Programski direktor nevladine organizacije Uzor, Marko Pejović, naveo je u CDT-ovom izbornom podkastu da trenutni zakonodavni okvir vrlo limitirano tretira pitanje funkcionerske kampanje.
Ovaj izborni ciklus je pokazao koliko je potrebno raditi na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, sa posebnim fokusom na funkcionersku kampanju. Moramo uraditi jednu sveobuhvatnu analizu kada je u pitanju funkcionerska kampanja, i sa aspekta institucije predsjednika, izvršne vlasti, ali i svih privrednih društava čiji je osnivač lokalna samouprava ili Vlada, kazao je Pejović.
Kampanja je pokazala, rekao je Pejović, da su korišćene najgore metode za dobijanje političke prednosti, navodeći kao jedan od primjera prijevremeno isplaćivanje zarada provjetnim radnicima.
Govoreći o mogućnostima da se sveobuhvatna izborna reforma sprovede u doglednom periodu, on je kazao da je i aktuelni saziv izvršne vlasti pokazao da je skupštinski Odbor predmet političke trgovine.
Pejović je kazao da politički predstavnici sve više rade na ucjenjivačkom kapacitetu, nego na pregovaračkom kapacitetu.
I u situaciji kada nemamo tačku sporenja, ne postoji nikakav napredak u tom pogledu. Dok ne bude postojala stvarna vola svih političkih subjekata, dok ne bude postojao pritisak svih zainteresovanih strana, ne možemo očekivati da se izborna reforma dogodi, poručio je Pejović.
Govoreći o pristupačnosti biračkih mjesta za osobe s invaliditetom tokom izbora, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić, ocijenila je da je situacija približno slična kao i u toku prethodnih izbornih ciklusa.
Ona je istakla da nije novina da partije, kolacije ili liste nerijetko pominju osobe s invaliditetom, vole da se fotografišu sa njima, i da u svojim programima ili u samoj kampanji navode šta će oni uraditi za osobe s invaliditetom ako osvoje vlast ili budu dio vlasti.
Vujačić je dodala da su tokom ove kampanja osobe s invaliditetom pomenute najveći broj puta u odnosu na sve izborne cikluse do sad, pa čak i u odnosu na parlamentarne.
Možda zbog broja lista, ali i u većoj mjeri zbog toga što nas vide kao biračko tijelo ili kao plijen. U kampanji su danima unazad pominjali osobe s invaliditetom i zato tvrdim da su nas mnogi od njih u zadnjih mjesec dana pomenuli više puta nego u životu, ukazala je Vujačić.
Prema njenim riječima, povećan je i broj osoba s invaliditetom na izbornim listama ili njihovih roditelja ili onih koji rade s osobama s invaliditetom, dodajući da za većinu tih pozicija ne postoji izgled da se mogu naći u lokalnom parlamentu, ali jeste značajna promjena u odnosu na neki prethodni period.
Što se tiče reforme u dijelu osoba s invaliditetom, ona bi morala da bude temeljna, da se svako zakonsko rješenje izanalizirala i da se kroz preporuke analiziraju norme, da se u političkom životu pojavi osoba s invaliditetom koja će da se out-uju kao osobe sa invaliditetom. I sada ih imamo, ali nisu vidljive, ili ne govore iz te pozicije, poručila je Vujačić, dodajući da je to najčešće zbog stigmatizacije.
Izvor: Centar za demokratsku tranziciju
Pripremila: Dajana Vuković