sreda, 19 oktobar 2022 08:54

Izvještaj Evropske Komisije za Crnu Goru 2022. Funkcionisanje demokratskih institucija i reforme javne uprave

Written by

Izbori

Razrješenjem predsjednika  Državne izborne komisije u junu 2021. izabran je novi predsjednik 8. decembra 2021, nakon održanih lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i u Petnjici.  Zbog navedenog, DIK nije mogao da saziva sjednice za organizovanje izbora u zatvorima i za akreditaciju posmatrača izbora, pa su izbori održani bez akreditovanih posmatrača. DIK je počeo da radi na poljima izborne reforme koje su u njegovoj isključivoj nadležnosti, kao što su analiza i revizija podzakonskih akata, obuka na lokalnim biračkim mjestima, povećanje transparentnosti sjednica i odluka DIK-a. U martu 2022. DIK je usvojio revidirane podzakonske akte kako bi osigurao lakši pristup biračkim mjestima i bolje iskustvo glasanja za osobe s invaliditetom. U junu, DIK je dodatno revidirao nekoliko podzakonskih akata u skladu s preporukama OEBS/ODIHR. U julu je DIK usvojio formulare za žalbe birača ispunjavajući preporuku OEBS/ODIHR. DIK je potpisala Memorandum o saradnji sa jednom nevladinom organizacijom u cilju jačanja transparentnosti svog rada.

Funadamanetalna prava

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti fundamentalnih prava. Zakonodavni i institucionalni okvir je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Međutim, i dalje su potrebni dodatni napori da se one u potpunosti primijene. Izveštajni period obilježila je povećana društvena polarizacija i podjela. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Povećan broj femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, javno izražena mizoginija, rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom predstavljaju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti više napora da se osigura pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima,  s posebnim akcentom na ugrožene grupe.

Prošlogodišnje preporuke su samo djelimično primijenjene i ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da:

  • revidira zakonodavstvo, kako bi se povećala zaštita od nasilja, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje; usvoji preporuke UN Univerzalnog periodičnog pregleda 2018. o zabrani zastarelosti krivičnih djela mučenja i drugih oblika zlostavljanja; 
  • se potpuno usaglasi sa Zakonom o istopolnim partnerstvima (zajednicama) 2020; da se u potpunosti uskladi sa Opcionim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta; kriminalizuje sve oblike braka sa osobom mlađom od 18 godina i uskladi zaštitu ličnih podataka;

poboljša međuinstitucionalnu saradnju kako bi se postigla efikasnija zaštita od svih vrsta diskriminacija, poboljša pristup pravdi, potpuno uživanje proceduralnih prava i besplatan/slobodan pristup pravnoj pomoći za žrtve prekršaja ljudskih prava, i zločina, posebno djece, žena, pripadnika manjina, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom; 

osigura potpunu operativnu sposobnost Ustavnog suda i usaglaešnost sudskog tumačenja EctHR slučaja evropskih i internacionalnih standarda ljudskih prava kroz sudski sistem. 

U odnosu na nedeskriminaciju rad na potpunoj usaglašenosti s pravnim tekovinama Evropske unije i evropskim standardima je u procesu. Prateći preporuke eksperata podržanih od strane EU, u novembru 2021. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je odlučilo da izradi potpuno novi Zakon o zabrani diskriminaicje koji će ispuniti evropske antidiskriminatorske standarde, i biti usklađen sa preporukama Evropske Komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2017, i obezbijediti kvalitetnu zaštitu protiv diskriminacije za sve građane. Novi Zakon je i dalje u izradi. 

Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. I dalje raste govor mržnje, posebno protiv žena u politici. Postoji hitna potreba da se iskorijene svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite i da se usresredi na pitanja duboko ukorijenjena društvena ponašanja, koja degradiraju i diskriminišu žene, što dovodi do slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se usvoji od ranog djetinjstva kroz angažovanje s mladima i odraslima kako bi se promovisale promjene ponašanja i tolerancija različitosti. Kapacitet Ombudsmana da služi kao tijelo za nejednakost nastavilo je da se poboljšava, iako je potrebno poboljšati opšti institucionalni okvir. Kancelarija Ombudsmana je 2021. primila 173 žalbe o diskriminaciji (2020: 159 slučajeva). Većina se ticala rada i zapošljavanja, socijalnih usluga, nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, te prethodnih postupaka javne vlasti. Primljeno je deset pritužbi u vezi sa mržnjom/diskriminacijom na internetu. Prioritetna preporuka ECRI-a iz 2017. da se uspostavi sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje tek treba da se sprovede jer zavisi od reforme Krivičnog zakonika (izjmene i dopune motiva pristrasnosti), koja se očekuje kasnije 2022.

U odnsu na prava djeteta 

Kancelarija Ombudsmana je primila 165 slučaja u odnosu na prava djeteta. Pandemija COVID-19 je doprinijela negativnom uticaju na djecu. Pored opšteg nasilja i seksualnog zlostavljanja, nasilje u školama je na alarmatno rastućem nivou. Potrebno je uložiti dodatnog napora da se obezbjedi pravda po mjeri djeteta, posebno za ranjive grupe poput djece koja žive u siromaštvu, djece s invaliditetom, djece koja pripadaju manjinskim grupama, i djece koja žive bez brige roditelja. Maloljetnički zatvor, osnovan 2020, nastavlja da obezbjeđuje posvećene aktivnosti, uključujući sport, kulturne i obrazovne aktivnosti, psihološke i kreativne radionice, s ciljem bolje reintegrisanosti maloljetnih prestupnika. 

U odnosu na prava osoba s invaliditetom, prethodna Vlada je, po prestanku mandata Savjeta za brigu o licima s invaliditetom, uspostavila novi Savjet za prava lica s invaliditetom u decembru 2021, koji je odgovoran za međuinstitucionalnu kordinaciju. Odluka o sastavu Savjeta je neriješena zbog promjene vlasti. Stategija za zaštitu od diskriminaicje osoba s invaliditetom 2022-2027 i promociju jednakosti, kao i akcioni plan 2022 i 2023 su usvojeni u julu 2022. Nedostaje posebna strategija za zaštitu djece s invaliditetom u procesu usvajanja, nekoliko strategija o različitim oblastima (obrazovanje, socijalna i dječija zaštita) uključuju specifične mjere i aktivnosti relevante za djecu s invaliditetom. Nacionalno zakonodavstvo, još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Konvencijom Ujedinjenih nacija  o pravima osoba s invaliditetom, uključujući pojmove i definicje u duhu modela pristupa zasnovanog na ljudskim pravima. Crna Gora još uvijek nije usvojila akcioni plan za usvajanje i primjenu preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom. Takođe, Crna Gora još uvijek nije usvojla Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji bi regulisao lokaciju i upravljanje odgovarajućim fondom. Ograničen progres je napravljen pri implementaciji akcionog plana 2019-2020. za adaptaciju javnih ustanova za osobe s otežanom pokretljivošću i osobe s invaliditetom. Uopšteno, osobe s invaliditetom u Crnoj Gori ne mogu, u potpunosti, da uživaju njihova prava i nastavljaju da se susreću s različitim vrstama diskriminacije.  Moraju se ukloniti svi nedostaci u oblasti uključivanja prava osoba s invaliditetom  i njihovih prava u svim sektorima i politikama, a postoji nedostatak usklađenog koncepta invaliditeta u zakonodavstvu. Reforma Nacionalnog sistema utvrđivaja invalidnosti, te donošenje zakona kojim se uspostavlja jedinstveno tijelo vještačenja, još uvijek nije sprovedena. Važno je da NVO sektor i socijalni partneri budu sistematski uključeni u proces izrade/izmjene relevantnog zakonodavstva, strategije i formuslisanja projekta. 

U oblasti zdravstvenih nejednakosti, pristup zdravstvenim uslugama ostaje dostupan za sve ranjive grupe s izuzetkom za osobe bez regulisanog pravnog statusa, uključujući Rome i Egipćane,  i osobe koje žive u ruralnim oblastima. U skladu s dostupnim informacijama, zdravstvena zaštita i usluge za djecu s invaliditetom su loše.  Zbog nedostatka osoblja u zdravstvenim ustanovama, za specijalističke preglede mora da se čeka (posebno za dječju neuropsihijatriju) do nekoliko mjeseci. Djeca s s invaliditetom ne mogu dobiti odgovarajući tretman na vrijeme. 

Poglavlje 19: Socijalna politika i zapošljavanje

EU pravila na socijalnom polju uključuju minimum legalne standarde rada, jednakosti, zaštite zdravlja na radu i nediskriminacije i promovisanje socijalnog dijaloga. 

Crna Gora ima određeni nivo pripremljenosti za socijalnu politiku i zapošljavanje. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je određeni napredak, uključujući izmjene i dopune Zakona o zaštiti djece i smanjenje iznosa poreskih taksi:.

Iako su neki koraci napravljeni, preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju na snazi. U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da:

  • reformiše i osnaži Zavod za zapošljavanje kako bi se omogućilo da ispunjava ulogu moderne javne službe za zapošljavanje, dizajnira i primjenjuje kvalitetne mjere za aktiviranje zapošljavanja, obezbjeđujući da su iste usmjerena na mlade žene, ososbe s invaliditetom, ranjive grupe i manjine, uključujući Rome. 
  • nastavi pripremu, uspostavljanje i primjenu Garancije za mlade. 
  • nadgleda implementaciju revidiranog Zakona o radu i ponovno osnaživanje kadra i intitucionalne strukture inspekcije rada, obezbjeđujući da pitanja; u odnosu na žene, osobe s invaliditetom, manjine uključujući i Rome i ranjive grupe, budu  posebno adresirana. Poboljšati zaštitu zdravlja i bezbjednosti na radu kroz uspostavljanje fonda za zaštitu zdravlja i bezbjednosti na radu. 

U odnosu na Politiku zapošljavanja, Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju zapošljavanja za period 2021-2025, u decembru 2021, a u 2022. Akcioni plan zapošljavanja. 

Nadgledanje implementacije Nacionalne strategije zapošljavanja će ostati izazov, kao što je bilo i za prethodnu strategiju, što je rezultat nedovoljnih podataka. Efektinost i pokrivenost politika aktivnog tržišta rada i dalje su nedovoljne. Zavod za zapošljavanje zahtijeva suštinsku reformu i osnaživanje, s obzirom na to da još uvijek nije spreman da prihvati izazov pružanja Garancija za mlade, promovisanja i prekvalifikacije akcija. Pored toga, još uvijek nije prepoznat nesklad u odnosima radnika u Zavodu, između filijala i na centralnom nivou.

Najosjetljivije grupe na tržištu rada ostaju žene, mladi, Romi, osobe s invaliditetom i neobučeni radnici.  Udio mladih  ljudi (15-29 godina starosti) koji nijesu u procesu obrazovanja, zaposlenja ili obuke (NEET) se smanjio za samo 0.1% (sa 26.6% na 25,5%) između IV kvartala 2020. i IV kvartala 2021, u skladu s Izvještajem Međunarodne organizacije rada. Kako bi adresirala ovaj problem, Vlada je u decembru 2021. usvojila Program za zapošljavanje mladih za 2022, kao prilog šemi Garancija za mlade. U vezi s ovim posljednjim, imenovana je institucionalna tačka za uvođenje šeme Garancija za mlade i Radna grupa koja treba da upravlja njenom postavkom. Iako su još uvijek potrebni pojačani napori kako bi se riješila pitanja u vezi sneformalnom ekonomijom tokom godine, Crna Gora je preduzela političke korake koji su doveli do smanjenja iznoza poreza na rad. Što se tiče inspekcije rada, još uvijek nije uspostavljen odgovarajući zakonodavni okvir s dovoljnim resursima i modernizovanim planiranjem inspekcijskih aktivnosti, uz poboljšanu koordinaciju među različitim inspekcijskim organima, koji se bave pitanjima kao što je rod/pol koji nesrazmjerno utiče na žene. U izvještajnom periodu nije zabilježen napredak u oblasti efikasnosti povezivanja baze podataka Zavoda za zapošljavanje i Poreske uprave. Službe zapošljavanja i socijalne službe su još uvijek neadekvatno koordinisane. Proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje nije završen i njegova koordinacija s centrima za socijalni rad ostaje pitanje koje treba riješiti.

Sektor socijalne zaštite i inkluzije nastavlja da se susreće s ograničenjima u ljudskim i kadrovskim resursima. Iako je preispitivanje sistema socijalne zaštite završeno u aprilu 2021 i „Roadmap and Reforms“ je objavio izvještaj u julu 2021, preduzeto je nedovoljno mjera za sprovođenje reformi. U decembru 2021, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti je izmijenjen u dijelu proširenja dječjeg dodatka za djecu do 18 godina starosti, paralelno s usvajanjem Zakona o naknadama bivših korisnica naknada po osnovu rođena troje ili više djece. U izvještajnom periodu centri za socijalni rad i dalje nemaju dovoljno osoblja. Dalje, performanse centara su bili pod uticajem promjene menadžmenta i proširenja odgovornosti. Centri za socijalni rad još uvijek nemaju kapacitete da pomognu Ministarstvu da sprovede prelazak s institucionalnog pružanja usluga na njegu zasnovanu na zajednici. Zavod za socijalnu i dječju zaštitu i dalje zahtijeva resursno jačanje. Socijalne usluge koje se pružaju na lokalnom nivou i dalje su nedovoljno finansirane. Tokom perioda izvještavanja, implementacija integrisanog informacionog sistema socijalne zaštite je nastavljena, i prijavljeno je da je operativan u svim centrima za socijalni rad i institucijama za socijalnu i dječju zaštitu. Prema istraživanju prihoda i uslova života  („SILC“ – podaci za decembar 2021), nacionalna stopa rizika od siromaštva je bila 22.6%, dok je za djecu 32.6%. Nažalost, država nema strategiju s fokusom na siromaštvo. U odnosu na deinstitucijalizaciju, nije registrovan nikakav progres u tranziciji na zajednicu i usluge zasnovane na porodici: profesionalno njegovateljstvo nije uvedeno, i još uvijek se čeka usvajanje Strategije o deinstitucionalizaciji (očekuje se u Iv kvartalu 2022). Savjet o pravimao osoba s invaliditetom još nema imenovane članove. 

U odnosu na diskriminaciju u socijalnoj i politici zapošljavanja, nacrt Zaokna o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja osoba s invaliditetom i nacrt Zakona o jedinstvenom sistemu utvrđivanja invalidnosti su i dalje u procesu usvajanja. U odnosu na usluge pružene od strane organizacija civilnog društva, broj pruženih usluga od strane NVO je povećan zahvaljujući pregledu administrativnih ograničenja. Konsultacije sa civlinim društvom u kontekstu izrade novih strategija socijalne zaštite su i dalje nedovoljne. Do sada, nijesu primijećeni konkretni rezultati za strategiju inkluzije Roma za 2021-2025. u skladu sa strateškim okvirom EU za Rome. 

Poglavlje 26: Obrazovanje i kultura
Prema Programu ekonomske reforme Crne Gore 2022-2024, potrošnja na obrazovanje je bila 4.3% od BDP u 2021. Stopa upisa u predškolske ustanove iznosila je 48,71% (muškarci: 49,09% i žene: 48,30%) u 2020-2021, i dalje znatno ispod EU 95% cilja. Međutim, na ovaj upis predškolaca uticala je pandemija COVID-19. Broj djece u predškolskom obrazovanju  je vraćen na stopu iz 2019 (72% djece starosti od 3-6 godina), i broj djece s invaliditetom u predškolskom i osnovnom obrazovanju je povečan na 21% i 7%. Onlajn obrazovanje je nastavljeno tokom školske godine, a regularno obrazovanje je započeto 1. septembra 2021. (sa tridesetominutnim časovima) nastavljajući s mjerama podrške digitalnoj isključenosti preduzetim u prethodnoj godini, a uzimajući u obzir da mnoga djeca nemaju pristup internetu. Telekom Crne Gore je obezbijedio internet pokrivenost za 100 područnih jedinica osnovnih škola (ili 50% od ukupnog broja područnih ustanova) koje se nalaze u ruralnim područjima. Ovo predstavlja prvu fazu šire inicijative planirane Strategijom za digitalizaciju edukativnih sistema, čineći internet dostupnim u svim školama u Crnoj Gori i omogućavajući svoj djeci, koja pohađaju školu, da koriste digitalni sadržaj. Vlada je u decembru 2021. odobrila Strategiju za digitalizaicju obrazovanja (2022-2027), koja je u potpunosti usaglašena s EU Digitalnim edukativnim akcionim planom. 

Iako je analiza edukativnog sistema završena, Crna Gora još uvijek nema kvalitativnu, budžetiranu, višegodišnju strategiju i plan održivih reformi. Ovo bi zahtijevalo širu diskusiju s relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući civlni seketor u odnosu na mlade s invaliditetom, manjine, kao i rodnu dimenziju koja se fokusira na specifične potrebe djevojčica i dječaka. 

Nastavljena je praksa obezbjeđivanja besplatnih udžbenika u osnovnim školama, dodatnih mentora i saradnika angažovanih u osnovnim i srednjim školama za romske i egipćanske učenike. U 2020. besplatan prevoz je bio obezbijeđen za 600 učenika/ica osnovne škole (Roma i Egipćana) u opštinama Nikšić, Podgorica, Cetinje i Berane. Ukupno 172 stipendije su dodijeljene za pripadnike romske i egipćanske populacije u srednjim školama i 12 na univerzitetskom nivou. Crna Gora i dalje mora da se usko uskladi s Poznanskom deklaracijom o integraciji Roma, kako bi se u potpunosti implementirala strategija za inkluzivno obrazovanje 2019-2025. Ova strategija se implementira kroz razne aktivnosti, poput savjetovanja za škole s integrisanim odjeljenjima promotivne aktivnosti za lokalne zajednice i obuke za menadžment škola, nastavnike i stručno osoblje. Tehnička podrška i IT oprema su obezbijeđene kroz projekte finansirane od strane EU. Međutim, rezultati projekata koji su podržani od strane EU fonda, koji su imali za cilj da poboljšaju pristup za osobe s invaliditetom u osam škola, još uvijek nijesu završeni.

Pročitano 138 put(a)

Back to top