četvrtak, 04 april 2024 07:14

Najavljena revolucija stažiranja u EU

Written by

Sve veći značaj plaćenog stažiranja ukazuje na prepoznavanje vrijednosti koju pripravnici donose organizacijama, kao i na važnost pružanja pravedne naknade za njihov doprinos.

Percepcija praktikanata kao jeftine radne snage uskoro bi se mogla promijeniti predloženom inicijativom Evropske komisije (EK) da se osigura pravedna naknada za njihov rad i uspostavi kao standard u cijeloj Evropskoj uniji (EU).

Ta direktiva ima za cilj ispraviti trenutnu situaciju i priznati vrijednost doprinosa praktikanata. Iako takav prijedlog zvuči obećavajuće, postoje izuzeci od tog standarda, uzimajući u obzir specifične okolnosti ili industrije.

Procjena Komisije potvrdila je postojeće napore u oblasti pripravništva, ali i istakla potrebu za poboljšanjima.

Prepoznajući to, Konferencija o budućnosti Evrope i Evropski parlament pozvali su Komisiju da preduzme neophodne mjere za unapređenje kvaliteta i djelotvornosti programa pripravništva.

Prilika za osobe s invaliditetom

Prema posljednjim podacima, koji datiraju iz 2019, Evropska unija imala je gotovo 3,1 milion pripravnika. Otprilike pola svih pripravnika, njih 1,6 miliona, bila je uključena u plaćeni pripravnički staž. Takve brojke naglašavaju značajan broj pojedinaca koji su aktivno tražili praktično iskustvo i prilike za profesionalni razvoj.

Ključni elementi revidirane preporuke uključuju pravednu platu, pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti za pripravnike, imenovanje mentora koji će pružati ciljanu podršku i savjete učesnicima, osiguravanje da poslovi budu dostupni i pripravnicima s invaliditetom, omogućavajući hibridni i remote rad, ali i potrebnu opremu, te podsticaj da im se ponude redovne pozicije po završetku staža.

Želimo stvoriti više prilika širom svijeta i ponuditi plaćena pripravništva koja su dostupna svim mladim ljudima bez obzira na njihovu socio-ekonomsku pozadinu, izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu.

Važnost provođenja tog prijedloga prepoznao je i Nikolas Šmit (Nicolas Schmit) evropski povjerenik za rad i socijalna prava, rekavši da svaka mlada osoba u Evropi zaslužuje dobar početak svog radnog života.

Moramo uložiti sve napore kako bismo pripravništvo učinili dostupnijim i inkluzivnijim, a ono ne bi trebalo biti namijenjeno samo za nekolicinu privilegiranih.

Ko je izuzet od ove naknade?

Drugačiji tretman, uključujući onaj koji se odnosi na zaradu, dozvoljen je prema predloženom članu 3. u slučajevima kada je opravdan objektivnim razlozima koji se odnose na težinu, broj i kompleksnost radnih zadataka, odgovornost, intenzitet rada kao i odnos između radne i edukativne komponente prakse.

Navedeno ne podrazumijeva da te osobe neće biti plaćene, već da će u situacijama kada pretežno uče, a manje rade na konkretnim zadacima, njihova zarada vjerovatno biti niža od zarade osoba koja redovno rade na istim poslovima, rekao je za AlDžaziru (Al Jazeeru) Mario Reljanović, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.

Kritičari ovom rešenju zameraju da će dovesti do uvođenja raznih formalno opravdavajućih kriterijuma, koji će u praksi dovesti do toga da poslodavci po pravilu manje plaćaju sve praktikante, budući da je na nacionalnim vlastima ostalo da utvrde kako kriterijume za tako nešto, tako i mehanizme za praćenje potencijalnih zloupotreba, što prema realnoj situaciji većina država nije u stanju da uradi dovoljno efikasno.

Naglašava i prilično široku i nejasnu definiciju “praktikanta“ u predloženom tekstu, što vodi ka određenim zaključcima da će direktiva, ako se nešto ne promijeni do njenog usvajanja, voditi zaštiti samo onih osoba koje su završile formalno obrazovanje, odnosno koje su radnim praksama obavile pripravnički staž.

Istovremeno, predložene izmene Preporuke Saveta iz 2014. idu ka tome da se plaćene prakse preporuče kao obavezne za sve praktikante, bez obzira na formalni radnopravni status (radni odnos, drugu vrstu ugovora, praksu kroz učenje i slično). Evropski zeleni su zbog toga objavili rezignirano saopštenje da su iz predloga teksta direktive praktično izostavljeni svi studenti.

Praktikanti će primati isti iznos zarade kao njihove kolege koje obavljaju identične poslove kod poslodavca.

Kada je reč o izuzetku i mogućnosti da se praktikanti plaćaju manje nego redovni radnici, u prošlosti su vršene razne analize koliki je minimalni iznos koji praktikant može očekivati kako bi pokrio makar osnovne troškove života. EU prosjek se kreće oko 1.000 evra, ali treba naravno posmatrati stvari na nacionalnom nivou, budući da su troškovi stanovanja i života drastično različiti u pojedinim članicama, pa čak i u različitim regionima u okviru jedne države.

Lažne radne prakse

Stručnjak za radno pravo smatra kako je u tom smislu veoma važno da se u tekstu direktive prepoznaju “lažne radne prakse“ koje trenutno služe da se redovna radna mjesta popune praktikantima koji rade besplatno. Takva praksa od sada neće biti dozvoljena na nivou EU-a, a na državama je da odrede minimalne iznose u smislu izuzetaka iz člana 3. predloženog teksta.

Svakako se ni u jednom slučaju ne može očekivati da ti iznosi budu niži od utvrđenih minimalnih zarada.

Kao i u mnogim drugim slučajevima kada je riječ o evoluciji prava radnika i iznalaženju normativnih rješenja za nove eksploatatorske prakse, Evropska unija je prijedlogom direktive poslala jasnu poruku da će se neplaćene i takozvane lažne prakse smatrati nedozvoljenim oblikom eksploatacije mladih.

I pored očiglednih nedostataka na koje prethodnih nekoliko dana ukazuju sindikati i udruženja mladih širom EU-a, a koji idu u prilog da se na ovom tekstu mora još dosta raditi pre njegovog usvajanja, predlog direktive jeste iskorak u dobrom pravcu, koji bi morao postati minimalan standard ophođenja prema praktikantima u bilo kojoj zemlji. Ovo se naročito odnosi na prestanak praksi koje obuhvataju neplaćeni rad na raznim oblicima specijalizacije ili pripravništva, koje su prisutne i na ovim prostorima. Ukoliko direktiva bude usvojena, ona će praktično postati cilj kojem se teži i zakonodavstva svih država-kandidata za članstvo u EU će morati da se usklade sa ovim rešenjima, kaže Reljanović.

Dvije godine za uvrštenje u nacionalne zakone

O predloženoj direktivi EK-a uskoro će raspravljati Evropski parlament i države članice. Nakon što je usvoje zakonodavci, države članice imaće dvije godine da je ugrade u nacionalno zakonodavstvo. Nakon rasprave, preporuka članova Evropskog vijeća bit će proslijeđena na dodatno razmatranje i usvajanje.

Prema najavama, Komisija će podržati države članice u provedbi preporuke te će ih pozvati da dostave ažurirane informacije o nacionalnim inicijativama, reformama, najboljim praksama i statistikama.

Za kvalitetan pripravnički staž potrebni su pošteni i transparentni uvjeti rada te odgovarajući sadržaj učenja.

Nudeći ravnotežu između praktične primjene i teorijskog razumijevanja, kvalitetno pripravništvo olakšava profesionalni razvoj i priprema pojedince za buduće prilike zapošljavanja.

Izvor: ALJAZEERA

Pripremila: Dajana Vuković

Pročitano 522 put(a)

Back to top