nedelja, 10 decembar 2023 13:11

U Crnoj Gori nema kulture ljudskih prava

Written by

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ističe da mnogi vole da se pozivaju na ljudska prava, ali ne i da ih poštuju

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze, konstatovala je Evropska komisija (EK) u poslednjem izvještaju, ali iz NVO sektora za Dan kažu da se od zakona nije dalje odmaklo, jer, kako ističu, poštovanje ravnopravnosti svih građana nije samo pitanje pravnih normi, već i kulture, koje u našoj državi nema. I EK konstatuje da su potrebni dodatni napori da bi se zakonodavni okvir u potpunosti sproveo. Ocijenili su da su 2023. obilježile polarizacija i podjele.

Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ lica) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Ozbiljnu zabrinutost i dalje izaziva trend porasta broja femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, kao i slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom – navode iz EK.

Prema ocjeni izvršnog direktora LGBT foruma Progres Džona Barca, Crna Gora 10. decembar, Dan ljudskih prava, dočekuje sa izraženom nejednakošću i veoma prisutnom stopom diskriminacije u društvu. Brojne društvene grupe, kako tvrdi, trpe sistemsku i široko rasprostranjenu nepravdu po različitim osnovama.

– Generalno posmatrano, Crna Gora nije napravila pozitivne pomake tokom 2023, a u nekim oblastima je čak i nazadovala – konkretno u odnosu na ljudska prava LGBTI osoba. Nažalost, kultura ljudskih prava još uvijek nije na pravi način zaživjela i postala utkana u naše društvene tokove, niti se vodi računa da se ljudskim pravima bavimo na sistemski način, zarad i opšteg dobra i zaštite svih pojedinaca. Pristup ljudskim pravima je uglavnom reaktivan i djeluje se onda kada se dogodi neki problem, bez pokušaja da se pronađu održiva, sistemska rješenja. Ali, uprkos svemu, napori različitih društvenih aktera, poput organizacija civilnog društva, ne mogu biti zanemareni, jer upravo kroz ovaj vid djelovanja vidimo pomake u ovoj oblasti – kazao je Barac.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ističe da mnogi vole da se pozivaju na ljudska prava, ali ne i da ih poštuju.

– Kada su u pitanju donosioci odluka ili oni koji imaju vlast i moć, ne sumnjam da će se i ove godine sjetiti da čestitaju Međunarodni dan ljudskih prava, ali već sljedećeg trenutka će zaboraviti čija su sve prava ugrožena, i to često upravo i njihovim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja – rekla je Vujačić.

Ona smatra da u Crnoj Gori odavno nema napretka u oblasti ljudskih prava.

– Pojedina prava nijesu na adekvatan način ni garantovana nacionalnim zakonodavstvom, što često konstatujem za osobe s invaliditetom i njihova prava u nekim oblastima života. Svakako, važno je napomenuti da ni sva prava drugim kategorijama građankki i građana, i kao pojedinaca i kao grupa, nijesu na adekvatan način garantovana, odnosno da diskriminaciju trpe, pored osoba s invaliditetom, i djeca, žene, LGBTIQ zajednica, Romi i Egipćani, HIV/AIDS pozitivne osobe, osobe sa promjenama zdravstvenog stanja i određenim oboljenjima, osobe koje zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance, pa i one koje su u fazi oporavka/rehabilitacije i brojni drugi. Država je u proteklom periodu pristupala ukidanju nekih već garantovanih prava ili ograničavanju njihovog obima, a na institucionalnom nivou ona se ne promovišu na adekvatan i kontinuiran način. Upravo sva relevanta istraživanja pokazuju da su, na primjer, najčešći diskriminatori osoba s invaliditetom upravo institucije koje bi morale da štite i promovišu ljudska prava. Ljudska prava su, reklo bi se, u zapećku i kada je u pitanju agenda Vlade, i to ne samo trenutne, nego i svih prethodnih, jer ona uvijek ostanu po strani kao žrtva političkih dogovora – istakla je Vujačić.

Zabrinjava normalizacija govora mržnje

Direktor NVO Koračajte sa nama Elvis Beriša smatra da se ne možemo pohvaliti da smo napravili značajan pomak kada govorimo o ljudskim pravima u Crnoj Gori, posebno kada su u pitanju ranjive grupe.

– Uzimajući u obzir da se nalaze na samoj margini društva, prisutna je višestruka diskriminacija romske zajednice, naročito mladih i žena iz romske i egipćanske zajednice.Više je nego evidentno da država mora pod hitno da radi na rješavanju pitanja političkog učešća Roma u Crnoj Gori, kako bi se i njihov glas čuo u Skupštini. Kada govorimo o obrazovanju pripadnika romske i egipćanske populacije, zabrinjavajući je broj onih koji završe osnovnu i srednju školu, a posebno kvalitet obrazovanja koji dobijaju. Problem prosjačenja je i dalje prisutan, čime se kontinuirano krše prava djece, a sistem ne radi dovoljno na suzbijanju te pojave. Takođe, jedan od glavnih problema je pitanje neriješenog pravnog statusa osoba iz romske i egipćanske zajednice i problem apatridije, koji najviše pogađa romsku zajednicu. Ono što takođe zabrinjava jeste sve prisutniji govor mržnje prema ranjivim grupama, posebno na društvenim mrežama. U slučaju romske zajednice, zabrinjava nas normalizacija govora mržnje – kazao je Beriša.


Autor fotografije: PR Centar
Izvor: Dnevne novine Dan

Pročitano 240 put(a)

Back to top