MADRID - Fudbalski klub Atletiko Madrid očekuje dolazak hiljada osoba s invaliditetom na utakmici Lige šampiona protiv Lila u srijedu u Madridu, u cilju podizanja osviješćenosti o potrebi za uključenošću i promovisanju boljeg pristupa sportu navijačima s invaliditetom širom Evrope, prenio je danas Asosišejted Pres (AP).

Atletiko je sa svojim partnerima Aksesibalom, Integrejted Drimsom i Svjetskim fudbalskim samitom pokrenuo inicijativu sa nadom da će ovaj podvig pomoći da se kreira pokret koji bi poboljšao pristup navijačima s invaliditetom na sportskim događajima.

Najviše navijača s invaliditetom prisutnih na jednoj utakmici bilo je tokom duela Real Betisa i Valjadolida u španskoj La Ligi sa 1740, a Atletiko Madrid bi na utakmici protiv Lila mogao da obori taj rekord, prenosi Beta-AP. Predložili su nam da uradimo ovakav tip utakmice i mi smo odmah rekli da želimo. Ne brinemo se o rekordu, više je o osviješćenosti, važnosti o razmišljanju o ovim grupama, da sensibiliziramo cijelo društvo, i da podignemo osviješćenost da, uprkos svemu, možeš da uživaš u ovakvim događajima, rekao je glavni operativni direktor Atletiko Madrida Oskar Majo.

Majo je rekao da su odlučili da se inicijativa pokrene na utakmici Lige šampiona kako bi vidljivost bila veća i da ohrabre druge timove da urade isto.

Atletiko je motivisao navijače sa invaliditetom da dođu na utakmicu tako što im je prodavao karte po nižim cenama i reklamirao događaj putem svojih grupa navijača.

Na utakmici će biti organizovana više posebnih parking mjesta za osobe sa invaliditetom i zaposleni odgovorni da pomažu samo njima, igraće se fudbal u invalidskim kolicima, a španski glumci i reprezentativci u fudbalu za osobe s oštećenjem vida će, takođe, biti prisutni.

Utakmica dolazi nekoliko dana nakon što je Levl Plejing Fild, institucija koja zastupa interese sportskih navijača sa invaliditetom, podneo izveštaj u kom se navode poteškoće koje imaju navijači sa invaliditetom na gostujućim stadionima širom Evrope, kao što je slučaj da korisnici invalidskih kolica moraju da sede pored navijača domaćeg tima.

Evropska fudbalska unija (Uefa) je navela da je privržena jačanju uključenosti i pristupačnosti na stadionima u Evropi u saglasnosti sa propisima i ciljevima izrečenih u svojoj Strategiji fudbalske održivosti.

Uefa je rekla da svaki licenciran klub ima svog činovnika za pristupačnost osoba sa invaliditetom, i da su smjernice o pristupačnosti koje su donijete u dogovoru sa Aksesibalom pokrenute u septembru, u koje spada i to da korisnici invalidskih kolica ne sjede pored navijača domaćeg tima.

Mislimo da je vrijeme da pokrenemo više od obaranja rekorda, treba da kreiramo pokret. Kada pomislimo o invaliditetu pomislimo o ljudima u invalidskim kolicima. Zapravo su oni u manjini i čine samo sedam odsto osoba s invaliditetom. Većina invaliditeta ne mogu da se vide, mogu biti vizuelni, mogu biti mentalni, mogu biti kognitivni, i postoje dosta različitih izazova, rekao je glavni izvršni direktor Aksesibala Olivijer Jaroz.

Jaroz je rekao da se promjene na bolje dešavaju, ali previše sporo, i da su međunarodne fudbalske organizacije shvatile važnost ovog pokreta. On je rekao da su stadioni u Njemačkoj najbolje pripremljeni za osobe s invaliditetom.

Izvor: Politika.rs

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 14. do 18. oktobra 2024, u hotelu Aurel, organizovalo je prvi od tri modula obuke na temu Strategija digitalnog marketinga. Obuku je pohađalo 25 osoba s fizičkim invaliditetom iz Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Petnjice i imala je za cilj da unaprijedi njihove digitalne vještine i kompetencije, kako bi postali konkurentniji i vidljiviji na tržištu rada, prije svega na platformama za rad na daljinu, ali i šire. Nakon ovog modula, učesnici/e će nastaviti sa obukama u oblasti Marketinga na društvenim mrežama i Marketinga sadržaja.

Osobe s fizičkim invaliditetom su imale priliku da se upoznaju kreiranjem digitalnog marketinga strategije, razumiju značaj brendiranja i kako da kreiraju i održavaju dosljedan i prepoznatljiv brend kroz različite digitalne kanale. Stekli su vještine upravljanja društvenim mrežama, kreiranja sadržaja i vođenja komunikacije sa pratiocima/ama. Takođe su razvili vještine korišćenja analitičkih alata za praćenje i mjerenje uspješnosti digitalnih kampanja. Učili su kako da interpretiraju podatke i koriste ih za donošenje informisanih odluka i optimizaciju strategija.

Trenerica na obuci je bila Anđela Đokić, dugogodišnja edukatorka u oblasti digitalnog marketinga za male i srednje biznise i direktorica firme MAMM iz Nikšića.

“Bilo je zadovoljstvo raditi sa salom prepunom mladih, motivisanih, veoma inteligentnih i proaktivnih ljudi, za koje sam sigurna da će nakon završena sva tri modula obuke koju smo osmislili u okviru DI-MARC projekta, tržištu pokazati svoje ideje i talenat”, izjavila je trenerica Anđela Đokić.

U ime Instituta ekonomskih nauka iz Beograda, nosioca projekta, polaznicima/ama se obratila Ivana Domazet, članica projektnog tima i izjavila da je DI MARC projekat fokusiran na unaprjeđenje digitalnih kompetencija osoba s invaliditetom i specifično za digitalni marketing. Navela je da platformski rad podrazumijeva preko 70% objava za poslove iz oblasti digitalnog marketinga. Na taj način, procjena je da će preko polovine naših polaznika/ca značajno unaprijediti kompetencije iz oblasti digitalnog marketinga i povećati svoju zapošljivost na tržištu rada.

Polaznici/e su izjavili da im je pomenuta obuka omogućila da steknu ne samo tehničke vještine, već i samopouzdanje da se upuste u nove projekte. Osećaju se kompetentno i spremno za sve izazove koje donosi digitalni marketing. Kroz obuku su razvili kritičko razmišljanje, naučili kako da interpretiraju podatke, i dobili priliku da praktično primjene stečena znanja u realnim situacijama.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba sa fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI MARC) koji sprovodi UMHCG, u saradnji sa koordinatorom i nosiocem projekta, Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, i partnerima koje čine kompanije, institucije i nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, uz finansijsku podršku Evropske Komisije, kao i uz koofinansiranje od strane ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića, u periodu od 14. do 18. oktobra 2024, u hotelu Aurel, organizuje prvi od tri modula obuke na temu Strategija digitalnog marketinga. 

Obuka je namijenjena osobama s fizičkim invaliditetom i ima za cilj da unaprijedi njihove digitalne vještine i kompetencije, kako bi postali konkuretniji i vidljiviji na tržištu rada, prije svega na platformama za rad na daljinu, ali i šire.

Digitalni marketing je odabran kao primarni segment za obuku zbog nekoliko ključnih razloga. Prvo, na platformama za rad na daljinu značajno je povećana potražnja za poslovima u ovoj oblasti, čime se otvaraju mnoge mogućnosti za rad od kuće ili sa bilo koje lokacije. Ovaj rast potražnje je rezultat sve veće važnosti digitalnog prisustva za kompanije svih veličina, što je dodatno naglašeno tokom pandemije COVID-19.

Pored toga, digitalni marketing nudi širok spektar poslova koji su pristupačni osobama sa fizičkim invaliditetom. Ove poslove mogu obavljati koristeći tehnologiju koja im je dostupna, što im omogućava da ravnopravno učestvuju na tržištu rada. Zahvaljujući alatima za pristupačnost i fleksibilnim radnim aranžmanima, osobe s invaliditetom mogu da iskoriste svoje vještine u oblastima kao što su upravljanje društvenim mrežama, SEO optimizacija, kreiranje sadržaja, analitika podataka i još mnogo toga.

Stoga navedena obuka će osobama s fizičkim invaliditetom predstaviti izuzetnu priliku za njihovo osnaživanje, omogućavajući im da steknu tražene vještine i povećaju svoje šanse za zapošljavanje u dinamičnom i rastućem sektoru.

Aktivnost je dio projekta Osnaživanje osoba s fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI-MARC) koji sprovodi UMHCG, u saradnji sa glavnim nosiocem projekta, Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, i partnerima koje čine kompanije, institucije i nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore uz finansijsku podršku Evropske komisije, kao i uz koofinansiranje od strane ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Nevladina organizacija Mozaik poziva sve zainteresovane predstavnike osoba s invaliditetom i osobe s invaliditetom da se prijave za učešće na trodnevnom Treningu na teme Ljudska prava osoba s invaliditetom i Analiza strateških dokumenata, koji će se održati 28, 29 i 30. oktobra u Hotelu Onogošt u Nikšiću.

Cilj treninga je pružiti učesnicima znanja i alate potrebne za evaluaciju postojećih politika, strategija i akcionih planova koji direktno ili indirektno utiču na život osoba s invaliditetom. Polaznici će biti upoznati s osnovama strateških dokumenata, uključujući njihovu svrhu, strukturu i kako se oni obično implementiraju. Posebna pažnja biće posvećena dokumentima relevantnim za prava i dobrobit osoba s invaliditetom. Trening će obuhvatiti praktične sesije u kojima će učesnici raditi u grupama na analizi odabranih strategija ili akcionih planova, najavili su iz ove NVO.

Zainteresovane osobe, dodaju, mogu se prijaviti najkasnije do 23. oktobra 2024. godine, slanjem mejla na adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili pozivom na brojeve 067/388 – 982 i 069/894 – 907,  s naslovom mejla: Prijava za učešće na trodnevnom Treningu o Ljudskim pravima osoba s invaliditetom i Analiza Strateških dokumenata.

Projekat Osnaži, Aktiviraj, Angažuj SE! podržan je kroz program Podržani = Osnaženi, u okviru grant šeme Aktivno učešće koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice Slagalica iz Hrvatske.

Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Izvor: Onogošt.me

Pripremila: Dajana Vuković

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić danas se sastao sa seniorskim reprezentativcem Crne Gore u stonom tenisu Filipom Radovićem, i predsjednikom Paraolimpijskog komiteta Igorom Tomićem.

Filipu Radoviću je od Ministarstva sporta i mladih dodijeljena premija u iznosu od 25.000 eura za ostvareno treće mjesto na Paraolimpijskim igrama održanim u Parizu.

Filipov trener, Vladimir Marić, takođe je dobio premiju u iznosu 12.500 eura.

Ministar je iskoristio ovu priliku da još jednom čestita Filipu i Vladimiru na postignutim rezultatima i da im poželi da nastave sa osvajanjem trofeja.

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka sa saradnicima održao je sastanak sa ministrom za socijalnu politiku, demografiju i mlade Sjeverne Makedonije Fatmirom Limanijem i tom prilikom su istakli značaj regionalne saradnje u oblasti zaštite i unapređenja jednakosti osoba s invaliditetom.

Na sastanku su, kako je saopšteno iz Ministarstva, razmotrene ključne teme poput zaštite ljudskih prava, borbe protiv diskriminacije, rodne ravnopravnosti, prava osoba sa invaliditetom i socijalne inkluzije Roma.

Oba ministra su se saglasili da je neophodno razviti bližu saradnju na nivou regiona, kako bi se kreirale i primijenile politike zasnovane na modelu ljudskih prava. Pomenuto je da je važno raditi na unapređenju uslova za osobe sa invaliditetom, kroz zajedničke regionalne inicijative i projekte, dodaje se u saopštenju.

Ministri su takođe održali sastanak sa Savjetom za prava lica sa invaliditetom, na kojem su razmatrane mjere za unapređenje položaja osoba s invaliditetom u društvu.

Fokus je bio na inkluziji i jednakim pravima u svim sferama društvenog života, uz dogovor o intenziviranju zajedničkih napora na sprovođenju politika koje će poboljšati kvalitet života ovih osoba, kazali su iz Ministarstva.

Đeka je pozvao Limanija u radnu posjetu Crnoj Gori, sa ciljem daljeg produbljivanja saradnje između dvije zemlje u pomenutim oblastima.

Sagovornici su se složili da vrata Evropske unije moraju ostati otvorena za zemlje Zapadnog Balkana, sa jednakim prilikama za sve, i istakli da jedino zajedničkim djelovanjem region može ostvariti napredak na putu evropskih integracija i pridruživanja globalnoj ekonomskoj zajednici, kaže se u saopštenju.

Ovaj sastanak, zaključuje se, predstavlja korak ka jačanju regionalne saradnje i zajedničkom radu na unapređenju ljudskih prava i socijalne politike u regionu.

Izvor: Standard

Pripremila: Dajana Vuković

Na današnji dan, tačno prije 23 godine, osnovano je UMHCG s osnovnom idejom da mijenja crnogorsko društvo i promoviše, zastupa i zagovara promjenu pristupa prema osobama s invaliditetom. Ipak, iako bi bilo za očekivati da danas, nakon više od dvije decenije, budemo održiva, stabilna organizacija i s riješenim osnovnim egzistencijalnim pitanjima; poput prostora za rad, redovnog finansiranja zarada zaposlenih, podrška za to nikada nije bila manja. Tačnije, trenutno je nepostojeća. Crnogorske institucije ostaju potpuno nezainteresovane za pružanje podrške koja je jednaka ili makar približno jednaka obimu aktivnosti i rada, dok neke institucije i pojedinci svojim djelovanjem direktno štete nesmetanom funkcionisanju i utiču na opstanak organizacije. Ovo bi trebalo posebno da zabrinjava imajući u vidu činjenicu o obavezi države da sistemski uredi i finansira redovan rad reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s ratifikovanom Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

Međutim, suprotno navedenom mi smo upravo ove godine i upravo u ovom mjesecu ostali bez prostorija za rad, a koje smo koristili prethodnih pet godina, na osnovu Ugovora o korišćenju poslovnog prostora, potpisanog sa tadašnjom Upravom za imovinu. Iako je Ugovor važeći do kraja ovog mjeseca, prostor u ulici Kralja Nikole 76 smo morali napuštiti ranije i bez ikakve alternativne podrške. Naprotiv, sadašnja Uprava za državnu imovinu nam se u maju obratila dopisom, u kojem su tražili da u što skorijem roku oslobodimo prostor od stvari i lica i da izmirimo troškove koji se odnose na utrošenu struju, vodu i ostale troškove zaključno sa 25. 4. 2024, iako nam pritom prethodnih pet godina nikada nijesu fakturisali pomenute račune, ni samoinicijativno, niti na naš zahtjev, a imajući u vidu naša brojna obraćanja u proteklom četvorogodišnjem periodu. Uz to, nijesu nam ponudili ni alternativu, makar do kraja važenja Ugovora. A mi smo se, osim direktno Upravi, obraćali i svakom predsjedniku Vlade do sada i, po našim saznjanjima, jedino je predsjednik 43. Vlade pokušao posredovati u rješavanju navedenog pitanja. Ostali predsjednici Vlade, uključujući i aktuelnog nikada nijesu ni odgovorili na obraćanje, iako im je ponavljano više puta. Sve ono kroz šta smo prolazili u cjelokupnom proteklom periodu, posebno od januara 2023. uticalo je u velikoj mjeri na organizaciju, ali i na zdravlje zaposlenih, zbog kontinuirane izloženosti stresu, neprijatnostima, neizvjesnosti i otežanim uslovima rada.

Takvom odnosu institucija na nacionalnom nivou, pridružio se i Glavni grad Podgorica, odnosno njegova aktuelna uprava (sada u tehničkom mandatu) nepoštujući pritom ni odluke sopstvene Skupštine koja je donijela mišljenje o dodjeli prostora za potrebe Društvenog centra za osobe s invaliditetom.

Kao ni godinama unazad povodom ovog datuma, tako ni danas nećemo nabrajati naše rezultate i isticati sopstveni rad. Ostavljamo crnogorskom društvu da ocijeni i prosudi koliko je važno aktivno djelovanje UMHCG, ne samo za osobe s invaliditetom i njihove porodice, već za društvo u cjelini.

Ipak, ne možemo propuštiti ovu priliku da istaknemo i upozorimo na zabrinjavajući trend regresije i stagnacije ljudskih prava, pa tako posebno prava osoba s invaliditetom, svih uzrasta i starosnih dobi. Dok čekamo novi Izvještaj Evropske komisije o stanju u zemlji, podsjećamo da je i u prošlogodišnjem konstatovano da u oblasti prava osoba s invaliditetom nema napretka. Slične ocjene u svojim izvještajima dale su i druge međunarodne institucije i tijela, poput Stejt dipartmenta, Evropskog parlamenta, kao i Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena i Grevio Komitet.

Skoro deceniju nije usvojen nijedan zakon koji direktno reguliše prava osoba s invaliditetom (posljednji lex specialis je Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom) niti su prava osoba s invaliditetom adekvatno regulisana u većini sistemskih zakona. Na ovo je u avgustu 2017. ukazao i UN Komitet o pravima osoba s invaliditetom, dajući preporuke za usklađivanje. Uprkos tome, Vlada tom poslu nije pristupila ozbiljno i temeljno. Naprotiv, statistika je porazna, a trebala bi kao takva da zabrinjava i Vladu i Skupštinu.

S druge strane, na svakodnevnom nivou osobe s invaliditetom i njihove porodice UMHCG se obraćaju i prijavljuju različite oblike kršenja prava i diskriminacije u brojnim oblastima života, a posebno u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite i samostalnog života, zapošljavanja i zdravlja.

Sve to država pasivno posmatra, čini se jednako kao i kontinuiranu negativnu propagandu o navodnim zloupotrebama sredstava iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, očigledno u namjeri da nas dodatno ućutka, potisne i onemogući i naše pravo na rad i dostojanstven život.

Na kraju, poručujemo da uprkos svemu nećemo odustati od borbe za opstanak i adekvatnije uslove rada i djelovanja, uz zahvalnost svima onima koji daju doprinos tome, prvenstveno kolektivu UMHCG-a, ali i svima koji imaju povjerenje u nas i koji duboko vjeruju u važnost i doprinos naše organizacije cjelokupnom civilnom sektoru i društvu u cjelini.

Nastavićemo da se izdvajamo radom, marljivošću, nepristrasnom i kritičkom osvrtu na stvari i pojave, ma koliko nas to „koštalo“ u ovom i ovakvom sistemu.

Svako dijete s invaliditetom ima pravo na podršku personalnog asistenta ako stručnjaci procijene da mu je ona potrebna, a za svaku osobu s invaliditetom pravi se individualna procjena kakva vrsta pomoći joj je potrebna.

Kada je 1991. godine Džejmi Boling donosila odluku da se preseli iz Amerike u Švedsku, presudila je činjenica da je ova skandinavska zemlja jedna od najboljih na svijetu za život osoba s invaliditetom. Nakon što je završila studije socijalne antropologije na Univerzitetu u Stokholmu i zasnovala porodicu, postala je direktorka Instituta za nezavisan život (Independent Living Institute) koji zastupa prava osoba s invaliditetom. Trideset godina kasnije, ona i dalje smatra da je Švedska veoma dobro okruženje za život osoba sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom, jer ova država već decenijama vodi snažnu i proaktivnu socijalnu politiku, iako se još uvijek povremeno bori sa predrasudama sugrađana prema ljudima koji koriste invalidska kolica.

Nije sve savršeno, jer političari dolaze i odlaze, pa stalno moramo da lobiramo kod novih predstavnika vlasti za prava osoba s invaliditetom. Imamo dobre zakone koji garantuju pristupačnost svim osobama s invaliditetom, ali i dalje postoje stare zgrade bez arhitektonskih rampi ili kupatila adaptiranih za prilaz osobama u invalidskim kolicima. U Švedskoj ne postoji zakon koji nalaže da firma mora da ima zaposlenu osobu s invaliditetom, ali imamo brojne kompanije koje pomažu osobama sa fizičkim ili mentalnim invaliditetom da lakše nađu posao. Sadašnja vlada više je desno orijentisana i ne izdvaja toliko novca za socijalnu politiku i nevladin sektor koji radi sa osobama iz ranjivih socijalnih kategorija. Primjera radi, kada sam došla u Švedsku, dobila sam 60.000 kruna od lokalne samouprave za kupovinu specijalnog automobila u koji se može ući sa invalidskim kolicima, a kada sam nedavno kupovala novo vozilo, dobila sam samo 30.000 kruna, što je otprilike 20 odsto njegove vrijednosti. Postoji specijalna taksi služba za prevoz osoba s invaliditetom, ali su mjesečne karte veoma skupe, ističe Džejmi Boling, sa kojom smo razgovarali u okviru projekta Puls Evrope – medijske posjete EU, koji realizuje Delegacija Evropske unije u Srbiji.

Razgovor sa Džejmi vodimo u Muzeju modernih umjetnosti u Stokholmu, koji, poput svih muzeja u prijestonici Švedske, ima arhitektonske rampe za prilaz kolicima. A na pitanje kakav je odnos prema osobama s invaliditetom u svakodnevnom životu i da li se susreće sa bilo kojom vrstom diskriminacije, naša sagovornica kaže da se taj odnos mijenjao kroz godine – kada je prije 30 godina došla u Švedsku, osobe zaposlene u javnom sektoru komunicirale su sa njenim personalnim asistentom umjesto sa njom.

Dešavalo se da odem u prodavnicu i da prodavačica pita mog asistenta šta želim da kupim, pa sam bila primorana da joj mahnem i viknem Hej, ja postojim, pričaj sa mnom. U Švedskoj postoji ombudsman za antidiskriminaciju na nacionalnom nivou, grad Stokholm ima svog ombudsmana za osobe s invaliditetom, a u našoj organizaciji postoje advokati koji zastupaju njihova prava – trenutno zastupamo prava jedne devojke s invaliditetom koja želi da bude pilot, ali je bila odbijena od strane avio-kompanije. Danas svi autobusi u Švedskoj imaju besplatnu vaj-faj konekciju, ali nemaju svi autobusi platformu za pristup osoba u invalidskim kolicima, jer se vozači žale da im podizanje i spuštanje te platforme usporava vožnju. Prošle godina sam podnijela žalbu lokalnoj samoupravi jednog manjeg grada na sjeveru Švedske, jer autobus koji vozi do moje vikendice nema tu platformu, pa mnogi moji prijatelji koji nemaju sopstveni automobil ne mogu da mi dođu u posjetu, ali ta žalba nije usvojena.

Karin Sundin, članica Parlamentarnog komiteta za zdravstvo i socijalna pitanja Vlade Švedske, sa kojom smo razgovor vodili u zgradi Švedskog parlamenta, koja je takođe pristupačna osobama sa invaliditetom, objašnjava da je zdravstveni sistem regionalni – unutar Švedske postoji 21 region, ali svi moraju da vode istu politiku kada su u pitanju osobe sa invaliditetom.

Međutim, njihovi budžeti se razlikuju, pa se ponekad vodi debata da li osobe s oštećenjem sluha u svim regionima Švedske imaju slušne aparate istog kvaliteta ili moraju da ih doplate, ukoliko žele najsavremenije.

Mi se već decenijama trudimo da napravimo društvo jednakih mogućnosti i Švedska socijaldemokratska partija, koju je svojevremeno predvodio i naš premijer Ulof Palme, veoma aktivno radi na poboljšanju položaja osoba s invaliditetom.

U novijoj istoriji zemlje veliki doprinos pružio je lider naše partije, koji je bio slijep i dosta toga uradio na unapređenju statusa naših sugrađana sa fizičkim i mentalnim invaliditetom, a prije tri godine počela je velika reforma za uvođenje personalnih asistenata osobama s invaliditetom.

Iako je Socijaldemokratska partija utrla put tim promjenama, kao lijevo orijentisana političarka moram da kažem da imamo dobru podršku iz desničarskih stranaka po ovom pitanju, jer su rodna ravnopravnost i ravnopravnost osoba s invaliditetom snažne i važne vrednosti švedskog društva. Po našem zakonu, svako dijete s invaliditetom ima pravo na podršku personalnog asistenta, ako stručnjaci procijene da mu je ona potrebna, a za svaku osobu s invaliditetom pravi se individualna procjena kakva vrsta pomoći joj je potrebna – od vrtića do fakulteta. Zakon dozvoljava mogućnost i da roditelj bude njegovatelj svom djetetu i bude plaćen za to, pa se u nekim porodicama roditelji odlučuju da jedan radi, a drugi ostane kod kuće i vodi računa o djetetu, priča Karin Sundin.

Izvor: Politika rs

Pripremila: Dalida Rastoder

U susret obilježavanju Svjetskog dana osoba s invaliditetom, 3. decembra, Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica raspisuje konkurs za najbolju kratku priču i esej o osobama s invaliditetom.

Kako su naveli u saopštenju, konkurs nosi temu Bez sažaljenja i otvoren je za sve učenike/ce srednjih škola sa teritorije Glavnog grada Podgorice.

Prijavljeni radovi moraju biti originalni i do sada neobjavljivani, sa dužinom od 1000 do 10. 000 riječi. Svaki autor/ka može poslati samo jedan rad.

Konkurs traje od 19. oktobra do 22. novembra 2024. godine. Za najbolje radove obezbijeđene su sljedeće novčane nagrade: prva nagrada 300 eura, druga nagrada 200 eura i treća nagrada 100 eura, kazali su iz Sekreterijata.

Radovi se šalju putem pošte na adresu:

Sekretarijat za socijalno staranje Glavni grad Podgorica, Vuka Karadžića br. 16, 81000 Podgorica.

Napominju da je Konkurs anoniman, a prijave se šalju u dvije zatvorene koverte – u jednoj se nalaze tri primjerka rada potpisana šifrom, a u drugoj rješenje šifre i lični podaci autora/ke (ime, prezime, škola, broj telefona, e-mail).

Izvor: Press

Zanimljivo nadmetanje obilježio je susret dva velika šampiona - atletičara Radmila Baranina i šahiste Predraga Nikača.

Asovi koji su Crnoj Gori donijeli najsjajnija odličja sa najvećih takmičenja i u čije ime je svirana crnogorska himna.

Baranin je trijumfovao na crnogorskom šampionatu, sa rezultatom (8,77) osvarenim u bacanju kugle, a prve čestitke dpobio je od šahovskog asa.

Trofejni atletičar u karijeri ima evropsko zlata u bacanju koplja i srebro u kugli iz Groseta.

Nikač u karijeri ima zlatnu i srebrnu medalju sa Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u Kaljariju 2019. i četiri godine kasnije na Rodosu.

Osvajao je i zlatne medalje na prvoj tabli Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. i prvoj tabli prve Paraolimpijade početkom februara u Beogradu.

Prvi je šampion nezavisne Crne Gore, a četiri puta bio je državni prvak u redovnom programu.

Izvor: Paraolimpijski komitet Crne Gore