovakve sportske poduhvate, registrovane i kod Ginisa, opredelio inspirisan činjenicom da je sve veći broj mladih ljudi u zemlji i svijetu u zoni invaliditeta zbog posljedica socijalnih bolesti i ratnih sukoba. Namjera mu je da osnuje centar sa ciljem emitovanja programa motivacionih i edukativnih sadržaja namenjenih osobama sa urođenim i stečenim invaliditetom kojih je sve više.

Upotreba eksplozivnih sredstava u nedavnoj prošlosti kod nas i u bliskom okruženju imala je za posledicu telesne invalideitete kod velikog broja ljudi, kao i oštećenje čula vida i sluha. Imamo ljude koji imaju veliko iskustvo u rehabilitacji takvih osoba, a u neposrednoj blizini u Šumadiji dve banje Selters i Bukovičku za lečenje ljudi u ovakvom stanju, ističe on.

Po njegovim riječima banje kubure sa smeštajnim kapacitetima.

One nisu u deficitu ni sa opremom, ni stručnim kadrom, već prostorom, zaključuje Nikolić.
Njegova porodica, porijeklom iz Ivanče spremna je da ustupi dio svog imanja za izgradnju Centra, a Nikolić bi svojim dnevnim maratonima bio pokretna reklama potencijalnim donatorima i sponzorima koji bi donirali sredstva za realizaciju projekta.

U to ulažem lične potencijale ali i kapacitete svoje porodice, kako bi jedno javno dobro ostalo čitavoj zajednici, smatra Nikolić koji očekuje da će kompanije, finansijske institucije, fondacije i drugi privredni subjekti njegov jedinstveni ekstremni poduhvat prepoznati kao poziv da svoju društvenu odgovornost ispolje kroz njega pokretnu reklamu ili u vidu donacija.

Tokom trčanja maratona Nikolić obavještava javnost koz dnevne izvještaje Info centra iz koga svakodnevno emituje podkasti i emisje na You Tube kanalu.

Goran Nikolić maratone trči od 2009. godine kada je debitovao na Beogradskom maratonu. Prije toga desetak godina se ogledao u polumaratonima. Nikolić je aktivni sportista i humanista i svaki maraton je trčao sa nekim humanim ciljem i porukom.

U kragujevačkim Šumaricama počeo je sa serijom od 10 maratona za 10 dana, a zatim je isti takav serijal istrčao na minus 25 Celzijusa na relaciji Kragujevac - Mostar sa ciljem da unaprijedi odnose ova dva pobratimska grada. Te zime zbog niskih temperatura bilo je vanredno stanje u čitavom regionu ali je Nikolić istrčao tu rutu.

Tada je čak i u Mostaru pao sneg, što se izuzetno retko dešava ali smo kolega Lazar Filipović i ja istrčali čitavu relaciju bez većih problema, sjeća se Nikolić.

Do 2016. godine u ovakvom – svakodnevnom trčanju maratona svjetski rekord je držao Japanac koji je istrčao 52 maratona za 52 dana a te godine je Nikolić istrčao 55 u nizu, za isti broj dana.

Želeo sam da trčanjem kroz Srbiju, BiH i Crnu Goru promovišem kragujevački Sportski centar Iskra za sport i rehablitaciju osoba sa invaliditetom u kome sam radio kao koordinator do penzionisanja, 1. januara ove godine, podsjeća Nikolić.

Tada je trčanjem svakodnevnih maratona obezbijedio od sponzora 420.000 dinara donacije za nabavku opreme i rekvizita poput golova za golbal u ovoj ustanovi.

Uspeo sam u nameri da u 55 gradova u tri države regiona obavestim javnost da u Kragujevcu postoji jedinstveno sportsko zdanje po svetskim standardima, kaže on.

Pred samu pandemiju korone, krajem 2019. godine u Americi na stazi u blizini manastira Nova Gračanica kod Čikaga istrčao je 77 maratona za 77 dana. Cilj je bio prikupljanje sredstava za završetak sale za fizičko kragujevačke Bogoslovije Sveti Jovan Zlatousti. Goran Nikolić nije tada u SAD sam uspio da prikupi sva neophodna sredstva za završetak sale ali je inicirao grad i državu da se i oni potrude i dovrše objekat. Tadašnji gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić mu se zahvalio što ih je sve podsjetio da takvo zdanje stoji i postoji nedovršeno 15 godina.

U šali, naš sagovornik ističe da je postao relativno mlad penzioner ali da to vidi samo kao poslovnu tranziciju a ne kao penziju – mirovinu, već novi ambijent u kome će moći još više da se angažuje i da radi na podizanju svijesti javnosti o problemima osoba sa urođenim i stečenim invaliditetom i njihovom inkluzijum u društvo i svakodnevni život.

Želja mu je da istrči 365 maratona za godinu dana i na ostvarenju tog cilja svakodnevno radi na stazi budućeg legata svoje porodice na Kosmaju.

Svestrani sportista – atletičar i parabiciklista

Goran Nikolić rođen 1967. godine u Kragujevcu. Osnivač je Paraolimpijskog Kluba i Akademije Junior. Inicijator je osnivanja i jedan od osnivača Sportskog Saveza slepih i slabovidih Srbije i Parabiciklističkog Saveza Srbije u kojima je po pet godina obavljao poslove generalnog sekretara.

Organizator je i učesnik brojnih pohoda i poduhvata kroz koje je transparentno promovisan sportski potencijal slijepih i slabovidih.

Bio je reprezentativac Srbije na dva svjetska prvenstva u parabiciklizmu.

Dobitnik je brojnih društvenih i drugih priznanja za sportska postignuća i doprinos afirmaciji paraolimpijskog sporta u Srbiji.

Izvor: Danas

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Pravom do prava OSI, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprijenijeti unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom u društvu i njihovog ravnopravnog učešća u svim sferama društvenog života, na teritoriji Crne Gore.

Takođe, želi se unaprijediti podizanje nivoa svijesti i znanja o uvažavanju prava osoba s invaliditetom, bez diskriminacije, u skladu sa Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i preporukama Komiteta, odnosno na omogućavanje potpune ravnopravnosti osoba s invaliditetom sa drugim licima u svim oblastima u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, žene i djecu s invaliditetom, članove/ice porodice osoba s invaliditetom, zaposlene u državnim organima: Skupštini Crne Gore (predstavnike/ce Zakonodavnog odbora, Odbora za rodnu ravnopravnost, Odbora za ljudska prava i slobode, Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbora za evropske integracije), zaposlene u Ministarstvu pravde, Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, organima lokalne samouprave (predstavnike/ce opština, sekretarijata), zaposlene u sudstvu, tužilaštvu, savjetnike/ce, pravnike/ce, studente/kinje pravnih nauka, predstavnike/ce organizacija koje se bave pravima osoba s invaliditetom.

Projekat Pravom do prava OSI realizuje se u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata, odnosno programa nevladinih organizacija u oblasti Zaštita lica sa invaliditetom u 2024, raspisanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 22. jula 2024.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Osnaživanje kroz uključivanje! uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprijenijeti većoj zastupljenosti žena s invaliditetom u politikama rodne ravnopravnosti na teritoriji cijele Crne Gore.

Takođe, želi se unaprijediti primjena postojećeg normativnog okvira na sprovođenju politike rodne ravnopravnosti i zaštitu diskriminacije po osnovu pola, roda i invaliditeta, kao i povećanju nivoa učešća žena, uključujući i žena s invaliditetom, osoba drugačijih rodnih indetiteta u oblastima koje omogućavaju pristup prirodnim i društvenim resursima.

Aktivnosti projekta usmjerene su na žene s invaliditetom, uključujući i žene s invalidetom iz ruralnih krajeva Crne Gore, predstavnike/ce državnih organa s posebnim aspektom na zakonodavne organe. Takođe, usmjerene su i na sve osobe s invaliditetom, njihove porodice, organizacije osoba s invalidetom, zaposlene u državnim institucijama, organima lokalne samouprave i organima lokalne uprave, kao i na sve građane/ke, Vladu, medije i društvo u cjelini.

Projekat Osnaživanje kroz uključivanje! realizuje se u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata, odnosno programa nevladinih organizacija u oblasti rodne ravnopravnosti kroz prizmu etike, raspisanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 22. jula 2024.

Konvencija o dječjim pravima univerzalni je i pravno obavezujuć dokument za gotovo sve države svijeta. Donošenje jednog takvog dokumenta bilo je potrebno da bi sva djeca uživala, na isti način, sva ona prava koja svakom djetetu, bez obzira na pol, na nacionalnu i vjersku pripadnost, na zdravstveno i psihičko stanje pripadaju. To znači da sve što se tumači - svaka potreba djeteta, svako pravo se mora tumačiti u njegovom najboljem interesu. Dijete ima pravo da se izjasni u skladu sa svojim uzrastom u odnosu na sva pitanja koja ga se tiču, poručila je Irena Rakočević ispred Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, na otvaranju Škole dječjih prava koja je započela juče u Mojkovcu.

Država je dužna da omogući svoj djeci apsolutno uživanje prava koja im pripadaju i treba da nađe model da garantuje ostvarivanje svih dječijih prava u skladu sa Konvencijom o dječijim pravima, ali i Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, jer djeca sa invaliditetom moraju da uživaju ista prava, odnosno da budu ravnopravna sa drugom djecom. Svi smo različiti i imamo različite potrebe, zaključila je Rakočević.

Ona je istakla da vjeruje u moć znanja jer znanje otvara naše mogućnosti i dozvoljava nam da upoznamo ovaj svijet i upoznamo sami sebe kroz upoznavanje svijeta, a traganje za znanjem je najviše što bismo sebi mogli dati da ostvarimo svoja prava.

Marina Vujačić ispred Udruženja mladih sa hedikepom Crne Gore govorila je o (samo)određenju, (samo) prihvatanju i (samo)poštovanju naglasivši da ove tri stvari u velikoj mjeri zavise od toga kako nas drugi ljudi vide, ali svakako i od nas samih. Kako je navela, ovo je ključna tema za život bilo kog ljudskog bića, nezavisno od toga da li je riječ o osobama s invaliditetom ili osobama bez invaliditeta jer svi mi prolazimo različite faze samoprihvatanja. Nažalost, dodala je, neke osobe nikada ne prođu fazu samoprihvatanja zbog različitih okolnosti u kojima se nalaze i kojima su okružene.

Vujačić je naglas govorila da bi se drugi promijenili, da bi bolje prihvatili i razumjeli sebe i da bi bili drugačiji prema drugima, kako bi se bolje razumjeli, a ne osuđivali jedni druge zbog onoga što jesmo i kakvi smo. Ona je podijelila sa polaznicima/ama svoja iskustva u borbi za ljudska prava, raniju potrebu da se sakrije, da ne bude vidljiva drugima zato što je mislila da će se tako zaštititi i da je tako niko neće povrijediti, ali je to nemoguće zato što to vodi u samoizolaciju i to nas potpuno odvaja od drugih.

Mi na ovaj svijet nismo došli da bismo sami živjeli. To tako ne funkcionše, mi moramo da budemo jedni s drugima i jedni pored drugih. Samo od nas samih zavisi naša sreća i naše zadovoljstvo sobom, naglasila je i dodala da vjeruje kako svako od nas pruža ono što ima u sebi i da svako daje ono što nosi sa sobom. Kako se ponašamo prema drugima u stvari prvenstveno govori o nama samima, šta mi imamo u sebi i kakvi smo. Najviše na svijetu treba voljeti sebe nije sebičnost, jer ne bismo bili/e u stanju da pružamo ljubav drugima da ne volimo sebe, nezavisno od toga kako izgledamo, koje su naše spoljašnje karakteristike, kazala je Vujačić.

Ona je poručila polaznicima/ama Škole da ne treba da osuđuju sebe zbog svojih emocija, već da svaku emociju moraju prihvatiti i artikulisati i da su svaka emocija i svaki osjećaj bitni.

Zaključak prvog dana Škole bio je da prava treba spoznati, za njih se treba zalagati kako bi nam bila osigurana i zaštićena, a to jedino možemo ako na adekvatan način spoznamo i sebe, svoje potencijale, želje, sposobnosti i htjenja.

Škola dječjih prava, koja se održava od 29. do 31. jula, dio je projekta Škola antidiskriminacije, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kroz konkurs za projekte NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije u 2023. godini.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Čak 75 odsto zaposlenih u danilovgradskom Centru za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica s invaliditetom je na bolovanju, upozorili su za Dan roditelji korisnika, ističući da ta javna ustanova uslovno i faktički postoji, ali ne pruža ni minimum usluga za koje je osnovana.

Uprkos obraćanjima nadležnima – Opštini Danilovgrad kao osnivaču, Ministarstvu socijalnog staranja i Centru za socijalni rad, reakcije nema, a većina roditelja iz revolta, ali i u znak solidarnosti sa službenicom te ustanove, koja je, kako kažu, jedina posvećena i angažovana u radu s korisnicima, djecu ne dovode u Dnevni centar na, kako poručuju, puko paženje.

Kako su objasnili roditelji korisnika, Centar za dnevni boravak ima dvije licence za rad sa 16 korisnika dobi od tri do 26 godina i s pet korisnika starija od 26 godina. Broj zaposlenih, po sistematizaciji je, kako cijene, dovoljan za rad s te dvije grupe, ali problem predstavljaju bolovanja, piše Dan.

Od četiri stručna radnika, troje trenutno koristi zakonsko pravo na odsustvo s posla usljed bolesti i samo jedan stručni radnik je angažovan u radu s mlađom grupom djece. Tvrdim da od 1. jula, starija grupa nema stručnog radnika, a ni saradnika uključenog u rad s njima, tokom boravka u Ustanovi i da se roditelji solidarišu s Brankom, koja je jedina angažovana i posvećena radu s djecom i da dio roditelja iz revolta ne dovodi djecu u Centar radi za pukog paženja kazala je za Dan Rajka Bečanović, majka djevojke s invaliditetom, korisnice usluga ovog Dnevnog centra i predstavnik roditelja u Upravnom odboru ustanove.

Ona poručuje da su u toj ustanovi najavili i kolektivni godišnji odmor, cijeneći da je to pokazatelj loše organicije u DC.

Zaposleni imaju po Zakonu o radu pravo na godišnji odmor, a odluka o korišćenju istog u istom periodu (kolektivni godišnji odmor) je samo pokazatelj loše organizacije u Javnoj ustanovi i definitivno nije u najboljem interesu djeteta/korisnika, a ni u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i pružanju usluga podrške porodici, naglasila je Bečanović.

Na pitanje da li je moguć boravak korisnika u ustanovi, Bečanović odgovara da boravak kao boravak jeste moguć jer zgrada nije urušena.

Međutim, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica s invaliditetom, fiktivno i uslovno postoji, ali ne pruža ni minimum usluga radi kojih je prvenstveno osnovan, a osnovan je da obavlja djelatnost pružanja podrške iz oblasti usluga socijalne i dječije zaštite i da se stara o najboljim interesima djeteta ukazala je ona.

Ona kaže da ne vidi neko konkretno rješenje za rješenje trenutne situacije, ali da bi opravdala ideju da osnivač donese odluku o zatvaranju postojećeg Dnevnog centra i u najkraćem mogućem periodu osnuje novu Javnu ustanovu u skladu sa zakonom i potrebama korisnika.

Zgrada i oprema nam ne trebaju da se njima dičimo, već da nam olakšaju svakodnevne bitke s kojima se suočavamo poručila je majka korisnice usluga danilovgradskog Dnevnog centra.

Roditelj djevojke s teškim invaliditetom i dugogodišnji NVO aktivista u toj oblasti Dragan Pavlović kaže za Dan da je u Dnevnom centru od njegovog osnivanja (2017) i početka davanja usluga korisnicima (1. septembar 2018) stanje nezadovoljavajuće i tvrdi da je svake godine sve lošije. U svemu tome, na šta godinama upozoravaju, Pavlović ističe da je izostala kontrola, briga i proaktivno djelovanje opštinskih organa kao i Skupštine opštine Danilovgrad.

Više od tri godine (od nepunih šest koliko radi DC), ustanova je radila bez licence, ali to nije smetalo Centru za socijalni rad da donosi rješenja za korisnike, niti je takvo stanje brinulo osnivača naveo je Pavlović za Dan.

Dan je ovim povodom uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja (prije rekonstrukcije Vlade), Opštini Danilovgrad i samom centru, ali odgovore nisu dobili ni od jedne institucije.

Zaposleni se žalili da ne mogu istovremeno da rade s četvoro odraslih osoba s invaliditetom

Pavlović navodi da su 28. juna roditelji svih petoro odraslih osoba sa invaliditetom pozvani na hitan sastanak u Dnevni centar zbog, kako su im kazali, velikih problema.

Na tom sastanku nam je saopšteno da oni ne mogu istovremeno da rade s četiri odrasla lica. Predlagali su neke kombinacije – da dolazimo u različita vremena ili različite dane, objašnjavajući da su nam djeca nemirna, da su emocionalno nepredvidiva, da uznemiravaju i mlađu grupu koja je u prizemlju, da se boje za bezbjednost kako korisnika, tako i za sopstvenu bezbjednost. S obzirom da od petoro odraslih lica s invaliditetom, četvoro poznajem već više od 20 godina, tvrdim da su to bezazlene osobe koje nikada nikome nisu i neće naškoditi. Takođe, poznajem većinu i ostale djece i znam kako se ponašaju i koji su problemi, naglasio je Pavlović.

Problem je nerad i loša organizacija

Bečanović kaže da kadrovski problemi ne postoje jer je broj radno angažovanih u skladu s Pravilnikom i uslovima za dobijanje licence, već je problem nerad.

Problem je i loša organizacija rada. Zatim korišćenje prava na odsustvo s posla usljed bolesti. Procentualno 75 odsto stručnih radnika je na bolovanju. Nisam u saznanju da je u našoj zemlji na snazi neka epidemija ili pandemija. Meni ovaj procenat opravdava uvođenje vanrednog stanja u Crnoj Gori. Nego, nek se nadležne službe koje vrše inspekciju i nadzor nad radom pružaoca usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite, bave time i sankcionišu eventualne nepravilnosti, istakla je Bečanović.

Izvor: Radio Televizija Nikšić

Pripremila: Dajana Vuković