Disability info

Disability info

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva predstavnike/ce organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) i osobe s invaliditetom (OSI) da prisustvuju Obuci o ljudskim pravima OSI, koja će se održati u periodu 8-10. juna 2022. O mjestu održavanja obuke svi/e zainteresovani/e će biti blagovremeno informisani/e.

Obuka se organizuje s ciljem da unaprijedi nivo znanja organizacija OSI o pravima osoba s invaliditetom u skladu sa savremenim modelima pristupa invaliditetu koji se zasnivaju na ljudskim pravima, odnosno, na Konvenciji UN o pravima OSI.

Namjera je da se na ovaj način doprinese ujednačavanju pristupa invaliditetu s aspekta ljudskih prava i lakšem pokretanju zajedničkih inicijativa organizacija OSI na nacionalnom i lokalnom nivou.

Zainteresovani/e učesnici/ce se mogu prijaviti najkasnije do 3. juna 2022. do 12.00 h, dostavljanjem motivacionog pisma i biografije (OSI koje apliciraju samostalno), odnosno, osnovnih informacija o organizaciji (datum osnivanja, sjedište, ciljevi djelovanja, informacije o ovlašćenom licu za zastupanje i upravljačkoj strukturi, kao i informacija koliki procenat članstva i rukovodstva organizacije čine OSI ili njihovi ovlašćeni predstavnici) na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za obuku o ljudskim pravima OSI.

Broj mjesta je ograničen.

         Obuka se sprovodi u okviru projekta ForUM za prava OSI koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES)NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) NVO Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Na linku ispod, nakon što preuzmete dokument, možete se upoznati s procedurom pokretanja parničnog postupka.

Nacionalni savjetnik u Programu za demokratizaciju u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori, Darko Brajović i izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić razgovarali su o tome kako osigurati da osobe s invaliditetom učestvuju u izbornim procesima u Crnoj Gori.

OEBS je posvećen promociji prava osoba s invaliditetom i nastoji da pomogne u uklanjanju barijera koje sprječavaju njihovo puno učešće kao glasača i kandidata, saopšteno je na sastanku predstavnika te organizacije i Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG).

Nacionalni savjetnik u Programu za demokratizaciju u Misiji OEBS-a u Crnoj Gori, Darko Brajović i izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić razgovarali su o tome kako osigurati da osobe sa invaliditetom učestvuju u izbornim procesima u Crnoj Gori.

Vujačić je, kako se navodi u saopštenju OEBS-a, govorila o preprekama koje ograničavaju ili sprječavaju osobe s invaliditetom da učestvuju u političkom životu i glasaju na izborima.

„Tokom sastanka, Vujačić i Brajović razmotrili su mogućnosti za saradnju, razgovarali su o značaju tajnosti glasanja, ali i neophodnosti da biračka mjesta budu pristupačna za lica s invaliditetom“, kaže se u saopštenju.

Brajović je pozvao UMHCG na saradnju sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, Državnom i opštinskim izbornim komisijama, kako bi radili na podizanju svijesti o neophodnosti pristupačnosti svih biračkih mjesta.

„OEBS je posvećen promociji prava osoba s invaliditetom i nastoji da pomogne u uklanjanju barijera koje sprječavaju njihovo puno učešće kao glasača i kandidata“, poručio je Brajović.

Tekst je preuzet s portala Vijesti



Proizvodi za ličnu i higijenu prostora bez obzira na veličinu i pakovanje moraju imati i deklaracije na Brajevom pismu. Iako je novi Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu već nekoliko mjeseci na snazi, u Savezu slijepih Crne Gore nijesu zadovoljni njegovom primjenom jer se, kako je za CdM kazao predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović, veoma mali broj proizvoda za koje postoji obaveza obilježava.

Prvobitna zakonska obaveza podrazumijevala je da će osobe s oštećenjem vida u trgovinskim radnjama moći da kupe samo dva proizvoda koja imaju oznaku na Brajevom pismu, odnosno tečni šampon i deterdžent za pranje veša i suđa zapremine veće od pola litra. Međutim, ta norma je, prema ocjenama Zaštitnika za ljudska prava, diskriminisala osobe s oštećenim vidom, a ni trgovci je nijesu poštovali. Zato je Ministarstvo ekonomije izradilo novi Pravilnik i usvojilo sve zahtjeve Saveza slijepih i preporuke Zaštitnika, a to znači da proizvodi za ličnu i higijenu prostora bez obzira na veličinu i pakovanje moraju imati i deklaracije na Brajevom pismu.

U Savezu nijesu zadovoljni primjenom Pravilnika jer se veoma mali broj proizvoda za koje postoji obaveza obilježava. To, kako je za CdM kazao Macanović, potvrđuju i nalazi njihovih volontera koji prate primjenu Pravilnika, ali i obavještenja nadležne inspekcije koja na inicijativu Saveza kontroliše primjenu Pravilnika.

“Trgovci su obilježavali artikle koji spadaju u grupu sredstava za ličnu higijenu kao što je Pravilnikom i propisano, ali nažalost nijesu obilježavali sve proizvode koje distribuiraju već selektivno samo neke od njih. Takođe, ima i onih trgovaca koji nijesu nikada obilježili nijedan proizvod koji uvoze i distribuiraju iako ta obaveza postoji još od 2014. godine”, kazao je Macanović.

Nadležna inspekcija je u prethodnih sedam mjeseci izrekla više prekršajnih naloga trgovcima koji krše pomenuti Pravilnik i naložila im da povuku neobilježenu robu iz prometa dok je ne obilježe.

“Međutim, trgovci se uglavnom ne obaziru na naloge inspekcije i ne povlače robu iz prometa, a mi nemamo informaciju da li plaćaju i prekršajne kazne ili kroz drugostepeni postupak uspijevaju da se oslobode obaveze plaćanja kazni”, tvrdi Macanović.

Savez slijepih je prije pet mjeseci uputio zahtjev za slobodan pristup informacijama Ministarstvu ekonomije u kome su tražili podatke o broju primjenih žalbi trgovaca na izrečene kazne od strane inspekcije, te da li su eventualne žalbe prihvaćene ili odbijene.

“Nažalost, Ministarstvo nam nije odgovorilo na zahtjev iako je imalo zakonsku obavezu da nam odgovori”, navodi Macanović.

Odmah po donošenju prve zakonske obaveze još 2013. godine trgovci su se usprotivili deklarisanju proizvoda na Brajevom pismu. Jedan od argumenata im je bio da će proizvodi zbog štampanja ovih deklaracija poskupiti.

“U analizi koju vam šaljemo možete vidjeti precizno koliki su bili troškovi trgovaca za prethodnih sedam mjeseci i to koliki su imali ukupan trošak za sve proizvode, koliko su imali trošak po pojedinacnom proizvodu i koliko su prosječno mjesečno trošili po pojedinačnom proizvodu. Uz ovo želim da napomenem da su trgovci samom tom izjavom izvršili akt diskriminacije prema osobama sa invaliditetom jer Zakon o zabrani diskriminacija lica s invaliditetom propisuje da se pod diskriminacijom smatra povećanje cijene proizvoda ili usluga zbog prilagođavanja istih licima s invaliditetom, a u definiciji diskriminacije se kaže da se i najava diskriminacije smatra izvršenim aktom diskriminacije. Dakle, sama najava povećanja cijene proizvoda zbog obilježavanja na Brajevom pismu predstavlja diskriminaciju osoba s oštećenim vidom”, ukazuje Macanović.

A trgovci su, prema podacima koje je Savez slijepih dostavio CdM-u, u prethodnih sedam mjeseci naručili 822.860 naljepnica. Od toga su trgovci za naljepnice potrošili 20.924 eura.

UKUPNO NARUČENIH NALJEPNICA 822.860

UKUPAN TROŠAK TRGOVACA ZA NALJEPNICE 

20.924,81€ 

UKUPNO NARUČENIH BROŠURA 32.755 

UKUPAN TROŠAK TRGOVACA ZA BROŠURE 1995,65€

UKUPAN TROŠAK TRGOVACA 22.920,46€

KOLIČINA NALJEPNICA

NAJVIŠE NARUČENIH NALJEPNICA- EXPO COMMERCE- 

261.000 

NAJMANJE NARUČENIH NALJEPNICA-CALGO-2.000 

VIŠE od 200.000 -1 od 20 distributera,5,00%

od 100.000 -200.000 - 0 od 9 distributera, 0,00% 

od 50.000 -100.000 - 4 od 20 distributera, 20,00% 

od 10.000 - 50.000 -12 od 20 distributera, 60,00%

Privrednici su se žalili i da Crna Gora nema tehničke uslove za štampu deklaracija na Brajevom pismu.

              PROSJEČAN TROŠAK ZA NALJEPNICE BEZ PDV –a MJESEČNO

NAJVIŠE POTROŠILI ZA NALJEPNICE - EXPO COMMERCE 

- 976,63€ 

NAJMANJE POTROŠILI ZA NALJEPNICE - CALGO - 7,96€

VIŠE OD 500€ -1 od 20 distributera, 5,00% 

od 200€ - 500€ - 2 od 20 distributera , 10,00% 

od 100€ - 200€ - 4 od 20 distributera , 20,00% 

od 50€ -100€ - 6 od 20 distributera, 30,00% 

manje od 50€ - 6 od 20 distributera , 30,00%

“Notorna je činjenica da se proizvodi iz kruga sredstava za ličnu higijenu i higijenu prostora pakuju u ambalažu koja je ukrašena raznoraznim rezbarijama, pa je tehnički izvodljivo, ako postoji volja, da se na samoj ambalaži izrezbari i 15-20 tačkica koje nekim potrošačima omogućavaju bezbjedno i ravnopravno korišćenje proizvoda. Kako trgovci apsolutno ne žele da razgovaraju o tehničkim rješenjima, mi smo im ponudili prelazno rješenje u vidu samoljepljivih naljepnica na kojima je oštampan naziv proizvoda, vodeći računa o tome da im se ne naruši izgled ambalaže, te da ona bude praktično nevidljiva onim potrošačima kojima nije potrebna”, navodi Macanović.

Dodaje da deklaracija na Brajevom pismu Savez slijepih štampa i za potrebe saveza država iz okruženja.

“Podatak o do sada oštampanim naljepnicama govori odnosno demantuje izjavu da “u Crnoj Gori ne postoji dovoljno kapaciteta za štampanje informacija na Brajevom pismu”. Istine radi napominjemo da su kapaciteti toliki da pružamo usluge štampanja i proizvođačima iz inostranstva i da je od oko 3.655.000 naljepnica koje su od početka primjene Zakona odštampano njih oko 1.170.000 izvezeno u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju”, ističe Macanović.

Usluge štampanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu obavlja se u Brajevim štamparijama Saveza slijepih Crne Gore, a preko firme Tiflomont koju je osnovala njihova lokalna organizacija iz Nikšića.

Izvor: portal CDM

Svečanom ceremonijom ispod zidina budvanskog Starog grada, sjutra će početi najveća sportska manifestacija ikad održana u Crnoj Gori.

Igre malih zemalja Evrope - takmičenje koje će okupiti 846 sportista iz devet država sa manje od million stanovnika.

Zastavu Crne Gore na otvaranju Igara nosiće Filip Radović, 18-godišnji stonoteniser. Radović je najbolji junior na svijetu u para stonom tenisu, a peti u konkurenciji seniora.

Mladi Cetinjanin je adut za medalju naše selekcije na stonoteniskom takmičenju u Tivtu.

Male zemlje, a organizacija kompleksna i složena, u skladu sa standardima najvećih takmičenja pod okriljem Međunarodnog olimpijskog komiteta.

"Spremno dočekujemo Igre malih zemalja. Ovo je veliko takmičenje za nas, prvo multisportsko, ali ovo nije samo sport, već i sjajna promocija Crne Gore", kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović.

Posebnost Igara malih zemalja, osim njihovog multisportskog karaktera, biće svečana ceremonija, koju je osmislio Nikola Vukčević, a u kojoj će predstaviti najznačajniji trenuci iz crnogorske istorije, kao i dostignuća naših sportista.

"Čeka nas dva sata programa od trenutka ulaska sportista do svečanog otvarnja igara. Između toga jedan program koji je urađen i nešto što predstvalja jednu crnogorsku priču, ko smo mi, kako je sve to počelo, gdje je počelo, na koji način se razvijalo, kuda smo sve prošli, kako smo prošli trnoviti put do suverenosti, to je otprilike, a ostalo neka ostane iznenanđenje, ako nam kiša dozvoli da sve to predstavimo kako smo zamislili“, kazao je Simonović.

Svečanoj ceremoniji prisustvovaće državni vrh Crne Gore, kao i visoki gosti - Janez Kocijančič, predsjednik Evropskog olimpijskog komiteta, princ Albert od Monaka, princeza Sofija od Lihtenštajna...

Legat Igara biće - bolja sportska infrastruktura.

"Reparirali smo potpuno boćarski i osam teniskih terena u Budvi, a izgradili smo dva nova - jedan za trening i jedan za takmičenje - za odbojku na pijesku. Uradili smo rasvjetu u SC „Župa” u Tivtu, novu sertifikovanu atletsku stazu u Baru, a uredili strelište u Markovićima", kazao je Simonović.

Crna Gora peti put učestvuje na Igrama malih zemalja, a na prethodna četiri takmičenja osvojila je 71 medalju, od čega 35 zlatnih.

Prije dvije godine u San Marinu, crnogorski sportisti su osvojili 31 odličje (13 zlatnih, šest srebrnih i 12 bronzanih), po čemu su bili tek četvrti, iza Luksemburga (98), Kipra (84) i Islanda (60).

"Očekujemo dobre rezultate. Imamo odlične sportiste, istina nisu na ovim igrama najbolji naši timovi i nisu zastupljeni sportovi u kojima smo najjači, ali sam siguran da će biti sjajnih rezultata", rekao je Simonović.

Izvor: portal Vijesti

Strana 2 od 2

Back to top