četvrtak, 09 novembar 2023 07:51

Evropska Komisija: Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje razlog za zabrinutost

Written by

U nastavku dijelimo preveden dio Izvještaja Evropske Komisije o stanju u zemlji za 2023, u odnosu na institucionalni okvir

Što se tiče političkih kriterijuma, izvještajni period su obilježile napete i konfrontacijske pozicije koje su dovele do blokade političkog sistema. Političkom situacijom dominirala je prelazna vlada koja nije imala povjerenje parlamenta i parlament koji nije mogao da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Štaviše, bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad. Nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade. Postojao je nedostatak smjernica o pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke evropskih poslova. Vlada i/ili Parlament su u nekoliko navrata ignorisali preporuke Evropske Komisije i/ili Venecijanske Komisije.

Što se tiče upravljanja, Vlada je obavljala svoje dužnosti u svojstvu privremene od avgusta 2022. i s ograničenom odgovornošću, zbog nemogućnosti političkog sistema da formira novu vladu ili pređe na vanredne izbore. U pozadini nejasnih pravila koja regulišu nadležnosti prelazne vlade, Vlada je nastavila da donosi važne odluke, razrješava i postavlja ključne funkcionere. Ključne pozicije su nastavile da se popunjavaju na v.d. 

Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje razlog za zabrinutost. U februaru 2023, prelazna Vlada je usvojila svoj Program rada za 2023. Sveukupno gledano, transparentnost upravljanja je i dalje problem i Vlada je često pribjegavala proceduralnoj opciji usvajanja odluka bez formalnog održavanja sjednica Vlade. Oba predsjednika na funkciji tokom izvještajnog perioda odbila su da potpišu zakone usvojene nakon raspuštanja parlamenta.

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva treba da bude poboljšan. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su ocrnjivali rad civilnog društva, a prijavljivani su i izolovani slučajevi verbalnih napada. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio s radom.

Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je u cjelini ostvarila ograničen napredak. Nije postignut napredak u reformi pravosuđa, do sada najizazovnijoj oblasti vladavine prava. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da ostvari pravdu.

Pored toga, sistem je i dalje pogođen pitanjima odgovornosti, između ostalih slabosti.

Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvu o ljudskim pravima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu ostaju da se izmijene u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika nastavlja da se poboljšava, ali opipljivi rezultati u starim slučajevima napada tek treba da se postignu.

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u najvećoj mjeri usklađen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u odnosu na oblast ljudskih prava.

Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao.

Promjene u postojećem zakonodavstvu su, takođe, potrebne, posebno u oblasti nediskriminacije.

Izvještajni period je i dalje obilježen polarizacijom i podjelama. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su bili izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Trend povećanja broja femicida uz nedovoljno praćenje od strane nadležnih organa i slučajeva javno izražene mizoginije, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasnost implementacije zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u pravnim i sudskim postupcima, posebno za ranljive grupe.

Crna Gora mora da pojača svoja nastojanja da se provedu efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijskih tortura, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Pročitano 408 put(a)

Back to top