Marina

Marina

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom označavanje vozila znakom pristupačnosti i pravom na korišćenje javnih parkirališta bez naknade, uslovima i neophodnom dokumentacijom, i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava.  

Oslobađaju mjesta za vozila OSI

Preduzeće Parking servis formiralo je nekoliko posebnih ekipa koje obilaze grad i provjeravaju da li se vozači parkiraju nepropisno na mjestima predviđenim za osobe s invaliditetom. Ukoliko ih zateknu na mjestima predviđenih za OSI, pozivaju Komunalnu inspekciju koja reaguje u skladu sa zakonom.

Direktor preduzeća Nusret Canović ističe da se već osjeća boljitak, ali da je situacija daleko od idealne. Ekipe koje sam formirao automatski obavještavaju Komunalnu policiju koja dolazi na lice mjesta i preduzima radnje u skladu sa svojom nadležnošću. Trudimo se da svaku nepravilnost otklonimo i da olakšamo funckionisanje kroz grad osobama s invaliditetom. Njihova parking mjesta su uvijek na najboljim lokacijama, odnosno na najpraktičnijim pa se zato najčešće i zloupotrebljavaju, kaže Canović.

On nije znao da saopšti koliko je vozača koji su se parkirali na mjestima predviđenim za OSI platilo kaznu. Canović objašnjava da imaju i problem sa vandalima koji uništavaju znakove postavljene baš na mjestima predviđenim za parkiranje OSI. Samo jedan znak košta nas do 200 eura. Često se dešava da nam dnevno unište po par znakova, a sve to sami finansiramo. Trudimo se da promijenimo svijest građana da čuvaju imovinu grada, ali i da poštuju propise pa da obezbijede da ta mjesta namijenjena za OSI budu slobodna za parkiranje onima za koje su i namijenjena. Taj problem je najizraženiji u centru grada, na Trgu Balšića, kod Kliničkog centra, u Siti kvartu...

Teško možemo da ih odbranimo od nesavjesnih vozača. Mjesta za OSI su često upražnjena a vozači čim vide slobodan parking parkiraju se ne obazirući se na to kome je to mjesto namijenjeno. Nijesu svjesni da na taj način, nekome kome je neophodno parkiranje baš tu, oduzimaju to pravo rekao je Canović.

 

Izvor: Dnevne novine Dan

sreda, 05 decembar 2018 16:52

Predstava Don Žuan u znaku ljudskih prava

 

U četvrtak 6. decembra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta biće izvedena inkluzivna predstava „Don Žuan“ Žana Batista Poklena Molijera u režiji Ane Vukotić. Predstava je sa redovnog repertoara CNP-a s početkom u 20.00 časova, a biće ispraćena gestovnim i narativnim prevodom.

Inkluzivno izvođenje Molijerove komedije plod je saradnje Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva kulture, Crnogorskog narodnog pozorišta i nevladinih organizacija za zaštitu prava osoba s invaliditetom, te organizacija koje se bave zaštitom žena od nasilja i nasilja u porodici.

U predstavi igraju: Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jelena Minić, Stevan Radusinović, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Branimir Popović, Nada Vukčević, Žaklina Oštir i Dejan Ivanić.

Kostimograf predstave je Leo Kulaš, muziku je radio Ivan Marović, scenski pokret Tamara Vujošević Mandić, jezičku adaptaciju teksta Ljubomir Đurković, saradnik na scenografiji je Aleksandar Vukotić, a saradnica na dramaturgiji Dragana Tripković.

Izvor: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, se možete upoznati s pravom na besplatnu stomatološku zaštitu, kategorijama djece i osoba s invaliditetom koje mogu ostvariti ovo pravo, procedurom, uslovima i neophodnom dokumentacijom, i ostalim važnim činjenicama za ostvarivanje ovog prava. 

Paraolimpijski komitet Crne Gore je izabrao Marijanu Goranović za najboljeg sportistu Crne Gore u izuzetno uspešnoj 2018, i slobodno se može reći nikada jačoj konkurenciji.

Marijana Goranović, koja je dva puta učestvovala na Paraolimpijskim igrama, u godini koja se polako bliži kraju, uspela je da osvoji srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u bacanju kugle. Marijana je bila i u finalu bacanja diska u kojem je osvojila četvrto mjesto. Treba napomenuti da je fenomenalna Marijana i prije dve godine osvojila srebrnu medalju na šampionatu Evrope u italijanskom Grosetu u svojoj omiljenoj disciplini, bacanje kugle.

Za najboljeg trenera u 2018. godini proglasen je trener Marijane Goranović i atletske reprezentacije Crne Gore Veljko Čegar. Sjajni stručnjak je dobio i više nego zaslužen priznanje jer su atletičari briljirali na Evropskom prvenstvu u Berlinu. Marijana Goranović je osvojila srebrnu medalju i četvrto mjesto, Maja Rajković je dva puta bila četvrta na šampionatu Evrope, a Radmilo Baranin je osvojio dva peta mjesta. Podsjećanja radi, Maji Rajković je bronza izmakla u poslednjem krugu, a Radmilo Baranin je bez medalje u istoj disciplini, bacanje koplja, ostao jer koplje nije ostavilo trag na terenu, a imao je hitac za pobjedničko postolje.

Za najuspešnijeg mladog sportistu izabran je stonoteniser Filip Radović koji je prošle godine bio najbolji sportista u izboru Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Sjajni stonoteniser je osvojio zlatne medalje na Masters turniru u Laškom, bronzane medalje na Masters turniru u Bratislavi, stigao je među osam najboljih na Svjetskom prvenstvu u Celju, trenutno je sedmi stonoteniser planete u seniorskoj, a drugi u juniorskoj konkurenciji.

Nagradu za izuzetan sportski rezultat tokom 2018. su dobili: stonoteniserka Slobodanka Gurešić koja je osvojila srebrnu medalju na Univerzitetskim sportskim igrama u portugalskom gradu Koimbri, pomenuta atletičarka Maja Rajković koja je dva puta bila četvrta na Evropskom seniorskom prvenstvu u Berlinu i šahista Predrag Nikač koji je osvojio četvrto mjesto na Svetskom seniorskom prvenstvu za osobe bez i s oštećenjem vida u grčkom Halkidikiju.

S obzirom na to da se bliži 2020, i Paraolimpijske igre u Japanu, jasno da je Crna Gora ima razloga za optimizam i vjeru da će napraviti korak dalje u odnosu na London i Rio. U Londonu je ugled Crne Gore branila Marijana Goranović, u Brazilu Marijana Goranović i sjajni plivač Ilija Tadić, a po svemu sudeći broj učesnika u Japanu će sigurno biti veći.

Izvor: SportKlub.rs

 

 

Na četvrtom sastanku Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore održanom 1. decembra 2018. usvojen je Strateški plan Mreže za period jul 2018 – decembar 2020. Strateški plan se sastoji od četiri problemska područja, swot analize, strateških i operativnih ciljeva i aktivnosti. Prilikom predstavljanja tačke, o kojoj je raspravljano već u maju ukazano je da je potrebno formirati tim za evaluaciju Plana, kao i da je potrebno u januaru 2019. razmotriti eventualne izmjene i dopune Strateškog plana, odnosno vremensko usaglašavanje pojedinih mjera i aktivnosti.

Formiran je i Radni tim za monitoring Strategije za zaštitu od diskriminacije LSI i promociju jednakosti. U okviru ove tačke predstavljene su dvije faze istraživanja o primjeni Strategije za zaštitu od diskriminacije LSI i promociju jednakosti, koje treba da sprovede Radni tim. Terensko istraživanje će  obuhvatiti organizovanje fokus grupa, intervjua, upitnike, a desk istraživanje će obuhvatiti pisanje zahtjeva za slobodan pristup informacija i obradu i analizu prikupljenih podataka, kao i analizu relevantnih propisa i dokumenata ove Strategije.

Na sastanku je dogovorena i struktura koju treba da obuhvati Izvještaj o primjeni Strategije, a ona će se sastojati od tri dijela. U okviru prvog poglavlja biće prikazani rezultati desk i terenskog istraživanja. U drugom poglavlju biće data kratka analiza, odnosno presjek stanja u odnosu na Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom, dok će se u okviru trećeg poglavlja definisati preporuke kako treba da glasi konkretna mjera u Strategiji, odnosno predlog inicijativa za izmjene i dopune, kako bi učinak te mjere na najadekvatniji način, uz odgovarajuće indikatore, mogao biti i praćen, odnosno vrednovan. 

Razmatran je i Nacrt Memoranduma o saradnji između Mreže i dva nadležna ministarstva – MRSS i MLJMP, i dogovoreno da se u narednom periodu dostave Ministarstvima.

Takođe je, predstavljen i pregled realizovanih i nerealizovanih aktivnosti projekta ,,Umreževanjem do boljeg rada za  period decembar 2018. – jul 2019.  i  dogovoreno je ko će biti govornici  na press konferenciji koju Mreža organizuje 3. decembra, povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Pod tačkom razno su i razmatrana tekuća pitanja od opšteg značaja za Mrežu a riječ je o Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom, i nedavnim konkursima za podršku projektima NVO, posebno problematičan i sporan je zahtjev za licenciranje usluga u zajednici. 

Sastanak je organizovan u sklopu aktivnosti projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore sprovodi u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kroz program EIDHR.

Sastanku je prisustvovalo 7 predstavnika članica Mreže, konsultantkinja UMHCG- a, Marina Vujačić, i fasilitatorka Lidija Knežević.

Pripremila: Nada Boškovuć 

 

Opština Budva sačinila je nacrt Odluke o organizaciji i načinu obavljanja taksi djelatnosti.

Odlukom je propisano da taksi prevoznik koji obavlja auto – taksi prevoz s 20 i više vozila, dužan je da obezbijedi najmanje 5 odsto vozila od ukupnog broja vozila kojim obavlja prevoz, opremljena platformom za olakšan ulazak i izlazak osoba s invaliditetom, kao i opremom za njihov bezbjedan prevoz.

Vozilo kojim se obavlja taksi prevoz pored uslova propisanih Pravilnikom o posebnim uslovima za vozila kojima se obavlja javni prevoz u drumskom saobraćaju i prevoz za sopstvene potrebe („Sl. list CG“, broj 09/15) mora ispunjavati tehničko eksploatacione i estetske uslove utvrđene Zakonom, podzakonskim aktima i ovom Odlukom i to:

-         da je registrovano u Budvi, sa posebnim registarskim oznakama „BD-TX…;

-         da je vozilo čisto i uredno bez fizičkih oštećenja;

-         da je vozilo bijele boje;

-         da pravno lice ili preduzetnik posjeduje ugovor (polisu) za osiguranje putnika od posljedica nesrećnog slučaja za svako vozilo kojim se obavlja taksi prevoz;

-         da posjeduje važeći šestomjesečni tehnički karton;

-         da ima ispravan protivpožarni aparat kome nije istekao rok upotrebe;

-         da je mehanizam za upravljanje smješten na lijevoj strani vozila;

-         da vozilo ima svijetleću oznaku „taksi” (taxi), čija su slova obojena plavom bojom na bijeloj podlozi, pravougaonog oblika i da sadrži evidencioni broj izvoda licence i grb Opštine;

-         da posjeduje taksimetar sa tri tarifne periode u skladu sa Pravilnikom o obrascu cjenovnika usluga u auto-taksi prevozu koji je donijelo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, a cjenovnik mora biti ovjeren od strane Sekretarijata za privredu na osnovu Uvjerenja koje izdaje Zavod za metrologiju Crne Gore;
da posjeduje ispravan klima uređaj;

-         da vozilo posjeduje istaknut propisan broj auto taksi vozila.

Izgled i veličinu oznake “taksi” propisuje Sekretarijat za komunalno stambene poslove. Taksi vozila moraju ispunjavati fabrički ekološki standard EURO 5 što se dokazuje Potvrdom proizvođača koja sadrži tehničke podatke o vozilu.

Na bočnim stranama taksi vozila kojim prevoznik obavlja javni prevoz putnika, mora biti ispisan naziv i sjedište prevoznika, na način utvrđen propisom Ministarstva.

Izvor: CDM portal 

utorak, 04 decembar 2018 18:55

Zaštitnik: Poboljšati položaj OSI

Osobe s invaliditetom jedna su od najranjivijih kategorija društva, koja se suočava s brojnim problemima i preprekama u ostvarivanju prava i jednakosti.

Povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da su ove osobe izložene diskriminatornom tretmanu zbog nepristupačnog fizičkog okruženja, informacija, komunikacija i javnog saobraćaja, neadekvatne politike zapošljavanja, manjka usluga servisa podrške kao i nedovoljne primjene instituta afirmativne akcije i razumnog prilagođavanja.

Stoga, kako ocjenjuje Zaštitnik, uprkos zajedničkim naporima nadležnih organa i organizacija civilnog društva u ovoj oblasti mora se više i efikasnije raditi kako bi OSI mogle na kvalitetan način da zadovolje sve zdravstvene, obrazovne, socijalne i druge potrebe.

“Iako je uspostavljen dobar zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom, ovu oblast karakteriše nepotpuna primjena propisa, a zabrinjava činjenica da u budžetu nema jasnih i prepoznatljivih linija za sprovođenje zakona, politika i programa za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, te posebno za primjenu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom”, navodi se u saopštenju Zaštitnika. Akcioni plan za prilagođavanje 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. do sada je rezultirao prilagođavanjem samo pet objekata.

Nadalje, Zaštitnik navodi da još uvijek nije uspostavljena jedinstvena baza o osobama s invaliditetom, a one same često trpe posljedice diskriminacije u odnosu na vrstu oštećenja ili invaliditeta, stepen oštećenja, vrijeme i uzrok nastanka, godine starosti i svrhu za koju se utvrđuje invaliditet. Nepostojanje akta o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji prepoznaju uporedni pravni sistemi, nerijetko predstavlja prepreku u ostvarivanju prava u svim područjima društvenog života u kojima se ona priznaju na temelju nalaza i mišljenja tijela za vještačenje.

“Neupitna je i potreba mijenjanja propisa kojima se utvrđuje potpuno ili djelimično oduzimanje poslovne sposobnosti na neodređeno vrijeme i zamijeniti ga modelom koji neće prepoznavati potpuno lišenje poslovne sposobnosti, niti lišenje na neodređeno vrijeme, već razvijati model odlučivanja uz podršku”, navodi Zaštitnik.

Osobama s invaliditetom još uvijek nije omogućeno da efektivno učestvuju u postupcima pred organima javne vlasti, pa usljed nepristupačnog fizičkog okruženja i nepristupačnih informacija i komunikacija (Brajevo pismo, tumačenje znakovnog jezika, alternativni načini komunikacije, lako čitljivi formati) bivaju uskraćeni da učestvuju u postupku u punom kapacitetu stranke. Zaštitnik u svojim izvještajima ukazuje i na mali broj pokrenutih sudskih postupaka za zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom, što ukazuje na moguću nedovoljnu informisanost o pravima i raspoloživim mehanizmina zaštite.

Posebno zabrinjava podatak iz Strategije za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti u Crnoj Gori da blizu 60% osoba s invaliditetom živi na granici siromaštva ili ispod nje, što govori da ova populacija spada u najsiromašnije i najmarginalizovanije društvene grupe, podsjeća Zaštitnik. Pored navedenih problema, iz organizacija osoba s invaliditetom ukazuju i da ne mogu da ostvare većinu usluga podrške za život u zajednici, kakve su personalna asistencija, pomoć u kući, tumačenje i prevođenje na znakovni jezik i druge usluge koje doprinose deinstitucionalizaciji i samostalnom životu.

U posljednjem izvještaju o radu Zaštitnik je dao više preporuka za unapređenje stanja:

-- Da se usvoji strategija pristupačnosti i akcioni plan sa efikasnim mehanizmom za praćenje, indikatorima i razumnim vremenskim rokovima za uklanjanje arhitektonskih barijera;

-- Da se ulože dodatni napori na obezbjeđenju ne samo pristupačnosti objekata i površina u javnoj upotrebi, već pristupačnosti javnog prevoza, informacija i komunikacija radi potpunog uključivanja u život zajednice;

-- Da se primijeni koncept razumnog prilagođavanja i univerzalnog dizajna u skladu sa Konvencijom UN-a o pravima osoba sa invaliditetom i propišu efikasne i odvraćajuće sankcije za nepoštovanje zakonskih obaveza; -

- Da se obezbijedi održivo finansiranje i jednaka dostupnost servisa podrške osobama sa invaliditetom radi unapređenja kvaliteta života i sprječavanja institucionalnog “zbrinjavanja”;

-- Da se u potpunosti usklade propisi sa Konvencijom UN-a o pravima osoba sa invaliditetom i postojeći režim stavljanja pod starateljstvo zamijeniti modelom odlučivanja uz podršku;

- Da se donese akt o ustanovljavanju jedinstvenog tijela vještačenja kojim bi se propisao način utvrđivanja mentalnih, intelektualnih, senzornih oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti i nivoa potpore preostale radne sposobnosti osoba sa invaliditetom i uspostavi jedinstvena (centralna) baza podataka o osobama sa invaliditetom;

-- Da se podaci o osobama sa invaliditetom prikupljaju i strukturiraju prema pripadnosti polu (žene), godinama starosti, vrsti oštećenja, porodičnoj situaciji i mjestu prebivališta;

-- Da se nastaviti sa podizanjem svijesti u cilju ohrabrenja osoba sa invaliditetom da prijave svaki oblik diskriminacije, uznemiravanja i nasilja.

 

Iako je ovaj datum prilika za skretanje pažnje na probleme i izazove sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, Zaštitnik poziva javnost da briga za najranjivije sugrađane ne bude samo dio obaveza nadležnih, već svakodnevan odnos podrške, uključivanja i razumijevanja, zaključuje se u saopštenju.

 

Izvor. Zaštitnik.co.me

 

Direktor Uprave policije Veselin Veljović održao je danas sastanak s udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom (OSI) na kojem je ocijenjeno da je saradnja policije i organizacija koje se bave zaštitom prava OSI sadržajna i kvalitetna u kontinuitetu.

Direktor Veljović je izrazio zadovoljstvo sastankom, koji je povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom inicirala Uprava policije, i kazao da policija u radu i djelovanju poštuje prava osoba s invaliditetom, da pruža podršku djelovanju organizacija koje se bave zaštitom prava OSI i da ostaje otvorena za inicijative za buduće zajedničke aktivnosti koje su na bilo koji način u nadležnosti Uprave policije a koje će doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu osoba s invaliditetom. 

Uprava policije je u prethodnom periodu imala značajne aktivnosti koje su realizovane zajedno s udruženjima koja se bave zaštitom prava OSI. Među tim aktivnostima izdvojene su obuke za policijske službenike za senzibilnu komunikaciju i postupanje s OSI koje je Uprava policije sprovodila zajedno sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), kao i akcije koje je Uprava policije realizovala zajedno sa Komunalnom policijom i UMHCG u cilju adekvatnije zaštite OSI u saobraćaju i obezbjeđenja njihovog prava da nesmetano koriste parking mjesta označene za OSI. Zaključeno je da će se s ovim aktivnostima nastaviti, u interesu obezbjeđivanja što boljih uslova za primjenu prava osoba s invaliditetom.

IPA Sekcija Crna Gora, koja je crnogorski organak Međunarodne policijske asocijacije koja okuplja aktivne i penzionisane policijske službenike, u kontinuitetu sprovodi, kao i podržava, aktivnosti koje se bave pravima OSI. Policijski službenici angažovani u ovoj sekciji su do sada sproveli niz humanitarnih i društvenih aktivnosti od značaja za porodice službenika MUP i Uprave policije, kojih ima 55, a koje imaju djecu sa invaliditetom. 

 

Izvor: http://www.mup.gov.me/upravapolicije/vijesti/194336/Saradnja-Uprave-policije-i-udruzenja-koja-se-bave-zastitom-prava-osoba-sa-invaliditetom-kvalitetna-policija-otvorena-za-buduce-z.html

ponedeljak, 03 decembar 2018 16:20

Prepreka je mnogo, iako je uveliko 21. vijek  

Ujedinjene nacije su 1992. godine proglasile 3. decembar Međunarodni danom OSI, koji se od tada obilježava širom svijeta, pa i u Crnoj Gori. Procjenjuje se da osobe s invaliditetom čine oko 10 odsto svjetske populacije.

Nije poznat njihov tačan broj u Crnoj Gori jer država nikad nije formirala registar OSI.

 

Nije mogao da upiše željenu srednju školu, ni fakultet. Prvi posao mu je propao zbog propusta biroa rada, svakodnevno se suočava s problemima pristupačnosti pa, opet, Blagoje Šturanović (22) iz Nikšića kaže da nikada nije odustao od sebe.

Blagoje je korisnik invalidskih kolica. Želio je da studira informacione tehnologije, ali je ostao u rodnom gradu i upisao sociologiju.

“Morao sam da se prilagodim".

Prilagođavanje u izboru studija, donijelo je nova zgrada Filozofskog je djelimično pristupačna, u vrijeme upisa fakulteta nije imao automobil, pa nije mogao ni da prisustvuje predavanjima, redovno izlazi na kolokvijume i ispite tokom jeseni i zime. Neprilagođenost većine obrazovnih ustanova smatra najvećim problemom u obrazovanju osoba s invaliditetom (OSI). 

"U 21. vijeku nepostojanje obične pristupne rampe, lifta, literature na Brajevom pismu, asistenta u nastavi, taktilnih površina... tjera OSI da dignu ruke od sebe i svog života". Kad ne mogu da se obrazuju, dodaje Blagoje, za OSI to znači da će imati probleme i u zapošljavanju, a biti bez posla znači da je skoro nemoguće živjeti samostalan život.

Ističe da je mnogo prepreka sa kojima se OSI u Crnoj Gori suočavaju svakodnevno. Nekima je uskraćeno liječenje, socijalna primanja su mala, međugradski i gradski prevoz takođe nije prilagođen. Zbog loše pristupačnosti, dodaje Nikšićanin, neke OSI ne mogu otići u banku, poštu, market, dom zdravlja, policiju, biro rada..., pa nerijetko drugi završavaju njihove obaveze.

"U manjini smo, pa kako da se smatramo manje bitnim. Sve nam to uveliko otežava i tjera da se povučemo u svoje kuće. I pomen invaliditeta otežava dobijanje posla u okruženju punom predrasuda... Nisam uspio da dobijem rješenje o stepenu invalidnosti sa Biroa rada, radi njihove neodgovornosti i propusta. Od tada tražim poslove u privatnom sektoru".

Blagoje danas radi kao dizajner u firmi "Oganj".

Iako završava sociologiju, i dalje se interesuje za programiranje i stalno prati dešavanja na polju informacionih tehnologija.

Druži se, rado izlazi...

U duši sam revolucionar, uvijek odstupam od pravila i radim sve stvari kao i 'normalni' samo na drugačiji, možda čak i kreativniji način. Nije mi sve uvijek išlo po planu, ali većini i ne ide. Nebitno koji se fakultet završi, koji vam je posao, gdje živite".

Blagoje je uvjeren da je za OSI najvažnije da prihvate sebe, da se edukuju i socijalizuju.

OSI moraju biti aktivnije. Država neće sama reći da, vama je potrebna podrška. To moraju da urade same OSI i tako senzibilišeš u okruženje. Najvažniji su upornost, istrajnost i zdravo razmišljanje. Promjena dolazi od samih osoba s invaliditetom.

 

Cerebralna paraliza je donijela velika oštećenja motorike Bjelopoljcu Samiru Guberiniću.

Ali, da su granice tek u glavi, a ne negdje drugo, znao je i prije tridesetak godina, kada je u Podgorici završio pravo. Uslijedili su poslovi kao pripravnik je radio u Višem sudu u Bijelom Polju, dugo bio zaposlen u Dnevnom centra Tisa. Danas je izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom u rodnom gradu.

Aktivista sam u pokretu OSI od srednjoškolskih dana, kada sam upoznao osobe koje su na mene ostavile dubok utisak i koje su me motivisale da budem aktivan u daljem životu. Sada se bavim i digitalnim dizajnom, učim intenzivno. Udruženje je otvorilo radionicu digitalne štampe i polako izlazimo na tržište.

U braku je 14 godina i sa Erminom, koja je njegova velika podrška, ima četvoro djece. Nijednom ne kaže da su ga kolica i paraliza omeli u obavljanju roditeljskih obaveza. Kao izazov, jedino navodi dodatnu odgovornost, koju su promjene sistema vrijednosti donijele današnjem društvu.

Bijelo Polje je, kaže, puno barijera za OSI, ali tvrdi da su one velike samo u glavama ljudi.

 

Nikšićanka Anđela Miličić živi sa roditeljima, ali priželjkuje samostalnost.

“Tako ću imati slobodu izbora i donošenja odluka".

Anđelin invaliditet je posljedica cerebralne paralize.

Kao i njen sugrađanin Blagoje, ona je željela da studira u Podgorici, ali u to vrijeme nije bila spremna da živi sama, pa je upisala Filozofski fakultet.

Tada nisam znala da li je to pravi izbor za mene, trebalo mi je vremena da se naviknem na novu sredinu i prevaziđem nesigurnost koju sam imala".

Nije korisnica kolica, ali su odlasci na predavanja bili malo teži jer fakultet u to vrijeme nije imao lift, morala je da ide stepenicama, pa joj je trebalo malo više vremena da dođe na predavanja.

Pošto sporije pišem, trebalo mi je i mnogo više vremena da uradim pismeno kolokvijum ili ispit, dodaje ona i hvali podršku većine profesora.

Na Filozofskom je i završila i specijalističke studije, nakon čega je, iste godine, 2015, počela da odrađuje pripravnički u Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG). Posao je značio i svakodnevna putovanja autobusom do Podgorice i nazad.

Komentari su bili različiti, bilo je i pozitivnih i negativnih, čemu nisam pridavala značaja, jer sam zaposlenjem u UMHCG dobila mogućnost da steknem iskustvo i da se više informišem o pravima OSI i shvatim koliko je važan samostalni život".

Po završetku pripravničkog, Anđela je nastavila da radi u UMHCG, čime je,kako kaže, postala samopouzdanija i više motivisana za dalji napredak.

Sada ne radi i živi sa roditeljima, ali priželjkuje samostalan život.

 

Milijana osvaja medalje u Stonom tenisu

Milijana Ćirković iz Podgorice ima obostrano iščašenje kukova, skoliozu kičme i Ehler Danlossindrom (elastičnost vezivnih tkiva). Bolovi, iščašenja, povrede... ništa je, kako kaže, i dok je bila dijete nije zaustavilo u želji da više bude na igralištu nego kući. Uvijek sam željela da se bavim nekim sportom. Mislila sam da je to nemoguće, a danas aktivno treniram stonitenis u klasi.

Već četiri godine igra za Stonoteniski klub OSI Luča iz Podgorice, članica je i reprezentacije. Učestvovala je na brojnim takmičenjima, donijela mnogo medalja. Neka priznanja je posebno raduju. U maju prošle godine u Bugarskoj sam bila druga, nakon što sam u petom setu, u finalu, izgubila 12:10. Dobila sam pehar za najatraktivnijeg igrača na turniru.

Ove godine, Milijana se već okitila medaljama u Bugarskoj, Makedoniji, Beogradu, Nišu i rodnoj Podgorici. Posljednju u nizu, zlatnu, osvojila je u prošlu subotu, na Desetom prvenstvu Crne Gore. Ova je godina bila uspješna, nadam se da će sljedeća biti ista, jer me u njoj čekaju još jača takmičenja.

Radno je angažovana u Udruženju paraplegičara Podgorica, ali kaže da je to najčešće putem projekata. Nada se konkretnijem i stalnom poslu. To bi mi omogućilo sigurniju budućnost.

Milijana piše i blog i samouka je šnajderica, pa sebi sašije neki komad odjeće i napravi nakit...

 

Izvor: DN VIjesti i portal Vijesti

http://www.vijesti.me/vijesti/danas-je-dan-osi-ogranicenja-ima-ali-su-najveca-ona-u-glavama-1014931

 

 

Strana 13 od 29

Back to top