Depresija je kompleksno psihološko stanje koje pogađa milione ljudi u svijetu, a osim emocionalnih poteškoća, može izazvati i brojne fizičke probleme. Dok se depresija često prepoznaje po simptomima poput tuge, gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti, ili osjećaj bespomoćnosti, važno je razumjeti da njeni učinci nadilaze samo mentalno zdravlje. Tijelo i um su neraskidivo povezani, a depresija može imati ozbiljne posljedice na fizičko zdravlje osobe.

1. Hronična bol

Jedan od često zanemarenih simptoma depresije jest pojava Hronične boli. Osobe koje pate od depresije često prijavljuju bolove u leđima, vratu, zglobovima ili glavobolje.

Istraživanja sugerišu da depresija može smanjiti prag boli, zbog čega bol postaje intenzivnija i teže podnošljiva. Ovo stanje se dodatno komplikuje kada osobe izbjegavaju potražiti ljekarsku pomoć, vjerujući da su njihove fizičke tegobe rezultat isključivo psiholoških problema.

2. Problemi s probavnim traktom

Depresija može uticati na probavni trakt, što se često manifestuj kroz simptome poput bolova u želucu, mučnine, zatvora ili dijareje. Ovo je povezano s takozvanom osovinom crijevo – mozak, koja predstavlja složenu vezu između našeg probavnog trakta i središnjeg živčanog sistema. Hormoni stresa, poput kortizola, koji su česti kod depresivnih stanja, mogu narušiti normalno funkcioniranje probave i pridonijeti razvoju sindroma iritabilnog crijeva (IBS).

3. Kardiovaskularni problemi

Depresija je povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Osobe koje pate od depresije često imaju povišen nivo stresa, što može dovesti do povišenog krvnog pritiska i ubrzanog rada srca. Takođe, depresija može uzrokovati nezdrave navike poput pušenja, loše prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, što dodatno povećava rizik od srčanog udara ili moždanog udara. Upalni procesi u tijelu, koji su često prisutni kod depresivnih osoba, dodatno opterećuju srce i krvne žile.

4. Problemi sa spavanjem

Jedna od najčešćih simptoma depresije je poremećaj spavanja, koji se može manifestovati kao nesanica pretjerano spavanje ili loš kvalitet sna. Nedostatak sna ima štetne posljedice na cjelokupno zdravlje, uključujući oslabljeni imunitet, probleme s pamćenjem i koncentracijom, te povećani rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije. Osim toga, poremećaji spavanja dodatno pogoršavaju simptome depresije, stvarajući zatvoreni krug iz kojeg je teško izaći.

5. Slabljenje imunološkog sustava

Depresija negativno utiče na imunološki sustav, što čini tijelo podložnijim infekcijama i bolestima. Hronični stres, koji često prati depresiju, uzrokuje oslobađanje hormona koji mogu suzbiti imunološki odgovor. Kao rezultat toga, osobe koje pate od depresije mogu češće obolijevati od prehlada, gripe i drugih bolesti, kao i sporije se oporavljati.

6. Gubitak energije i fizička iscrpljenost

Depresija često dovodi do osjećaja umora i manjka energije, čak i nakon dovoljno sna. Ovaj simptom može biti toliko intezivan da osobe imaju poteškoća s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, poput odlaska na posao ili kućnih poslova. Fizička iscrpljenost često je povezana s hormonalnim neravnotežama i hroničnim stresom, što dodatno pogoršava stanje.

7. Promjene u tjelesnoj težini

Depresija može uticati na apetit, što dovodi do naglog gubitka ili dobijanja kilograma. Neki ljudi gube interes za hranu, dok drugi traže utjehu u nezdravim namirnicama, poput slatkiša ili brze hrane. Ove promjene u prehrambrenim navikama mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje, uključujući povećani rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i metaboličkog sindroma.

8. Hormonska neravnoteža

Depresija može izazvati promjene u razini hormona, poput kortizola, serotonina i dopamina. Ove promjene ne utiču samo na raspoloženju već i na fiziološke funkcije poput metabolizma, krvnog tlaka i reakcije na stres. Hormonska neravnoteža može takođe pridonijeti pojavu drugih bolesti, poput problema sa štitnjačom ili dijabetesa.

Depresija nije samo mentalno stanje; to je sveobuhvtani poremećaj koji može duboko uticati na tijelo. Razumijevanje fizičkih posljedica depresije ključno je za njezino pravovremeno prepoznavanje i liječenje. Ako se simptomi deprsije prepoznaju rano i ako se pristupi holističkom liječenju koje obuhvata i mentalno i fizičko zdravlje, moguće je smanjiti njezine štetne učinke i poboljšati kvalitet života. Stoga je važno da osobe koje osjećaju simptome depresije potraže stručnu pomoć i ne zanemaruju signale koje im šalje tijelo.

Izvor: Odmorimozak

Pripremila: Dajana Vuković

Neophodno je hitno povećati broj školskih psihologa i socijalnih radnika, a centre za socijalni rad treba hitno reformisati i to tako da se voditelji slučaja ne bave drugim zadacima, već da budu u potpunosti posvećeni podršci porodici ili pojedincu.

Ne treba spuštati granicu krivične odgovornosti maloljetnika, a država se mora pobrinuti da pronađe alternativna rješenja za maloljetne prestupnike, poput rada u zajednici.

Tokom posjete podgoričkom vrtiću šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikelea Servadeia začudilo je da tu ustanovu pohađaju samo djeca romske i egipćanske populacije. U drugom je od roditelja i vaspitača saznao sa čim se sve susrijeću djeca sa smetnjama u razvoju.

U Dječjem domu Mladost upoznao je djecu žrtve nasilja, mališane koji su tu godinama, a imaju porodice.

To je veoma zabrinjavajuće, jer se ovoj djeci uskraćuje njihovo osnovno pravo da odrastaju u sigurnom porodičnom okruženju ispunjenom ljubavlju, poručio je Servadei.

On je u intervjuu Vijestima kazao da društvo mora da usvoji princip nulte tolerancije kad je u pitanju nasilje nad djecom i vršnjačko nasilje i upozorio na to da Vlada Crne Gore hitno mora da opredijeli veća ulaganja u inicijative koje osiguravaju da svako dijete u odrasta u sigurnom okruženju.

Servadei je stava da ne treba spuštati granicu krivične odgovornosti maloljetnika, a da se država mora pobrinuti da pronađe altnernativna rješenja za maloljetne prestupnike, poput rada u zajednici.

Crna Gora mora hitno da poveća broj školskih psihologa i socijalnih radnika. Centre za socijalni rad treba hitno reformisati i to tako da se voditelji slučaja ne bave drugim zadacima i da budu u potpunosti posvećeni podršci porodici ili pojedincu, poručuje Servadei.

Koji su ključni izazovi u pogledu zaštite djece i njihovih prava s kojima se suočava Crna Gora?

Borba protiv siromaštva i nasilja, kao i osiguravanje pristupa kvalitetnom inkluzivnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, danas su ključna pitanja u vezi s pravima djeteta u Crnoj Gori. Ovi izazovi posebno su izraženi kod najugroženije djece, poput djece koja žive u siromaštvu ili na ivici siromaštva, djece sa smetnjama u razvoju, djece bez roditeljskog staranja, djevojčica i dječaka iz manjinskih grupa, naročito iz romske i egipćanske zajednice.

Za UNICEF, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak finansijskih sredstava. Ono označava i nedostatak mogućnosti da svako dijete u potpunosti uživa svoja prava. Djeca iz siromašnih porodica često ostaju uskraćena za školu, zdravstvenu zaštitu i ključne usluge socijalne i dječje zaštite. Alarmantno je da većina romske i egipćanske djece u Crnoj Gori odrasta u siromaštvu.

Prilikom nedavne posjete jednoj predškolskoj ustanovi u Podgorici, začudilo me je da nju pohađaju samo djeca iz romske i egipćanske zajednice. Ovo treba hitno promijeniti i uvesti svuda inkluzivne predškolske grupe koje pružaju kvalitetno obrazovanje svakom djetetu. Inkluzivne grupe u kontekstu ranog obrazovanja od koristi su svakom djetetu i pomažu u izgradnji inkluzivnog društva, koje prihvata različitosti kao bogatstvo.

Važno je napomenuti da se čak i djeca iz porodica s visokim primanjima mogu suočavati sa siromaštvom, ako im nisu dostupni kvalitetni servisi podrške poput toga da, primjera radi, njihova škola ne nudi kvalitetno obrazovanje ili da u blizini njihovih domova nema kvalitetnih umjetničkih ili sportskih programa za djecu i mlade, da ne mogu dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu ili usluge podrške mentalnom zdravlju. U takvim okolnostima i ova djeca će biti uskraćena za ključne prilike da uče, razvijaju se i ostvare svoje potencijale.

Djeca sa smetnjama u razvoju suočavaju se s posebnim izazovima. Mnogi od njih ne dobijaju podršku u ranom uzrastu koja im je prijeko potrebna niti imaju adekvatan pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. U nekim slučajevima, porodice moraju da prevale dug put kako bi pristupile osnovnim uslugama. Prilikom jedne od mojih nedavnih posjeta jednoj predškolskoj ustanovi u Podgorici, od roditelja i vaspitača sam čuo kako se svakodnevno suočavaju s brojnim poteškoćama. Bez trajne i posvećene podrške, djeca sa smetnjama u razvoju često ne mogu da ostvare svoj puni potencijal, što ograničava njihove mogućnosti za ispunjen život.

Slično tome, uticaj nasilja na djecu, bez obzira na to da li su direktne žrtve ili mu svjedoče, može imati razorne posljedice i takođe je jedna od dimenzija siromaštva djece. Bez adekvatne podrške, ova iskustva mogu ograničiti sposobnost djece da uživaju u srećnom i zdravom odrastanju.

U Dječjem domu u Bijeloj upoznao sam djecu sa smetnjama u razvoju, ali i djecu iz romske i egipćanske zajednice i djecu koja su doživjela nasilje u porodici. Među djecom koja trenutno borave u ovoj ustanovi, mnogo je onih koju su tu već godinama, iako većina ima članove porodice. To je veoma zabrinjavajuće, jer se ovoj djeci uskraćuje njihovo osnovno pravo da odrastaju u sigurnom porodičnom okruženju ispunjenom ljubavlju. Decenije istraživanja ukazuju na to da odrastanje u ustanovama može negativno uticati na razvoj djeteta i ostaviti trajne posljedice na njegovo mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje.

Kako bismo riješili ova pitanja, moramo zajedno raditi na stvaranju inkluzivnih sistema koji svakom djetetu u Crnoj Gori pružaju šansu da ostvari sva prava i potencijale. Crna Gora je na dobrom putu u pogledu pristupanja EU i izradila je ključne reforme. Riječ je o državi koja se, u novembru na Svjetski dan djeteta, kroz Poziv na akciju, još jednom obavezala na poštovanje prava djeteta, a UNICEF ostaje spreman da podrži ove obaveze u cilju unapređenja stanja prava sve djece.

Kako gledate na problem vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori? Da li je vidljiviji s obzirom na to je naša država mala? Na osnovu vašeg dosadašnjeg životnog iskustva, ali i na Vašeg rada ovdje, koji su, prema vašem mišljenju, uzroci vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori? Da li se društvena stvarnost odražava na odnose među djecom, u kojoj mjeri i na koji način?

UNICEF se vodi politikom nulte tolerancije za bilo koji oblik nasilja nad djecom i smatra da svako društvo treba da slijedi isti princip. Iako je vršnjačko nasilje globalni problem, u manjim zemljama ono može izazvati dodatnu stigmu za žrtve, koje onda često oklijevaju da prijave nasilje i zatraže pomoć.

Da bi se utvrdili i analizirali ključni uzroci vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori neophodno je sprovesti istraživanje na osnovu čijih nalaza se mogu razvijati i procjenjivati intervencije koje će se baviti uklanjanjem ovih uzroka.

Možemo pretpostaviti da su i ovdje, kao i u mnogim drugim zemljama, glavni uzroci društvene norme i stereotipi, porodični problemi i slučajevi nasilja u porodici. Društveni mediji i uticaj vršnjaka dodatno pogoršavaju probleme, zbog čega je razvijanje komunikacionih i vještina mirnog rješavanja sukoba kod djece od suštinskog značaja.

Društvene norme i porodična dinamika ponekad mogu dovesti do toga da se agresivno ponašanje normalizuje ili da se relativizuje ozbiljnost vršnjačkog nasilja. Ovo često dovodi do nedovoljno efikasne reakcije kada se nasilje dogodi. Štaviše, manje zemlje se češće suočavaju s ograničenim pristupom uslugama mentalnog zdravlja i psiho-socijalne podrške, obrazovnim programima i inicijativama na nivou lokalne zajednice za prevenciju nasilja. Kvalitet i dostupnost ovih usluga od presudne su važnosti.

Rješenje leži u sveobuhvatnom pristupu koji kombinuje obrazovanje, aktivno uključivanje lokalne zajednice i intervencije podrške za djecu i porodice kako bi se nasilje spriječilo i kako bi se efikasno reagovalo kada se ono dogodi. Djeca uče na osnovu onoga što vide i doživljavaju svakog dana. Kao odrasli, imamo obavezu da dajemo pozitivne primjere - u domovima, školama, medijima, politici, sportu i umjetnosti.

UNICEF aktivno sarađuje sa nacionalnim i lokalnim vlastima na sprovođenju programa Brižne porodice, koji pomaže prevenciju nasilja dajući roditeljima šansu da ovladaju tehnikama nenasilne discipline djece i da svakodnevno budu dobar uzor djeci kroz konstruktivnu komunikaciju i ponašanje. UNICEF je podržao i primjenu programa Moje vrline i vrijednosti, koji učenicima pomaže da razvijaju socio-emocionalne vještine, kao što su empatija, tolerancija, timski rad i druge, koje čine osnovu za mirno rješavanje sukoba i građanski aktivizam. Ovaj program se trenutno sprovodi u polovini svih osnovnih i srednjih škola koje pohađa više od 40.000 učenika.

Iako je postignut napredak, hitno su potrebna veća ulaganja Vlade i zajednice kako bi se ove inicijative proširile i osiguralo da svako dijete u Crnoj Gori odrasta u sigurnom okruženju. UNICEF je takođe spreman da podrži Vladu, a naročito Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo sporta i mladih u sprovođenju Nacionalnog plana za borbu protiv vršnjačkog nasilja kojeg je nedavno usvojio Savjet za prava djeteta.

Smatrate li da je snižavanje starosne granice za krivičnu odgovornost dobro rješenje?

UNICEF preporučuje da Crna Gora zadrži postojeću starosnu granicu za krivičnu odgovornost. Prema trenutnim zakonskim odredbama, djeca s navršenih 14 godina mogu biti krivično odgovorna, što je u skladu s preporukama UN Komiteta za prava djeteta. Umjesto snižavanja starosne granice, UNICEF preporučuje da se akcenat stavi na efikasnije programe koji djeluju preventivno i pomažu djeci da izbjegnu sukob sa zakonom, kao i na razvijanje vaspitnih mjera koje podržavaju uspješnu rehabilitaciju i reintegraciju maloljetnika koji se nađu u sukobu sa zakonom.

Istraživanja pokazuju da klasični sudski postupci i smještanje djece u ustanove zatvorenog ili poluzatvorenog tipa, u većini slučajeva ne sprečavaju djecu da ponovo počine krivična djela. Djeca zaslužuju drugu šansu zbog uzrasta, psiho-socijalnog razvoja i progresivne sposobnosti razumijevanja posljedica svog ponašanja. Zato međunarodni standardi pozivaju države da teže korišćenju alternativnih mjera umjesto kaznenih.

Alternative sudskom postupku za maloljetne prestupnike, kao što su angažman i rad u zajednici i medijacija, koje su uz podršku UNICEF -a i EU uvedene u okviru reforme maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori, mogu pomoći djeci da usvoje nova, konstuktivnija ponašanja, rehabilituju se i smanje šanse da ponovo prekrše zakon, ali i pomoći žrtvama da prevaziđu traumu. Ovakav pristup takođe čini da pravosudni sistem bude učinkovitiji, jer omogućava pravovremeniji odgovor i smanjuje broj sudskih predmeta.

Da li je Crnoj Gori potrebno više specijalizovanog osoblja - socijalnih radnika, psihologa i pedagoga, koji mogu da prepoznaju, preventiraju i upravljaju rizicima?

Crna Gora mora hitno da poveća broj školskih psihologa i socijalnih radnika. Trenutno je u svim predškolskim, osnovnim i srednjim školama zaposleno svega 76 psihologa, čija je podrška neophodna za stvaranje sigurnog i podsticajnog školskog okruženja. Nastavnici takođe moraju biti osnaženi da pruže holističku podršku djeci. Zbog toga je neophodna izmjena normativa koji regulišu zapošljavanje školskih psihologa, ali i socijalnih radnika, što je među mjerama predviđenih novom Strategijom reforme sistema obrazovanja i Strategijom razvoja sistema socijalne i dječje zastite.

Takođe, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. ukazuju na to da Crna Gora ima skoro duplo manje stručnih radnika zapošljenih u oblasti mentalnog zdravlja nego prije 10 godina.

Kad je riječ o socijalnim radnicima, UNICEF-ova analiza iz 2018, pokazala je da je Crnoj Gori neophodno još najmanje 50 socijalnih radnika da bi se obezbijedilo efikasno upravljanje slučajevima. Što je još važnije, centre za socijalni rad treba hitno reformisati i to tako da se voditelji slučaja ne bave drugim zadacima i da budu u potpunosti posvećeni podršci porodici/pojedincu.

UNICEF je sarađivao sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije na izradi nove četvorogodišnje strategije usmjerene na prevenciju nasilja nad djecom i zaštitu njihove dobrobiti. Ova strategija obuhvata nekoliko bitnih mjera, kao što su povećanje broja socijalnih radnika i uspostavljanje neophodnih službi podrške kako bi se porodicama pomoglo da prebrode krizu, izbjegnu nasilje i dobiju adekvatnu podršku ako do nasilja ipak dođe.

UNICEF čestita Vladi na tome što je upravo usvojila ovu strategiju. Da bi ona bila uspješno realizovana, strategija mora biti adekvatno finansirana sredstvima iz državnog i lokalnih budžeta. Ulaganjem u povećanje broja stručnih radnika koji bi pružali podršku djeci i porodicama, prvenstveno psihologa i socijalnih radnika, Crna Gora može stvoriti sigurnije okruženje za sve djevojčice i dječake.

Želje za 2025: Da se ostvari sve predviđeno Pozivom na akciju

Šta želite djeci u Crnoj Gori u 2025. godini?

Tokom 2025. godine, UNICEF će nastaviti da bude kredibilan partner vladinih institucija i civilnog društva kako bi se osiguralo da prava djeteta budu u samom središtu procesa pristupanja EU i razvoja Crne Gore.

Vlada Crne Gore i UNICEF su, obilježavajući Svjetski dan djeteta u novembru 2024, izradili Poziv na akciju koji uključuje bitne korake koje treba preduzeti za djecu u Crnoj Gori naredne godine. Stoga je najbolja stvar koju mogu poželjeti djeci da se ovaj Poziv na akciju u potpunosti realizuje i da se za to opredijele neophodni resursi. Što to konkretno znači?

Prvo, Crna Gora bi trebalo da sprovede novo Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece i žena (MICS7) kako bi prikupila najnovije međunarodno uporedive podatke. Ovi nalazi su ključni za razvoj relevantnih politika za djecu koje su ostvarljive u lokalnom kontekstu, kao i za njihovo učinkovito sprovođenje i praćenje.

Drugo, Savjet za prava djeteta bi trebalo da podijeli sve podatke o djeci i statusu primjene preporuka o pravima djeteta na jednom mjestu putem interneta, na jednoj platformi, kako bi se olakšalo praćenje napretka i institucije pozvale na odgovornost.

Treće, Crna Gora treba da uvede budžetiranje u skladu s pravima djece kako bi osigurala da ona budu adekvatno prepoznata u državnom budžetu i da se u djecu ulaže u najvećem mogućem obimu. Preporučujemo da se počne od obezbjeđivanja adekvatnih sredstava za djecu u budžetima ministarstava zaduženih za prosvjetu, socijalnu i dječju zaštitu, zdravlje i sport i mlade.

Konačno, nacionalne i lokalne vlasti treba da uspostave svrsishodne platforme za učinkovito partnerstvo i rad sa djecom i adolescentima, i da se prema njima odnose kao nosiocima prava i promjena, te da razvijaju programe koji pomažu u osiguravanju jednakih prava i mogućnosti za sve djevojčice i dječake. To podrazumijeva i da Crna Gora primjenjuje i operacionalizuje EU mehanizme podrške EU za djecu, kao što je Garancija za djecu, koja je od suštinskog značaja za rješavanje problema siromaštva i nejednakosti.

Izvor: Vijesti

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 

Projektom će se doprinijeti unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom kroz razvoj vaninstitucionalnih usluga koje doprinose njihovom samostalnom životu.

Takođe, želi se unaprijediti kvalitet usluga podrške za život u zajednici kroz analizu postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira na nacionalnom i međunarodnom nivou u oblasti socijalne i dječje zaštite.

Aktivnosti projekta usmjerene su na osobe s invaliditetom, mlade s invaliditetom, žene i djevojke s invaliditetom, djecu s invaliditetom, te članove i članice porodica osoba s invaliditetom. Osim toga, projektom će biti obuhvaćeni/e stručni/e radnici/e, stručni/e saradnici/e i saradnici/e, studenti/kinje s invaliditetom i studenti/kinje i bez invaliditeta, građani/ke, organizacije osoba s invaliditetom, Fakultet političkih nauka, mediji, predstavnici/e institucija i organa na lokalnom i nacionalnom nivou, Vlada, te društvo u cjelini.

Projekat SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! realizuje se u okviru Javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, raspisanog od strane ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, aktuelnog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Realizacija projekta će trajati 12 mjeseci, počev od 30. decembra 2024.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatnu pravnu pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica. 

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravne pomoći djeci i roditeljima s invaliditetom, i članovima/cama njihovih porodica, a sve u cilju prevencije, prepoznavanja i reagovanja na nasilje, kao i ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite. Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti zaštite od nasilja i socijalne i dječje zaštite, odnosno društvene brige o djeci i mladima. Krajnji cilj, u slučaju interesovanja stranaka, je da se posredstvom advokatskog tima pokreću postupci pred organima, uključujući i oni pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i drugo).

U cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) svakodnevno će se pružati podrška roditeljima s invaliditetom, roditeljima i/li starateljima djece s invaliditetom, djeci i mladima s invaliditetom.

Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz obavezno prethodno zakazivanje, zatim putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).  

Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža usluge  prilagođene emocionalne i pravne podrške, odnosno individualno savjetovanje za žene i djevojčice s invaliditetom žrtve nasilja i članove/ce njihovih  porodica.

Besplatna pravna pomoć i psiho-socijalna podrška pruža se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak).

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta žene s invaliditetom, i članovi/ce njihovih porodica imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima u oblasti zaštite od nasilja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci) što će rezultirati prepoznavanju, zaštiti i sprečavanju posljedica nasilja, zlostavljanja i diskriminacije.

 Kada je u pitanju emocionalna podrška, ova aktivnost podrazumijevaće psiho-socijalno individualno savjetovanje žena s invalidtetom, koje će pružati zaposleni/e UMHCG koji/e posjeduju iskustva i stručna znanja u oblasti prava osoba s invaliditetom i zaštite od nasilja. Ovim aktivnostima nastojimo da podignemo nivo samopozdanja i samopoštovanja kod žena s invaliditetom žrtava nasilja.  

Žene i djevojčice s invaliditetom, kao i članovi/ce njihovih porodica, savjete mogu tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz prethodnu najavu dolaska, svakog radnog dana, kao i onlajn posredstvom društvenih mreža: Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h)

Osim toga, komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona:  020/265-650, 069/385-981, 067/801-761.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

U glavnom gradu Austrije predstavljena je proširena verzije Inkluzivnog muzejskog vodiča. U novom izdanju nalazi se ukupno 160 muzeja, što predstavlja povećanje od 30 institucija. To pokazuje koliko ozbiljno domaći muzejski sektor pristupa ovom pitanju. Neki muzeji u Beču već imaju široku ponudu edukativnih programa za osobe sa različitim vrstama invaliditeta, dok drugi mogu trenutno da obezbede samo fizičku pristupačnost za sve posetioce.

Inkluzivni muzejski vodič pokrenut je zbog toga što brojne ponude muzeja nisu dovoljno poznate među specifičnim ciljnim grupama, ističe izdavač Doris Rothauer. Informacije u novom vodiču podeljene su u tri kategorije: fizička pristupačnost, kao što je pristup svim prostorijama muzeja ili taktilnim vodičima, zatim pojednostavljeni sadržaji i informacije (npr. korišćenjem lakšeg jezika, znakovnog jezika, Brajevog pisma ili audio i multimedijalnih vodiča).

Takođe, postoje specijalizovane ponude kao što su vođene ture i radionice za osobe sa oštećenim sluhom, vidom, govorom, učenjem ili drugim intelektualnim smetnjama, kao i za osobe sa demencijom. Onlajn verzija inkluzivnog muzejskog vodiča se stalno ažurira i dostupna je na nemačkom i engleskom jeziku.

Ovaj opsežan rad od 372 strane realizovan je kao saradnja između izdavača medianet, fondacije Essl i Međunarodnog muzeološkog saveta ICOM Austrija.

Izvor: Nedeljnik

Pripremila: Dajana Vuković

Seksizam je i dalje duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu, a često se i ne prepoznaje kao problematičan narativ ili ponašanje, kazao je zaštitnik Siniša Bjeković, navodeći da su zapostavljenost žena i izloženost različitim obllicima nasilja takođe posljedice neadekvatnih reakcija na seksizam.

On je to kazao tokom interaktivne panel diskusije Osnaživanje mladih u borbi protiv seksizma i za rodnu  ravnopravnost, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u kojoj su učestvovali učenici i učenice Srednje stručne škole Ivan Uskoković iz Podgorice.

Prema riječima zaštitnika, seksizam kao vid diskriminacije, gotovo je svakodnevna pojava kojoj su žene izložene na poslu, u institucijama vlasti, na ulici, ali ga najčešće ne prepoznaju.

Posljedice su ponekad pogubne, od istotrijskog lova na vještice, preko trpljenja polnog i svakog drugog nasilja do femicida kao najstrašnije poruke ženama. Zapostavljenost žena i izloženost različitim oblicima nasilja jesu takođe posljedica neadekvatne rekacije na seksizam. To se konkretno odnosi na diskriminatorne prakse, izjave ili radnje zasnovane na polu osobe, koje se javljaju na radnom mjestu, u političkom diskursu, kod javnih istupa uopšte, rekao je Bjeković.

Upozorio je da se ponekad olako zaboravlja da je seksizam duboko ukorijenjen u crnogorskom društvu da je fino upakovan u humor, da ga zapravo smatramo normalnim, a ne bismo trebali ili još gore, da ga uopšte ne prepoznajemo.

Kako je naveo, ako sve počinje sa neverbalnom komunikacijom, transformiše se u verbalni delikt, a nerijetko završava i na tragičan način.

Zaštitnik je saopštio da je cilj probuditi uspavanu savjest, realno procijeniti pobude, prijaviti nadležnim organima i reagovati javno.

 Posebno vi, mladi ljudi, na pragu životnog iskustva, još uvijek ste manje inficirani lošim stvarima u životu, na vrijeme da shvatite da se život ne živi na račun ili na štetu drugih, makar to bila nejednakost koju često ne doživljavamo na taj način. U vama možda nije sva moć odlučivanja, ali vam niko ne može oduzeti pravo da govoreći o ljudskim pravima budete solidarni i empatični prema drugima i drugačijima, zaključio je on.

U drugom dijelu skupa, takozvanom konceptu Žive biblioteke, učestvovala je zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić, koja je o ovoj temi razgovarala sa đacima predstavljajući im iskustva sektora za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodnu ravnopravnost.

Uslijedio je interaktivni kviz, gdje su učenici/e testirali svoje znanje o rodnim stereotipima, pravima i ravnopravnosti. Kviz ih je inspirisao da se suoče sa svojim predrasudama i otvorio prostor za razmišljanje i diskusiju.

Ovaj događaj ukazuje na moć mladih kao nosilaca promjena, dokazujući da njihovi glasovi i akcije mogu stvoriti pravednije, inkluzivnije društvo za sve.

Izvor: Ombudsman

Pripremila: Dajana Vuković

Iz Crvenog krsta su rekli da su invalidska kolica i pomagala dostupna svim pojedincima u Crnoj Gori i to putem lokanih organizacija Crvenog krsta.

Crveni krst Crne Gore dobio je pošiljku od 286 invalidskih kolica koja će biti na raspolaganju svim pojednicima u Crnoj Gori kojima je takva vrsta podrške potrebna, saopšteno je iz te organizacije.

Kazali su da su kolica dobijena u okviru saradnje sa američkom dobrotvornom organizacijom, Crkvom Isusa Hrista Svetaca Posljednjih dana u Crnoj Gori.

Naime, tokom višegodišnje saradnje sa ovom organizacijom, Crveni krst Crne Gore je dobio osam pošiljki invalidskih kolica i pomagala (3.077 komada), od čega je oko 2.200 podijeljeno širom zemlje. Tokom 2024. godine, podijeljeno je 169 invalidskih kolica. Ukupna vrijednost posljednje pošiljke iznosi 36.645 američkih dolara, piše u saopštenju.

Iz Crvenog krsta su dodali da su invalidska kolica i pomagala dostupna svim pojedincima u Crnoj Gori i to putem lokanih organizacija Crvenog krsta.

Organizacije Crvenog krsta na lokalnom nivou u Crnoj Gori imaju obučene volontere i zaposlene koji vrše precizna mjerenja kako bi kolica bila prilagođena svakom korisniku. Na taj način, sve osobe kojima su potreba invalidska kolica u prilici su da dobiju ona koja odgovaraju njihovom stanju, navodi se u saopštenju.

Ovom prilikom pozivamo sve pojedince koji imaju potrebu za invalidskim kolicima da se jave organizaciji Crvenog krsta u svom gradu kako bismo izvršili neophodna mjerenja i prilagođavanja i uručili kolica, te na taj način doprinijeli boljem kvalitetu života osoba sa invalidetom, kazali su iz Crvenog krsta.

Izvor: Vijesti

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, realizuje projekat ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 

Projektom će se doprinijeti osnaživanju djevojčica i žena s invaliditetom, žrtava nasilja, da nasilje prepoznaju i prijave ga, ali će se i omogućiti dostupnije usluge individualnog savjetovanja, i druge usluge u sistemu socijalne zaštite. Ono čemu će se doprinijeti projektom svakako je i unaprjeđivanje institucionalnih mehanizama zaštite djevojčica i žena s invaliditetom, žrtava nasilja. 

Projektne aktivnosti direktno će uključiti djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom koje su (potencijalne) žrtve nasilja, s posebnim akcentom na žene s invaliditetom iz ruralnih i manje razvijenih krajeva Crne Gore, zatim djecu svjedoke/inje nasilja; kako djecu s invaliditetom, tako i djecu čiji su jedan ili oba roditelja osobe s invaliditetom. Osim toga, i projektom će biti obuhvaćene i porodice u kojima žive djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom, organizacije civilnog društva koje su specijalizovane za rad sa žrtvama nasilja, licencirani pružaoci usluga socijalne i dječje zaštite (specijalizovane NVO koje se bave zaštitom od nasilja – tzv. Ženske organizacije, i organizacije osoba s invaliditetom ili organizacije kojima rukovodi žena s invaliditetom). 

Projekat ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom realizuje se u okviru Javnog konkursa: Savjetovanje za djevojke i žene OSI, LGBTQ, Romkinje i Egipćanke žrtve nasilja, raspisanog od strane ranijeg Ministarstva rada i socijalnog staranja, aktuelnog Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Realizacija projekta traje 12 mjeseci, počev od 30. decembra 2024.

Podgorica, (MINA) – Paraolimpijske igre i medalja Filipa Radovića uljepšali su i postavili krunu na sjajan momenat crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom u 2024. godini, kazao je predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić.

On je u intervjuu agenciji MINA rekao da je ponosan na rezultate sportista sa invaliditetom na međunarodnim takmičenjima, navodeći da je Radovićeva medalja u Parizu svrstala Crnu Goru među privilegovanih 85 država svijeta.

Prema njegovim riječima, godinu su uspješnom zaokružili rezultati i stonotenisera Luke Bakića, atletičarke Maje Rajković, strijelca Milana Đinovića, šahiste Predraga Nikača, golbal reprezentacije i ekipe Nikšića.

Posebno sam ponosan na način na koji je ispraćen nastup i dočekana medalja iz Pariza. Čini mi se da nikada nije bio praćen nastup crnogorskih paraolimpijaca kao u Parizu. Medalja je došla u pravom momentu, ne samo u sportskom, nego i u društvenom kontekstu Crne Gore, rekao je Tomić.

On je naglasio da ništa ne može da ujedini i napravi atmosferu solidarnog timskog zajedništva kao dobar sportski rezultat.

Igre u Parizu su u punom smislu pokazale temeljine vrijednosti parolimpizma, rekao je Tomić.

On je pohvalio organizaciju Paraolimpijskih igara, navodeći da je Pariz u inkluzivnom smislu poštovanja različitosti i ravnopravnosti napravio nevjerovatan momenat.

Tomić je podsjetio da crnogorski paraolimpijci u kontinuitetu od 2015. godine osvajaju medalje na najvećim međunarodnim takmičenjima i da su to veliki rezultati, ne samo za paraolimpijski, već crnogorski sport uopšte.

On je ponovio da u Crnoj Gori moraju biti svjesni koliko je teško crnogorskim sportistima da ostvare, a još teže da ponove, rezultat na međunarodnim takmičenjima.

Treba svi kao društvo, a posebno ljudi odgovorni za sistem sporta u Crnoj Gori, da vrednujemo i njegujemo svaki i manji i veći crnogorski sportski rezultat, rekao je Tomić.

On smatra da je sistem sporta u Crnoj Gori na jako niskom nivou, navodeći da se sportski radnici ove i prošle godine raduju nešto značajnijem povećanju budžeta za sport koji je do prije dvije-tri godine iznosio 3,5-4 miliona EUR.

Govorim o ukupnom budžetu koji država izdvaja za crnogorski sport, a koji se raspodjeljuje na Olimpijski i Paraolimpijski komitet i sve nacionalne sportske saveze. To su simbolična sredstva. A koliko je crnogorski sport, ne samo u rezultatskom, nego i u smislu brenda, imena, promocije, donio Crnoj Gori, rekao je Tomić.

On je naglasio da je zadovoljan kako je prepoznat rezultat crnogorskih paraolimpijaca i zakonski pojedinačno vredovan, uz mogućnost da steknu status sportiste sa vrhunskim reprezentacijnim rezultatom.

Prema njegovim riječima, napravila je Crna Gora tu nekoliko ozbiljnih pomaka.

Dobro je što pojedinci imaju mogućnost da to urade, ali ja ću biti srećan onda kada sistenski rješimo pitanje finansiranja crnogorskih sportskih saveza, COK-a i POK-a, da to ne zavisi od godine do godine, od komisije do komisije, od ministra do ministra, rekao je Tomić.

Prvi čovjek crnogorskog paraolimpijskog pokreta poručio je da rezultat Filipa Radovića, crnogorskih rukometašica i vaterpoliista ne može da zavisi od bilo koga.

Iza toga treba da stane država sa sistemskim rješenjima finansiranja crnogorskog sporta, rekao je Tomić.

Govoreći o potencijalnim rješenjima, on je naveo da se neka već naziru kroz izmjene i dopune, a možda čak i pisanje novog Zakona o sportu.

Konkretno je za COK, a nadam se da će biti i za POK, predloženo fiksno procentualno finansiranje dijela sredstava koja se djele namjenski za sufinansiranje programa sportskih asociacija. To je možda prvi korak da sistemski postavimo temelj, da to ne zavisi od atmosfere, raspoloženja, simpatija ili nesimpatija. To je prvi korak koji može država da uradi, rekao je Tomić.

On je kao dobru uvertiru naveo da je nedavno usvojena i Strategija razvoja sporta Crne Gore za period od 2024.do 2028. godine.

U nacrtu te strategije, bio sam razočaran kako je bio pozicioniran POK, ali sam u finalnom rješenju Strategije jako ponosan. Kad smo već napravili taj prvi veliki korak na izradi Strategije, računam da ćemo i sa izmjenama i dopunama Zakona, lakše i iskrenije, to pitanje rješiti i unaprijediti u sportskoj porodici, rekao je Tomić.

On je naglasio da mu je želja da to završe u sportskom krugu, među sobom, a ne da dođu u situaciju da možda amandmanski to za njih urade političari u crnogorskom parlamentu.

Bio bih tužan kada bih morao sa timom Paraolimpiskog komiteta da idem tim putem. Da budem jasan, za našu kuću bar dok sam tu, boriću se do svih zakonskih instanci koje nam omogućuju da unapređujemo prostor u kojem radimo, rekao je Tomić.

On vjeruje da će svoj zakonski status dobiti i treneri sportista sa ostvarenim vrhunskim sportskim rezultatom.

Dobro je što crnogorski sportisti imaju mogućnost da osvajanjem evropske, svjetske i olimpijske, odnosno parolimpijske medalje, u sportovima koji su na programu, olimpijskih i parolimpijskih igrara mogu riješiti svoj status. Moja je želja da to pravo imaju i njihovi treneri, rekao je Tomić.

On se zapitao šta je trener u Crnoj Gori i kolike su zasluge čovjeka koji stvori sportistu i dovede ga do trona.

Tomić je istakao da je mali broj trenera koji bi mogli da riješe taj status.

Jesu li oni teret državi Crnoj Gori. To je toliko mali izdatak, to nije trošak, već investicija i motiv za sve potencijalne trenere da počnu da se bave tim teškim poslom kakav je trenerski u Crnoj Gori. Sa puno neuslova, improvizacija, diskontinuiteta. I vi iz toga napravite šampiona koji je konkurentan među 200 država svijeta. To mora da se vrednuje, rekao je Tomić.

On je naveo primjer da je nedavno čuo predlog da svaki poslanik u Skupštini Crne Gore ima svog savjetnika.

E to nije teret državi Crnoj Gori, a jeste pet-šest trenera koji su mnogo uradili za njenu promociju na najvećoj sceni, rekao je Tomić.

On je podsjetio da je nekada u crnogorskom Zakonu o sportu postojao status i za trenere nacionalnih selekcija u kolektivnim sportovima i da je nekoliko selektora steklo zvanje trenera sportiste za vrhunskim reprezentativnim rezultatom.

Tomić je najavio da bi Crna Gora uskoro na međunarodnoj sceni mogla da dobije i svoje predstavnike u paratekvindou, kao i u još jednom ekipnom sportu košarci u kolicima ili basketu 3×3.

On je kazao da mu je želja da crnogorski pokret konačno otvori svoju priču na Zimskim paraolimpijskim igrama.

Prema njegovim riječima, za razliku od ljetnjih Igara koje su prošlog ljeta u Parizu okupile 186 država svijeta, na zimskim učestvuje svega oko 40.

Adrej Šibalić za sada je jedini naš klasifikovani sportista u parasnoubordu, koji se junački bori sa svim teškoćama i u stručnovom kadru i uslovima. Nadam se da će mu se već poslije Igara u Milanu i Kortini pridružiti Petar Kasom, talentovani alpski skijaš. On još nije dobio međunarnu klasifikaciju, ali je taj sad već izvijestan, rekao je Tomić.

On je najavio da crnogorske sportiste u 2025. godini očekuju nastupi na osam evropskih i svjetskih šampionata.

Stonotenisere Radovića i Bakića u novembru čeka šampionat Evrope u Helsingborgu, iz kojeg su se 2019. godine vratili sa dvije medalje. Strijelac Milan Đinović pucaće na šampionatu Evrope, dok golbaliste očekuje evropsko i svjetsko klupsko prvenstvo i reprezentativni nastup na Evropskom šampionatu A divizije. Šahovska reprezentacija takmičiće se Olimpijadi za osobe bez i sa smetrnjama vida, rekao je Tomić.

Kalendarom su predviđeni i šampionati svijeta u atletici i plivanju.

Učestvovaćemo i na Evropskim igrama mladih parolimpijaca. Brojne obaveze, ali tu smo – spremni. Trebaće nam malo i finansijske podrške, koju crnogorski paralimpijci vrate svojim rezultatima onako kako samo oni znaju, rekao je Tomić.

On je kazao da mu je žao što država nije prepoznala rezultate Predraga Nikača, brenda crnogorskog šaha koji je osvojio sve što se osvojiti može.

Takav čovjek, sa toliko uspjeha u sportu koji je toliko popularan u svijetu, mora imati status vrhunskog sportiste Crne Gore, rekao je Tomić.

Komentarišući odluku da se nakon Igara u Los Anđelesu povuče sa mjesta predsjednika, on je kazao da treba imti mjeru i da je vrijeme da šansu pruži drugima.

Nikada sebe nijesam doživljavao kao predsjednika, već kao dio tima koji je svih ovih godina pravio dobru paraolimpijsku priču. Ponosan sam na ovo što smo uradili kao prodica svih ovih godina, ali i što ćemo uraditi do Los Anđelesa, rekao je Tomić.

Izvor: Mina

Pripremila: Dajana Vuković