„Pokret Evropa Sad početkom decembra uputiće predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću inicijativu za formiranje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu“, saopštio je poslanik te partije Vasilije Čarapić.

Nada se da će Skupština to radno tijelo formirati do kraja godine.

„Kao nova politička stranka koja u samo godinu dana učestvovala u tri velika izborna ciklusa, na vlastitom primjeru smo vidjeli sve nedostatke izbornog zakonodavstva. Prvo, imali smo opstrukciju formiranja vlasti u Podgorici i Pljevljima u trajanju pola godine imali smo diskvalifikaciju Milojka Spajića iz predsjedničke trke, ali i odgađanje proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora na skoro mjesec dana", istakao je Čarapić.

„Politička nestabilnost koja je pratila prethodni saziv parlamenta u mnogome je uticala na rezultate odbora“, naveo je Čarapić za Radio Crne Gore. Stoga, kako je dodao, novi odbor čeka veliki posao.

Iako je zbog komplikovane političke situacije obustavljen rad tog tijela, bivša članica i potpredsjednica Pokreta za promjene (PZP) Branka Bošnjak smatra da, ukoliko bude političke volje, neće trebati mnogo vremena za stvaranje korektnog i fer izbornog zakonodavstva.

Razlog je, kako je kazala, jer su započeti i odrađeni mnogi poslovi na tom polju. Zabrinjavajuće je, kako je dodala za Radio Crne Gore, što premijer Milojko Spajić u ekspozeu kao ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić u svom izlaganju nisu detaljnije govorili o toj temi.

„To je ono što su čini meni se sve partije potencirale tokom izborne kampanje kao nešto što hitno treba da se rješava. Hoću da vjerujem da je riječ o slučajnom propustu", istakla je Bošnjak.

Problematično je smatra saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, što se pitanje izborne reforme još uvijek nije pomenulo.

„To je proces koji će trajati vrlo dugo. Ukoliko želimo da ga sprovedemo kako treba, i stoga bi trebalo što prije formirati Odbor kako bi se do kraja mandata ovog skupštinskog saziva došlo do nekih odgovarajućih rješenja", istakao je Suljević.

„Srž problema predstavlja Zakon o registru prebivališta i boravišta“, naglasila je Bošnjak.

Dodala je da se treba zalagati i za otvorene liste, kao i uvođenje uređaja koji prepoznaju otisak prsta na biračkim mjestima.

Suljević je istakao kao i druga pitanja koja su od značaja za izbornu reformu.

„Vjerujem da bi se trebalo raditi na tome da se profesionalizuju Izborne komisije. Takođe, pitanje na koji način osobama s invaliditetom može biti omogućeno da na bolji način ostvaruju svoje pravo glasa".

Nada se Suljević da će i u odboru koji bude formiran za vrijeme novog saziva Skupštine biti mjesta za predstavnike nevladinog sektora. kako bi se kroz šire učešće javnosti došlo do najboljih rješenja.

Izvor: Portal Analitika

Pripremio: Ivan Čović

U svom najnovijem Izvještaju o stanju u zemlji za 2023 (Montenegro 2023 Progress Report) Evropska Komisija u dijelu civilnog društva i uključenosti civilnog sektora u procesima donošenja odluka posvetila je određene segmente, uz konkretne ocjene stanja, koje prevodimo u nastavku. 

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju državnih institucija i civilnog društva tek treba da se unaprijedi. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva (OCD) a prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostaju uglavnom važeće. 

U toku je izmjena i dopuna Zakona o nevladinim organizacijama kako bi se unaprijedile procedure za osnivanje, registraciju i rad NVO. U radnu grupu, koja razmatra nacrt amandmana, imenovani su predstavnici NVO. Strategija koja promoviše saradnju sa nevladinim organizacijama za period 2022-2026. usvojena je u julu 2022, nakon širokih javnih konsultacija, i sprovodi se. Strategija potvrđuje poziciju civilnog društva kao snažnog partnera države u kreiranju javnih politika i predlaže da se poboljšaju procedure digitalne registracije za organizacije civilnog društva (OCD) i da se rezultati projekata objave na internetu.

Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade za NVO regulisana je setom pravila koja obezbjeđuju transparentnost i eksternu evaluaciju. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapacitete ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i državne institucije bi ga trebale prepoznati i tretirati kao takvo. Ukupan pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja, udruživanja i okupljanja je uspostavljen, ali važni djelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati.

Uloga civilnog društva u procesu pristupanja EU je u teoriji prepoznata, ali nedovoljno u praksi. Predstavnici OCD učestvuju u radnim grupama koje raspravljaju o pregovaračkim poglavljima o pristupanju EU. 

Sva ministarstva su 2022. imenovala predstavnike OCD u radne grupe koje su formirane za izradu zakona i nacionalnih strategija u svojim oblastima, u skladu sa Zakonom o javnoj upravi. Međutim, nisu sva ministarstva sprovela javne konsultacije o nacrtima zakona. U izvještaju, koji ,je Vlada usvojila u decembru 2022, o sprovođenju javnih konsultacija prilikom izrade nacrta zakona i strategija, utvrđeno je da je značajan broj zakona usvojen bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom. 

Vlada je 22. jula 2022. donijela Odluku o imenovanju članova Savjeta za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija, tijela koje čini jednak broj državnih funkcionera i predstavnika nevladinih organizacija. Jedna od njegovih nadležnosti je da nadgleda sprovođenje strategije o saradnji sa NVO. Međutim, nije bilo dovoljno prijava predstavnika NVO da postanu članovi Savjeta u svakoj od tematskih oblasti, uprkos uzastopnim raspisivanjem šest javnih poziva. Ovo odražava uočeni nedostatak relevantnosti među OCD. Zbog toga Savjet nije nastavio sa radom, koji je prekinut u oktobru 2021. Ovo podriva dijalog između vlade i civilnog društva i trebalo bi ga prioritetno riješiti održavanjem inkluzivnog dijaloga. 

Pravila za javno finansiranje OCD obavezuju ministarstva da sprovode konsultacije s OCD o njihovim godišnjim prioritetima finansiranja, da objavljuju javne pozive i da dodeljuju grantove kroz proces selekcije koji uključuje spoljne evaluatore. Uprkos ovoj obavezi, nisu sva ministarstva objavila pozive za podnošenje prijedloga za finansiranje projekata OCD/NVO.

U nekim slučajevima, pozivi za podnošenje prijedloga su bili odloženi, kao rezultat toga, više od 1,1 milion evra namenjenih za ovu namjenu u budžetu za 2022. nije opredeljeno. U nekim slučajevima, nedostatak jasnih i pravednih kriterijuma za izbor rezultirao je odabirom OCD bez iskustva u nekim oblastima, ili izborom OCD nesposobnih za rad sa određenom ciljnom grupom. U oblasti trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova dodijelilo je grant jednoj OCD čiji je rukovodilac optužen za vršenje nasilja nad maloljetnim žrtvama trgovine ljudima, tokom prethodnog granta Ministarstva. 

Godišnji izvještaj o finansiranju projekata OCD u 2021. objavljen je u decembru 2022. i konstatuje da je potrošeno 92% izdvojenog iznosa. Ministarstvo javne uprave je napravilo veb stranicu na kojoj se centralizuju informacije za OCD, uključujući mogućnosti finansiranja. Međutim, potrebno je više napora ministarstava na koordinaciji, strateškom planiranju, praćenju i evaluaciji podrške koju pružaju OCD. 

OCD imaju pristup sredstvima i na lokalnom nivou, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. U 2022, 18 opština (od 23) objavilo je pozive za podnošenje prijedloga projekata.

U maju 2023. Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji strategije reforme javne uprave (PAR) 2022-2026. u 2022. Politička podrška za reformu javne uprave je nastavljena da se obezbjeđuje kroz Savjet za reformu javne uprave, kojim predsjedava premijer. Format Savjeta je inkluzivniji: pored predstavnika državnih institucija i civilnog društva, sastav je proširen i na predstavnike sindikata. Strategija reforme javne uprave i njen akcioni plan bili su povezani sa budžetom za 2023. 

Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave. Sve u svemu, ostvaren je ograničen napredak. Usvojen je novi program reforme upravljanja javnim finansijama i započeta njegova implementacija. Za razliku od toga, nisu napravljene nikakve izmjene u izmenama i dopunama zakonodavstva o državnoj službi koje su uvele relaksirane uslove za kvalifikaciju i dovoljno diskrecionog prava za imenovanje (novih), i razrješenje (postojećih) rukovodilaca organa uprave. 

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnoj upravi, ne poštujući preporuku Komisije. Ublaženi zahtjevi su izvor stalne zabrinutosti za zapošljavanje zasnovano na zaslugama, stručnost i nezavisnost državnih službenika. Kontinuirane kadrovske promjene u javnoj upravi dovele su do daljeg gubitka znanja o pitanjima koja se odnose na proces pristupanja EU i opšteg usporavanja tempa reformi. 

Skupština tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije tek treba da se uspostave.

Međutim, usluge socijalne podrške za ugrožene grupe i dalje su rijetke i neodržive. Uglavnom ih organizuju organizacije civilnog društva, bez kontinuirane podrške sa lokalnog ili nacionalnog nivoa.

Što se tiče prevencije zloupotrebe droga i smanjenja štete, organizacije civilnog društva su nastavile sa svojim preventivnim akcijama i uslugama, uključujući neke koje finansira vlada. Institut za javno zdravlje je organizovao edukativne aktivnosti o narkomaniji za 56 pružalaca usluga iz 13 zdravstvenih ustanova.

U vezi sa HIV/AIDS-om, Zavod za školstvo je organizovao obuke za nastavnike i vaspitače, dok su organizacije civilnog društva nastavile sa pružanjem usluga za ključne grupe stanovništva.

Međutim, potrebno je mnogo više uključivanja, podrške i saradnje sa civilnim društvom da bi se postigli održivi i efektivni rezultati u socijalnom sektoru, kako u planiranju i praćenju socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne usluge, uključujući i na lokalnom nivou.

U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici još nije usvojen Zakon o jedinstvenom utvrđivanju invaliditeta, iako su nacrt zakona i javna rasprava završeni 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom invaliditetom, planiran da bude usvojen 2023, takođe je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika.

Državne institucije blisko sarađuju i pružaju finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, kao ključnim partnerima za zaštitu žrtava i podizanje svijesti. U 2022, 40.000 evra državnih sredstava dodijeljeno je za pet nevladinih organizacija u okviru programa koji se bavi prioritetima nacionalne strategije za borbu protiv trgovine ljudima za 2019-2024. Međutim, prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, koje finansira država, a vodi nevladina organizacija, zatvoreno je u decembru 2022, nakon što su dvije maloletne žrtve koje su smještene u prihvatilištu podnijele prijavu lokalnoj policiji zbog nasilja koje je nad njima izvršila uprava prihvatilišta (koji je i rukovodio NVO). Crna Gora trenutno nema sklonište za žrtve trgovine ljudima, kao ni specijalizovano sklonište za djecu žrtve. U 2023. prethodni upravnik skloništa je dobio još jedan grant od Ministarstva unutrašnjih poslova, nakon što je osnovao novu NVO. Crna Gora treba da pojača kontrolu nad raspodjelom državnih sredstava u ovoj oblasti, gdje treba da prevladaju najviši profesionalizam i etički standardi.

Poreski zakon daje neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam „javnog interesa“ je više ograničavajući nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničava poreske olakšice. 

Crna Gora tek treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnom tekovinom EU. Prema sadašnjem zakonu, javne institucije bi mogle organizacijama civilnog društva ograničiti pristup ključnim političkim odlukama tako što će proglasiti ove informacije tajnim. 

Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu, kojim se promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, potreban je širi pravni okvir za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterskih aktivnosti. Nacrt amandmana se razmatra od 2019, ali nije finalizovan. 

S engleskog prevela: Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija (UNDP) u Crnoj Gori organizuje Razgovore o rodnoj ravnopravnosti u okviru kampanje 16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Ovogodišnja kampanja, ističu iz UNDP-a, prilika za unapređenje agende rodne ravnopravnosti, imajući u vidu različite manifestacije retrogradnih procesa sa značajnim posljedicama.

Iako su napravljeni pomaci u oblasti rodne ravnopravnosti, poručuju da izazovi i dalje postoje, posebno uzimajući u obzir narastajuće globalne krize i izazove.

Kroz seriju događaja, u okviru kampanje, razgovaraće se o stanju u oblasti ženskih ljudskih prava, s fokusom na ključna pitanja

- 24. novembra u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) počinje kampanja uz osvrt na investicije u prevenciju rodno zasnovanog nasilja;

- 30. novembra u prostorijama Muzeja i galerija Podgorice  planiran je razgovor o nasilju nad ženama s invaliditetom, s fokusom na strukturalne prepreke;

- 5. decembra u Kolašinu daje se omaž ženskom pokretu u Crnoj Gori i slavi 80 godina od njegovog osnivanja;

- 6. decembra u Skupštini Crne Gore razgovara se o ulozi žena u politici i promovisanju rodne ravnopravnosti;

- 7. decembra na Cetinju  biće riječi o feminističkoj spoljnoj politici i njenom uticaju na Crnu Goru.

„Posebno nam je zadovoljstvo što će 5. decembra u kolašinskom Kulturnom centru i 6. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) opet biti igrana pozorišna predstava Politička istorija žena Crne Gore. Ova predstava je rađena na osnovu istoriografske građe i predstavlja autentičan presjek procesa razvoja prava žena u Crnoj Gori. Rediteljka je Marija Perović, a igraju Kristina Obradović, Jelena Đukić i Milica Šćepanović. Predstava je premijeru imala 2016. povodom 70 godina otkako su žene izborile pravo glasa, a tadašnje reakcije su bile izuzetne. Dodatna vrijednost predstave je u njenom edukativnom karakteru", navode iz UNDP-a.

Kampanju ove godine obilježavaju u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Delegacijom  Evropske Unije (EU) u Crnoj Gori i Ambasadama Austrije i Republike Češke, i drugim partnerima.

Izvor: Portal RTCG

Pipremio: Ivan Čović

Dvadeset jedna nevladina organizacija (NVO) uputila je  apel Vladi premijera Milojka Spajića da odustane od pružanja podrške Saudijskoj Arabiji za organizaciju svjetske izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) zbog, kako su naveli, nedemokratske vlasti te zemlje koja „sistematski krši ljudska prava".

Podsjećaju da su te organizacije u septembru protestovale protiv odluke tadašnje Vlade premijera Dritana Abazovića da odustane od „prethodno obećane podrške Italiji i podrži Saudijsku Arabiju, zbog obećanih donacija te države u prosvjetu Crne Gore".

„Rekli smo da očekujemo da nova Vlada odustane od trgovačkog pristupa ljudskim pravima i vladavini prava, i to kako u unutrašnjim tako i u vanjskim odnosima. To znači da se Vlada drži obećane podrške Italiji, svojoj susjedi i članici Evropske unije (EU), kojoj Crna Gora želi da pristupi, a ne da daje podršku nedemokratskom režimu Saudijske Arabije, koji brutalno i masovno krši ljudska prava'", navodi se u saopštenju.

Glasanje o državi koja će biti organizator izložbe EKSPO 2030 (EXPO 2030) održaće se u utorak 28. novembra.

„Očekujemo da Vlada na današnjoj sjednici, koja počinje u 13 sati, raspravlja i o ovoj inicijativi naših NVO. iako to nije predviđeno dnevnim redom", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju: Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za građanske slobode (CEGAS), Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Društvo crnogorskih izdavača, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Institut alternativa, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća (SŽK), SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Podgorica i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan petog međunarodnog turnira za osobe s invaliditetom, Podgorica open, završili su sa šest medalja, jednom zlatnom, dvije srebrne i tri bronzane.

Zlatnu medalju osvojio je Uroš Gugolj (8) srebrni su bili Pjetro Paljušević (klasa 7) i Samra Kojić (2-5) dok su se bronzanzanim odličjima okitili.

Slobodan Mihailović (7) Miljan Cerović (8) i Dejan Bašanović (10).

Gugolj je u finalnom meču klase 8 pobijedio Dragana Vujisića iz Srbije.

Pobjedničko postolje kompletirali su Makedonac Rubinčo Risteski i Miljan Cerović.

Paljušević je u klasi 7 izgubio finale od Ediba Šahmana iz Bosne i Hercegovine (BIH).

Bronzane medalje osvojili su Slobodan Mihailović i Makedonac Marijan Zafirovski.

Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (korisnici kolica), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, završila na drugom mjestu, iza Danijele Lučanin iz Srbije.

Iz Srbije dolaze i bronzane Tanja Mikašević i Danijela Crnoglavac.

U muškoj konkurenciji zlatnu medalju osvojio je Goran Perlić iz Srbije, a iz te države dolaze i srebrni Vladan Petković i bronzani Nebojša Ilić.

U klasi 6 najbolji je bio Haris Eminović iz BIH, pobjedom u finalu protiv Milana Mićovića iz Srbije.

Mjesto na pobjedničkom postolju izborili su i Emir Muminović iz BIH i Hamed Podbićanin iz Srbije.

Zlatnu medalju u klasi 9 osvojio je Hasim Cerić iz BIH, a u finalnom meču slavio je protiv Darija Stošića iz Srbije.

Bronzani su bili takmičari iz BIH, Darko Pavlić i Edin Pljevljak.

U kategoriji 10 prvo mjesto pripalo je Nebojši Kitiću iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Ivicu Vidičeka iz BIH-a.

Bronzane medalje osvojili su Bašanović i Makedonac Straško Počevski.

Turnir će biti nastavljen sjutra ekipnim takmičenjem.

Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je 50 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorice i uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Turnir je proglasio otvorenim sekretar za sport Glavnog grada, Miloš Antić, a učesnike su pozdravili i predsjednici Stonoteniskog saveza Željko Šoć, POKCG Igor Tomić i Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča, Dejan Bašanović.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Sekretarijat za socijalno staranje Podgorice (SZSS) raspisuje Konkurs​ za učenike osnovnih škola s teritorije Glavnog grada za najbolji literarni/likovni rad na temu: Rodna ravnopravnost u mom gradu.

Nagrada za literarni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Nagrada za likovni Konkurs:

I mjesto 300,00 eura

II mjesto 200,00 eura

III mjesto 100,00 eura

Uslovi Konkursa:

Pravo na učešće imaju učenici/ce šestog, sedmog, osmog i devetog razreda osnovnih škola s teritorije Podgorice.

Učenici/ce mogu izabrati da li će učestvovati na literarnom ili likovnom konkursu.

Literarni/likovni rad ne smije biti ranije objavljen, štampan niti nagrađivan.

Literarni rad minimalno treba imati 2.000 karaktera (slovnih mjesta).

Literarne radove slati u odštampanom primjerku formata A4.

Radove slati potpisane imenom i prezimenom učenika/ce, imenom oca i majke, nazivom i adresom škole i kontakt telefonom.

Rok za dostavljanje radova je 10. decembar. 2023

Žiri će biti sačinjen od tri člana/ice SZSS.

Rezultati Konkursa će biti objavljeni 19. decembra, kada će biti i uručene nagrade.

Radove slati na adresu: Vuka Karadžića br.16, 81000 Podgorica, Sekretarijat za socijalno staranje (SZSS), kancelarija broj 7.

Za dodatne informacije kontaktirati broj +382 20 447 170.

Izvor: Portal Podgorica.me

Pripremio: Ivan Čović

„Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san“, kaže Jelena Marić.

Užičanka Jelena Marić (1996) posle završene srednje škole upisuje Visoku školu strukovnih studija u svom gradu, studijski program  Menadžment, na kojem je diplomirala 2018. s desetkom na završnom radu. Jelenina upornost i želja za obrazovanjem nije se time završila. Ona upisuje Fakultet za poslovne studije i pravo u Beogradu, smjer  Bezbjednost na kojem posle četiri godine diplomira, a njen završni rad ocijenjen je devetkom. 

Pohađala je jednogodišnje školovanje na odsjeku Društveni mediji (Social media), Online PR and Menadžer Zajednice (Commiunity Manager) i diplomirala 2019. Bila je moderator tribine Mozaik invalidnosti održane u aprilu prošle godine u Užicu. Dugo se bavila i besjedništvom u čemu je ostvarila mnogobrojne uspjehe. Jelenino angažovanje i rad nisu prošli nezapaženo, pa je dobila mnoge nagrade, među kojima je i treća nagrada Lepojka Čarević – Mitanovski (2016), nagrada J=EDNAKI u borbi protiv diskriminacije za 2021, a od Grada Užica dobila je nagradu za izuzetne rezultate u radu (2022). Jelena posjeduje vještine rada na računaru, govori dva strana jezika. Članica je Saveza za dečju i cerebralnu paralizu Srbije. Imali smo priliku da s Jelenom razgovaramo o veoma značajnoj temi, mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i ona je s nama podijelila svoja iskustva.

Jelena, kad ste dobili svoj prvi posao, na koji način i da li je to zaposlenje bilo u struci?

„Prva prilika da radim bila je posle diplomiranja na Fakultetu za poslovne studije i pravo na smeru Bezbednost. Bila sam angažovana preko javnih radova par meseci“.

Šta sad radite i kako uopšte dolazite do prilika da radite?

„Odavno sam shvatila da moram da se borim i da u tom smislu, niko ništa neće da ti da nego sam moraš da si izboriš za svoj san. Trenutno aktivno tražim posao. Uporedo s tim izuzetno sam posvećena svom neformalnom obrazovanju jer smatram da je jednako važno kao formalno. Moram da kažem, još dok sam bila student Menadžmenta na Visokoj školi strukovnih studija Užicu, profesori su nam pružili izuzetne veštine i znanja. Učili su nas da budemo istrajni, hrabri, da stvaramo prilike, ako ih ima da ih koristimo i da jedino ako kontinuirano radimo na sebi možemo biti konkurentni na tržištu rada. Iako je moj trenutni radni status, nezaposleno lice, nadam se da će se to uskoro promeniti“.

Koje su najveće prepreke da dođete do posla i šta Vi mislite, kako te prepreke umanjiti ili prevazići?

„ Poslodavcima i članovima top menadžmenta bih poručila da daju sebi priliku da nas upoznaju kao radnike. Ako postoje predrasude, strah ili neznanje postoji i edukacija ili najjednostavnije ako nešto ne znaš pitaš. Potencijalni zaposleni bi u skladu sa svojim mogućnostima dao adekvatan odgovor. Dakle, za navedenu situaciju, najbolje rešenje po obe strane, jeste uvek bio i biće razgovor i razmena tačnih, preciznih i jasnih informacija.

Kako su se poslodavci odnosili prema Vama dok ste radili, a kako kolege?

„Što se tiče odnosa, bio je zaista korektan oba puta. O prvom putu sam već govorila, drugi put je bio na isti način. Dakle angažovanje preko javnih radova na par meseci“.

Da li žene s invaliditetom teže dolaze do mogućnosti da rade? Kakva su Vaša iskustva?

„Struktura mog obrazovanja je takva da su u prošlosti zadatke i poslove u ovim oblastima obavljali muškarci u velikom procentu. Žene i devojke još uvek se bore za ravnopravnost. Mislim da će taj proces još trajati i da zapravo niko ne zna do kada. Ipak, u jedno sam sigurna, a to je da žena može biti podjednako ostvarena i u poslovnom i u privatnom smislu uz adekvatnu podršku bila ona osoba sa invaliditetom ili ne. Ono što sam shvatila tokom svog dugogodišnjeg aktivizma na polju tematike kada su u pitanju osobe sa invaliditetom, da kada postoji taj prefiks, žena, osoba sa invaliditetom, ume da bude izazovno, ali itekako zavisi od nas samih, kako se mi postavimo prema drugima.

Šta Vama znači posao?

„Pored finansijske stabilnosti koja jeste prva asocijacija kada se pomene zapošljavanje, svakako i doprinos na poslu znači puno“.

Koja je Vaša ideja vodilja, šta Vam daje snagu, koji su Vaši snovi i želje?

„Pored ostvarenja u poslovnom smislu i napretka, priželjkujem porodicu. Uloga supruge i majke za mene su nešto najlepše. Tek tada ću zapravo moći da kažem da sam uspela. To su dve neodvojive polovine mog srca i duše. To bi za mene bio blagoslov“.

Izvor: Portal Infoera

Pripremio: Ivan Čović

Očekuje se učešće oko 50 takmičara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, među kojima su i osvajači medalja s evropskih i svjetskih prvenstava.

„Tradicionalni peti međunarodni stonoteniski turnir za osobe s invaliditetom Podgorica Open biće odigran u srijedu i četvrtak, 22. i 23. novembra 2023, a okupiće više od 50 stonotenisera“, saopštili su organizatori.

„Takmičenje će biti održano u kategorijama od 2-5 (osobe korisnici invalidskih kolica) i 6-10 (stojeći stav)“, piše u saopštenju.

Za srijedu, 22. novembra 2023. planiran je program u pojedinačnoj konkurenciji, a dan kasnije ekipni dio turnira.

Svečano otvaranje turnira u Sportskom centru Verde zakazano je za srijedu u deset sati.

Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a biće odigran pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.

Izvor: Portal Dan

Pripremio: Ivan Čović

Donacija je obezbijeđena kroz projekat Pristupačnim zdravstvenim uslugama do smanjenja diskriminacije žena i djevojčica sa invaliditetom, koje je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava za 2022.

Predstavnici Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore (SUPCG) i Udruženje paraplegičara Podgorica Milijana Ćirković i Dejan Bašanović, uručili su preglednu ginekološku stolicu Domu zdravlja Bijelo Polje.

Uručenju je prisustvovao i predstavnik firme Farmont MP, Vojislav Jovanović, koji su dobavljači iste.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji formirali smo okvir i za buduću plodonosnu saradnju, a sve u cilju unapređenja međusektorske saradnje nevladinog sektora i državnih institucija. Memorandum je potpisan prilikom uručenja pregledne ginekološke stolice s direktoricom Doma zdravlja Bijelo Polje Mirjanom Varagić, i predsjednicom Saveza Milijanom Ćirković, u cilju poboljšanja i unaprjeđenja kvalitetne zdravstvene zaštite u pružanju zdravstveniih usluga za preglede osobama s invaliditetom, kao i povećanju broja zdravstvenih usluga i unaprjeđenju medicinske opreme koja je prilagođena za preglede osoba s invaliditetom.

Događaj je primjer pozitivne prakse uticaja nevladinog sektora na poboljšanje zdravstvenog sistema. Nadamo se da ćemo ovim primjerom motivisati predstavnike nadležnih institucija tj. donosioce odluka da doprinesu unapređenju zdravstvenog sistema, kroz opremanje zdravstvenih ustanova, s kvalitetnom medicinskom opremom, koja je prilagođena za osobe s invaliditetom, jer svakoj zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom radniku je potrebna kvalitetna medicinska oprema kako bi nesmetano pružali zdravstvenu uslugu svim osobama bez izuzetka.

Ova donacija nije sistemsko rješenje ali je veliki doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema u Domu zdravlja Bijelo Polje, koja će ne samo pacijentima iz Bijelog Polja, već i korisnicima iz okolnih gradova, olakšati pristup pri pružanju zdravstvene zaštite, te, većem očuvanju reproduktivnog zdravlja, naročito kada su u pitanju žene i djevojčice s invaliditetom.

Izvor: Portal Vijesti

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Treningu za bibliotekarske usluge i servise podrške za studente s invaliditetom, koji se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Trening će se održati u periodu od 27. do 29. novembra 2023. na Univerzitetu u Tirani.

Cilj Treninga je da se koordinatori studentskih službi upoznaju s pravima osoba s invaliditetom u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i da razmijene iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. U vezi s navedenim, na Treningu će biti riječi o servisima podrške za osobe s invaliditetom u okviru kancelarije koje imaju drugi partneri na projektu, s fokusom na primjenu asistivne tehnologije i njenu upotrebu u oblasti obrazovanja.

Ispred UMHCG Treningu će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Kristian Camaj, IT administrator.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.

Pripremila: Anđela Miličić