Podgorica, PR pres servis – Država mora istinski i suštinski da podržava organizacije osoba s invalidtetom (OSI) kako bi na adekvatan način one mogle da zagovaraju prava OSI i prate sprovođenje Konvencije na nacionalnom nivou, poručeno je na Konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić je na Konferenciji o definisanju statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom (OOSI), ukazala da osim što Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom u okviru dva člana govori o reprezentativnosti, ona obuhvata značajna pitanja poput obaveze i načina države da uključi osobe s invaliditetom i njihove predstavničke organizacije u procesima donošenja odluka, zatim propisuje obavezu države da definiše status organizacija osoba s invaliditetom, i niz drugih propisa i pitanja kojima bi se unaprijedio položaj OSI.

Poručuje da je obaveza države i da sprovodi treninge i obuke, odnosno da podiže i jača kapacitete OSI i drugih koji rade u OOSI kako bi oni na adekvatan način mogli zagovarati svoja prava i pratiti sprovođenje Konvencije na nacionalnom nivou. 

„To ne znači da mi tražimo povlašćen položaj i bilo kakve prednosti u odnosu na druge NVO, niti finansijska sredstva samo zato što smo OSI, već tražimo da imamo jednake mogućnosti i da u skladu s tim zagovaramo i radimo na daljem unaprjeđenju politika i praksi u oblasti ljudskih prava OSI”, istakla je Vujačić.

Prema njenim riječima, to znači da „tražimo da ne budemo plijen za druge NVO koje nemaju iskustva, niti često adekvatan pristup prema OSI i koje različite konkurse, posebno ministarstava, vide kao odličnu priliku da dobiju projekat iako sami nijesu OSI, iako u upravljačkim strukturama nemaju OSI, nemaju ni zaposlene OSI, niti korisnike usluga koji su OSI”.

Vujačić je, u ime svoje organizacije, pozvala državu da sistemski, sistematično, planski i kontinuirano uklanja sve vrste prepreka i istinski i suštinski podržava OOSI i OSI u njima, kao i druge OSI koje se na različite načine i u različitim oblastima bave ljudskim pravima, politikom, umjetnošću, sportom i drugim oblastima života i rada. 

„Zato nikada, ni kada imamo dovoljan broj projekata i značajna sredstva, nećemo prestati da prozivamo, da ukazujemo i da kritikujemo državu i strukture vlasti, ne zbog toga što nekome mislimo loše, ali imamo pravo, uz argumente, da o nečemu mislimo loše i da želimo bolje i drugačije”, zaključila je Vujačić.

Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović rekao je da uprkos određenom napretku koji je ostvaren tokom prethodnih godina, još uvijek se ne može reći da je crnogorsko društvo u punom smislu inkluzivno prema OSI.

„OSI se i dalje srijeću sa raznim preprekama kako bi postale ravnopravne u društvu, počev od fizičkih koje sprečavju i najjednostavnije kretanje po brojnim gradovima, do onih prepreka u našoj svijesti koje im priječe put da se integrišu u društvo“, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, među brojnim izazovima nameće se izostanak politika kojima se ispunjavaju obaveze da se OSI obezbijedi djelotvorno učestvovanje u procesima donošenja odluka, što se postiže kroz reprezentativnost OOSI.

„Reprezentativnost OOSI je ključno pitanje, ne samo sa aspekta finansiranja organizacija i njihove održivosti u tom smislu, već i sa aspekta osiguranja da se čuje autentičan glas OSI, što je osnovni preduslov da njihove potrebe budu adekvatno zadovoljene“, rekao je Đukanović.

Savjetnica za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama u Crnoj Gori Anjet Lanting kazala je da, prema Opštem komentaru 7 Komiteta, organizacije osoba s invaliditetom treba da raspolažu odgovarajućim sredstvima kako bi mogle učestvovati u nezavisnim okvirima za praćenje i osigurati da su ispunjeni zahtjevi razumnog prilagođavanja i pristupačnosti za njihovo članstvo.

Istakla je i da države potpisnice treba da donesu pravne i regulatorne okvire i postupke kojima garantuju potpuno i ravnopravno učestvovanje osoba s invaliditetom, preko njihovih reprezentativnih organizacija. 

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević pozvao je sve nevladine organizacije osoba s invalidtetom da kandiduju svog predstavnika za Savjet organa državne uprave i nevladinih organizacija.

„Pozivam ih da zajedno radimo na uklanjanju tih barijera jer sam mišljenja da samo kroz članstvo u takvim tijelima možete najbolje predstavljati teme koje su jako bitne za vaš način funkcionisanja“, rekao je Janjušević i dodao da taj resor ostaje otvoren za svaki vid i oblik saradnje.

Tokom Panela „Definisanje statusa reprezentativnosti organizacija osoba s invaliditetom“ su prezentovani prijedlozi odredbi Nacrta zakona o statusu i finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i Inicijative, koju je uz Nacrt, tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uputio Savez slijepih Crne Gore.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović rekao je da je nužno regulisati status osoba s invalidtetom i obezbijediti njihovo adekvatno predstavljanje.

On je ukazao da je u zadnjih nekoliko godina, otkada je aktuelni sistem finasiranja, jako malo sredstava ide reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom.

Podsjetio je i da je u nekadašnjem Savjetu za brigu o pravima OSI bila izabrana osoba koja nema nikakve veza s organizacijama OSI, niti je osoba s invaliditetom.

„Nama je jako bilo važno da budemo u tom Savjetu, ne zbog toga da bi sjedjeli sa nekim državnim funkcionerom, nego da artikulišemo potrebe OSI“, istakao je Macanović.

Kao problem ističe to što najveći dio sredstava koja su budžetom predviđena idu organizacijama koje su u prednosti u odnosu na organizacije OSI.

„Ako uzmete i analizirate odluke svih ministarstava, koja vrše raspodjelu sredstva koje su namijenjene za projekte OSI, lako ćete vidjeti da ogroman procenat sredstava ne ide OOSI. To je dovelo da toga da su mnoge lokalne organizacije pred gašenjem“, istakao je Macanović.

Generalni sekretar Vlade Boris Marić je govorio o kriterijumima koje treba da se uzmu u obzir kada je u pitanju definisanje reprezentativnost organizacija OSI.

On je rekao i da incijativa Saveza slijepih Crne Gore treba da se razradi kroz zakonsko rješenje, kroz novi zakon ili u nekom drugom normativnom rješenju.

„Incijativu treba uputiti Generalnom sekretarijatu Vlade i naša je obaveza da pronađemo nadležnosti u domenu državne uprave, a zatim formiramo Radnu grupu koja bi radila na ovom zahtjevu“, pojasnio je Marić.

Poručuje da bi trebalo razvijati fondove za konsultacije koji bi imali apsolutnu dostupnost i koji bi unaprjeđivali demokratske procese.

„Takođe bi trebalo uvesti indikatore kojima ocjenjujemo domene i efekte određenih projekata i preispitati određene postojeće fondove kako bi imali potpuno pravednu priču“, dodao je Marić.

Načelnica Direkcije za zaštitu rizičnih grupa u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Budimirka Đukanović rekla je da svaki vid djelovanja i svaki zahtjev koji dolaze iz organizacija, ipak, nađu mjesto u društvu i poboljšaju i unaprijede položaj OSI.

„Na svima nama je da se stvore zakonske pretpostavke, a samim tim i finasijska sredstva za unaprjeđene ukupnih  prava i položaja OSI. Neophodno je utvrditi rad državnih organa i zato je ovo jedan od načina kako bi se ova priča otvorila u narednom periodu i da se svi odgovorno odnesemo prema ovom zahtjevu“, kazala je Đukanović.

Tokom diskusije, Vujačić je kazala da svi poznaju brojne primjere u kojima OSI ne mogu da upišu školu ili fakultet koji žele ili nemaju jednostavno adekvatno obrazovanje.

„U tom slučaju oni najčešće koriste OOSI da kompezuju to što nijesu dobili u formalnom sistemu obrazovanja. Da ne govorim sada o pristupačnosti i drugim preprekama sa kojima se suočavaju, diskriminacijom u raznim oblastima, institutu poslovne spoobnosti koji i dalje kod nas važi za razliku od brojnih država koje su ga morale mijenjati makar nakon svojih izvještaja koje su podnijele Komitetu UN“, navela je Vujačić.

Napomenula je i da u Crnoj Gori postoji samo jedna samozastupnička  organizacija koja se bavi osobama s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom, što nije dovoljno u odnosu na njihov položaj.

„Država je odgovorna da stvori mehanizme i pretpostavke kroz razvijanje kapaciteta OSI kako bi mogli da govorimo o konkurentnosti koja je važna jer sam rekla i ponavljam da ne tražimo povlašćen položaj jer smo osobe s invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih i  prava i sloboda Milena Krsmanović kazala je, između ostalog, da reprezentativnost mora predstavljati kriterijum učešća OSI u samim organizacijama.

„Koliko god se neke druge organizacije bavile pravima OSI to nije reprezentativno ako se u njima ne čuje glas samih OSI“, istakla je Krsmanović.

Marić je na kraju poručio da je i cilj same države da sve OSI budu potpuno ravnopravne u društvu i da je u tom cilju potrebno raditi na programima obuka službenika za ovu oblast.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) je započelo s pružanjem usluge psihološke podrške za roditelje osoba s invaliditetom i odrasle osobe s invaliditetom u okviru projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! 

U komunikaciji sa korisnicima usluga, posebno roditeljima koji imaju djecu s invaliditetom, pokazalo se, nažalost, da roditelji ostaju bez podrške tokom odrastanja njihovog djeteta, djeluju neosnaženo, nemotivisano, i bezvoljno da uključuju djecu u redovne aktivnosti, kako na polju formalnog obrazovanja, tako i na polju neformalnog obrazovanja. Ovo sve utiče najviše na dijete,  formiranje njegove ličnosti, na donošenje odluka tokom odrastanja, zatim na prihvatanje invaliditeta, uklapanje u društvenu zajednicu, komunikaciju sa drugim ljudima, izbore, uticaj negativnih komentara od strane sredine na invaliditet i na osnaživanje ličnosti.

Zbog svega navedenog smatramo da je ovakav vid podrške od izuzetnog značaja kako za djecu tako i za roditelje u cilju njihovog individualnog razvoja i osamostaljivanja jer su česti slučajevi gdje zaštitnička nastrojenost roditelja bude prepreka za osamostaljivanje osoba s invaliditetom.

Psihološka podrška će se pružati u vidu individualnih seansi koje će doprinjeti samorealizaciji i povećanju samopouzdanja roditelja osoba s invaliditetom i odraslih osoba s invaliditetom.

Ovo je jedna od aktivnosti projekta Samostalno – aktivno – odgovorno! koji je podržan od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti zaštita lica sa invaliditetom za 2022.

Pripremila: Anđela Miličić

Šest  talentovanih umjetnica i umjetnika iz zemalja regiona boravilo je u Crnoj Gori sedam dana. Rezultat njihovog boravka je impozanatan broj umjetničkih djela koji je nastao u tako kratkom periodu. Umjetnice i umjetnici su bili jako puno inspirisani Crnom Gorom, njenom kulturnom baštinom i istorijskim nasljeđem. 

Naime, preko 20 umjetničkih djela nastalo je u toku Rezidencijalnog programa razmjene umjetnika s invaliditetom, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). U toku raznih aktivnosti koje su učesnice i učesnici imali tih dana uspjeli su obići i vidjeti mnoštvo umjetničkih djela, naučiti i čuti o istoriji i o kulturi Crne Gore.

Tako su na Cetinju obišli Narodni muzej Crne Gore: istorijsku i umjetničku postavku i Muzej Kralja Nikole. Takođe, praćeni s dvijema predstavnicama UMHCG obišli su i posjetili Fakultet likovnih umjetnosti i vidjeli mnoštvo studentskih radova. Pored Cetinja obišli su i Bar, zbog svoje očuvanosti istorijskog i kulturnog stvaralaštva, te reprezantacije različitosti kultura i njihovih uticaja. Oni su imali priliku da posjete i obiđu Stari grad Bar, i u povratku da isprate drugi dan jubilarne 20. Maslinijade, koja se održavala u periodu 27. - 29. januara 2023. u Starom Baru. Naravno, neizostavan dio Bara je Dvorac Kralja Nikole. Dvorac se prvi put pominje u Glasu Crnogorca iz 1885.  pa se stoga ova godina smatra i godinom njegove izgradnje, koja se dovodi u vezu s imenom tadašnjeg dvorskog arhitekte Josipa Sladea. Pravo ime dvorca je Vila Topolica, koje mu je dao Petar Karađorđević, po gradu Topoli iz Srbije, odakle Petar i dolazi. Unutar Dvorca je moguće obići i prostorije u kojima je boravio kralj Nikola sa suprugom, djecom i prijateljima. U Podgorici su obišli Sahat kulu koja je važan istorijski simbol Podgorice i najljepši primjer arhitekture preostale iz turskog razdoblja. Renovirana je tokom 2017. a svojom visinom od 16 metara i danas dominira prostorom Stare Varoši. Vidjeli su postavke koje su u tom periodu bile izložene u Galeriji Centar, a obišli su i  Galeriju Risto Stijović. Takođe, obišli su i JU Muzeji i galerije Podgorice. Stalna izložbena postavka Muzeja je koncipirana u četiri tematske oblasti koje zajedno daju jednu cjelinu sa sadržajnom i kompleksnom muzeološkom impresijom na višemilenijumske istorijske procese, a u okviru Moderne galerije sakupljena su i izložena djela koja na najbolji način ilustruju razvoj modere umjetnosti, kao i najznačajnije umjetničke pravce i uticaje koji su se desili u crnogorskoj umjetnosti u drugoj polovini XX vijeka.

U postavci Moderne galerije se nalaze djela Petra Lubarde, Mila Milunovića, Dada Đurića, kao i velikog broja drugih značajnih predstavnika crnogorske moderne umjetnosti. U toku boravka u Podgorici učesnici su prisustvovali radionici koju je za njih pripremila izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, na kojoj je obrađena tema: Modeli pristupa invaliditetu, kao i Grupi samopodrške koju je vodila psihološkinja Dragana Đokić, zatim su odgledali dvije predstave: Bladi mun koja je bila prikazana u Crnogorskom narodnom pozorištu, i Romano Dikhilo, satiričnu pozorišnu predstavu o položaju Roma u Crnoj Gori, koja je bila na repertoarau JU KIC “Budo Tomović“. U toku boravka, umjetnice i umjetnici su preostalo vrijeme koristili za rad na svojim djelima koja su 2. februara 2023. prikazana široj publici na Regionalnoj konferenciji o učešću OSI u kulturnom životu, organizovanoj u okviru istog projekta.

Više detalja o samoj Konferenciji možete naći na linku: https://bit.ly/3XZ38hB

Aktivnosti su dio projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate inclusion) koji Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) realizuje u partnerstvu s Udruženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosne i Hercegovine uz finansijsku podršku Fonda za Zapadni Balkan.

Pripremila: Anđelija Savić, koordinatorka projekta

Video performans Tanje Đurić, nastao u toku Programa razmjene umjetinika s invaliditetom. Art performans je isključivo ideja umjetnice, a u čijoj relizaciji su učestvovali svi umjetnici, učesnici Programa razmjene, kao i dio tima UMHCG. Tema performansa su različite EMOCIJE, i oslikavanje istih na način na koji ih učesnici vide, osjećaju i doživljavaju.

Tanja Đurić je dramska i audio-vizuelna umjetnica, performerka, profesorka filozofije i aktivistkinja. Masterirala je fiozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a trenutno završava drugi master program akademskih studija - Primenjeno pozorište na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu.

Kroz pozorište istražuje pokret, glas, odnos različitih tijela u prostoru, kao i mogućnosti i različita značenja sopstvenog tijela sa fizičkim invaliditetom na sceni. 

U poslednjih pet godina sve više radi predstave fizičkog teatra i savremenog plesa u saradnji sa svojim suprugom.

U Crnoj Gori osobama s invaliditetom je neophodno olakšiti pristup objektima i otkloniti barijere koje ih sprečavaju da samostalno i sa lakoćom ostvaruju svoja prava, poručeno je na konferenciji Udruženja paraplegičara Podgorica i Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, koja je organizovana u okviru projekta Crna Gora i OSI pristupačnost za sve.

Projekat sprovodi Udruženje paraplegičara Podgorica u partnerstvu sa Savezom. Projekat je finansijski podržan od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za 2021.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Milijana Ćirković, kazala je da projekat Crna Gora i OSI pristupačnost za sve ima za cilj da doprinese većem poštovanju prava lica s invaliditetom u oblasti pristupačnosti, kao i povećanju svijesti cjelokupne javnosti o važnosti zaštite od diskriminacije u pomenutoj oblasti.

„Pristupačnost je jedna od glavnih tema, i ako je nemamo lica s invaliditetom nemaju slobodu kretanja i uskraćeno im je osnovno pravo, pravo na život“, rekla je Ćirković.

Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Jelena Raičević, rekla je da su ovim projektom definisani svi ciljevi koji su bili zacrtani u oblasti pristupačnosti objekata u javnoj upravi.

Poručuje da je glavni cilj ukupno poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom.

„Za to su nam potrebni podaci, jer u Crnoj Gori nemamo bazu podataka lica s invaliditetom“, istakla je Raičević.

Ona je napomenula da postoje objekti i javnoj upravi koji treba da su pristupačni, to su prije svega, objekti zdravstva, prosvjete, kulture, kao i objekti Pošte Crne Gore.

„U saradnji sa Udruženjem paraplegičara Podgorica i Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore dogovorili smo da se uradi analiza objekata Pošte. Sa podacima sa kojima Minisitarstvo već raspolaže i podacima koji su prikupljeni tokom realizacije projekta imaćemo jednu kvalitetnu bazu podataka o pristupačnim objektima“, rekla je Raičević.

Napominje da je bitno da ti podaci budu javni i tačni.

Predstavnica Pošte Crne Gore, Vesna Goljević Novović, podsjetila da su im iz Udruženja prezentirali rezultate i zaključke koje su prikupili tokom obilska poslovnica Pošte.

„Imamo iskreno opredeljenje da svima omogućimo prilaz u svim poslovnicima. Ovo je proces koji nećemo završti odmah i ove godine, ali ćemo svakako svake godine povećavati broj poslovnica koje će biti prilagođene osobama s invaliditetom“, poručila je Goljević Novović.

Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović, predstavio je analize Pristupačnost objekata u vlasništvu Pošte Crne Gore sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom i Pristupačnost objekata u vlasništvu Glavnog grada Podgorica sa aspekta korišćenja od strane lica s invaliditetom.

On je, između ostalog, pojasnio način prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica s invaliditetom.

Prema Zakonskoj regulativi Pošta Crne Gore bi trebalo da ima sledeće elemente pristupačnosti: ulazni prostor, hodnik, šalter ili pult,oglasni pano i orjentacioni plan za kretanje u objektu kao i ukoliko je potrebno i elemente pristupačnosti za savladavanje visinskih razlika i to: rampu, stepenište, lift, vertikalno-podiznu platformu i kosu podiznu sklopivu platformu.

Takođe u toku prezentacije, predstavio je i nedostatke u oblasti pristupačnosti poštanskih objekata Crne Gore koje je potrebno u narednom periodu otkloniti.

Prema riječima Bašanovića, 11 lokalnih samouprava je uradilo rampe na 16 objekata koje koriste.

On je rekao da je glavni cilj da postave objekte na google mapi. Tokom realizacije projekta na google mapi su postavljena 52 objekta Pošta Crne Gore, 13 objekata Podgorice, kao i 21 objekta sa teritorije Crne Gore, te se trenutno na google mapi nalazi oko 600 objekata koji imaju određene elemente pristupačnosti.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Analitika

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) organizuje Regionalnu konferenciju o učešću OSI u kulturnom životu u četvrtak, 2. februara 2023, s početkom u 12.00 časova, u hotelu Aurel u Podgorici. Prenos Konferencije će biti omogućen i preko Fejsbuk stranice UMHCG.

Konferencija se organizuje sa ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse o učešću OSI u kulturnom životu. Na Konferenciji će biti prikazana umjetnička djela koja su nastala u toku Programa rezidencijalne razmjene umjetnika s invaliditetom. Na Konferenciji će govoriti Marina Vujačić izvršna direktorica UMHCG, Petar Kovačević, načelnik Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, Kristina Ćetković, programska direktorica NVO 35 mm i Anisa Đokić, akademska vajarka i učesnica Programa rezidencijalne razmjene umjetnika s invaliditetom.

Konferencija je završna aktivnost projekta Inkluzija umjetnika (ARTiculate Inclusion) koji ima za cilj da doprinese povećanju nivoa učešća osoba s invaliditetom u kulturnom životu zemalja Zapadnog Balkana, a koji UMHCG realizuje u partnerstvu s Udruženjem Art mreža iz Srbije i Udruženjem građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Bosne i Hercegovine. Projekat je finansijski podržan od strane Fonda za Zapadni Balkan.

Ovim putem pozivamo medije da isprate događaj, kao i sve zainteresovane umjetnike s invaliditetom, zatim sve zainteresovane građanke i građane da se prijave za učešće na pomenutoj Konferenciji.

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069385981, 067801761 ili 020265650.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža besplatno pravno savjetovalište i besplatnu pravnu pomoć za osobe s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i besplatne pravne pomoći osobama s invaliditetom i članicama i članovima njihovih porodica. 

Cilj pružanja usluga besplatnog pravnog savjetovališta je da se osobe s invaliditetom podstaknu na aktivnije zalaganje svojih prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu.

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) osobe s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i sl). S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatske kancelarije Terzić-Živković) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije OSI, članica i članova njihovih porodica.

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije ŽSI i članova njihovih porodica.

Besplatno pravno savjetovalište pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Podgorica, PR pres servis – Državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom (OSI), uključujući temu reprezentativnosti organizacija OSI koje se nalaze u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak, ocijenjeno je na Forumu o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom, uključujući temu reprezentativnosti organizacija, koja je definisana Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

„Postoje jasne smjernice šta sve države treba da urade kako bi zakonski definisale reprezentativnost organizacija OSI i tako napravile razliku između njih i organizacija civilnog društva“, rekla je Vujačić.

Prema njenim riječima, UMHCG godinama govori o reprezentativnosti, ali bez „suštinskog razumijevanja za značaj ove teme“.

„U Crnoj Gori se vjerujr da mi tražimo povlašćen položaj za OSI, ali samo zato što ljudi nemaju dovoljno informacija i znanja, zašto su organizacije OSI u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak“, istakla je Vujačić.

Kako je dodala, organizacije za OSI često nemaju izjednačene kapacitete sa drugim organizacijima i ne mogu biti konkurentne, posebno ne u društvu gdje se projektno finansiraju.

„Zakon o NVO definiše obavezu države da finansira njihove projekte i programe. Međutim, Crna Gora nije to shvatila kao važno pitanje da bi pružala suštinsku podršku radu NVO“, napomenula je Vujačić.

Prema njenim riječima, 41. Vlada Crne Gore je izabrala Savjet za brigu OSI u kojem je bio imenovan predstavnik NVO sektora „koji se makar javno ne deklariše kao OSI, nije iz organizacije OSI, niti je ta organizacija imala dovoljno islustva, kao ni on“.

„To tijelo nije profunkicionisalo i mislim da nije ni šteta. Zahtjevi mojih kolega, koji su bili izabrani u Savjetu, su bili da ne žele da učestvuju u njegovom radu dok Vlada na drugačiji način primijeni Konvenciju“, kazala je Vujačić.

Ona je podsjetila da je 42. Vlada bila objavila listu kandidata u kojoj su bili ispoštovani svi predlozi, ali  tijelo opet nije uspostavljeno.

„Mi ga i dalje nemamo, iako stalno slušamo kritike od međunarodnih organizacija i Evropske komisije“, rekla je Vujačić.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da je NVO sektor u Crnj Gori odavno preuzeo ključnu ulogu u zaštiti prava marginalizovanih grupa.

„Al, i što je sigurno razlog za zabrinutost da ta praznina u smislu izostanka i rada nadležnih instutucija, ostaje konstata i danas“, ocijenila je Uljarević.

Svi su, kako je istakla, svjesni toga da puno ostvarenje prava OSI zavisi od stavova koje građani imaju prema njima.

„Naglasila bih i da je zapošljavanje ključno u postizanju samostalnosti OSI i samostalnog života, čemu je preduslov finansijska nezavisnost“, kazala je Uljarević.

Poručuje da svi treba budu svijesni da je neophdno uložiti puno napora u zagovarnju dobrih rješenja kod nadležnih institucija.

„To je iscrpljujuće i mukotrpno, ali opet vrijedi ako se natj način može unaprijediti život makar jedne osobe. U tom procesu treba da budemo udruženi kao civilni sektor jer mnogo više možemo postići zajedno i ako pritisci na nadležne oragne iz više tačaka“ zaključila je Uljarević.

Službenik za podršku razvoja politika i slobodu kretanja Evropske mreže za samostalni život Kamil Goungor rekao je da je činjenica da u Crnoj Gori postoje slični problemi kao i u drugim evropskim državama, kada su u pitanju prava OSI.

„Ono što svi treba da razumiju jeste da mi samo tražimo ljudska prava, a ne posebna prava. Mi tražimo prava koja pripadaju svima“, poručio je Goungor.

Kako je ocijenio, ovaj Forum ima značaj, ne samo  za Crnu Goru, nego za cjelokupni region. 

„Drago mi je i da mogu da konstatujem da se u reginu ulaže puno truda i rada na zakonima koja regulišu prava OSI“, istakao je Goungor.

Kada je riječ o uključivanju organizacija OSI, on smatra da je neophodna uključenost svih kako bi došlo do nekih željenih promjena.

Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat P(O)(S)tupc(I)ma do pravde OSI, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa svijesti o pravima OSI i smanjenju stepena diskriminacije OSI na teritoriji Crne Gore.

Planirani specifični ciljevi ovog projekta su: povećanje stepena informisanosti i znanja OSI i članova njihovih porodica o temeljnim pravima i slobodama OSI i mehanizmima zaštite od diskriminacije po osnovu invalidnosti povećanje informisanosti zaposlenih u pravosudnim organima, tužilaštvu, organima policije i inspekcijskim organima o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, povećanje motivisanosti OSI za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije, kao i povećanje stepena informisanosti studenata o korišćenju adekvatne terminologije u oblasti ljudskih prava OSI.

Projekat uključuje: organizovanje tri seminara o pristupu pravdi i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, s akcentom na razumne i proceduralne adaptacije; orgaizovanje treninga o parničnom postupku i menizmima zaštite od diskriminacije OSI; pružanje besplatnog pravnog savjetovališta za OSI i članove nihovih porodica; organizovanje radionice za studente novinarstva o izvještavanju baziranom na modelu pristupa invaliditetu zasnovanom na ljudskim pravima OSI; kontinuirano sprovođenje medijske kampanje; potpisivanje memoranduma o saradnji s FPN, Pravnim fakultetom UCG i UDG, kao i izradu džepnog priručnika na temu modela pristupa invaliditetu.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom (OSI), žene s invaliditetom, djeca s invaliditetom, članovi porodice OSI, sudstvo, tužilaštvo, organi policije, inspekcijski organi, studenti s invaliditetom i studenti bez invaliditeta sa Pravnog fakulteta, Fakulteta politčkih nauka, Univerziteta Donja Gorica i ostalih privatnih fakulteta u okviru kojih postoji smjer žurnalistika/novinarstvo.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2022. Realizacija projekta traje devet mjeseci počev od 29. decembra 2022, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 23.988,00€.

Majkel Ungar je doktor nauka, koji stoji iza brojnih naslova knjiga o roditeljstvu, djeci i pobuni protiv psihologije masa. Nedavno je na poznatom portalu Psihologija danas (Psychology today) objavio zašto je jedne Nove godine svom malom sinu poklonio – praznu kutiju.

Kada je njegov sin imao tri godine on mu je kupovao toliko poklona da nisu mogli da stanu ispod jelke. Ujedno je osjećao pritisak da je u obavezi da mu kupuje i kupuje. Takođe je znao da će hrpa poklona biti prvo što će ugledati kada dječakovi baka i djeda dođu.

Prethodne Nove godine bio je u nedoumici i odlučio je da se suprotstavi napadu materijalizma, popusta i pretjerane kupovine stvari koje će biti zanimljive tri nedelje. Lutajući po šoping molu, i tražeći poklone u samom uglu ugledao je, jedva primjetan, savršen poklon za svog dječaka. Riječ je o ogromnoj bijeloj kutiji od frižidera.

Kutiju je vezao za krov auta i dovezao kući. Umotao je u papir od novina i stavio veliku crvenu mašnu na njega. Kupio je komplet markera koji se skidaju vodom i stavio ga pod jelku koja je bila veličine umotane kutije.

Istakao je da nema ništa protiv poklona ali je smatrao da je njegovom sinu bio potreban razvitak, mentalni, fizički i razvitak motorike i kreativnosti. Trebao mu je poklon koji će ga učiniti aktivnim i orijentisanim ka kreirativnosti i rešavanju problema.

„Što sam više razmišljao o tome šta će moj sin zapravo vrednovati, manje sam želeo da mu uzmem najnoviji hit Crnog petka“, rekao je on. Njegov sin je bio zaprepašćen džinovskim poklonom i radosno je pojurio ka istom.

Kutija je prošla mnogo izmjena, navodi Majkel. Prvo je bila kuća sa isječenim vratima, u koju je puzeći mogao da se uvuče. Zatim je iznutra ispunjena novim crtežima i postala je svemirski brod. Kasnije je postala krov utvrđenja pod kojim je spavao. Na kraju, kada se kućica raspala, dječak je napravio tobogan sa kauča.

Kutija je završila u kanti ali je Majkel naučio svog sina važnu životnu lekciju. Danas priča da je ponosan jer je sinu pokazao da nije sve u novcu, da u svemu postoji prostor za kreativnost i da je važno da bude socijalan i svjestran.

U današnjem svijetu sve se vrti oko velikih proizvođača i oglašivača. Sve je koncipirano tako da vam izvuče svaki dinar iz džepa. U toj priči niko ne misli šta djeci zaista treba. Odnosno da im trebaju neke osnovne stvari koje trebaju svakom biću kao što su samostalnost i fizička aktivnost. Dijete treba da živi u svom zamku, ne u zamku koji je neko drugi odredio za njega.

Vratimo se na kutiju i pustimo djecu da samostalno kreiraju okruženje u kojem žele da provode vrijeme. Nadajmo se da će isto učiniti i sa pravim svijetom jednoga dana. Stvoriti sebi bolje mjesto za život.

Izvor: Zelena učionica

Pripremila: Anđela Miličić