Željko

Željko

Podgorica, PR pres servis – U Crnoj Gori se smatra da žene s invaliditetom ne trpe nijedan vid nasilja nego da su i više nego zaštićene, saopšteno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Konferencija je dio projekta OsnaŽENE - WomE(n)mPoWereD, koji finansira Američka ambasada u Podgorici.   

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić rekla je da su sva moguća istraživanja pokazala da žene s invaliditetom trpe tri puta više nasilje nego ostale žene.

„Tako, na primjer, kada je u pitanju fizičko nasilje ženi s invaliditetom se ograničava sloboda kretanja, a verbalno svakodnevno trpe i u porodici, u obrazovnim institucijama, medijima, na ulici...“, istakla je Vujačić.

Prema njenim riječima, ne smije se govoriti da su žene zaštićene.

„Taj pasivni odnos države dodatno usložnjava problem i dovodi do zanemrivanja i zapostavljanja ovih žena“, smatra Vujačić.

Kako je kazala, u UMHCG-u konstatno pozivaju institucije da moraju izgraditi sistem povjerenja i servise podrške za žene s invaliditetom.

„A imamo samo jedan strateški dokument koji se ne bavi nasiljem i koji potvrđuje tu činjenicu da država negira nasilje“, istakla je Vujačić.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da osobe s invaliditetom zaslužuju jednak tretman.

„Treba da slavimo jednakost pred zakonom i moramo puno da radimo i kreiramo realnost i okruženje kako bi se prava jednako ostvarivala“, poručila je Rajzing Rajnke.

Ona je istakla da je Amerika napredovala kada je u pitanju Zakon o Amerikancima s  invaliditetom koji zabranjuje diskriminaciju i obezbjeđuje im zaštitu.

„Osobe s invaliditetom učestvuju u svim sferama sistema i kao zemlja Amerika je zbog toga jača“, rekla je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, zlostavljanje žena i djevojčica s invaliditeteom utiče da se smanjuje njihov glas, samopouzdanje i to da se bore protiv različitih oblika diskriminacije kojoj su često izložene.

„Kao društvo moramo da osnažujemo žene i djevojčice da dostignu svoj pun potencijal jer onda kada one napreduju napreduje i društvo“, rekla je Rajzing Rajnke.

Poručila je da je od presudnog značaja da obezbijedimo instutucionalni odgovor na nasilje protiv žena i djevojčica s invalidtetom i da se preduzmu značajni koraci o njihovoj inkluziji.

Kako je kazala, Ambasada u Podgorici će nastaviti da podržava ovakve inicijative i programe koji imaju za cilj da povećaju nivo tolerancije i inkluzije u crnogorskom društvu.

Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Dina Knežević upozorila je da su istraživanja pokazala da su žene s invaliditetom najranjivija kategorija.

„Dodatno usložnjava činjenice da ni pružaoci usluga nijesu upoznati s ovim fenomenom, tako da je jako neophodno raditi na ovom aspektu“, kazala je Knežević.

Prema njenim riječima, neophodno je raditi i na objedinjavanju statističkih podataka i na podacima na osnovu kojih bi se mogle kreirati javne politike.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović kazao je da je u komunikaciji sa nevladinim sektorom pripremljena prva verzija izmjena Krivičnog zakonika, gdje su se, kako je rekao, trudili da određene stvari dodatno akcentuju.

On je, govoreći o ekonomskom nasilju, rekao da je to savremeni oblik koji je sve prisustniji i da je riječ o „pošasti i zlu protiv kojeg se i pojedinci i institucije moraju boriti“.

„U vezi s tim  ističem poslovnu sposobnost jer ako imamo činjenicu da nekome možemo da oduzmemo poslovnu sposobnost i ne dajemo mogućnost da raspolaže onim što ima, onda dolazimo do zaključka da nikako ne možemo govoriti o ravnopravnosti“, istakao je Božović.

On je zamolio UMHCG da nastavi sa praksom dostavljanja sugestija i kritika, kako bi u Ministarstvu pravde kreirali legislativni okvir na što kvalitetniji način.

Tokom diskusije doktorica Jelena Borovinić Bojović kazala je da treba dosta rada kako bi se ovakvi vidovi nasilja prema ženama s invaliditetom suzbili.

 

„Ja kao ljekar moram da istaknem fizičko nasilje, zbog kojeg moramo da osnažimo zdravstveni sistem, koji bi bio kontrolni mehanizam prijavljivanja”, rekla je Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je poznato da se nasilje ne prijavljuje tako često, kao da ni žrtve ne dolaze u bolnicu po pomoć.

“Zato treba da razmislimo o uvođenju zdravstvene zaštite koja bi ovo mogla da ispravi na adekvatan način”, poručila je Borovinić Bojović.

Na pitanje poslanice Aleksandre Vuković šta se dogodilo sa Direktoratom za zaštitu lica s invaliditetom koji je postojao u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Bozović je odgovorio da nema konkretnu informaciju.

„Žao mi je bilo kada sam čuo da je Direktorat ukinut i ne mislim da je to dobra odluka“, rekao je Božović.

On je, tokom diskusije napomenuo, i da je dosta i psihičkog nasilja koje se ne prijavljuje, pogotovo ako je nasilnik neko od bližih krvnih srodnika.

“To ne smijemo da zapostavimo, jer nas najviši standardi upravo upućuju na to da su psihicko i fizičko nasilje skoro pa jednaki”, poručio je Božović.

 Dragi čitaoci portala DisabilityINFO, želimo da Vas informišemo da   kupovinom novogodišnje čestitke u Poštinim poslovnicama od 12. do 21. januara 2023. građani mogu donirati novac Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Zajednička akcija Pošte Crne Gore i UMHCG Čestitka za osmijeh ima za cilj da obezbijedi finansijsku podršku Udruženju, ali i podsjeti na jedan od najljepših načina na koji možemo čestitati novogodišnje praznike.

Kupovinom i slanjem čestitke, čija je cijena 1 €, moguće je istovremeno obradovati i primaoca i članove UMHCG, kome će biti uplaćen sav novac od kupovine čestitki.

Pozivamo građane i Kompanije da se pridruže akciji Čestitka za osmijeh.​

 

Saopštenje za javnost Pošte Crne Gore i UMHCG

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)  organizuje konferenciju na temu Mehanizmi zaštite od ekonomskog nasilja nad ženama s invaliditetom (ŽSI), u petak, 9. decembra 2022, u hotelu CUE u Podgorici, s početkom u 13.30 časova

Na konferenciji će govoriti Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke), ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Dina Knežević, glavna savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde, kao i Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG.

Konferencija se organizuje u susret Međunarodnom danu ljudskih prava, s ciljem pokretanja šireg javnog dijaloga o pravima žena s invaliditetom (ŽSI), kako bi se sagledale trenutne garancije u oblasti zaštite od nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom. Kroz aktivnu diskusiju na Konferenciji ukazaće se na značaj smanjenja stepena diskriminacije, nasilja i društvene marginalizacije žena i djece s invaliditetom, odnosno porodica čiji članovi imaju invaliditet, što za krajnji cilj ima doprinos smanjenju stepena ekonomskog nasilja nad ŽSI u Crnoj Gori.

Na konferenciji će, između ostalog, biti prezentovani rezultati i preporuke za unaprjeđenje politika i praksi u oblasti zaštite od nasilja, proistekli iz Istraživanja o ekonomskom nasilju nad ženama s invaliditetom.

Konferencija je završna aktivnost projekta OSnaŽene (WomE(n)mPoWereD), koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade SAD u Podgorici, kroz Program malih grantova Demokratske komisije.

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., ili na brojeve telefona 069/385-981, 067/801-761 ili 020/265-650. 

 

Pripremila: Dragana Sokić

„Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek“,  ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. Na diskriminaciju osoba s invaliditetom ukazuju izvještaji domaćih i međunarodnih institucija, od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude“, o tome za podkast Zaviri ispod površine (ZIP) govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Izvor: portal Slobodna Evropa

Pripremio: Ivan Čović

Ministarka kulture Srbije Maja Gojković je istakla da je posebnu pažnju u narednom periodu potrebno da posvetimo dubinskim uzrocima rodne nejednakosti, koje su još izraženije ukoliko je žena suočena i s nekom vrstom invaliditeta.

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, ministarka kulture i predsjednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, Maja Gojković, istakla je da su žene s invaliditetom posebno osjetljiva i višestruko diskriminisana grupa u našem društvu.

Povjerenica Brankica Janković kaže da je obrazovna struktura osoba s invaliditetom značajno nepovoljnija nego kod opšte populacije.

„Neophodno je da uložimo dodatne napore u podizanju svesti o prevazilaženju stereotipa o sposobnosti žena i devojčica sa invaliditetom da se ostvare, pruže svoj doprinos i iskažu u svim oblastima društvenog života. Naša zajednička obaveza je da ih podržimo u tim naporima“, saopštila je Maja Gojković, navedeno je u saopštenju Ministarstva kulture.

Ministarka je istakla da je posebnu pažnju u narednom periodu potrebno da posvetimo dubinskim uzrocima rodne nejednakosti koje su još izraženije ukoliko je žena suočena i s nekom vrstom invaliditeta.

Ukazala je na položaj osoba s invaliditetom istovremeno ističući i posvećenost i odlučnost Srbije da svaka žena, djevojka i djevojčica u potpunosti ostvaruju svoja ljudska prava, ravnopravno s drugim građanima i građankama naše zemlje.

„Važno je da napomenemo da od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 58,2 odsto su žene, a njihov položaj i prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju nisu dovoljno vidljive i zato je neophodno da o tome govorimo, jer su žene s invaliditetom posebno osetljiva i višestruko diskriminisana grupa u našem društvu“ navela je Gojković.

Ona kaže da Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost i Vlada Srbije ostaju dosljedni opredjeljenju da je neophodno ojačati podršku posebno ranjivim grupama žena i djevojčica koje se nalaze na marginama društva i u većem riziku od nasilja i diskriminacije usljed njihovog nepovoljnog ekonomskog statusa.

„Nastavićemo da radimo na ostvarenju vizije i stvaranju okruženja za puno ostvarivanje ljudskih prava i pristup svim resursima za svakog građanina i građanku naše zemlje. Moramo zajedno kao društvo učiniti sve da stvorimo bolje mogućnosti da žene s invaliditetom dostignu ekonomsku samostalnost i dostojanstven život“ rekla je Gojković.

Povjerenica: Višestruka diskriminacija žena i djece s invaliditetom

Kako navodi povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, diskriminacija je svakodnevni problemi u gotovo svim životnim oblastima i visok rizik od siromaštva otežavaju kompleksan položaj osoba s invaliditetom, što potvrđuje i broj pritužbi zbog diskriminacije po osnovu invaliditeta koji je godinama u samom vrhu.

Povjerenica ukazuje da i pored vidnih pomaka, neka od važnih pitanja nisu u dovoljnoj mjeri rješena, a odnose se prije svega na adekvatan pristup obrazovanju, zapošljavanju, uslugama zdravstvene i socijalne zaštite i različitim vidovima podrške, ali i na deinstitucionalizaciju i ukidanje prakse potpunog lišenja poslovne sposobnosti osoba s invaliditetom.

U posebno teškom položaju nalaze se žene i djeca s invaliditetom koji su često izloženi višestrukoj diskriminaciji, istakla je povjerenica.

Janković je naglasila da je svih proteklih godina najveći problem pristupačnost čime se praktično onemogućava ostvarivanje i svih drugih prava.

„Nije problem samo fizička pristupačnost, već i druge vrste prepreka koje stoje pred građanima koji imaju oštećenja vida i sluha“ dodala je povjerenica.

Brankica Janković je navela da je obrazovna struktura osoba s invaliditetom značajno nepovoljnija nego kod opšte populacije, te da je posebno važno unaprediti dostupnost obrazovnog sistema djeci s invaliditetom, kao i kontinuirano unapređivati inkluzivno obrazovanje, pružajući podršku učenicima i studentima u skladu s njihovim potrebama.

Povjerenica je ukazala i da je neophodno nastaviti s kontinuiranim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, u skladu sa Strategijom o pravima osoba sa invaliditetom za period 2021-2030.

Izvor: portal Telegraf.rs

Pripremio: Ivan Čović

„Položaj OSI u Crnoj Gori je daleko od dobrog, a donosioci odluka i društvo u cjelini moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se problemi ove kategorije stanovništva riješili što prije“, istakla je Danijela Đurović, predsjednica Skupštine Crne Gore, povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

„Nema opravdanja za to što se osoba s invaliditetom (OSI) sjetimo samo 3. decembra, dok preostali dio godine ne posvećujemo dovoljno pažnje ovoj kategoriji stanovništva. Takva praksa mora da se mijenja, a država mora stati iza svakog svog građanina“, saopštila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.

Položaj osoba s invaliditetom u Crnoj Gori je daleko od dobrog, a donosioci odluka i društvo u cjelini moraju preduzeti konkretne mjere kako bi se problemi ove kategorije stanovništva riješili što prije, navodi se u saopštenju kabineta predsjednice.

„Nažalost, činjenica je da u našem društvu postoje složene i brojne prepreke i poteškoće s kojima se svakodnevno suočavaju i bore OSI", istakla je Đurović.

Đurović dodaje da iako napredujemo u pojedinim oblastima, u procesu unapređivanja statusa osoba s invaliditetom malo smo napredovali, te da i dalje postoje brojne fizičke, legislativne, i institucionalne barijere.

„Jedan od primjera je i podatak da se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZCG) na kraju juna ove godine nalazilo 9.973 nezaposlenih osoba s invaliditetom, što je oko 22 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u tom periodu", naglasila je Đurović.

Kako kaže „moramo se boriti za dostizanje inkluzivnog i bezbarijernog društva za sve OSI".

Ističe da „svi zajedno moramo nastaviti s neprekidnim radom koji će srušiti prepreke sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, boriti se za punu primjenu njihovih garantovanih prava, razvijati njihove mogućnosti i potencijale i ne dopustiti da se osjete marginalizovanim i van društvenih zbivanja".

„To nije samo naša obaveza na putu ka Evropskoj uniji, već i način da iskažemo osnovno poštovanje ljudskih prava, kao i da pokažemo svoju humanu stranu i spremnost da sistemski pomognemo našim sugrađanima", zaključila je Đurović.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Za subotu je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, dok će u nedjelju biti odigran ekipni dio turnira.

Međunarodni stonoteniski turnir za osobe sa invaliditetom Podgorica open 2022 biće održan u subotu i nedjelju i okupiće više od 40 stonotenisera.

Očekuje se učešće takmičara iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja s evropskih i svjetskih prvenstava.

Takmičenje će biti održano u kategorijama od 2 do 5 (osobe korisnici kolica) i od 6 do 10 (stojeći stav).

Za subotu je planiran program u pojedinačnoj konkurenciji, dok će u nedjelju biti odigran ekipni dio turnira.

Svečano otvaranje turnira u sportskoj sali Novka Ubović zakazano je za subotu u 10 sati.

Organizatori turnira su Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča i Udruženje paraplegičara Podgorica, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada, uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG) i Ministarstva sporta i mladih.

Turnir će biti odigran povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, a u susret obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice.

Izvor: portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović



ponedeljak, 05 decembar 2022 14:00

Čvor

Nesvijesni tišine jer smo udavljeni u buci sopstvenih misli, razmišljamo o težini našeg života, da li je sve mračno? Nismo ni svjesni lakoće zbog loših uvjerenja koja su u nama podignuta. Umjesto traženja krivaca i stavljanja na metu, promijenimo loša uvjerenja.

Molimo se, vizualizujmo, prepustimo se osjećaju lebdenja. Lakoći. Razdraganom svijetu. Izlivu emocija, neka suze sjure, osmijeh neka se raširi, glas neka čuju kao eho. Stomačić neka viri. Srce neka nas vodi. Neka naš duh dohvati visinu sjaja. 

U mogućnosti smo da biramo, ponuđene su nam dvije opcije: mrak i svijetlo. Svi hoćemo svijetlo, ali sebi dopustimo i da upadnemo u mrak. Sve je to normalno, sve je to u nesvijesti. Lijepo je pokazati i naš mrak, gore je potisnuti mrak u još veći mrak. 

Srećni, ispunjeni, strastveni, inspirisani, u ljubavnom obliku smo u tim naletnim momentima, kada nas zapljusnu hormoni sreće.

Kako da taj momenat traje zauvijek, možemo li to sami?

Razmišljamo o mislima, mislimo o razmišljanju. Sve je u čvoru. Svijet je zamršen u nitima pozativnog i negativnog. Kako da se iščupamo?

Pogled iz druge perspektive je dovoljan, oproštaj je dovoljan. To je samo zbog nas, prestanimo da težimo za pozitivnošću jer zašto se sada ne bismo opustili, radili šta volimo, izašli u prirodu, jednostavno disali. 

Glupo je voditi diskusiju o ljepoti življenja, svi sebi kreiramo mir. Svi drugačije doživljavamo ljepotu i sklad. Možda je prisustvo u nijansi egoizma dobro. Iako mislimo da je to sebičluk, nije. Ako volimo i poštujemo sebe, onda smo u plusu, to ne očukujemo od drugih, dostojni smo sebe. Manifestujmo i zahvaljujmo, misli normalnosti će nas napadati do beskraja, ali čemu otpor. Čvor mora postojati da bi vidjeli sreću. Zahvalimo sebi, za svaki naš korak, svaku odluku, svaku sitnicu. Budimo ponosni na sebe. Ne radite uvijek ispravno ako vas to neće usrećiti. Za sve pitajmo srce. Lakoću mi biramo. Sve priče imaju pouku, neuspjeh je uspjeh za nešto novo. Nije potrebno da se trudimo, već radimo srcem. Ne vraćajte se u prošlost, to je stari uspjeh koji više ne postoji, ne gledajte budućnost, ona ne postoji, živite sada. Ispunjavajmo se našom slobodom. Sreća uvijek postoji, dočekajmo je s otvorenim srcem i lakoćom. Volimo detalje našeg života, veličajmo trenutke, uživajmo u hedonizmu, prestanimo da zatvaramo oči na mrak, nekad malo okusimo deluziju, svijet izvan našeg tijela, istražujmo neka nova iskustva, obogatimo se vještinama, znanjem i kratkim tradicijama. Sitnice i rituale veličajmo. Zahvalimo se čvoru.


Tihana Prelević

Inicijativa Prilike, koja se sprovodi uz podršku UNICEF-a, omogućava adolescentima sa smetnjama u razvoju i njihovim vršnjacima da dobiju radna iskustva u privatnom sektoru u Crnoj Gori

PODGORICA, 4. decembar, 2022. – Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, UNICEF poziva na obezbjeđivanje jednakih prava i mogućnosti djeci i mladima sa smetnjama u razvoju. Inicijativa Prilike, koja se sprovodi uz podršku UNICEF-a, primjer je jednog načina da se to postigne, jer omogućava mladima sa smetnjama u razvoju i njihovim vršnjacima da dobiju radna iskustva u privatnom sektoru u Crnoj Gori.

Radovan Džuver jedan je od 50 adolescenata sa smetnjama u razvoju koji je učestvovao u ovoj inicijativi tokom 2022. On ističe da je naučio puno o tome kako konkretni poslovi izgledaju u realnom životu. Takođe smatra da više ovakvih prilika treba pružiti mladima sa smetnjama u razvoju i bez smetnji u razvoju, jer im one pomažu da bolje odaberu svoje zanimanje i pripreme se za budući poziv.

„Moja poruka za sve poslodavce u Crnoj Gori u vezi s osobama s invaliditetom je da im daju šansu“, kazao je Radovan.

Njegova mentorka u privatnom sektoru Jelena Perović istakla je da je Radovanovo radno iskustvo u njihovoj kompaniji doprinijelo jačanju organizacione kulture unutar same firme, koja njeguje različitosti.

„Moramo se svi fokusirati na nešto što znamo, što umijemo, što možemo. Ja, na primjer, Radovana sjutra vidim kao nekoga ko će da drži neke konferencije i predavanja, ko će imati neku značajnu mentorsku ulogu ili možda biti aktivni član nekih nevladinih organizacija, da i dalje nastavi da podiže svijest zajednice o tome da on može mnogo, jer, iako je on srednjoškolac sa smetnjama u razvoju, on je i član jednog plivačkog društva, igra šah, pjeva“, kazala je Perović.

Borjana Radulović, kao i Radovan, imala je korisno radno iskustvo kroz program Prilike. Dobila je puno pohvala od klijenata koje je masirala u jednom fizioterapeutskom centru i upoznala se s različitim aparatima koji se koriste za fizikalne terapije.

„Ja bih poručila svim poslodavcima Crne Gore, kad su u pitanju prilike za zapošljavanje osoba s invaliditetom ili s nekim smetnjama, da im daju što više prilika za zaposlenje“, kazala je Borjana.

Za njenu mentorku u privatnom sektoru Angelu Vojvodić ovo je bio prvi put da na praksi imaju mladu osobu sa smetnjama u razvoju. Ona ističe da je to bilo odlično iskustvo za cijelu kompaniju. 

„Poruka svim poslodavcima jeste da što više uključe mlade sa smetnjama u razvoju u posao i da nemaju nikakvu predrasudu, jer je raditi s njima fantastično. Oni mnogo toga mogu i mnogo toga znaju i moja poruka je da svi pruže šansu tim mladim ljudima“, izjavila je Vojvodić.

Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, koje je jedan od ključnih partnera programa Prilike, smatra da on doprinosi većoj samostalnosti i motivisanosti mladih za samostalan život.

„Poručili bismo svim mladima da iskoriste svaku priliku koja im se pruži, jer u tom uzrastu ovakvi programi su veoma značajni za njih, imajući u vidu da se neki od njih po prvi put upoznaju s komunikacionim vještinama, osnovnim principima radnih odnosa, procesima učešća u donošenju odluka na radnom mjestu“, poručila je Vujačić.

Za UNICEF je program Prilike jedna od brojnih inicijativa koje ova organizacija Ujedinjenih nacija za djecu podržava kako bi se gradilo pravedno društvo koje svoj djeci u Crnoj Gori pruža jednake mogućnosti.

„Mnogi pronalazači, naučnici, poznati umjetnici i druge slavne ličnosti imali su smetnje u razvoju, poput Betovena, Fride Kalo, Hokinga, Pikasa, itd. Njihovi doprinosi čovječanstvu podsjećaju nas na poruku UNICEF-a: Govorimo o mogućnostima. Svako dijete ima pravo na mogućnost da u potpunosti ostvari svoje potencijale u životu. Pridružite nam se da svakom djetetu i adolescentu u Crnoj Gori pružimo takve mogućnosti i oni će ovu zemlju transformisati tako da ostvari svoj puni potencijal“, poruka je Huana Santandera, šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Nina Krgović iz Međunarodne organizacije rada vidi program Prilike kao odličnu inicijativu koja promoviše inkluzivno zapošljavanje mladih u Crnoj Gori, što je u skladu s njenim procesom pridruživanja EU. Ona podsjeća na evropsku Garanciju za mlade, jednu od najinovativnijih politika tržišta rada posljednjih godina, kroz koju se svaka zemlja-članica EU posvećuje tome da mladima koji imaju do 30 godina pruži radna iskustva, poput ovih koja se u Crnoj Gori nude kroz program Prilike.

„Mladi sa smetnjama u razvoju značajni su ljudski resurs za svaku državu. Kroz njihovo uključivanje u inicijative zapošljavanja mladih podržavamo ih da izrastu u produktivne građane koji će doprinositi ekonomiji Crne Gore. To je u najboljem interesu i mladih i cijele zemlje“, poručila je Krgović.

Do sada je više od 1.500 adolescenata, od kojih je njih 50 sa smetnjama u razvoju, imalo radna iskustva kroz program Prilike, koji se sprovodi uz podršku UNICEF-a i Fondacije TUI Care, u saradnji s Udruženjem mladih sa hendikepom, Asocijacijom za demokratski prosperitet ZID i NVO Digitalizuj.me.

U narednim godinama, program će, uz finansijsku podršku TUI Care Fondacije, imati cilj da intenzivnije uključi škole i privatni sektor, kako bi svaki adolescent u Crnoj Gori imao makar jedno radno iskustvo prije kraja srednje škole. Na taj način, mladi će biti spremniji da odluče kojim poslom žele da se bave, kao i koji fakultet da upišu.

Izvor: Saopštenje za javnost UNICEF

petak, 02 decembar 2022 07:00

Emocije na platnu

Uvijek sam autizam doživljavala kao kuglu emocija, koja je dizajnirana da nema otvor. Znamo da je u umjetnosti glavno sredstvo izražavanja emocija, pa se tako Rastko Radulović odlučio na slikanje i tako uspio da pokaže svoje ideje, misli i emocije.

Svi smo zapazili radove Rastka Radulovića, kada nam ih je profesorica Ilustracija  na fakultetu pokazivala. Sjećam se radovi su bili na manjem formatu, jarkih intezivnih boja i nepreciznih konturnih linija. Slike su izgledale kao umjetnička djela, veličine razglednice. Osim njegovih slika, zainteresovala me i priča da je Rastko, inače, prvi student s autizmom u Crnoj Gori. 

Rastkova sestra, Tijana, mi je otkrila informacije koje su me zanimale, u vezi s Rastkom i njegovu volju za studiranjem.

,,U suštini, Rastko je počeo akademsko obrazovanje na sopstvenu inicijativu. Izrazio je želju da upiše fakultet pred kraj prilično uspješnog srednješkolskog obrazovanja. Kad kažem uspješnog, ne mislim na ocjene koje su bile dosta dobre, već i na brojna takmičenja na kojima je učestvovao, ali i divno druženje. U stvari, mislim da je jako bitno napomenuti da je Rastko bio okružen sjajnim mladim ljudima od samog početka u Osnovnoj školi „Sutjeska” do kraja školovanja na UDG-u.’’

,,Prvobitno se upisao na Fakultet primijenjenih nauka, ali je, da bi napredovao, Rastku potreban individualan pristup, rad „jedan na jedan” s osobom koja ne samo da poznaje materiju, već umije i da prenese znanje van apstraktnih okvira, koji su karakteristični za akademski rječnik. Nadali smo se da će da dobije asistenta, pa smo kontaktirali Ministarstvo prosvjete iz kojeg su nam tada kazali da su upoznati s Rastkovim uspjesima, ali da zakonski nisu u mogućnosti da mu dodijele asistenta.’’

Naravno, ipak, nije odustao od svoje volje za studiranjem, pa je tako naredne godine upisan na Univerzitetu Donja Gorica. ,,Iako smo mislili da je šteta da propušta tu priliku, zbog afiniteta ka računarima, a i njegovih sklonosti da rješava kompleksne računarske probleme, u dogovoru sa menadžmentom i dijelom akademskog osoblja UDG-a Rastko je naredne godine upisan na Fakultet za grafički dizajn i multimediju. Dogovorili smo se da na tom fakultetu pohađa samo praktični dio nastave i da na kraju školovanja umjesto diplome dobije sertifikat. Od samog starta, naišli smo na sjajan prijem kod akademskog osoblja (pritom mislim i na osoblje Fakulteta primijenjih nauka i Fakulteta za grafički dizan) – i profesora i asistenata. Oni su prepoznali jedinstvenost u njegovom izrazu, hrabrost u koloritu i sklonost da uživa u samom procesu, a da nije opterećen krajnjim rezulatom. Volim da kažem da Rastko nije stereotipni „umišljeni” umjetnik, niti neko ko je težak za saradnju, već naprotiv lako je sa njim dogovoriti format i temu rada. Cjelokupno akademsko osoblje je, kao što sam rekla, pokazalo otvorenost u komunikaciji, predusretljivost ali i viziju gdje Rastka treba „navoditi” kako bi pronašao svoj umjetnički izraz.’’

Što se tiče društva, mislim i na profesore i na kolege sa UDG-a, Tijana ističe da su bili odličan primjer osviješćenosti i zrelosti.

,,Ista stvar je bila s njegovim kolegama, lijepo su se zajedno „uklopili” i kroz rad na predavanjima, ali i vrijeme provedeno na pauzama, van fakulteta. Mladi ljudi koje je Rastko susretao, s kojima se družio – od osnovne preko srednje škole i do fakulteta treba da budu primjer „odraslim” ljudima kad je riječ o empatiji, predusretljivosti, spremnosti da se pomogne, generalno o čovječnosti.’’

Rastko je tokom studija, često izlagao svoje radove, a studije je uglavnom zavrsavao sa najboljom ocjenom.

,,Rastko je posljednji ispit na UDG-u završio prošle akademske godine, od ukupnog broja predmeta koje je polagao oko polovinu čine desetke. Trenutno je na pauzi, nedavno je, u saradnji sa prijateljem i kolegom Arminom Ličinom a uz mentorstvo profesorice Svetlane Dragojević dizajnirao razglednice sa etnografsko-mitološkim motivima. Što se radnih angažmana tiče ilustrovao je moju prvu zbirku poezije, a trenutno radimo na drugoj, pošto mislim da su to naši zajednički projekti. Isto tako, ovu 2022. je započeo tako što je dizajnirao novogodišnje čestitke za kompaniju Luštica Bay. Kao što rekoh, trenutno odmara, imamo u šteku nekoliko projekata oko kojih ćemo nadam se brzo krenuti malo intenzivnije da radimo.’’

Tihana Prelević

Strana 1 od 42

Back to top