Željko

Željko

„Broj slučajeva porodičnog nasilja, femicida i govora mržnje i dalje je zabrinjavajući i posljedica je izostanka adekvatne pravovremene i odlučnije reakcije u preventivnoj dimenziji gonjenja tih delikata“, upozorio je zaštitnik ljudskih prava I sloboda Siniša Bjeković.

Evropska komisija (EK) je u ovogodišnjem Izvještaju za Crnu Goru konstatovala da su najranjivije grupe u društvu i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Komisija je navela da su trend porasta broja femicida, s nedovoljnim odgovorom od vlasti, slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje ozbiljni razlozi za zabrinutost.

Bjeković je Agenciji MINA, komentarišući ocjene o ljudskim pravima u Crnoj Gori, kazao da i iz institucije Ombudsmana u kontinuitetu upozoravaju na iste drastične trendove, kao što su broj slučajeva porodičnog nasilja i femicide, kao posljedice izostanka adekvatne pravovremene i odlučnije reakcije u preventivnoj dimenziji gonjenja tih delikata.

„To nije posljedica samo izostanka reakcije državnih organa, jer nam društvo u cjelini pokazuje indiferentnost prema ovoj pojavi, a ponegdje uslovljava da žrtva postaje društveni problem, a ne počinilac”, rekao je Bjeković.

On je kazao da na to treba dodati različite oblike govora mržnje i drugih formi uvredljivog ophođenja prema ženama, naročito onima iz javnog života, primarno politike.

„Naravno da su i muškarci česte mete, ali morbidnost i upornost koja se ispoljava u odnosu prema ženama u ovakvom položaju prelazi u patološku pojavu koja prijeti mnogo gorim posljedicama nego što je to samo trpljenje poniženja u javnom diskursu”, naveo je Bjeković.

Govoreći o govoru mržnje, Bjeković je rekao da se može oteti utisku da je to postao manir s nevjerovatno velikom podrškom u javnosti, naročito u internet prostoru i društvenim mrežama.

„Ogroman stepen politizacije i polarizacije društva i nekontrolisanost takozvanog sajber prostora ozbiljno prijete da naruše ionako ugroženu društvenu stabilnost, a što je još gore u tome sve češće mladi javljaju kao izvor govora mržnje jer najviše koriste društvene mreže”, upozorio je Bjeković.

On je kazao da to nije i ne može biti incident, nego ozbiljna sistemska društvena devijacija na kojoj se mora mnogo i odmah poraditi.

„I sada postoje mnogi reaktivni mehanizmi koji se nažalost dosta rijetko koriste upravo zbog nedostatka šire društvene podrške i činjenice da osuđujemo samo „njihove”, a uvijek štitimo „naše” u sveopšte prisutnim crnogorskim podjelama”, naveo je Bjeković.

On je kazao da su djeca, žene (naročito one u seoskim i manje razvijenim područjima), osobe s invaliditetom, LGBTIQ populacija, pripadnici manjina, grupe u najvećem riziku od kršenja ljudskih prava na kojima se temelji ozbiljan rad institucije Zaštitnika.

Prema riječima Bjekovića, često nema razumijevanja o tome zašto Zaštitnik insistira na pravima tih grupa, već se to doživljava kao pristisak na administraciju.

„Pritisak svakako jeste, ali i obaveza kada postane očigledno da se ne poštuju sopstveni propisi i međunarodno pravo”, dodao je Bjeković.

On je kazao da se, kada je u pitanju sistem zaštite od torture, ne može osporiti da je dosta toga urađeno, ali da i dalje ima dosta slučajeva i da može zabrinuti reakcija na te pojave i obaveza procesuiranja počinilaca.

„Čini se da tu još uvijek postoji tzv. negativna solidarnost, jer kako građaninu ukazati na zakonsku obavezu da se krivično djelo mora prijaviti, ako javne vlasti na te pojave u svojim redovima odgovaraju ćutanjem ili relativizacijom onoga što se dešava”, rekao je Bjeković.

On je rekao da se, kada je u pitanju institucija Zaštitnika, na tom planu dosta radi, i da ponekad neopravdano izostaje informacija da je o pojedinim slučajevima Ombudsman odavno upoznao javnost, baš kao što je to slučaj s nekim predmetima o kojima je javnost tek nedavno saznala nešto više iz fotografija koje su dospjele u javnost.

O tome, prema riječima Bjekovića, postoje dokumentovani dokazi u spisima predmeta Zaštitnika s ocjenom postupanja.

Kada je riječ o ranjivim grupama osoba s invaliditetom, žrtve nasilja, migranti, Romi, Bjeković je kazao da su saglasni s ocjenom iz Izvještaja da javne vlasti moraju mnogo odgovornije da se odnose prema zahtjevima Ombudsmana i preporukama koje dobijaju.

„To nužno ne znači da ovim aktima treba dati pravno obavezujući karakter kod načina izvršavanja, jer bi time stvorili novu konkurenciju među organima za zaštitu ljudskih prava. Ali za odgovornu vlast to nije ni potrebno. Valjda je cilj zaštiti građanina, a ne stvoriti dilemu ko to i kada treba činiti”, naveo je Bjeković.

U Izvještaju EK je, kako je kazao, jasno istaknuta potreba jačanja međuinstitucionalne saradnje.

Bjeković je rekao da je institucija Zaštitnika potpuno otvorena za saradnju, što, kako je dodao, nije slučaj sa nekim tijelima koja stvaraju utisak da su nadnacionalna i bez potrebe da sarađuju na polju jačanja zaštite ljudskih prava.

„Ako je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) našao za shodno da se pozove na akte naše institucije i to u više navrata, zar je potreban dodatni impuls za saradnju na jačanju sistema zaštite ljudskih prava i sloboda. Što se tiče Ombudsmana, ne postoji potreba za kucanjem na otvorena vrata”, istakao je Bjeković.

EK je u Izvještaju za Crnu Goru ocijenjenila da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i dalje percipira kao jedna od institucija kojima građani najviše vjeruju, a njeni stavovi se često citiraju u medijima.

EK je konstatovala da kapacitet Ombudsmana da postupa po pritužbama i kvalitet njegovih odluka nastavlja da se poboljšava, ali da odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezujuće. Komisija je navela da Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucije.

Bjeković je kazao da svakom članu kolektiva imponuje to što u kontinuitetu dobijaju dobre, pa čak i odlične ocjene o radu institucije Zaštitnika.

„No, to je i obaveza više da kontinuitet bude obezbijeđen i u narednom periodu”, dodao je Bjeković.

On je kazao da nedostatak kadrovskih i materijalnih resursa jeste hronični problem, naročito ako se imaju u vidu širok mandat i velika očekivanja javnosti.

„U to treba dodati i stalne pozive na preventivni rad i proaktivni odnos prema negativnim pojavama, uključujući i kampanje kojima se upućuje na problem i traži njegovo rješenje. Isto tako, među rijetkim smo institucijama ovog tipa u neposrednom i širem okruženju koja je podstanar svih ovih 20 godina postojanja, odnosno nema svoj poslovni prostor”, rekao je Bjeković.

On je kazao da pretenduju da podignu status insitucije Zaštitnika među tijelima za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih nacija (UN) sa sadašnjeg „B” na „A” status.

„Ukratko rečeno, sadašnji status, osim suštinske nezavisnosti koja je očigledna, još uvijek ne omogućava potpuno nezavisno djelovanje u formalnom smislu, počevši od izbora kadra do finansijske nezavisnosti”, rekao je Bjeković.

Izvor: Portal Cdm

Pripremio: Ivan Čović

Žene s invaliditetom doživljavaju različite oblike nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, od ismijavanja i grubih šala, kritikovanja i podrivanja odluka i mišljenja, preko vrijeđanja i prijetnji, ekonomskog nasilja, uskraćivanja pomagala i izolacije, pa sve do ozbiljnog fizičkog i seksualnog nasilja. 

Ovo su zaključci Istraživačkog izveštaja o iskustvima žena sa invaliditetom s porodičnim i rodno zasnovanim nasiljem, koji je sačinila organizacija za podršku ženama s invaliditetom Iz kruga – Vojvodina. Kako navode autori ovog izvještaja, koji je realizovan uz pomoć agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost (UN Women), žene su nasilje doživljavale od članova primarne porodice, prijatelja, poznanika, kolega na poslu, bračnog i vanbračog partnera, kao i od zaposlenih u institucijama.

Najveći procenat žena s invaliditetom, koje su učestvovale u istraživanju, kaže da je od članova porodice najčešće doživljavao kritikovanje i podrivanje odluka i mišljenja, ismijavanje i pravljenje grubih šala na svoj račun i fizičko nasilje (ćuške, šamare i odgurivanje), a najmanji procenat njih bio je žrtva seksualnog nasilja.

Kada je riječ o partnerskim odnosima, najveći broj ispitanica priznao je da je od (van)bračnog partnera doživljavao kritikovanje i podrivanje odluka i mišljenja, ismijavanje i pravljenje grubih šala na svoj račun, vrijeđanje i prijetnje, lakše fizičko i seksualno nasilje. Navedeni su i drugi oblici neprimjerenog ponašanja i nasilja. Najčešće su u pitanju bile emotivne prevare, prijetnje samoubistvom, izlivi ljubomore i agresivnost pod dejstvom alkohola.

Žene s invaliditetom koje su učestvovale u istraživanju navele su da su veoma rijetko prijavljivale nasilje, a kada bi to činile najčešće bi se obraćale domu zdravlja ili nekoj ženskoj nevladinoj organizaciji. Od ukupnog broja žena s invaliditetom koje su učestvovale u istraživanju, četvrtina je navela da nije dobila nikakvu informaciju o postupku koji je pokrenut zbog prijave, 12 odsto kaže da je policija dala samo usmeno upozorenje nasilniku, pet odsto njih dobilo je mjere zaštite od nasilja u porodici, a samo 2,5 procenta se razvelo, odnosno toliki procenat njih je dobio starateljstvo nad djecom poslije okončanja bračne zajednice.

Izvor: Portal Politika

Pripremio: Ivan Čović

Razvoj i koordinacija politika 

Pravni okvir za razvoj politike je uspostavljen. U februaru 2023. Vlada je usvojila godišnji program rada za 2023. na osnovu Srednjoročnog programa rada Vlade za 2022-2024. Institucionalne strukture za koherentan sistem kreiranja politike su uspostavljene. Ukupan kvalitet strateških dokumenata je poboljšan. Generalni sekretarijat Vlade je posvetio pažnju uključivanju roda i održivog razvoja u sve politike. Ipak, potreban je dalji rad kako bi se ovaj proces učinio efikasnijim i praktičnijim, uključujući obuku svih zainteresovanih strana. Pravilna procjena troškova strateških dokumenata i njihova povezanost sa budžetskim procesom i dalje zahtijevaju posebnu pažnju. Donošenje politike zasnovane na dokazima ostaje samo djelimično osigurano. 

Prema posljednjem dostupnom vladinom izvještaju (2021) ministarstva ne sprovode dosljedno javne konsultacije, pri čemu se konsultacije održavaju o 45% zakona i strategija. Kada su sprovedene javne konsultacije, obavezni prateći dokumenti kao što je procjena uticaja propisa (RIA) su objavljeni za manje od polovine nacrta koji su bili predmet konsultacija (48%). Međutim, u toku je rad na poboljšanju procesa RIA, uključujući i razvoj novog obrasca.


Zakonodavni okvir

Političkom situacijom je dominirala prelazna vlada kojoj je nedostajalo potrebno politički legitimitet i parlament koji nije u stanju da okupi jasnu i dosljednu većinu i pokrene reforme. Štaviše, dalji bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad. Ukupna odgovornost političkog sistema bila je narušena, neadekvatnim ustavnim odredbama, kojem nedostaje jasnoća i ima normativne rupe, i nedostatkom zakonskog okvira koji reguliše nadležnosti tehničke vlade ili raspuštenog parlamenta. Ovo je dodalo sveukupni osjećaj političke i institucionalne nepredvidljivosti.


Upravljanje javnim finansijama (PFM)

Vlada je u decembru 2022. usvojila novi Program reforme upravljanja javnim finansijama za period 2022-2026. sa akcionim planom za isti period. Vlada je usvojila u maju 2023. izvještaje o implementaciji za 2021. i 2022. Savjet za reformu javne uprave daje političke smjernice za implementaciju programa reformi i obezbjeđuje koordinaciju sa RJU strategijom. Novi program reformi povezan je sa godišnjim budžetiranjem i srednjoročnim budžetski okvir. Ima širi obim od prethodnog jer sada uključuje PFM nivo lokalne uprave. Vladino planiranje investicija i javna ulaganja i kapacitet upravljanja treba značajno poboljšati. Unaprijeđen zakonodavni okvir za javne nabavke i internu kontrolu potrebno je sprovesti u praksi.

Po pitanju rodne ravnopravnosti postignut je ograničen napredak. Nastavljena je realizacija nacionalne strategije 2021-2025 (PAPRR). Međutim, Crna Gora se mora pozabaviti pitanjem rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici izmjenom strategije. Zakonodavni okvir za rodnu ravnopravnost i dalje ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo postavi kao prioritetno pitanje u ukupnim mehanizmima odgovornosti vlade.

Što se tiče inspekcije rada, odgovarajući zakonski okvir, koji uključuje dovoljne resurse i modernizovano planiranje inspekcijskih aktivnosti i rješavanje pitanja koja nesrazmjerno utiče na žene, još nije uspostavljen. Značajan broj osoblja trenutno je u fazi penzionisanja, što povećava potrebu za obukom. Nije postignut napredak u dijelu zakonodavstva i nezakonodavnih mjera usmjerenih na balans između poslovnog i privatnog života.


Ljudska prava

Crna Gora ostaje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, ali je ostvarila ograničen napredak u cjelini. Nije postignut napredak u reformi pravosuđa, najizazovnijoj oblasti vladavine prava do sada. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da isporuči pravdu. 

Pored toga, sistem ostaje pogođen pitanjima odgovornosti, među drugim slabostima. Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvu o ljudskim pravima. Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu treba da se izmijeni u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih poslenika nastavljaju da se poboljšavaju, ali opipljivi rezultati na starim slučajevima napada tek treba da budu postignuti.

Temeljne vrijednosti EU uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efikasan (nezavisan, kvalitetan i efikasan) pravosudni sistem i efikasna borba protiv korupcija je od najveće važnosti, kao i poštovanje osnovnih prava u zakonu i praksi. 

Kao što je navedeno u prethodnim godišnjim izvještajima, korupcija, uključujući onu na visokom nivou, ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost i preovladavava u mnogim oblastima, uključujući unutar državnih struktura. Postignut je ograničen napredak u sprečavanju korupcije, ali zakonodavni i strateški okvir tek treba u potpunosti nadograditi. Nekoliko istaknutih slučajeva korupcije je u toku istrage. 

Crna Gora treba da demonstrira strogo i nedvosmisleno odgovor na krivično pravosuđe. Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnim instrumentima i zakonodavstvo o ljudskim pravima. Međutim, izazovi ostaju osiguravanje djelotvorne primjene zakona, posebno za najugroženije. 

Nastavak trenda povećanja broja femicida i slučajeva rodno zasnovanog nasilja ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. 

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravni i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno:

→ Izmijeni i usvoji zakone u skladu s EU acquis-em, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020. i zaštiti podataka;

→ Izmijeni krivično zakonodavstvo u skladu s EU acquis-em, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava;

→ Efikasnija zaštita osnovnih prava, posebno za ugrožene grupe, i osigurati usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropski i međunarodni standardi ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje.


Crna Gora nastavlja da održava redovan dijalog i saradnju sa međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijela za praćenje. Sve u svemu, Crna Gora ispunjava svoje obaveze prema međunarodnim instrumentima i zakonima o ljudskim pravima. Međutim, tek treba da se ratifikuje
Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, potpisano u oktobru 2006; Protokol iz 2014. o prisilnom postupku iz 1930. godine Konvencije o radu; i Okvirna konvencija o turističkoj etici UN-a iz 2019. Svjetske turističke organizacije
. 

Crna Gora kasni sa podnošenjem izvještaja o Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (2019), i Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (2021). 

Crna Gora nije unaprijedila svoje sistematske mehanizme za izvještavanje UN mehanizmu ljudskih prava i praćenje njihovih preporuka prema preporukama tokom Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za 2018. Tokom svog četvrtog UPR zasjedanja 8. maja 2023. zemlja je primila 247 preporuka, od kojih je prihvatila 225, napominje 15, a do oktobra će utvrditi svoj stav u vezi sa sedam preporuka. Većina preporuke se tiču ​​rodno zasnovanog nasilja, govora mržnje i zločina iz mržnje, drugih oblika diskriminacija, trgovina ljudima, tortura i zlostavljanje i prijetnje novinarima. 

Crna Gora nastavlja da obezbjeđuje dobru saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava. U junu 2023. bilo je 89 zahtjeva na čekanju pred Evropskim sudom, ali isti nije donio nijednu presudu u odnosu na Crnu Goru tokom izvještajnog perioda (protiv pet u 2022). U izvještajnom periodu na rješenje su dodijeljene 292 nove prijave tijelo. Trenutno nema predmeta pod bliskim nadzorom Komiteta ministara. Što se tiče promocije i sprovođenja ljudskih prava, institucionalni kapaciteti još uvijek nisu dodatno ojačani, uključujući i dodjeljivanje odgovarajućih sredstava

Uloga Ustavnog suda u pružanju pravnog lijeka za kršenje ljudskih prava, zbog nekompletnog sastava Suda kako je objašnjeno u dijelu o pravosuđu ovog izvještaja. Unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava treba da se poboljša i pozabaviti se svim oblastima u vezi sa osnovnim pravima, uključujući osiguravanje potrebnih ljudskih resursa. Uvedene promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva u julu 2022. potkopao njen kapacitet da promoviše osnovna prava, provede zakonski okvir, izraditi nacrt novih zakona, te implementirati i pratiti postojeće strategije i politike. Ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije su bili uklonjeni

Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka i da procjeni nivo sprovođenja zakona, politika i strategija o ljudskim pravima. Kancelarija Ombudsmana i dalje se smatra jednom od institucija kojima se najviše vjeruje od strane građana Crne Gore, a njeni stavovi se često citiraju u medijima. Regulatorni i institucionalni okvir za njegovo adekvatno funkcionisanje je u velikoj meri uspostavljen. I dalje je akreditovan sa statusom „B“ od strane Podkomiteta za akreditaciju Globalne alijanse Nacionalne institucije za ljudska prava. Crna Gora treba da preduzme mjere da to bolje uskladi okvir sa Pariškim principima kako bi mogao biti nadograđen na status „A“. Kapacitet Ombudsmana da postupa po žalbama i kvalitet njegovih odluka nastavljen je poboljšati. Međutim, odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezne i Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucije. Nacrt budžeta Kancelarije Ombudsmana za 2023. povećan je za 17% u poređenju sa budžetom za 2022. Međutim, ovo povećanje je djelimično posljedica odluka vlade (iz novembra 2022) o povećanju osnovne plate određenim institucijama prije nego što odražava povećanje operativnog budžeta. Kapacitet ljudskih resursa Ombudsmana čini se da je dovoljam i Kancelarija je imala 36 zaposlenih od decembra 2022. U 2022. Ombudsman je riješio 1 109 pritužbi (2021: 1 123), od kojih je 890 zaprimio u 2022. od kojih je 219 prebačeno iz 2021. Zaključilo je 979 predmeta (88,27%) (770 predmeta iz 2022. i 209 slučajeva iz 2021). Od toga, 343 predmeta su zatvorena zbog nedostatka procedure zahtjeve i upućivanje na druge pravne lijekove (126 predmeta nije bilo u nadležnosti Kancelarija, 108 predmeta je zatvoreno zbog neprihvatljivosti, a 109 predmeta je proslijeđeno drugim pravnim lijekovima). Ombudsman je sproveo istrage u 576 predmeta: u 94 slučaja utvrđeno je kršenje; u 327 slučajeva utvrđeno je kršenje, sa 89 prekršaja ispravljeno u toku istrage; iu preostalim slučajevima kršenja, Kancelarija je dala mišljenja u 238 predmeta, sa 658 preporuka. U 86 slučajeva ukazao je na propuste državnih organa da preduzmu preventivne mjere. U dva slučaja je osigurano preporuke za usvajanje novog zakonodavstva ili izmjenu zakona ili propisa. Većina slučajeva je bila u vezi sa povredžom prava iz rada i zapošljavanja, mirno uživanje imovine, zdravstvenu zaštitu, pravo na privatnost, pravo na pravni lijek i zaštitu životne sredine. U svom godišnjem izvještaju za 2022, Kancelarija Ombudsmana je utvrdila nedostatke u reagovanju države institucija do pravosnažnih sudskih presuda. Do kraja 2022, broj neriješenih predmeta pred Ustavnim sudom obuhvatao je 2 564 u vezi sa zaštitom ljudskih prava. Crna Gora mora obezbijediti da se trajanje postupaka pred Ustavnim sudom smanji kako bi se garantovao stav ESLJP iz 2015 o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog lijeka u zemlji. 

Što se tiče prevencije torture i zlostavljanja, 22. juna 2023. Komitet za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) je pozvao crnogorske vlasti da istraži slučajeve policijske brutalnosti i promijeni „trenutnu kulturu nekažnjivosti policije“ i upozorio na loše uslove i veliku prenatrpanost u istražnim zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju u svom najnovijem izvještaju objavljenom u junu 2022.. U maju 2023. Crna Gora je podnijela izvještaj Komitetu UN-a o naknadnim aktivnostima (CPT) prema Zaključnim zapažanjima iz maja 2022. Crna Gora je u procesu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku kako bi se uskladili sa CPT preporukama iz 2017. i 2022. za usklađivanje definicije mučenja sa Konvencijom, kažnjavanje djela mučenje ili zlostavljanje sa kaznama srazmjernim njihovoj teškoj prirodi i ukinuti zastarjelost krivičnog djela mučenja. Vlada je 8. juna 2023. usvojila izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Prema ovim izmjenama, žrtve torture i drugih oblika zlostavljanja kao i žrtve zločina protiv polne slobode i djeca koja pokrenu postupke za zaštitu prava djeteta bili bi priznati kao privilegovani korisnici prava na pravnu pomoć. Vlada je tražila od Evropske komisije mišljenje o usklađenosti nacrta o izmjena i dopuna kako bi se osiguralo usklađivanje s EU acquis-em i evropskim standardima, ali nisu ga dočekali. Izmjene i dopune nisu usvojene od strane parlamenta.

Crna Gora mora pojačati svoje napore da sprovodi efikasno, efektivno i nezavisno istrage za rješavanje policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude. Nakon što su u štampu procurili dokazi o policijskoj torturi, ministar unutrašnjih poslova je suspendovao četiri policajca Jedinice za specijalnu operativnu podršku optuženih za iznudu, uz upotrebu ozbiljnog nasilja. Međutim, do sada nije preduzeto nikakvo sudsko praćenje.

Polarizacija društva, mizoginija i govor mržnje su se povećali. Ugrožene grupe, uključujući Romi i Egipćani, osobe s invaliditetom i LGBTQ zajednica su nastavili doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava a povremeno su bili izloženi govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Postoji hitna potreba da se efikasno rješavanje svih oblika diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite. 

Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše iz ranog uzrasta kroz angažovanje sa mladima i odraslima radi promovisanja promjena u ponašanju i toleranciji različitosti. Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava iz decembra 2022, 67% ispitanika (2020: 57%) smatra da je diskriminacija prisutna u Crnoj Gori i to uglavnom na osnovu političkih uvjerenja. 

Kancelarija ombudsmana je primila 256 pritužbi na diskriminaciju, što je trend rasta u poređenju sa 2021 (173). To može značiti da je poraslo povjerenje u rad Ombudsmana ili da su potencijalne žrtve više osnažene da prijave diskriminaciju. Kao u prethodnim godinama, najviše pritužbi se odnosilo na rad i zapošljavanje. Ombudsman je obradio 16 slučajeva govora mržnje i 14 predmeta iz oblasti javnog diskursa/medija. Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio govor mržnje na osnovu društvenog ili etničkog porijekla; na osnovu pola, promjene pola i rodnog identiteta u tri slučaja; na osnovu nacionalnosti u dva slučaja; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. U oblasti javnog diskursa, Ombudsman je u jednom slučaju utvrdio diskriminaciju na osnovu nacionalnosti; na osnovu društvenih ili etničko porijeklo u jednom slučaju; a na osnovu političkog ili drugog mišljenja u jednom slučaju. U odnosu na prioritetnu preporuku Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz 2017, još uvijek nije uspostavljen sistem za prikupljanje raščlanjenih podataka o zločinima iz mržnje jer to zavisi od izmjena Krivičnog zakonika koje su na čekanju. 

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti koje pokriva UN Konvencija o pravima djeteta i njeni fakultativni protokoli. Ipak, izazovi ostaju u djelotvornoj primjeni zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatka kvaliteta osiguranje postojećih zakona, strategija i akcionih planova. Sistematsko prikupljanje pouzdanih, a uporedivih podataka, razvrstanih prema starosti i polu, su od suštinskog značaja za planiranje zasnovano na dokazima i prioriteti su politike obezbjeđivanja efikasne zaštite djece.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Petar Stanojlović, predstavnik organizacije EksedraMark (ExedraMark) u Crnoj Gori, vjeruje da će ova inicijativa zaživjeti u našoj zemlji.

Na košarkaškoj utakmici između Budućnost Volija i Arisa, u šestom kolu Evrokupa, prvi put u Crnoj Gori je bila dostupna usluga audio-deskriptivnog komentarisanja za osobe s oštećenjem vida koje prate utakmicu uživo na tribinama.

Zahvaljujući Budućnosti ovo je prvi put da se ovakva usluga nudi za košarku, ali i za timski sport uopšte u našoj zemlji.

„Na ovoj utakmici, osoba iz Saveza Slijepih Crne Gore (SSCG), a ujedno i naš reprezentativac u golbalu, Marko Nikolić, je iskusio i uživao u utakmici uz pomoć ove posebne metodologije, koja je dio organizacije EksedraMark, a koja ima za cilj da se uspostavi kao institucionalna usluga za košarkaške i utakmice drugih sportova u Evropi", saopšteno je iz Budućnosti.

Ova metodologija je isprobana u mnogim zemljama, a počela je upravo zahvaljujući Arisu.

Petar Stanojlović, predstavnik organizacije EksedraMark u Crnoj Gori, vjeruje da će ova inicijativa zaživjeti u našoj zemlji, kao što je to slučaj u mnogim evropskim i svjetskim državama, a takođe smatra da je naša obaveza da sport u Crnoj Gori bude svima pristupačan.

„Na ovaj način sportski klubovi i sportski savezi u Crnoj Gori imaju priliku da prikažu pozitivnu javnu sliku ljubiteljima sporta u državi i u svijetu, da pokažu visok nivo inkluzivnosti i pristupačnosti za pojedince bez obzira na njihove sposobnosti, kao i da pridobiju do sada neiskorišćeno tržište. Nadamo se da ćemo u našoj zemlji biti prisutni na svakoj utakmici i u svakom sportu jer košarka je za sve, sport je za sve, pristupačan i inkluzivan!"

Marko Nikolić, koji je koristio uslugu audio-deskriptivnog komentarisanja kazao je da je prisustvovao istorijskom događaju iz ugla inkluzivnosti i pristupačnosti kada su u pitanju sportske manifestacije za osobe s oštećenjem vida u Crnoj Gori.

„Košarkaška utakmica Evrokupa između Budućnosti i Arisa mi nije ostala u lijepom sjećanju što se tiče rezultata, ali svakako jeste po nečemu posebnom. Naime, prisustvovao sam istorijskom događaju iz ugla inkluzivnosti i pristupačnosti kada su u pitanju sportske manifestacije za osobe s  oštećenjem vida u Crnoj Gori. Iskustvo je sjajno, veoma sam zadovoljan prevashodno Petrovim načinom komuniciranja, odnosno prenošenja same utakmice, a i pristup prema osobi s  oštećenjem vida bio je na visokom nivou. Komentator se cijelo vrijeme trudio da što realnije približi svaki detalj, kako na samom terenu, tako i van njega. Košarka je specifičan sport iz ugla audio deskripcije, jer je mnogo dinamična i dosta toga se desi u jednom napadu. Petar se izuzetno dobro snašao u ovoj ulozi i tačno se vidi da ima određenog iskustva i da je prošao obuku", rekao je Nikolić.

Nikolić se zahvalio Budućnosti

„Ovim putem želim da se zahvalim KK Budućnost Voli, jer su pokazali između ostalog društveno-odgovoran karakter, a sa druge strane prepoznajem želju da učestvuju u stvaranju inkluzivnog sistema, kako bi i osobe oštećenog vida uživale ravnopravno u sportskim događajima kao i ostali. Nadam se budućoj saradnji sa njima, a i ne samo sa njima, već i sa ostalim klubovima i nacionalnim savezima", rekao je Nikolić.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Nepropisno parkiranje na mjestima obilježenim za vozila osoba s invaliditetom nije rijetkost u Crnoj Gori. Naprotiv, svjedoci smo da vozači svakodnevno parkiraju vozila na tim mjestima, često im izgovori budu gužve, manjak parking mjesta, te „brzo ću, samo da nešto završim”.

Pitanje nepropisnog parkiranja regulisano je odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja. Precizirano je da vozač ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na parking mjestu koje je dopunskom tablom saobraćajnog znaka ili oznakom na kolovozu, obilježeno kao mjesto za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, ako na vozilu ne posjeduje odgovarajuću naljepnicu.

Tim povodom Portal Dnevno kontaktirao je službe komunalne policije, odnosno inspekcije iz više crnogorskih radova, Podgorice, Nikšića, Budve i Bijelog Polja. Pitali su ih da li vozače upozoravaju ili im odmah biva izrečena novčana kazna, koji je iznos kazni, koliko često se dešava da pauk odnese automobile, te koliko je prekršajnih naloga izdato od početka godine.

Sudeći po odgovorima, problem je najizraženiji u Nikšiću.

Nikšić: Izdato 478 prekršajnih naloga

Iz Komunalne policije Nikšić su kazali da komunalni policajac na licu mjesta preduzima određene mjere i radnje koje zavise od stuacije zatečene na terenu.

„Licu koje je u prekršaju izdaje se prekršajni nalog u iznosu od 60 eura u skladu sa članom 323 Zakona”, navode u odgovorima našem portalu.

Kako su precizirali, od početka godine za nepropisno parkirana vozila na mjestu predviđenom za osobe s invaliditetom izdato je 478 prekršajnih naloga, u ukupnom iznosu od 28.680 eura. U tom gradu specijalno vozilo, pauk nije u funkciji.

U Bijelom Polju izdato 67 prekršajnih naloga od početka godine

Iz Bijelog Polja su kazali da Komunalna policija vozačima nepropisno parkiranih vozila izriče novčanu kaznu, odnosno izdaje prekršajni nalog u iznosu od 60 eura.

„Iznos kazne je isti u svim slučajevima, jer kada Zakon predviđa kaznu u određenom rasponu, komunalni policajac je dužan da izrekne minimalnu kaznu, u konkretnom slučaju 60 eura”, navode iz Komunalne policije Bijelo Polje.

Podsjećaju da su Uredbom Vlade Komunalnoj policiji povjereni poslovi kontole nepropisno parkiranih vozila iz člana 60 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a premještanje nepropisno parkiranih vozila specijalnim vozilom Pauk Sekretarijatu za inspekcijske poslove.

„Nakon izdavanja prekršajnog naloga za nepropisno parkiranje vozila, komunalni policajci obavještavaju Sekretarijat za inspekcijske poslove, radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti,odnosno angažovanja specijalnog vozila Pauk, pojasnili su iz Komunalne policije Bijelo Polje.

Navode da je od početka godine do 1. novembra Komunalna policija izdala 67 prekršajnih naloga za nepropisno parkiranje vozila na mjestu rezervisanom za vozila osoba s invaliditetom u ukupnom iznosu od 4.020 eura.

Podgorica: Mjesta za OSI svakodnevno kontrolišemo

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada kazali su da prekršajni nalog iznosi 60 eura, premještanje vozilom Pauk iznose 65 eura, pa tako ukupna kazna za sankcionisano vozilo iznosi 125 eura. 

„Mjesta za OSI svakodnevno se obilaze, nepropisno parkirana lica se sankcionišu, a vozila premještaju na parking Uprave za inspekcijske poslove u Ulici Vaka Đurovića bb”, kazali su nam iz te inspekcije.

Navode da je od početka godine do 8. novembra izdato 227 prekršajnih naloga po tom osnovu.

Budva: Prvo usmena opomena, potom kazna

Iz Komunalne inspekcije i Komunalne policije Budva pojasnili su da je za za parking mjesta predviđena za osobe s invaliditetom zadužen i Sekretarijat za komunalno stambene poslove Opštine Budva, koji ih u okvirima svoje nadležnosti planira i obilježava vertikalnom i horizontalnom signalizacijom.

„Shodno Zakonu i Uredbi Vlade dato je na nadležnost Komunalnoj policiji da vrši sankcionisanje po navedenim propisima, a podizanje motornih vozila vrši d.o.o Parking servis Opštine Budva”, naveli su u odgovorima našem portalu.

Kazali su nam da službenici Komunalne inspekcije i Komunalne policije prekršioce usmeno opominju, a ukoliko ne postupe po usmenom nalogu komunalnog policajca, specijalizovanim motornim vozilom Pauk službe uklanja se nepropisno parkirano vozilo i izriče novčana kazna izdavanjem prekršajnog naloga.

„Novčana kazna iznosi, shodno Zakonu, 60 eura, a usluge podizanja i odvoženja motornog vozila iznosi 65 eura, koju naplaćuje d.o.o Parking servis za izvršene usluge. Novčana kazna je ista u svim slučajevima”, kazali su nam iz tog opštinskog organa.

Kako navode, službenici Komunalne inspekcije i Komunalne policije izlaze na lice mjesta na svaki poziv i sankcionišu onoga ko nepropisno parkira na mjestima koja su obilježena za osobe s invaliditetom, „što rade i po službenoj dužnosti tokom redovnih kontrola”.

Iz Komunalne inspekcije i Komunalne policije nijesmo dobili podatak o broju izrečenih kazni.

„Ovaj organ ne vodi posebnu specifikaciju broja vozila koja su se nepropisno parkirala na mjestima predviđenim za lica s invaliditetom”, kazali su za portal Dnevno.

Izvor: Portal Dnevno

Pripremio: Ivan Čović

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.

Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Promjene u postojeće zakonodavstvo su, takođe, potrebne, posebno u oblasti nediskriminacije.

Izvještajni period je i dalje obilježen polarizacijom i podjelama.

Najranjiviji grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBTIQ) i dalje su bili izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Trend povećanja broja femicida, uz nedovoljno praćenje od strane nadležnih organa i slučajeva javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasnost implementacija zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnom i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Crna Gora mora da pojača svoje nastojanja da se provedu efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijske torture, kršenja i nezakonita upotreba mjera prinude.

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva tek treba da bude poboljšano. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad civilnog društva, društvene organizacije (OCD) i izolovani slučajevi verbalnih napada prijavljeni su, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke od prošle godine, u izvještajnom periodu, ostaju uglavnom validne. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade organizacijama civilnog društva regulisana je nizom pravila osiguranja transparentnosti i eksterne evaluacije. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapaciteta ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO.

Cjelokupni pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja i udruživanja je uspostavljen, ali važni dijelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati. 

Zakon o privrednim društvima pruža neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam javnog interesa je više ograničen nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničavajući poreski podsticaj. 

Crnoj Gori još treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnim tekovinama EU. Pod uticajem zakona, javne institucije bi mogle ograničiti pristup organizacijama civilnog društva ključnim političkim odlukama klasifikujući ove informacije. Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu koji promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, širi pravni okvir je potreban za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterske aktivnosti. 

Nacrt amandmana je bio u raspravi od 2019, ali nije finalizovano. U toku je izmjena i dopuna Zakona o NVO radi poboljšanja procedura za osnivanje, registraciju i rad NVO. Imenovani su predstavnici NVO, radna grupa koja razmatra nacrt amandmana. Preporuke misije stručne revizije za 2021. ostaju uglavnom neriješene. Crna Gora mora revidirati zakonodavni okvir, posebno Zakon o sprječavanju korupcije i Zakon o kontroli političkih subjekata i izbornih kampanja u prvom stepenu. Iako je ovaj proces počeo, još se čeka usvajanje reformi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Kako god, potrebni su dodatni napori da se ovaj okvir u potpunosti implementira. Neke zakonske izmjene su, takođe potrebno, posebno u oblasti antidiskriminacije. Kao i prethodne godine, izvještajni period je obilježen polarizacijom i podjelama. Najugroženije grupe u društvo (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje.

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravni i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno:

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020. i zaštiti podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava;

→ Osigura efikasniju zaštitu osnovnih prava, posebno za ugrožene grupe, i osigura usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropski i međunarodni standardi ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unapređenje međuinstitucionalne saradnje.

Ombudsman se i dalje doživljava kao jedna od institucija kojoj se najviše vjeruje od strane građana Crne Gore, a njegovi stavovi se često citiraju u medijima. Regulatorni i institucionalni okvir za njegovo adekvatno funkcionisanje je uglavnom uspostavljen. I dalje je akreditovan sa statusom 'B' od strane Podkomiteta za akreditaciju Globalnog saveza Nacionalne institucije za ljudska prava. Crna Gora treba da preduzme mjere da bolje uskladi okvir s Pariškim principima kako bi se mogao nadograditi na status „A“. Kapacitet Ombudsmana za rješavanje pritužbi i kvalitet njegovih odluka su nastavljeni prema poboljšanju. 

Međutim, odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezne i Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucijama. Nacrt budžeta ove institucije za 2023. povećan je za 17% u poređenju sa budžetom za 2022. Međutim, ovo povećanje je dijelom posljedica odluka vlade o povećanju osnovne zarade određenim institucijama, iz novembra 2022, umjesto da odražava povećanje operativnog budžeta. Kapacitet ljudskih resursa Ombudsmana čini se da dovoljan i da je institucija u decembru 2022. imala 36 zaposlenih.

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti koje pokriva UN Konvencija o pravima djeteta i njeni fakultativni protokoli. Međutim, izazovi ostaju u efektivnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatak kvaliteta osiguranje postojećih zakona, strategija i akcionih planova. Sistematsko prikupljanje pouzdanih, a uporedivih podataka, raščlanjenih prema starosti i polu su od suštinskog značaja za postavljanje zasnovano na dokazima i prioritet su za osiguranje efikasne zaštite djece.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Međunarodna konferencija Biram da biram – Samostalno, tajno, dostojanstveno u organizaciji Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) održana je juče, 9 novembra 2023. u Podgorici

„Moja želja je da ova konferencija barem malo doprinese promjeni načina posmatranja pitanja učešća u političkom životu. Ja bih volio da donosioci odluka i sve one institucije koje su uključene u garanciji prava na učešće u javno - političkom životu promijene način razmišljanja i ovu temu posmatraju kroz prizmu ljudskih prava. Kada naiđemo na pojedinca koji razmišlja u duhu modela zasnovanog na ljudskim pravima i koji shvata da je stvaranje uslova za inkluziju osoba sa invaliditetom pitanje unapređenja društvene zajednice, a ne samo pitanje humanosti, milosrđa i empatije, onda uvijek dođemo do dobrih, održivih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost i jednakost,” kazao je, u svom uvodnom obraćanju, izvršni direktor SSCG Goran Macanović

Podršku takvoj inkluziji dali su predstavnici Centra za građansko obrazovanje (CGO), Fridrih Ebert Štiftung (Friedrich-Ebert-Stiftung), Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Politikon mreže, Ministarstva javne uprave Crne Gore, koji su podržali projekat. 

„Mi smo podržali nekoliko projekata koji su se bavili unapređenjem ukupnog položaja osoba s invaliditetom u društvu. Organizacije osoba s invaliditetom se već decenijama posvećeno bave ovom temom i njihove preporuke koje su dolazile kao glas osoba s invaliditetom su bile vrlo jasno i ubjedljivo formulisane, ali donosioci odluka zapravo nisu imali dovoljno razumijevanja za to, što se nadam da će se u budućnosti mijenjati,” kazao je programski direktor CGO, Petar Đukanović.

Da više nema opravdanja da se ovakva prava i preporuke osoba s invaliditetom ne realizuju istakao je izvršni direktor Evropskog saveza slijepih (ESS) Lars Boselman (Lars Bosselmann).

„U 2023. imamo kompletna tehnološka sredstva i legislative koje su nam na raspolaganju ili koje se mogu staviti na raspolaganje kako bi se osiguralo učešće osoba s invaliditetom u izbornim i svim drugim političkim procesima. Nema više opravdanja da se nešto tako ne ostvari,” kazao je  Boselman

Nadu da će do pozitivnih promjena doći iskazala je šefica Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u CG, Dominik Vag (Dominique Waag)

„Morali bismo da nastavimo da radimo zajedno, da unapređujemo svačija jednaka prava, a posebno što se tiče donošenja političkih odluka i učešća u političkim događajima. Sigurna sam da će političke partije obraćati više pažnje na sve vas,” poručila je Vag

Osim uključenosti osoba s invaliditetom u izbornom procesu kroz aktivno biračko pravo, odnosno pravo da biraju, na konferenciji je poručeno da OSI trebaju da budu i birane za značajne političke funkcije. Tim povodom su predstavljene i preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva u odnosu na osobe s invaliditetom koje obuhvataju odredbu o glasanju uz pomoć asistenta / asistentkinje, pristupačnost prostorije za glasanje, mogućnost glasanja faksimilom, smjernice o obliku, izgledu, boji i materijalu šablona za glasanje.

„Mi se nadamo da će ove preporuke biti jedan jako važan element i sredstvo za dalje zagovaranje javnih politika i da će omogućiti da sve osobe s invaliditetom samostalno, tajno i dostojanstveno glasaju,” istakla je članica Radne grupe za izradu Preporuka Nikolina Miljić.

Na konferenciji je bilo riječi i o izazovima u reformi izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori. Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić je tom prilikom istakla da nije optimistična da će do promjene doći, te da će u parlamentu ostati status quo

„Mislim da će se stvari promijeniti kada osobe s invaliditetom budu dovoljno vidljive. One nijesu vidljive ni u toku izbornog dana upravo zbog nepristupačnosti izbornih mjesta, informacija, komunikacija, proceduri glasanja i cijelog izbornog materijala i svega onoga što prethodi izbornom danu. Trebaju da se ohrabre osobe s invaliditetom koje stvarno imaju potencijala, kapaciteta, znanja, volje i koje su spremne da će biti izložene svemu i svačemu uključe u politički život” ukazala je izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić.

Da je situacija, ipak, bolja nego prije deceniju istakla je direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević i pohvalila preporuke koje su organizacije osoba s invaliditetom sastavile. 

„Razmjenom mišljenja sa stručnjacima se došlo do seta predloga za koje mislim da su dobri, da su utemeljeni, da može svako da ih podrži i taj će artikulisani predlog doći odboru kada bude formiran. Žalosno je što ovdje danas nema više predstavnika političkih partija da to čuju, ali smo na to navikli. Oni neće ni čuti, ako se mi ne organizujemo bolje,” poručila je Kovačević

Ipak, značajno je što su predstavnici većeg broja političkih partija učestvovali u panelu pod nazivom Gdje je politika invaliditeta u radu političkih partija? 

Demokratska Crna Gora će se u potpunosti posvetiti ovom izbornom zakonodavstvu jer smo oduvijek bili konstruktivan i korektivan politički faktor od našeg nastajanja, pa nadalje. Ono što smatramo neophodnim jeste izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika. Zalagaćemo se za to da se izvrši revizija svih postupaka oduzimanja poslovne sposobnosti, jer se time izgubilo pravo glasa i druga osnovna ljudska prava. Postoji cijeli dijapazon stvari koje mi moramo u budućnosti uraditi ukoliko želimo da ovo društvo zaista postane društvo socijalne pravde i sveopšte participativnosti, jer ukoliko vi ne koristite 10% ljudskih kapaciteta, onda je to veliki problem na državnom nivou,” poručila je predstavnica Demokratske Crne Gore Valentina Minić

Predstavnica Demokratske partije socijalista (DPS) Kristina Šćepanović je saglasna da su ovakva pitanja od suštinskog značaja za kvalitet života građana u Crnoj Gori

„Mislim da ta pitanja trebaju da budu tačka koja nas spaja, a ne neke dnevno političke teme koje doprinose nekim daljim podjelama. Mogu konkretno da najavim da ćemo se na narednom Kongresu DPS-a intezivno baviti politikama koje se tiču osoba s invaliditetom,” istakla je Šćepanović.

Na ovoj produktivnoj konferenciji predstavljeni su i rezultati Monitoringa zastupljenosti pitanja OSI tokom izbornog procesa vanrednih parlamentarnih izbora

„S obzirom da osobe s invaliditetom kao građani Crne Gore učestvuju u finasiranju političkih partija naš zaključak je da je neophodno da se osobe s invaliditetom uključe u oblast politike, da ravnopravno učestvuju u funkcionisanju političkih partija, te da partije obezbjede pristupačne informacije o njihovom radu. Kako bi osobe s invaliditetom bile politički aktivnije potrebno je da se s radom i programom političkih partija upoznaju, da se pristup prema njima promijeni, a to je jedini način da budu jednaki da se samim tim mogu kandidovati na pozicijama kandidata na izbornim listama,” kazala je moderatorka Anđela Dragović

Sve značajne zaključke koji su izneseni tokom prvog dana Konferencije podvukao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) Goran Macanović

„Sva prava koja mi zagovaramo su iz korpusa osnovnih ljudskih prava. Kada ostvarite mogućnost na ostvarivanje prava iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja ili učešća u javno-političkom životu za osobe s invaliditetom, vi ste zapravo unaprijedili društvo. To potvrđuje i rečenica „Od tuđeg dobra, meni može samo biti dobro”, podvukao je Macanović

Konferencija je nastavljena danas, 10. novembra 2023, u hotelu Bristol u Podgorici, s početkom u 9.30h.

Izvor: Portalanalitika

Pripremio: Ivan Čović

Evropska Komisija o funkcionisanju institucija i reformi javne uprave: Izbori protekli u fer atmosferi, neadekvatni uslovi za osobe s invaliditetom


Demokratija 

Crna Gora je patila od duboke polarizacije i podjela, što se manifestovalo u napetim konfrontacionim pozicijama između političara koji nisu voljni da okončaju politički ćorsokak, čak su spremni i da eskaliraju kratkoročnu partijsku ustavnu krizu. To je dovelo do blokade političkog sistema. 

Političkom situacijom je dominirala prelazna vlada kojoj je nedostajao neophodan politički legitimitet i parlament koji nije mogao da okupi konzistentnu većinu za sprovođenje reformi. Nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda dovelo je do neizvjesnosti i pravnog neslaganja.

Održani su predsjednički i parlamentarni izbori, kao i lokalni izbori u 14 opština. Izborna posmatračka misija Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS/ODIHR) pratila je predsjedničke i parlamentarne izbore. Ove misije su ocijenile izbore kao mirne i konkurentne, uprkos proceduralnim nedostacima.

Mandat skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu nije dao opipljive rezultate. Bojkot velikog dijela parlamenta dodatno je uticao na njegov rad. 

Izbori 

Održani su lokalni izbori u 14 opština (oktobar 2022), predsjednički (mart/april 2023) i parlamentarni izbori (jun 2023). Misije za posmatranje izbora OEBS/KDILJP su pratile predsjedničke i parlamentarne izbore i ocijenile ih kao mirne i konkurentne, uprkos nekim proceduralnim nedostacima. Mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je u julu 2022. bez opipljivih rezultata. Pravni okvir i dalje zahtijeva sveobuhvatnu reformu i harmonizaciju izbornog zakonodavstva, ograničenja biračkih prava i prava kandidovanja, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor finansiranja kampanje i medija. Ova, zajedno sa drugim pitanjima, ostaju neriješena

Odsustvo funkcionalnog Ustavnog suda uticalo je na izborne procese. Konstituisanje novog parlamenta i nove vlade obavljeno je krajem oktobra 2023. 

Parlament 

Mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je 31. jula 2022. Nije postignut napredak u praćenju preporuka OEBS/KDILJP, a na čekanju su i ključna pitanja koja se tiču reforme izbornog zakonodavstva, biračkog spiska, finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, matičnih knjiga, etičkog kodeksa izborne kampanje i prijedloga za jačanje profesionalizma i transparentnosti rada Državne izborne komisije (DIK) i Agencije za sprječavanje korupcije (ACA). U nedostatku sveobuhvatne reforme, DIK je izvršio poboljšanja u oblastima iz svoje isključive nadležnosti i povećao ukupnu transparentnost svog rada. Međutim, politizacija DIK-a ga sprečava da obavlja svoju ulogu nezavisnog organa za sprovođenje izbora. Posebno uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, DIK je donio pravno upitne odluke koje su predvodili njeni politički imenovani članovi. 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je 20. juna 2023. izdao saopštenje u kojem podržava pritužbu Saveza slijepih Crne Gore da većina opštinskih izbornih komisija ne garantuje jednak, tajan i dostojanstven proces glasanja za osobe s invaliditetom, iako je DIK u martu 2022. revidirao relevantna podzakonska akta i u skladu sa tim ih uputio svim opštinskim izbornim komisijama (OIK)

Predsjednički izbori održani su u dva kruga, 19. marta 2023. i 2. aprila 2023. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici istražuje krivične prijave više desetina građana da su njihovi potpisi podrške predsjedničkim kandidatima falsifikovani. Nakon prvog i drugog kruga glasanja nije bilo pritužbi. 

Žene su bile nedovoljno zastupljene u izbornoj administraciji. OEBS/ODIHR je rasporedio međunarodnu misiju za posmatranje izbora (IEOM) uključujući posmatrače iz Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) i iz Evropskog parlamenta. Za drugi krug, OEBS/ODIHR nije poslao nijednog kratkoročnog posmatrača. Dvije lokalne nevladine organizacije rasporedile su posmatrače na skoro svim biračkim mjestima širom zemlje. Prema preliminarnim zaključcima OSCE/ODIHR-a, oba kruga su bila mirna i konkurentna i poštovala se sloboda okupljanja i izražavanja. Međutim, većina dugogodišnjih preporuka OEBS/ODIHR u vezi sa potrebom za sveobuhvatnom reformom i harmonizacijom izbornog zakonodavstva, ograničenja glasačkih i kandidatskih prava, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora finansiranja kampanja političkih partija i medija i dalje su na snazi. Pravnom okviru nedostaje dovoljna regulativa, na primjer: o osnovama za poništavanje izbornih rezultata od strane suda, procedurama za tabelarni prikaz rezultata i drugom krugu predsjedničkih izbora.

DIK je primijenio privremena rješenja, rješavajući 12 zakonodavnih praznina, i sveukupno, proces je na odgovarajući način vođen. Medijski pejzaž bio je polarizovan po političkim linijama i mediji su ostali veoma ranjivi na unutrašnje i spoljašnje uticaje korporativnih i političkih interesa. 

Predsjednik Đukanović je 17. marta 2023, dan nakon raspuštanja Skupštine, raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun 2023. Ustavni sud je 27. juna 2023. jednoglasno stavio van snage izmene i dopune Zakona o predsjedniku iz decembra 2022, koji su preduslov za raspuštanje parlamenta. Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa zakašnjenjem objavilo birački spisak sa 543.599 građana. 

Parlamentarni izbori u junu 2023. bili su konkurentni i dobro sprovedeni, uprkos tome što su se odvijali u pozadini dugotrajne institucionalne i ustavne krize. 

Formiranje nove vlade obavljeno je 31. oktobra 2023. Važno je da je nova vlada sposobna i posvećena napredovanju reformi u vezi sa EU. 

Posmatračka misija OEBS/ODIHR-a na parlamentarnim izborima odvijala se u sličnim okolnostima kao i misija za posmatranje predsjedničkih izbora. Dvije lokalne nevladine organizacije rasporedile su posmatrače na većinu biračkih mjesta širom zemlje. Prvi put su posmatrači Saveza slijepih sistematski pratili pristupačnost i glasački materijal za osobe s invaliditetom na 505 biračkih mjesta. Njihovi nalazi su bili da većina OIK-a nije obezbijedila odgovarajuću pristupačnost osobama s invaliditetom. Preliminarni zaključci međunarodne izborne posmatračke misije bili su slični onima koji su objavljeni nakon predsjedničkih izbora.

Uključenost žena u politički život i dalje je niska. U novom sazivu parlamenta biće samo 17 žena (21 odsto) što je najmanji procenat od uvođenja sistema kvota, po kojem jedna četvrtina biračkih lista mora biti rezervisana za predstavnike manje zastupljenog pola.

Nakon junskih parlamentarnih izbora, 27. jula 2023, nova Skupština je održala prvu sjednicu i verifikovala mandate novih poslanika. Novi predsjednik Skupštine izglasan je 30. oktobra 2023. Što se tiče zakonodavne uloge Skupštine, zbog bojkota većina zakona je usvojena prostom većinom (41), a većina poslanika opozicije nije učestvovala u raspravi. 

Parlament je u više navrata tražio izmjene sistemskih zakona putem administrativnih procedura i bez širih konsultacija. Parlament je, u raznim prilikama, usvajao zakone koji su bili u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije i/ili Venecijanske komisije

Crna Gora nije usvojila neke važne zakone, kao što su Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini, koji su potrebni za unaprjeđenje opšte uprave. Komunikacija između parlamenta i izvršne vlasti, kao i sa nezavisnim institucijama, bila je izazovna. Vlada je u nekim slučajevima propustila da da svoje mišljenje o zakonodavnim inicijativama koje su podnijeli poslanici. 

Posebno relevantan slučaj – zbog svog fiskalnog uticaja – bio je Nacrt zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada za majke sa troje i više djece. Mišljenja o glavnim zakonskim predlozima usvojena su bez rasprave, a prije svega od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Nedostajala je parlamentarna aktivnost po pitanju pristupanja EU ili koordinacije sa nadležnim ministarstvima. Odbor za evropske integracije održao je posljednju sjednicu u julu 2022.

Nadzorna funkcija Parlamenta bila je ograničena. Poslovnikom je predviđeno da se premijerski sat održava jednom mjesečno. Međutim, u izvještajnom periodu održane su samo dvije takve sjednice. 

Skupštinski odbori održali su 27 konsultativnih i devet kontrolnih saslušanja. U okviru svojih nadzornih aktivnosti, odbori su razmatrali brojne izvještaje koje su nezavisni organi podnosili Skupštini u skladu sa zakonom. Ne postoji jedinstvena praksa niti pristup vođenju skupštinskih saslušanja ili razmatranju izvještaja i predloga zakona. 

Skupština je nastavila rad na promovisanju principa otvorenosti i transparentnosti. Javnost je podnijela 37 zahtjeva za slobodan pristup informacijama na koje je Skupština odgovorila. U Skupštinu je primljeno 99 podnesaka građana i 15 e-peticija. Od ovih e-peticija, jedna je rezultirala konsultativnim saslušanjem pred Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Skupština je na svom sajtu uvela funkcije pristupačnosti, prilagođavajući sadržaj osobama s oštećenim vidom.

U saradnji sa Evropskim Parlamentom, u novembru 2022, Parlament je organizovao drugu Skupštinu građana kako bi poboljšao učešće javnosti u procesu donošenja odluka. Parlament je organizovao i Simulaciju parlamenta za srednjoškolce, kao i sjednicu Omladinskog parlamenta. U izvještajnom periodu Odboru za ljudska prava i slobode nije dostavljen nijedan izvještaj o kršenju Etičkog kodeksa. Skupština je nastavila da dalje jača kontrolno-nadzorne funkcije i kapacitet službe za usklađivanje zakona. Na prijedlog Upravnog odbora i na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva, Skupština je u aprilu 2023. donijela odluku da se protiv pet opozicionih poslanika dozvoli pokretanje krivičnog postupka zbog navodne zloupotrebe službenog položaja. Skupštinski međupartijski Ženski klub nastavio je svoju aktivnu ulogu.

S engleskog prevela: Marina Vujačić 

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Klub ima dvije prostorije ukupne kvadrature oko 40 metara kvadratnih, a prostor je ustupila lokalna uprava, koja je prethodno NVO Mozaiku obezbijedila automobil pristupačan osobama s invaliditetom (OSI).

U Nikšiću je otvoren prvi društveni klub za osobe s različitim vrstama invaliditeta Adapt ne samo u gradu pod Trebjesom, nego i u Crnoj Gori. Klub, koji je otvorila Nevladina organizacija (NVO) Mozaik, nalazi se u Vardarskoj ulici i dio je projekta Socijalni program za adaptaciju (Social club Adapt) koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2  (ReLOaD2) koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

„Ovaj klub može služiti kao primjer svima u regionu i ovo je veoma bitno za sve nas jer ovo je početak jedne veoma bitne promjene u gradu. Jedan od glavnih ciljeva prilikom osnivanja NVO Mozaik bio je otvaranje ovakvog kluba i srećan sam što je taj cilj ispunjen. Klub nije samo servis podrške, već i mjesto okupljanja, druženja, informisanja, edukacije“, kazao je izvršni direktor Mozaika Blagoje Šturanović.

Klub ima dvije prostorije ukupne kvadrature oko 40 metara kvadratnih, a prostor je ustupila lokalna uprava, koja je prethodno pomenutoj NVO obezbijedila automobil pristupačan osobama s invaliditetom (OSI).

„Zahvalni smo što iz lokalne uprave uviđaju sposobnosti, kapacitete i kvalitet našeg rada i što su nam ustupili taj prostor kako bi zajedno uticali na zajednicu. Radimo i na budžetiranju ove usluge na lokalnom nivou kako bi taj servis opstao i kako bi osobe s invaliditetom mogle da ga koriste što duži period", kazao je Šturanović.

Istakao je da je značenje riječi adapt prilagođavanje, a pomenutim klubom oni žele da prilagode kompletnu zajednicu kako bi se poboljšao položaj OSI.

„Projekat je veoma značajan za osobe s invaliditetom jer će definitivno poboljšati njihov status u našem društvu i kvalitet njihovog života. Imaćemo i radionice, a u sklopu projekta je planirano više servisa podrške – psiho-socijalni, radno-okupacioni, pravno kreativne radionice, slikarske, oblikovanja gline, filmske i književne večeri, neformalna druženja. Biće ovo mjesto gdje ćemo donositi nove ideje i inicijative“, uvjeren je izvršni direktor Mozaika, nevladine organizacije koja broji oko 50 članova.

Klub će, prema njegovim riječima, biti dostupan ne samo OSI, već svima koji žele da doprinesu boljem standardu osoba s invaliditetom.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da im je lako bilo pomoći „onome ko pomoć želi, ali i ko pomoć ne čeka već sam preduzima dosta koraka da mu je lako pomoći" kada do toga dođe.

„Klub je ključni proizvod inicijative ovih ljudi koji su to osmislili na jedan lijep i adekvatan način, da im je bilo lako pomoći kada smo mi bili u pitanju. Zadovoljstvo mi je što smo bili u prilici da možemo da pomognemo i da damo primjer kako treba da budemo aktivni članovi zajednice. Onako kako vi to radite i mnogi koji nemaju tu vrstu problema koji vi imate mogu da se ugledaju na vas kako da pomognu zajednici onda kada ne čekaju sami pomoć, sami stvaraju uslove koje mogu, a onda nama olakšaju da im pomognemo", kazao je Kovačević i obećao da će nastaviti da im pomažu u realizaciji ideja.

Projektna menadžerka iz Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija  (UNDP) Sanja Zindović kazala je svaki građanin i građanka zaslužuju da ostvare svoja pravai potencijale u zajednici u kojoj živi.

„Samo sa ispunjenim pojedincima koji se osjećaju podržano i sigurno stvaramo bogatu i oplemenjenu zajednicu. Društveni klub Adapt je ogromni korak ka tome jer odražava viziju društva koje se temelji na kulturno-obrazovnim vrijednostima, autonomiji svakog građanina i građanke i prihvatanju različitosti“, poručila je Zindović i dodala da UNDP pruža podršku Vladi u reformi vještačenja invaliditeta.

Otvaranje kluba uljepšala je izložba Opazi istinitost slike, polaznika likovnih radionica samog kluba. Radionicama, koje su trajale godinu, rukovodila je Milena Krivokapić, akademska slikarka, koja je uvjerena da će sličnih radionica, u organizacije NVO Mozaik, biti i ubuduće.

Program je vodila Nataša Lučić, a članovi Mozaika su u znak zahvalnosti uručili slike predsjedniku Opštine Nikšić i UNDP-u.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Procjena je da u Crnoj Gori oko 60.000 ljudi ima dijabetes, a najviše njih, 95 odsto, su odrasle osobe. To se čulo na naučnom skupu Pokrećemo promjene za generacije koji je organizovan u susret Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa (14. novembar) a povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja kompanije Novo Nordisk.

Crna Gora je zemlja s visokim procentom osoba s dijabetenom u odnosu na ukupnu populaciju. Po broju oboljelih  naša zemlja spada u red visoko ugroženih kako u Evropi tako i u svijetu. Više od 95 odsto čine odrasle osobe, a najzastupljeniji je dijabetes tip 2.

„Nivo dijabetološke zaštite u Crnoj Gori značajno je unaprijeđen u prethodne tri decenije, ali sa skoro 60.000 oboljelih i niskom sviješću o rizicima dijabetesa, naša zemlja je i dalje jedna od najugroženijih u Evropi, ocijenjeno je na događaju Pokrećemo promjene za generacije koji je u susret Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa, okupio renomirane crnogorske endokrinologe i ljekare različitih specijalnosti“, navodi se u u saopštenju sa skupa.

Zahvaljujući stalnoj edukaciji ljekara i zdravstvenih radnika, povećanju broja endokrinologa, kao i dostupnosti najmodernijih, inovativnih terapija i medicinskih sredstava Crna Gora je u boljoj situaciji nego prije, složili su se učesnici panela posvećenog razvoju crnogorske dijabetološke zaštite. Međutim, neophodan je sistemski pristup u rješavanju izazova koje dijabetes, kao pandemija XXI vijeka nameće kako crnogorskom društvu u cjelini, tako i svijetu globalno.

„Dijabetes je veliki problem društva kako u Crnoj Gori, tako i globalno. Predstavlja petog uzročnika smrti u svijetu, ali nije samo zdravstveni, već i socijalni i ekonomski problem. Sa porastom tendencije oboljevanja od dijabetesa, nameće se potreba da imamo sveobuhvatnu nacionalnu strategiju. Ona je višeslojna i trebalo bi da obuhvati najprije prevenciju, sa kojom treba početi još kod najmlađih u predškolskom i školskom uzrastu. Obavezna je edukacija kako medicinskih radnika, tako i opšte populacije kroz podizanje svijesti o dijabetesu i njegovim faktorima rizika, što bi uključivalo i promociju zdravih postulata ishrane i fizičke aktivnosti", izjavio je dr Đorđije Krnjević, direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore.

„Dijabetes i njegove komplikacije značajno utiču na kvalitet života pacijenta i skraćuju životni vijek. Razvoj inovativnih terapija usmerenih na unapređenje savremene dijabetološke zaštite u poslednjih deset godine je na vrhuncu, a upravo tim rješenjima leži kako sadašnjost tako i budućnost dijabetološke zaštite u Crnoj Gori“, rekao je dr Emir Muzurović, endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore.

„Već dugo govorim da je dijabetes kao moj najbolji prijatelj. Živjeti sa dijabetesom nije lako, ali nije nemoguće. Moje zdravstveno stanje nije prepreka da živim kvalitetno, učim, radim, bavim se sportom i normalno se družim", istakla je Danijela Žugić, koja se ostvarila i u ulozi majke.

Izvor: Portal Dan

Priremio: Ivan Čović

Strana 12 od 89

Back to top