Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore započinje realizaciju projekta Karavan o ljudskim pravima OSI.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa svijesti i znanja o pravima OSI i smanjenju stepena diskriminacije i omogućavanju ravnopravnosti OSI s drugim osobama na teritoriji Crne Gore, kroz povećanje informisanosti osoba s invaliditetom o garancijama i sadržaju Konvencije UN o pravima OSI, kao ključnom međunarodnom dokumentu u oblasti invaliditeta; povećanje informisanosti i stručnih kompetencija OSI o postupku i načinima ostvarivanja svojih prava te mehanizmima zaštite od diskriminacije, kao i povećanje informisanosti i stručnih kapaciteta zaposlenih u institucijama o načinima i postupku ostvarivanja prava i mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, te važnosti definisanja administrativnih procedura i smjernica za ostvarivanje prava OSI. 

Direktna ciljna grupa ovog projekta su osobe s invaliditetom, aktivisti u organizacijama OSI, studenti završnih godina fakulteta društvenih nauka, kao i zaposleni u državnim institucijama na nižim nivoma upravljanja, a kao indirektna ciljna grupa tu je šira društvena zajednica (porodice OSI, organizacije OSI, mediji, pojedinci, građani i donosioci odluka), koji će biti podstaknuti da kasnije stečena znanja i preporuke iz ove oblasti primenjuju u svom daljem radu, kroz primjenu politika, al i njihovo dalje planiranje. 

Ciljevi projekta će biti ostvareni organizovanjem Škole ljudskih prava za studente završnih godina društvenih nauka, Karavana o ljudskim pravima OSI u crnogorskim gradovima, Treninga za trenere o Konvenciji UN o pravima OSI, obezbjeđivanjem prevoda i promocije Opštih komentara Komiteta UN o pravima OSI, kao i kroz medijsku kampanju.

Projekat je finansijski podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava u iznosu od 23.991,15€. Realizacija projekta traje sedam mjeseci, počev od 11. decembra 2019.

Pripremila: Dragana Sokić, koordinatorka projekta

Reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici u prijateljskom meču košarke u kolicima od Srbije 39:37. Crnogorski košarkaši u uzbudljivom finišu imali su poslednji napad i priliku da izbore produžetak, ali nisu uspjeli da ga realizuju.

Srbiju je do pobjede vodio Miljan Grujić s 26 poena. U crnogorskoj selekciji najbolji je bio Nikola Mišurović s 20, dok su po šest poena ubacili Vladan Nikolić i Nedžad Pepić. Utakmica je odigrana pod sloganom Paraolimpijci Podgorici, a povodom Dana oslobođenja Glavnog grada Crne Gore.

“Dobro izdanje crnogorske reprezentacije. Pružili smo jak otpor kvalitetnom rivalu. Bili smo blizu da ih iznenadimo. Propustili smo priliku, a pobjednika su odlučile nijanse. Srce je bilo na našoj strani, a igrački kvaliteti na njihovoj, što je i presudilo”, rekao je trener Crne Gore Nikolić

Vladimir Kuzmanović nekada više nego odličan igrač, a sada predsjednik Saveza košarkaša u kolicima u Srbiji, ovako je prokomentarisao dešavanja na parketu.

“Izuzetno zanimljiva utakmica, u kojoj je Srbija slavila sa dva poena razlike. Nikada uzbudljivija utakmica. Vidi se pomak u igri Crne Gore. Dovoljno smo blizu da igramo češće utakmice i unaprijedimo košarku u kolicima”, rekao je Kuzmanović.

Izvor: www.sportklub.rs 

Ugovori s dobitnicima sredstava iz Fonda za zaštitu i spašavanje, za koja su konkurisale opštinske službe, javne ustanove, privredni subjekti i nevladine organizacije, potpisani su danas u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je ovom prilikom istakao da raspodjela sredstava iz ovog fonda potvrđuje odlučnost Ministarstva unutrašnjih poslova, da u sinergiji sa svim subjektima sistema unapređuje kapacitete i procedure djelovanja u elemantarnim nepogodama i drugim nesrećama.

Ministar je podsjetio da su prošlogodišnji korisnici fonda u potpunosti realizovali projektne aktivnosti. 

“Vjerujem da ćete svojim radom doprinijeti jačanju sistema zaštite i spašavanja i biti dodatni podsticaj drugim subjektima da aktivno rade na izgradnji ovog važnog i zahtjevnog sistema“, istakao je ministar Nuhodžić obraćajući se dobitnicima za ovu godinu.

Realizacijom projekata za koje su opredijeljena sredstva unaprijediće se sistem zaštite  i spašavanja i omogućiti kvalitetnija realizacija preventivnih mjera i operativnih aktivnosti, saopštio je  ministar unutrašnjih poslova.

Izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić, je istakla zadovoljstvo što je Ministarstvo unutrašnjih poslova  podržalo projekat ove nevladine organizacije koji podrazumijeva set aktivnosti, prije svega izradu Predloga protokola u oblasti postupanja u kriznim situacijama, smjernice i priručnik za osobe s invaliditetom, kao i obuku sa sve one koji pružaju usluge u oblasti zaštite i spašavanja.

Predsjednik opštine Žabljak Veselin Vukićević je istakao da će  sredstva fonda omogućiti jačanje  efikasnosti Službe zaštite i spasavanja Žabljak u spašavanju unesrećenih prilikom  saobraćajnih nezgoda, ali i požara i drugih nezgoda.

Prema riječima predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića, zahvaljujući sredstvima fonda beranska služba zaštite i spašavanja dodatno će poboljšati i usavršiti svoje kapacitete. Za opštinu Herceg Novi, odobreni projekat biće od velikog značaja, jer će doprinijeti boljoj zaštiti ugroženih u teško pristupačnim terenima, istakla je potpredsjednica opštine Herceg Novi Danijela Đurović.

Komisija za raspodjelu sredstava Fonda za zaštitu i spašavanje je, na osnovu javnog konkursa,  ove godine raspodijelila sredstva u iznosu od 99.090,36 eura za finansiranje projekata za nabavku opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje i finansiranje  projekata za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti.

Ovogodišnji korisnici sredstava su: NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, D.O.O. Bedrock Podgorica, Opština Berane, Opština Žabljak, Opština Bijelo Polje, Opština Nikšić, Opština Herceg Novi, NVU Savez izviđača Crne Gore – Podgorica, JZU Institut za javno zdravlje Crne Gore, JU Dom učenika i studenata Cetinje, NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode.

Preuzeto s portal FOS media

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje projekat 11² – koraci ka sigurnOStI uz finansijsku podršku Ministarstva unutrašnjih poslova. 

Projektom se želi doprinijeti unaprjeđenju informisanja i zaštiti OSI u situacijama rizika i drugim vanrednim i kriznim situacijama u Crnoj Gori, kroz promovisanje značaja i vrste pristupačnih protokola i servisa u oblasti zaštite i spašavanja OSI na nacionalnom i lokalnom nivou Crne Gore, iniciranje adekvatnih garancija i poštovanja prava OSI u domaćim javnim politikama u oblasti zaštite i spašavanja u skladu s međunarodnim standardima. 

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom (OSI), donosioci odluka i pružaoci usluga u oblasti zaštite i spašavanja, porodice OSI, organizacije OSI, mediji, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vlada Crne Gore, mediji i društvo u cjelini, a krajnji korisnici su osobe s invaliditetom, donosioci odluka i pružaoci usluga u oblasti zaštite i spašavanja. 

Projekat obuhvata sljedeće aktivnosti: izrade priručnika i smjernica o zaštiti i spašavanju u elektronskom i drugim pristupačnim formatima (na znakovnom jeziku i Brajevom pismu, kratka promo video forma); iniciranje i promocija izrade protokola o postupanju s OSI u situacijama rizika, drugim vanrednim i kriznim situacijama; trening za donosioce odluka i pružaoce usluga u oblasti zaštite i spašavanja o načinima postupanja i modelima pristupa OSI u situacijama rizika i drugim vanrednim i kriznim situacijama i  medijsku i kampanja javnog zastupanja za izmjene zakonodavstva (gostovanje u medijima, kampanja na društvenim mrežama, sastanci i inicijative);

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za raspodjelu sredstava Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.

Realizacija projekta traje 8 mjeseci počev od decembra 2019, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 9.909,56€.

U galeriji “Ilija Šobajić” u Nikšiću 12. decembra otvorena je izložba ”365 dana zajedno” autora Ambroza Nikača i Relje Erakovića.

Izložba ”365 dana zajedno” rezultat je projekta dvojice fotografa – Ambroza Nikača i Relje Erakovića, koje je spojila ljubav prema fotografiji i avanturi. Ambroz je sportista u stonom tenisu i streljaštvu, i reprezentativac Crne Gore u paraolimpijskim disciplinama, koji je ljubav prema filmu i fotografiji iskoristio da završi filmsku školu za osobe sa invaliditetom. Relja radi kao docent na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju na predmetu filmska i TV kamera.

Projekat ”365 dana zajedno” bio je zamišljen da traje godinu dana. Ambroz i Relja su za to vrijeme razmjenjivali fotografije koje su snimali telefonom, prenoseći jedan drugom iskustva sa mjesta koja posjećuju, a koja ovaj drugi nije imao priliku da vidi i da ih doživi. Njih dvojica su prijatelji ali vode različite načine života, pa su ovako imali priliku da “zavire” u svjetove i svakodnevicu ovog drugog.

Ova izložba je rezultat tog prijateljstva, a Ambroza i Relju je na ovoj avanturi podržao Crnogorski Telekom, a u realizaciji izložbe JU Muzeji i galerije Nikšić.

Izvor: portal Agencije Mina

Većina parking mjesta za osobe s invaliditetom ne ispunja specifične uslove takvih prostor, kazao je Bojan Đorović predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom. On je na sjednici Savjeta za pitanja lica sa invaliditetom komentarišući novu odluku o javnim parkiralištima dodao da u Podgorici nije ispunjen broj od pet odsto zakonom predviđenih parking mjesta za OSI što je utvrđeno kroz monitoring koji je Udruženje sprovelo uz podršku Ministarstvom saobraćaja i pomorstva.

„Nekih mjesta navedenih u spisku na ulicama nema. Sad, da li su se oznake izbrisale ili je je nešto drugo ne znam, uglavnom nema ih. Većina, 90 odsto parking mjesta za OSI ne ispunjavaju uslove kakve bi trebalo“, rekao je Đorović i dodao da parking mjesta za OSI koja su rezervisana samo za određena vozila ne mogu biti u pet posto Zakonom predviđenih.

Alija Hamzić, iz Parking servisa, kazao je da je ostavljen prostor kako bi iz udruženja predložili lokacije koja parking mjesta najviše koriste OSI. Većinom glasova ovaj predlog je usvojen.

Izvor: Dnevne novine Dan

Iako Kućni red za sudove koji se nalaze u Njegoševoj ulici (Vrhovni, Apelacioni i Viši sud) koji je stupio na snagu prošle nedjelje ne propisuje izričito mogućnost ulaska sa psom vodičem, iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kažu da pristup nikome neće biti odbijen.

Novi Kućni red propisuje da je ulazak dozvoljen jedino službenim psima za otkrivanje eksplozivnih materija, kao i da je zabranjeno dovođenje kućnih ljubimaca.

„Službenik Službe obezbjeđenja će sa posebnom pažnjom obezbijediti pristup zgradi osobama sa invaliditetom, uz korišćenje lifta i rampe“, navodi se u Kućnom redu.

Na pitanje FOS-a iz Vrhovnog suda odgovaraju da je ulazak osobama koje se kreću uz pomoć psa vodiča dozvoljen, te da je to standard koji i Vrhovni sud poštuje.

„Nije mi poznato da je do sada bilo takvih slučajeva, ali ne bi se odbio pristup osobi s invaliditeton, koje se kreće uz pomoć psa-vodiča“, kazala je portparolka Vrhovnog suda Ksenija Jovićević i dodala.

„Takođe, kao što znate, u zgradi već postoji lift i pristupna rampa.“

Sa druge strane, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom objašnjava da Zakon o kretanju lica sa invaliditetom uz pomoć psa pomagača iz 2011. propisuje pravo korisnika da sa psom boravi u javnom prostoru, kao i da lice sa invaliditetom sa psom pomagačem ima pravo na slobodan pristup i boravak na javnom mjestu, kao što su: službene prostorije, hoteli, restorani, banke, pošte, pozorišta, sportski objekti, tržnice, prodavnice, škole, fakulteti i sl."

„S druge strane, iako propisuje i pravo korisnika da sa psom koristi javni saobraćaj, neki zakoni mijenjani u proteklom periodu iz oblasti saobraćaja su, takođe, defiinisali pravo korisnika da sa psom boravi u sredstvima javnog prevoza, odnosno da iste koristi“, kaže Vujačić i napominje:

„Zakoni iz oblasti pravosuđa i pristupa pravdi nemaju slične odredbe pa vjerujemo da bi s obzirom na to bilo korisno da u dokumentu kao što je Kućni red postoji upućujuća odredba na Zakon o kretaanju lica sa invaliditetom uz pomoć psa pomagača. Međutim, poznajući praksu navedenih sudova kada su u pitanju osobe s invaliditetom, posebno Vrhovnog suda, smatramo da u praksi neće biti problema kada su u pitanju prostorije ovih sudova, ali se, takođe, nadamo da bi i odluke sudova bile pozitivne i u korist osoba s invaliditetom, u siituaciji kada bi bili pokrenuti postupci za zaštitu od diskriminacije ili prekršajni postupci u situacijama kada se korisnicima pasa pomagača krše prava, odnosno pravo na kretanje, boravak i rad sa psom pomagačem“.

Ona, kako kaže, ovo napominje, jer se u praksi nerijetko i dalje dešava nerazumijevanje i odbijanje prisustva psa pomagača s korisnikom u nekim objektima ili sredstvima javnog saobraćaja.

„Što je i logično s obzirom na to da presuda u slučaju Marijane Mugoše, zbog samovolje jednog čovjeka, i nefunkcionisanja pravnog sistema, duži period nije bila izvršena, odnosno sud nije iskoristio sve mehanizme prinude, kada već prethodno nije bilo dobrovoljnog izvršenja. Nadamo se da se više takva situacija neće ponoviti, zbog čega i navodim da bi bilo korisno da postoji određena odredba i u Kućnim pravilima sudova, bez obzira što se jeste desio određeni napredak, makar kada je u pitanju Vrhovni sud“, kaže Vujačić.

Vujačić smatra da država, osim zakonskim garancijama, „nije uradila apsolutno ništa da se ova praksa promijeni, odnosno iskorijeni jer niti fiinansijski podržava uslugu psa pomagača/vodiča, niti sprovodi kampanje ili druge vrste aktivnosti za promociju prava korisnika.“

„Kao što je u članu 15 navedeno da će službenik Službe obezbjeđenja „sa posebnom pažnjom obezbijediti pristup zgradi osobama sa invaliditetom, uz korišćenje lifta i rampe", tako je bilo neophodno propisati i obaveznu primjenu i omogućavanje primjene razumnih i proceduralnih adaptacija osobama s invaliditetom koje su stranke u postupcima, punomoćnici, zastupnici, branioci ili zaposleni sudova“, navodi Vujačić.

Prema njenim riječima, izričita zabrana o nemogućnosti korišćenja prenosnih elektronskih uređaja, osim u slučaju da su oni neophodni za dokazni postupak, propisana članom 28, je ograničavajuća i diskriminatorna za učešće osoba s invaliditetom u postupku u bilo kom svojstvu.

„Mobilni telefon, računar, tablet, elektronski čitač knjige i druga audio-vizuelna sredstva i tehnologije služe za informisanje i komunikaciju pojedinih kategorija osoba s invaliditetom i trebala bi biti zakonom i drugih propisima i aktima definisana kao obavezna u cilju omogućavanja jednakog pristupa pravdi, a u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom“, kaže Vujačić i napominje.

„Na ovaj način ograničava se pristup pravdi za OSI ne samo u praksi, nego prije svega i u garancijama“. Zakon o sudovima, objašnjava Vujačić, ne definiše nikakve posebne norme, princip afirmativne akcije, ili druge mjere prema OSI, pa samim tim nije iznenađenje što navedeno nije definisano Kućnim pravilima sudova, koja su propisana na osnovu ovog zakona.

„Međutim, s druge strane od države se očekuje da propisuje i primjenjuje zakonodavstvo u skladu s međunarodnom praksom, pa je samim tim neophodno da upravo pravosuđe neposredno prmijeni Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom jer domaći zakoni nijesu usaglašeni s najvažniijim međunarodnim pravnim aktom u ovoj oblasti, a dodatno po Ustavu Crne Gore oni imaju primat nad domaćim.“

Vujačić kaže da procesni zakoni ne definišu ni jednu mjeru koju su nadležni organi za odlučivanje dužni sprovesti da bi se OSI omogućilo uživanje prava na efektivan pristup ovim organima, pa se ni njihovo sprovođenje ne primjenjuju u praksi, zbog nepreciznih i često diskriminatornih normi u procesnim zakonima.

„Oni, naprotiv, propisuju izuzetak od pravila da se ročišta (glavni pretres i/ ili rasprava) preduzimaju u objektu državnog ili lokalnog organa pred kojim se vodi postupak, te se ona mogu održati na drugom mjestu kada u postupku učestvuje OSI“, kaže Vujačić i dodaje:

„Umjesto adaptacija koje će omogućiti njihovu jednakost i puno i efektivno učešće u postupcima, propisuju se mjere koje služe prevazilaženju postojećih prepreka, a koje i same po sebi predstavljaju neposrednu diskriminaciju po osnovu invaliditeta jer predviđaju drugačije i nepovoljnije postupanje prema OSI, prividno stvarajući utisak da doprinose ostvarivanju procesnih prava ovih osoba, a ne u stvari, potvrdi neizbježnosti postojanja barijera. Tako se propisuju mjesto i način saslušanja OSI, koji su drugačiji u odnosu na saslušanje ostalih učesnika/ca u postupku. Ove norme su definisane u duhu medicinskog modela i ukazuju na "nemogućnost, nesposobnost, tjelesni manu, neotklonjenu smetnju...", uz saslušanje u "mjestu boravka stranke, putem tehničkih uređaja za prenos slike i zvuka...", što ne podrazumijeva prisustvo stranke u postupku. Međutim, ovi postupci i procedure ne podrazumijevaju izbor stranke s invaliditetom o tome na koji način će da učestvuje u postupku uz obavezu proceduralnih adaptacija od strane organa pravde i pravosuđa.  Tako će se na primjer, saslušanje osoba s oštećenjem sluha i/ili govora izvršiti na znakovnom jeziku, jedino ako se s ovim osobama ne može uspostaviti komunikacija pisanim putem, i to se poziva osoba koja "se sa okrivljenim može sporazumjeti"“.

Gotovo na isti način je, prema njenim riječima, regulisano saslušanje svjedoka/kinja s oštećenjem sluha i/ili govora u parničnom i upravnom postupku, dok se ova lica zaklinju preko tumača jedino ako "ne znaju ni da čitaju ni da pišu".
„Osobe oštećenog vida, takođe, nemaju mogućnost izbora potpisa zapisnika i drugih pismena, već ukoliko se ne mogu potpisati svojeručno, ostaviće otisak desnog kažiprsta, bez mogućnosti da faksimilom potpišu zapisnik, što znači da se svrstavaju u krug nepismenih osoba jer je ovaj način potpisivanja definisan za nepismene osobe.“

Zbog svega navedenog, zaključuje ona, Komitet UN o pravima OSI je u svojim Zaključnim razmatranjima 2017. konstatovao zabrinutost što je većina zgrada sudova u zemlji i dalje nepristupačna osobama s fizičkim oštećenjima i što osobe koje rade u pravosuđu nijesu dovoljno obučene o pravima osoba s invaliditetom, uključujući i procesnu pristupačnost, s posebnim osvrtom na asistivne tehnologije; i pravna pomoć, registrovani i kvalifikovani tumači znakovnog jezika i dostupne usluge za Brajevo pismo kao i za alternativne vidove komunikacije i druge mjere koje bi obezbijedile osobama s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom pristup sudskim i upravnim postupcima nijesu dostupni u dovoljnoj mjeri.

Komitet je preporučio državi potpisnici da obezbijedi pristup pravdi bez barijera i diskriminacije, zasnovan na slobodnom izboru i preferencama osoba s invaliditetom i da obezbijedi prilagođavanja u skladu s invaliditetom i uzrastom u svm postupcima.

Preuzeto s portala FOS media

Crnogorski paraolimpijac Ilija Tadić propustio je i pretposljednju priliku da ispliva paraolimpijsku normu na sankcionisanom plivačkom mitingu u Breši.

  Tadić je trku na 50 metara slobodno, u klasi S9, isplivao za 26 sekundi i 84 stotinke. Norma za Paraolimpijske igre u Tokiju iznosi 26,74 sekunde. Nosiocu crnogorske zastave na igrama u Rio de Žaneiru prošlog vikenda u Zagrebu je nedostajalo dvije stotinke za normu, jer je trku na 50 metara isplivao za 26,76 sekundi.

U maju na mitingu Svjetske seriju u Linajnu bio je na samo četiri stotinke od norme (26,78).

Posljednju priliku da izbori nastup u Tokiju imaće na sankcionisanom mitingu u Splitu, 25. januara 2020. Na istom mintingu Tadić je 23. januara 2016. godine isplivao normu za Paraolimpijske igre u Rio de Žaneiru.

Izvor: sajt POKCG

Poslodavcima, izvođačima profesionalne rehabilitacje i osobama s invaliditetom neophodne su edukacije i savjetovanja u cilju stvaranja mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ravnopravniji tretman na tržištu rada i stvaranje adekvatnih uslova za obavljanje posla, sticanje vještina, napredovanje u poslu i primjenu mjera profesionnalne rehabilitacije i zaštite i zdravlja na radu. S druge strane, neophodno je više promovisati radne mogućnosti, sposobnosti i učinke OSI, a ne samo obaveze i mogućnosti poslodavaca.

Ovo je zaključak treninga koji su održani s poslodavcima i izvođačima profesionalne rehabilitacje s ciljem da se oni upoznaju s uslovima rada, zaštite i zdravlja na radu, odnosno kako da kreiraju mogućnosti za adekvatne uslove rada za osobe s invaliditetom, te mjere smanjenja progresije invalidnosti i štetnih posledica po zdravlje. U toku treninga poslodavci i izvođači profesionalne rehabilitacije dobili su više informacija o uticaju modela pristupa prema invaliditetu na garancije u oblasti radnih prava, uključujući i evropske i međunarodne propise, posebno u segmentu razumnih adaptacija za osobe s invaliditetom, te neophodnosti njihove primjene u praksi.

S učesnicima je razgovarano o neophodnosti iskorjenjivanja predrasuda prema radnim sposobnostima i mogućnostima osoba s invaliditetom, potom kako da obezbijede radnu produktivnost OSI i veću zainteresovanost za ostvarivanje organizacionih ciljeva i programa, potrebu ulaganja i sprovođenja mjera za adekvatnije uslove rada, kako da obezbijede pozitivniju radnu atmosferu, a sve u cilju zadržavanja zaposlenja, i napredovanja u poslu zaposlenih OSI.

Razgovarano je o važnosti osnaživanja OSI da na radnom mjestu budu aktivne i produktivne, odnosno motivisane, ali i o odgovornom odnosu poslodavaca kako bi OSI dobijale redovno radne zadatke i zaduženja, i bile praćene i podržane u tom procesu.

Treninzi su organizovani u Podgorici, odnosno u Bijelom Polju, a na njima je učestvovalo 37 učesnika, iako je projektom planirano 25, što govori o velikom interesovanju poslodavaca kako da stvore mogućnosti za rad osoba s invalidiitetom i saznaju više o radnim pravima OSI, i mogućnostima koje njima zakon nudi, što su i sami naveli u evaluaciijama uz sugestiju da bi poslodavce češće trebalo okupljati radi razmjene međusobnih iskustava o zapošljavanju i radu OSI.

Aktivnost je dio projekta OSIguraj uslove sebi! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kroz konkurs za NVO u 2019.  

Bronzana sa Evropskih univerzitetskih igara u Zagrebu, Slobodanka Gurešić, osvojila je u subotu u Podgorici prvo mjesto na prvenstvu Crne Gore u stonom tenisu za osobe s invaliditetom.

Gurešić je slavila u kategoriji 3-5, ispred Samre Kojić. U kategoriji 6-8 najbolja je bila Marijana Goranović, dok je drugo mjesto osvojila Đurđina Jeremić.

U muškoj konkurenciji, u kategoriji 3-5, pobijedio je Ambroz Nikač, ispred Nedžada Pepića i Aleksandra Denčića, dok je u klasi 6 slavio Đuro Krivokapić.

Kao drugoplasirani završio je Slobodan Mihailović, dok je treći bio Dejan Tmušić. U kategoriji 7-8 najbolji je bio Miljan Cerović, drugo mjesto osvojio je Uroš Gugolj, a treće Pjetro Paljušević. Član bronzane ekipe sa Evropskog prvenstva u Helsingborgu, Dejan Bašanović pobijedio je u spojenim kategorijama 8 i10.

“Drago mi je da je šampionat iz godine u godinu sve kvalitetniji. Takmičari koji redovno treniraju, kvalitet su pokazali na šampionatu. Bilo je dosta neizvjesnih mečeva. Raduje me i članovi Luče učestvuju na međunarodnim turnirima u regionu i tamo potvrđuju kvalitet”, kazao je Bašanović, direktor Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča.

Šampionat je okupio 20 takmičara.

Trener Čedomir Damjanović kazao je da je na šestom pojedinačnom šampionatu prikazan kvalitetan stoni tenis.

“Na to sam jako ponosan. Crnogorski para stoni tenis ide uzlaznom putanjom. Ova godina bila je istorijska za crnogorski para stoni tenis, osvojene su dvije evropske medalje – po jedna u singlu i ekipno. Srebrni je bio Filip Radović, koji je sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem bio bronzani ekipno”, kazao je Damjanović.

Organizator je bio stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, uz pokroviteljstvo Paraolimpijskog komiteta  Crne Gore i Ministarstva sporta i mladih.

Preuzeto s portala Agencije Mina