Asistivne tehnologije za djecu i mlade s invaliditetom

ŠTA SU ASISTIVNE TEHNOLOGIJE?

Pod asistivnim tehnologijama se podrazumijeva svaki proizvod, dio opreme ili sistem, bez obzira da li se upotrebljava u izvornom obliku ili prilagođen, koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s invaliditetom, obezbijedila komunikacija, pristup i širenje informacijama, koristile usluge i dr... One uključuju i asistivna, adaptivna i rehabilitaciona sredstva za osobe s invaliditetom. Takođe uključuju proces izbora, pronalaženja i korišćenja tih sredstava.

Na primjer, asistivna tehnologija obuhvata instrumente, aparate, sredstva i uređaje koje djeca/učenici s invaliditetom koriste da bi obavili zadatke koje inače ne bi mogli da obave. Uz to, asistivna tehnologija obuhvata i alatke pomoću kojih te zadatke mogu da obave lakše, brže i bolje. To mogu da budu industrijski proizvodi ili alatke iz domaće radinosti – od jednostavnih hvataljki za olovku, do  opreme kao što su računari. Isto tako postoje asistivne tehnologije koje se koriste za oblast zapošljavanja, i rada, odnosno stručnog usavršavanja.

Dakle, asistivne tehnologije se primjenjuje u različitim oblastima života: u kretanju, oblačenju i ishrani, omogućavanju i/li poboljšavanju komunikacije, učenju, radu, čvrstom i sigurnom držanju predmeta, igranju i bavljenju sportskim i rekreativnim aktivnostima. Sredstva asistivne tehnologije u značajnoj mjeri doprinose većoj samostalnosti korisnika, podižući nivo samopouzdanja, unapređujući kvalitet njihovog života.

U skladu sa Pravilnikom o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala i Listom medicinsko-tehničkih pomagala osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na neke od prozvoda iz asistivne tehnologije. Tako npr. u Listi se mogu pronaći: ručni/džepni sat za osobe s oštećenjem vida, reproduktor i snimač zvučnih knjiga u DAISY formatu za osobe s oštećenjem vida, govorni softver za osobe s oštećenjem vida, čitač ekrana sa govornom jedinicom i Brajeva elektronska bilježnica za osobe s oštećenjem vida.

Detaljnije informacije o proceduri i načinu ostvarivanja prava na medicinsko - tehnička pomagala mogu se pronaći u objavljenoj smjernici na portalu www.disabilityinfo.me u kategoriji Resursni kutak, podkategoriji Ostvarivanje prava.

Takođe, neke od proizvoda iz asistivnih tehnologija zaposlene OSI mogu ostvariti kroz uključivanje u mjere profesionalne rehabilitacije koje su definisane Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom. Tako npr. kroz opremanje radnog mjesta, OSI mogu ostvariti dio opreme koji joj potreban u radu a koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti OSI (npr. računarski alternativni miševi, tastatura s izrazito velikim tasterima i posebno odvojenim funkcijskim tasterima, graničnici, gusjeničar i sl). Primjenom asistivne tehnologije, zavisno od vrste invaliditeta osobe, može se omogućiti lakše obavljanje radnih zadataka.

VRSTE ASISTIVNIH TEHNOLOGIJA

Sredstva, aparati i uređaji asistivnih tehnologija svrstamo u grupe prema dominantnoj vrsti zahtjeva za koje su osmišljeni. Uglavnom se dijele na:

• Asistivne tehnologije za osobe sa tjelesnim oštećenjima;
• Asistivne tehnologije za osobe s oštećenjem vida;
• Asistivne tehnologije za osobe s oštećenjem sluha;
• Asistivne tehnologije za osobe s oštećenjem govora;
• Asistivne tehnologije za osobe koje otežano uče.

U toku Konferencije govorićemo o samo nekim oblicima asistivnih sredstava, aparata i uređaja u okviru nabrojanih grupa.

ASISTIVNE TEHNOLOGIJE ZA OSOBE S TJELESNIM OŠTEĆENJIMA

PRIBORI ZA PISANJE:

• Vodič ili graničnik za pisanje je tanki plastični šablon koji se postavlja preko papira. Pomaže osobama koje imaju usporene, ograničene ili nekontrolisane pokrete, odličan je za osobe s oštećenjem vida i osobe s tjelesnim oštećenjima. Vodič olakšava snalaženje na papiru, omogućava pisanje po pravoj liniji i postepeno vodi ka razlikovanju različitih vrsta linija na papiru. Postoji nekoliko različitih veličina šablona za vođenje pisanja (šabloni za poslovne koverte, pisma, cijele stranice, čestitke, ili samo za potpis).
• Navlaka za olovke je ergonomski oblikovana i služi kao pomoćno sredstvo u pisanju. Postoji više modela različitih oblika, boja i veličina. Svaki od njih pomaže osobi da drži olovku što pravilnije i olakšava pisanje na drugačiji način (ispravlja nepravilno držanje olovke, omogućava manji pritisak prstiju, sprečava da olovka klizi iz prstiju i sl). Odgovara svim vrstama olovaka, bojici kao i mnogim alatima za crtanje.

PRISTUP RAČUNARIMA

Pristup računarima je izraz kojim se opisuje grupa sredstava asistivnih tehnologija koja pojedincima omogućava da koriste računar, a bez kojih oni to ne bi mogli ili bih ih koristili sa značajnim ograničenjima i sporije. Namijenjena su osobama kojima standardne tastature ili miševi nijesu pristupačni i adekvatni.

• Plavi miš (Blue mouse) Plavi miš je pomagalo za osobe koje imaju oslabljenu motoriku Uređaj ima specifičan oblik koji podsjeća na otisak šake u glini što obezbjeđuje lakše rukovanje. Takođe, nekontrolisani pokreti ne utiču na rad miša. Ima sve funkcije standardnog računarskog miša. U paketu sadrži i magnetno postolje a na računar se povezuje preko USB kabla.

• Vertikalni miševi – džojstici se koriste kao zamjena za kompjuterske miševe za osobe koje imaju u većoj mjeri ograničene ili nekontrolisane pokrete. Uređaj se sastoji od džojstika i dva tastera. Kursorom se upravlja pritiskom džojstika, koji se kreće u rasponu od 20 do 30 stepeni, dok tasteri na njemu zamjenjuju tastere standardnog miša. Džojstici su često korisni osobama sa cerebralnom paralizom, jer brže i lakše savladaju rad sa njima nego sa standardnim mišem.

STOLOVI ZA OSOBE KOJE KORISTE KOLICA

• Ovaj sto je veoma praktičan, jer je moguće podesiti njegovu visinu i nagib ploče u skladu sa potrebama, uzrastom korisnika i aktivnostima koje treba obavljati za stolom. Sto ima graničnike koji olakšavaju manipulisanje priborom za rad (sveske, knjige, olovke, papiri) i sprječavaju padanje pribora na pod. Ploča stola je plastificirana zbog jednostavnog održavanja. Postoji više vrsta stolova, ali je njihova zajednička karakteristika da budu dovoljno visoki i široki, podesivi, bez prepreka i prečki ispod radne ploče kako bi osoba koja je korisnik kolica mogla udobno da ih koristi.

• Pored ovog stola postoje razni drugi uređaji i sredstva opreme koja se koriste za svakodnevno funkcionisanje, rad, učenje i neka od njih se mogu nabaviti u procesu obrazovanja ili rada. Ako se u Crnoj Gori nabavljaju kroz radni proces riječ je o mjerama profesionalne rehabilitacije u koje zaposlenu OSI upućuje poslodavac a jedan od ciljeva je upravo oprema i prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada.
• Asistivne tehnologije treba razlikovati od medicinko-tehničkih pomagala o kojima je prethodno bilo riječi. Tako su kolica ili druga pomoćna sredstva za kretanje prvenstveno pomagala, ali mnogi njihovi djelovi ili savremeni oblici i vrste spadaju i u asistivne tehnologije prije svega zbog modernizacije tehnologija i funkcija koje imaju ta pomagala.

PLATFORME ZA SAVLADAVANJE BARIJERA

• GUSJENIČAR SA-3 - Dizajniran je tako da je kompatabilan sa velikim brojem različitih vrsta kolica. Nosivost gusjeničara je 160 kg. Sa jednim punjenjem se može popeti do 30 spratova. Potreban je mali prostor za okretanje na odmorištu. Pričvršćivanje kolica je vrlo jednostavno.

• TELESKOPSKE RAMPE - se jednostavno montiraju postavljanjem na stepenište i skidaju posle korišćenja. Mogu se koristiti za spoljašnju i unutrašnju upotrebu. Napravljene su od aluminijuma sa antikliznim površinama. Mogu biti dugačke 1 ili 2 metra, a u zavisnosti od dužine teške su 9,8 ili 14,8kg. Nosivost ove rampe je 270kg.

ASISTIVNE TEHNOLOGIJE ZA OSOBE S OŠTEĆENJEM VIDA

• PISAĆA MAŠINA PERKINS - Ovo je mehanička, veoma izdržljiva pisaća mašina, smještena u metalno kućište. Ima integrisanu dršku za prenošenje sa mjesta na mjesto. Ipak, nije pogodna za svakodnevno nošenje jer je teška 4,8 kg. Ovom mašinom se jednostavno i lako rukuje. Udobna je za pisanje, zbog dovoljno velikog razmaka među tipkama.

• SKENMARKER je digitalni marker u obliku olovke. Funkcioniše tako što prevlačenjem vrha olovke preko bilo kog štampanog teksta, uređaj odmah prebacuje tekst u bilo koji program na računaru. Ovaj uređaj je izdržljiv i lagan, ergonomski dizajniran. Njegova napredna tehnologija omogućuje brzo i izuzetno precizno prepoznavanje više jezika i istovremeno stvaranje teksta za uređivanje. Scanmarker se spaja sa računarom putem USB kabla i radi sa Windows i Mac operativnim sistemima. Integrisana TTS (text to speach - pretvaranje teksta u govor) funkcija omogućuje korisniku da čuje tekst koji se čita naglas, što ga čini odličnim alatom za poboljšanje pamćenja, kao i razumijevanje skeniranog materijala. Korisna je i za osobe koje imaju oštećenje vida.

• SNIMAČ I REPRODUKTOR ZVUKA PLEXTALK - Mali snimač i reproduktor sa velikim i lako prepoznatljivim tipkama namijenjen je osobama s oštećenim vidom, a pogodan je za sve uzraste i potrebe. Sve tipke su ozvučene kao i sve ostale naredbe. Uređaj, osim DAISY, podržava sve poznate audio zapise kao što su: mp3, wav, wma, audio cd i drugi. Ima punjivu litijumsku bateriju, ugrađen zvučnik, mikrofon i dodatni ulaz za spoljašnji mikrofon. Ima svoju memorijsku karticu od 2 GB, a podržava kartice do 32 GB.

SOFTVERI ZA OSOBE S OŠTEĆENJEM VIDA

• ČITAČ EKRANA SCREEN READER Screen reader, ili čitač ekrana je neophodan softver koji omogućava da osoba koja ima oštećenje vida koristi računar. On pretvara korisnikove akcije i sadržaj ekrana u tekst. JAWS for Windows je jedan od najpoznatijih. Čitač ekrana omogućava osobama s oštećenjem vida da koriste većinu aplikacija na računaru. JAWS prati aktivnosti korisnika (pritisnute tastere i komande) i čita sadržaj ekrana i na taj način omogućava potpunu samostalnost u radu.
• ANREADER je softver za sintezu govora izvorno razvijen za srpski jezik. Pretvara tekst u govor, vještački proizvodi ljudski govor tj. vrši sintezu govora na osnovu teksta. Ovaj program koristi morfološki rječnik s naglascima i veliku govornu bazu podataka i zato može da čita riječi sa pravim naglaskom. Time se dobija mnogo razumljiviji i kvalitetniji govor, koji je lakši za slušanje i ne zamara korisnika računara.
• DAYSY je skraćenica za digitalno pristupačne informacione sisteme (Digital Accessible Information System) i odnosi se na tehnički standard za digitalne audio knjige, periodične publikacije i kompjuterizovan tekst kao multimedijalno izdanje štampane knjige (knjige štampane na crnom tisku). Ovaj format se razvija više od petnaest godina. DAISY pokušava da da knjigama istu fleksibilnost koju imaju čitaoci: kretanje po poglavljima, odjeljcima, naslovima i stranama. Čitaoci mogu da odaberu da li će čitati ili preskočiti fusnote, dodatke, ili sadržaj.

ASISTIVNE TEHNOLOGIJE ZA OSOBE S OŠTEĆENJEM SLUHA

Asistivna tehnologija za osobe s oštećenjem sluha služi da bi se poboljšala dostupnost informacijama koju većina ljudi prima kroz sluh kao i mogućnost komunikacije. Asistivna tehnologija koja je namijenjena osobama s oštećenjem sluha može se svrstati u tri kategorije:

Uređaji za pomoć slušanju - pojačivači zvuka - rade tako što pojačavaju zvuke koje želimo da čujemo, posebno u okruženju sa puno okolne buke kako bi omogućili slušaocu da određene zvuke čuje bolje, ovi uređaji se mogu koristiti sa slušnim aparatom ili kohlearnim implantom.

Uređaji za upozoravanje - alarmni uređaji – ovi uređaji mogu biti povezani na kućno zvono, školsko zvono, telefon i drugo, emituju jak zvuk ili svjetlosni signal i time upozoravaju osobe s oštećenjem sluha da je određeni događaj nastupio.

Uređaji za pojačanu ili alternativnu komunikaciju - ovi uređaji pomažu osobama s oštećenjem govora, mogu biti vrlo jednostavna sredstva kao što su komunikacijski albumi ili table, ali i visoko sofisticirana sredstva kao što su programi koji pretvaraju tekst u govor kao na primjer sintetizator govora.

Ovaj dokument nastao je u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje

kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality

inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji sprovodi

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore uz finansijsku podršku UNICEF-a

(Predstavništvo u Crnoj Gori). Sadržaj ovog dokumenta ne odražava nužno politiku i

gledište UNICEF-a, a odgovornost za sadržaj dokumenta snosi UMHCG.

• ABLENET je vrsta ličnog pojačivača koji pojačava obim željenih zvukova iz okruženja, dok filtrira neželjenu ili ometajuću buku u životnoj sredini. Ablenet pojačalo ima mogućnost podešavanja obima i visine tona. Najčešće se koristi za razgovore jedan na jedan, rad u malim grupama ili razgovor u manjim prostorijama. Radi na baterije.

• AUDABLE je lični uređaj za pojačavanje zvuka koji učenici s oštećenjem sluha mogu da koriste kako bi bolje čuli govor nastavnika u učionici, bez potrebe da nastavnik govori glasnije. Učenik koristi mali mikrofon, koji je povezan s uređajem, usmjeravajući ga ka zvucima koje treba da čuje. Mikrofon podiže i pojačava zvuk koji korisnik čuje kroz slušalice koje su sastavni dio uređaja.

• ALARMNI UREĐAJ – BLJESKALICA je kompaktan signalizirajući uređaj koji pokazuje zvonjavu telefona ili zvona na ulaznim vratima, prikazujući signal kao bljeskajuće svetlo ili kao izuzetno glasan zvučni signal ili na oba načina istovremeno. Moguće je izabrati zvučni signal između više ponuđenih tonova zvona. Jačina zvuka se može prilagoditi prema potrebama korisnika, preko prekidača na uređaju.

• AlertMasterAL12 je daljinski prijemnik sa ugrađenim treperavim vizuelnim pokazateljima koji korisnika upozoravaju na zvono na vratima, alarm, zvuk telefona ili pokret.

• RUKAVICE GLOW GLOVES - Bijele rukavice od rastegljive tkanine, fabrički napunjene prahom koji u mraku stvara svijetlozeleni sjaj. Nakon što se dovoljno dugo izlože svijetlu, mogu se koristiti u mraku do sati. Ljudi koji koriste znakovni jezik mogu koristiti ove rukavice u mraku ili pri slabom osvjetljenju.

ASISTIVNE TEHNOLOGIJE ZA OSOBE S OŠTEĆENJEM GOVORA

• OKVIR ZA KOMUNIKACIJU – Okvir za komunikaciju Eye gaze je pomoćno sredstvo za komunikaciju koje se postavlja između osoba koje komuniciraju, kako bi slušalac mogao da vidi gdje osoba gleda. Čini ga providni plastični ram sa otvorom na sredini. Na ram se može postaviti osam sličica (poruka ili laminiranih kartica) u za to posebno napravljene džepove. Ram se može postaviti na postolje, kako bi stajao na stolu ili držati u rukama. Komunikacija se obavlja tako što osoba gleda određene slike, ispisane riječi ili simbole, a slušalac prati pogled i provjerava napravljene izbore.

• KOMUNIKACIJSKE TABLE su table sa postavljenim simbolima ili slikama koje treba da olakšaju ili omoguće komunikaciju djeci s oštećenjem govora. Djeca koriste ove table tako što pokazuju prstima ili usmjeravaju pogled na različite simbole ili slike. Kako se komunikacijske mogućnosti osoba veoma razlikuju, ove table nisu standardizovane i kreiraju se prema pojedinačnim potrebama.

UREĐAJI ZA KOMUNIKACIJU 

• Komunikator je uređaj koji omogućava ili olakšava komunikaciju osobi s invaliditetom. Komunikatori, odnosno uređaji za augmentativnu i alternativnu komunikaciju (AAC), mogu biti vrlo jednostavni mehanički uređaji, a mogu biti i veoma napredni elektronski uređaji. Komunikatore možemo razlikovati po načinu stvaranja govora. Jednostavniji komunikatori samo reprodukuju snimljeni (digitalizovani) govor. Napredniji komunikatori omogućavaju sintezu govora što daje mnogo veću fleksibilnost korišćenja.

• GOTALK KOMUNIKATORI - GoTalkKomunikatori su izuzetno efikasni i jednostavni za upotrebu. Pripadaju grupi komunikacijskih uređaja sa glasovnim izlazom. Koriste se za iniciranje, odnosno podsticanje komunikacije, vježbanje govora i artikulacije, telefonske razgovore, izražavanje ličnih doživljaja i osjećanja i kao podrška svakodnevnim aktivnostima. Nezavisno od veličine, svaki model je prenosiv. Lagan, a istovremeno i robustan i vrlo izdržljiv uređaj. Sadržaji se jednostavno snimaju i brišu, a kvalitet zvuka je odličan. GOTALK POCKET je džepna verzija komunikatora. Pogodan je za držanje u ruci, džepu ili torbici. Maksimalan broj poruka koje je moguće snimiti je 30.

• iPAD KAO KOMUNIKATOR - iPad je jedno od sredstava koje može olakšati komunikaciju, posebno ako se na njega instalirao Talk softver. Na ekranu tableta se pojavljuju sličice kao na tastaturi Go Talk komunikatora, aktiviraju se dodirom i čuje se odgovarajuća riječ. Zaštitno kućište se može koristi da bi se izbjegla mehanička oštećenja uređaja, kako bi on stabilno stajao i kako bi se nagib prilagodio potrebi djeteta.

ASISTIVNE TEHNOLOGIJE ZA OSOBE KOJE OTEŽANO UČE

• GRAFIČKI ORGANIZATORI su nastavni alati koji omogućavaju vizuelno prikazivanje informacija i tako olakšavaju njihovo shvatanje i razumijevanje. Pogodni su za učenike koji vizuelno uče jer mogu da organizuju ideje i koncepte u prepoznatljivu sliku, što je lakše za pamćenje, nego pamćenje dugačkih tekstova. Postoje različite vrste gotovih grafičkih organizatora koji se mogu pronaći na internetu, ali njihov dizajn u velikoj mjeri zavisi od kreativnosti nastavnika i potreba učenika - određuju učenicima mjesto sa koga mogu da počnu pisanje, pomažu im da se usredsrede na ključne djelove sadržaja i strukturiraju svoja razmišljanja, omogućavajući da upamte i razumiju ono što čitaju ili čuju.

• VODIČI ZA ČITANJE su napravljeni su od providne ili neprovidne plastike sa prorezima različite veličine (od jednog do nekoliko štampanih redova u knjizi). Providne plastične trake su najčešće jarkih boja. Postavljanjem traka na dio teksta, rečenicu ili riječ, tekst postaje obojen i uokviren. Prorez ili providni dio omogućava fokusiranje pogleda na odabrani dio teksta i olakšava čitanje. Ovi vodiči omogućavaju koncentrisanje na tekst, smanjuju mogućnost preskakanja riječi i redova i olakšavaju prelazak u sljedeći red.
• GEOMETRIJISKA TABLA je plastična pločica sa klinovima na koje se mogu razvući gumice. Veoma korisno sredstvo za razumijevanje geometrijskih pojmova kao što su: trougao, kvadrat, krug, pravougaonik, površina, obim, prečnik, visina. Učenici lako mogu da konstruišu različite geometrijske oblike i koriste klinove za lakša geometrijska izračunavanja

• DRVENI RAZLOMCI - Ovo nastavno sredstvo na vrlo očigledan način predstavlja razlomke i omogućava shvatanje pojmova - cijelo, polovina, trećina, četvrtina, petina, kao i elementarno razumijevanje sabiranja razlomaka.

• PLASTIFICIRANA TABLA SA BROJEVIMA DO 100 - Jednostavno nastavno sredstvo sa odštampanim brojevima od 1 do 100. Koristi se za čitanje brojeva, uočavanje desetica, razumijevanje brojnog niza, razumijevanje pojmova prethodnik i sljedbenik. Crveni prozor se postavi na željeni broj, a otvaranjem polja sa oznakama +1 ili -1 otvaraju se sljedbenik i/ili prethodnik.

KAKO ODABRATI ODGOVARAJUĆU ASISTIVNU TEHNOLOGIJ

Neka od sredstava i uređaja asistivne tehnologije kao što su vodiči za pisanje, auditivni tajmeri ili zvučne lopte, moguće je lako napraviti ili nabaviti i početi odmah sa korišćenjem. Međutim, kada je djetetu/učeniku potreban visokotehnološki uređaj za komunikaciju, ili pristup računaru važno je da, prije donošenja odluke o kupovini ili nabavci uređaja, budete sigurni da će baš taj uređaj odgovarati osobi s invaliditetom. Posljedice pogrešnog izbora asistivne tehnologije su mogu biti poljuljano samopouzdanje, razočaranje, sumnja u sopstvene mogućnosti, demotivisanost za dalje traženje bilo koje vrste podrške. Zato je dobro da se prije nabavke izvrši procjena potreba za korišćenjem asistivne tehnologije, kao i odabir odgovarajućeg uređaja i ako je ikako moguće probno korišćenje.

ČINJENICE O ASISTIVNOJ TEHNOLOGIJI

Važno je znati sljedeće:

• ako na svjetskom tržištu postoji bezbroj sredstava i uređaja, za neku vrstu invaliditeta ne postoji asistivna tehnologija;
• da bi bila upotrebljiva i korisna, asistivna tehnologija mora da odgovara pojedincu i njegovim osobenostima, a ne invaliditetu;
• nije neophodno da djeca s invaliditetom koriste asistivnu tehnologiju, mnogima od njih ona nije potrebna;
• skup uređaj nije garancija za uspješno korišćenje, nekada je alatka napravljena u domaćoj radinosti mnogo korisnija nego najskuplji uređaj;
• ne postoji jedan uređaj koji će riješiti sve probleme ili omogućiti ili olakšati sve aktivnosti.

Sadržina ovog teksta je nastala u okviru aktivnosti Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom kroz projekat Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji je UMHCG sprovodio uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Marija Šćepanović, koordinatorka Pravnog savjetovališta

Visoko obrazovanje ili upis na fakultet predstavlja viši stepen obrazovanja koji je omogućen učenicima u cilju nastavka daljeg školovanja. Međutim, kada govorimo o osobama s invaliditetom mali broj njih se odlučuje da upiše fakultet, a razlozi za to su brojni: društvo ima niska očekivanja od osoba s invaliditetom, oni završavaju srednju školu s nižim stepenom osnovne pismenosti i sticanjem radnih navika u manjoj mjeri su socijalizovani i neosnaženi i nemotivisani za nastavak daljeg školovanja posebno zbog toga što u okviru osnovnog obrazovanja ne dobijaju adekvatnu stručnu, psihološku podršku, ali ni tehničku asistenciju.

Pored toga, osobe s invaliditetom, sve do visokog obrazovanja prolaze Komisiju za usmjeravanje u obrazovni proces koja odlučuje o vrsti i načinu obrazovanja djeteta s invaliditetom (redovna škola, specijalno odjeljenje u redovnoj školi ili resursni centar), dok takav vid "procjene" ne prolaze druga djeca. Navedeno smatramo problematičnim i diskriminatornim jer se samo na taj način postupa samo s djecom s invaliditetom za koje škole nijesu spremne kao što bi trebale biti spremne za svako dijete, već se procjenjuju sposobnosti i mogućnosti djece i ona prilagođavaju sistemu. Pritom, učenici s invaliditetom se najčešće usmjeravaju u  stručne škole za koje je procijenjeno da su najbolje rješenje za sticanje daljeg obrazovanja za djecu s invaliditetom, ali na primjer ne i u gimnazije. Pored svega navedenog ovakav način sprovođenja tzv. Inkluzivnog obrazovanja jeste doprinio značajnom povećanju broja upisane djece, ali kvalitet obrazovanja je i dalje upitan za neku djecu zbog čega su njihove mogućnosti za visoko obrazovanje, odnosno nastavak školovanja sužene. 

Dalji uzorici su neobezbjeđivanje adekvatnih servisa podrške i nastavnih materijala, načina izvođenja nastave i nedostatka individualizovanog rada nastavnika s učenicima s invaliditetom, kao i nepoznavanje terminologije i modela pristupa invaliditetu, koji ima za posljedicu nerazvijanje potencijala kod učenika i sticanje navika. I dalje je veliki broj fakultetskih jedinica nepristupačan ili posjeduje samo neke elemente pristupačnosti, pa studenti i dalje upisuju fakultete koje moraju odnosno one koji su pristupačni, ili u kojima postoji pozitivna praksa u radu i odnosu prema studentima s invaliditetom, u odnosu na one koje primarno žele. Sve ovo utiče na mogućnost njihovog daljeg profesionalnog opredeljenja odnosno upisa na fakuultet, a u krajnjem i na zapošljavanje u budućnosti. Iako zakonski od 2008. svi objekti koji su u javnoj upotrebi moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom, oni to i dalje nisu. 

Ovo su razlozi zbog kojih imamo mnogo veći broj osoba s invaliditetom koji upisuju osnovno i odlučuju se za nastavak srednjeg obrazovanja, u odnosu na broj onih koji upisuju fakultet. Zbog svega navedenog, danas smo odlučili da govorimo na temu Prava studenata s invaliditetom na nivou visokog obrazovanja i adekvatne servise podrške. 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je osnovano davne 2001. kao studentska organizacija, tako da je od svog osnivanja realizovala brojne aktivnosti na nivou visokog obrazovanja, kao što su inicijative za izmjene zakona, inicijative za pristupačnost i podrška u prilagođavanju obrazovnih institucija, prilagođavanje literature, servisi podrpke u oblasti visokog obrazovanja, i u krajnjem kampanja za upis na fakultet i promociju inkluzivnog obrazovanja. 

Kampanja za upis na fakultet ima za cilj motivisanje mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole. Tako, ovim putem pozivamo i ohrabrujemo sve mlade s invaliditetom da nam se obrate ili fizički posjete prostorije Udruženja (ul. Kralja Nikole 76, Stara Varoš) i na taj način se informišu o servisima podrške koje mogu ostvariti kao budući studenti podsredstvom Studentske savjetodavne kancelarije. Trenutno u bazi Studentske savjetodavne kancelarije se nalazi 129 studenata s invaliditetom, od toga je 80 na UCG, 13 UniM, 29 UDG, troje na Univerzitetu Adriatik i četvoro studenata studira na samostalnim fakultetima. 

U okviru Studentska savjetodavna kancelarija je osnovana 2014. studenti mogu dobiti podršku:

– pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije);

– u oslobađanju od plaćanja naknade (školarine) na bilo kojem fakultetu u Crnoj Gori (državnom, privatnom, ili na fakultetu koji djeluje kao samostalna institucija);

– prilikom apliciranja i u ostvarivanju studentske stipendije;

– prilikom upućivanja inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

– u sređivanju smještaja u studentskom domu.

Pravo na besplatnu naknadu 

Studenti s invaliditetom od 2014. u skladu sa zakonom ostvaruju pravo na besplatnu naknadu (školovanje). Besplatno visoko obrazovanje/besplatna naknada, kao i druga prava studenata s invaliditetom regulisana su Zakonom o visokom obrazovanju .

U prethodnom Zakonu o visokom obrazovanju (Sl. List CG 44/2014) upotrebljavan je izraz „besplatno školovanje“ nakon čega je isti tokom izmjena zakona zamijenjen izrazom „besplatna naknada“. U ovom Zakonu se navodi da je jedan od ciljeva visokog obrazovanja i: obezbjeđivanje uslova za nesmetan pristup visokom obrazovanju. 

U skladu sa članom 6 Zakona svima se garantuje dostupnost visokog obrazovanja odnosno zabrana diskiminacije po raznim osnovama među kojima je i invaliditet. 

Zakon o visokom obrazovanju definiše pojam student s invaliditetom, pa je to osoba koja ima dugoročno fizičko, mentalno, intelektualno, senzorno ili kombinovano oštećenje koje sa različitim barijerama u visokom obrazovanju može otežati njihovo puno i efektivno učešće na osnovu jednakosti s drugima. 

U skladu sa članom 70 Zakona, studenti s invaliditetom oslobađaju se plaćanja naknade. 

Ovo pravo garantuje se studentima s invaliditetom bez obzira na vrstu i stepen oštećenja/invaliditeta, godine starosti, kao i bez obzira na studijski program i univerzitet odnosno fakultet koji studira, odnosno želi studirati. 

Besplatna naknada garantuje se za osnovne, specijalističke, master i doktorske studije. 

Besplatna naknada pored troškova za školarinu podrazumijeva i troškove administrativnih i drugih taksi prilikom prijavljivanja i izvršavanja studentskih obaveza. 

Članom 90, stav 5 definiše se pravo studenta s invaliditetom da polaže ispit na mjesto i način prilagođen njegovim mogućnostima u skladu sa Statutom ustanove, dok Statut Univerziteta Crne Gore u članu 132. definiše da student s invaliditetom bira način izvršavanja predispitnih obaveza i polaganje ispita, u skladu sa njegovim sposobnostima i mogućnostima na osnovu čega UMHCG na zahtjev studenta/kinje može uputiti fakultetskoj jedinici ili konkretnom profesoru Zahtjev (Molbu) za polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način koji najbolje odgovara studentku/kinji s invaliditetom.

Da bi studenti s Univerziteta Donja Gorica ostvarili ovo pravo potrebno je da se lično obrate sa Zahtjevom za pomjeranje roka za polaganje predispitnih ili ispitnih obaveza, uz to je potrebno da dostave i obrazloženje o razlozima odlaganja. Nakon toga će biti obaviješteni o konačnoj odluci i dogovoriti s profesorom dodatni termin za polaganje.

U skladu sa Pravilnikom studiranja na osnovnim studijama Univerziteta Mediteran (iz 2018) u članu 28 navodi se da student ima pravo da polaže ispit  na način prilagođen njegovim sposobnostima.

Afirmativna akcija podrazumijeva uvođenje posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite prava lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju u obrazovanju, u konkretnom slučaju osobe s invaliditetom.

U skladu sa Zakonom, član 93, prilikom upisa na studijski program za osobe s invaliditetom primjenjuje se princip afirmativne akcije, ukoliko se kandidat nađe ispod crte, odnosno ispod dozvoljeneg broja za upis na određeni studijski program. 

U skladu s navedenim Udruženje može uputiti univerzitetu/fakultetu Molbu za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa na fakultet i oslobađanje od naknade (školarine) za određeni broj kandidata po studijskom programu.

Pravo na besplatnu naknadu možete ostvariti posredstvom Udruženja, a u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i postupku za podnošenje inicijative za oslobađanje od školarine studenata s invaliditetom. 

Nosioci prava definisanih ovim Pravilnikom su studenti s invaliditetom koji studiraju na univerzitetima ili samostalnim fakultetima u Crnoj Gori i upisani su u registar korisnika usluga Studentske savjetodavne kancelarije. Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je da popunite Pristupnicu za korisnike usluga, kako bi Vaše podatke unijeli u elektronsku bazu i iste ažurirali tokom vašeg školovanja. 

Pristupnicu možete dobiti u kancelariji UMHCG, putem fejsbuka, mejla ili drugim vidovima komunikacije, u štampanom i elektronskom obliku.

Ukoliko po prvi put želite da upišete fakultet važno je da se Udruženju odnosno Studentskoj savjetodavnoj kancelariji obratite u aprilu ili maju, a najkasnije prije prvog upisnog roka (jun). 

U tom slučaju, podnosite dokumentaciju koja se odnosi na potvrdu stečenog obrazovanja, kopiju lične karte i kopiju dokumentacije koja potvrđuje vaš status osobe s invaliditetom.

Ukoliko već studirate i želite ostvariti pravo na besplatnu naknadu za II i svaku narednu godinu studija potrebno je da se obratite Udruženju, odnosno SSK najkasnije do 25. septembra. 

U tom slučaju potrebno je da: 

• studirate na jednom od univerziteta ili samostalnih fakulteta u Crnoj Gori,
• ste upisani u registar korisnika usluga SSK (UMHCG), 
• studijsku godinu za koju tražite oslobađanje od naknade (školarine) nijeste upisali više od dva puta. 

Za sve prethodno navedeno neophodno je da imate dokaz, odnosno potvrdu (da ste redovno upisali studijsku godinu, Uvjerenje o položenim ispitima s prethodne godine studija, Kopiju dokumenta koji potvrđuje invaliditet, u situaciji kada po prvi put podnosite inicijativu.)

Izuzetno, student/kinja s invaliditetom može podnijeti zahtjev za oslobađanje od naknade u slučaju: 

• dugotrajnije bolesti i/li operativnog zahvata; 
• odsustva iz zemlje na period duži od pola godine, a u toku studijske godine koju student obnavlja; 
• drugih valjano opravdanih razloga koje student potvrđuje adekvatnom dokumentacijom i činjeničnim stanjem.

Ispunjenost uslova i urednost dokumentacije utvrđuje tročlana Komisija UMHCG-a kojom predsjedava koordinator/ka Kancelarije u roku od pet dana od dana podnošenje zahtjeva ukoliko Komisija ustanovi nepotpunost dokumentacije o tome obavještava studenta i daje mu rok od tri dana za dostavljanje potpune dokumentacije. 

U slučaju odbijanja zahtjeva student s invaliditetom ima pravo žalbe koja se podnosi izvršnom/j direktoru/ici UMHCG u roku od pet dana, od dobijanja odluke.

U tom slučaju odluka izvršnog/e direktora/ice je konačna. 

Nakon što dokumentacija i spisak budu konačnu UMHCG istu prosleđuje Upravnom Odboru Univerziteta ili samostalnog fakulteta. Uprava univerziteta/fakulteta donosi konačnu Odluku o oslobađanju studenata od plaćanja naknade za tekuću studijsku godinu i prosleđuje je UMHCG. 

Pravo na smještaj u studentkom domu 

Pravo na smještaj u studentskom domu regulisano je Pravilnikom o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju i participaciju prevoza (Sl. CG 100/2020), koji je podzakonski akt Zakona o visokom obrazovanju.

U  skladu s članom 2, stav 1 ovog Pravilnika pravo na smještaj u domu mogu ostvariti studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su po prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. 

Prijem studenata u dom vrši se na osnovu konkursa, koji raspisuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta dva mjeseca prije početka studijske godine - u julu).

Konkurs za prijem studenata objavljuje se u štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori i na internet adresi Ministarstva posvjete, nauke, kulture i sporta (www.mpin.gov.me u dijelu Konkursi) i sadrži:

   - naziv i sjedište doma;

   - broj raspoloživih mjesta;

   - rokove i uslove prijema;

   - spisak dokumenata potrebnih za prijem, i

   - druge podatke.

Ukoliko smještaj u domu želite ostvariti posredstvom UMHCG,  to možete ostbariti u skladu sa Pravilnikom o smještaju u studentskim domovima studenata s invaliditetom.

Nosioci prava definisanih ovim Pravilnikom su studenti s invaliditetom koji studiraju na univerzitetima/fakultetima u Crnoj Gori i upisani su u registar korisnika usluga UMHCG-a, odnosno ovo pravo žele ostvariti posredstvom UMHCG-a.

Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je da popunite Pristupnicu za korisnike usluga, kako bi Vaše podatke unijeli u elektronsku bazu i iste ažurirali  tokom vašeg studiranja. 

Pristupnicu možete dobiti u kancelariji UMHCG, putem društvenih mreža mejla ili drugim vidovima komunikacije, u štampanom i elektronskom obliku.

Da bi student s invaliditetom bio na spisku UMHCG-a za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u studentskom domu treba da ispuni sljedeće uslove:

• Da studira na jednom od univerziteta ili samostalnih fakulteta  u Crnoj Gori,
• Da je upisan u registar korisnika usluga UMHCG-a
• Da je na prethodnoj studijskoj godini položio minimum 30% prijavljenih ispita,
• Da tokom svog prethodnog boravka u studentskom domu nije disciplinski odgovarao.

Da bi student s invaliditetom ostvario pravo u đačkom i studentskom domu “Braća Vučinić” u Nikšiću potrebno je da pored prethodno navedenih uslova nije više od dva puta upisivao istu studijsku godinu.

Student podnosi zahtjev za smještaj u studentskom domu Udruženju, najkasnije do 15. septembra. Uz zahtjev, student prilaže i sljedeća dokumenta.

• Potvrdu da je redovno upisao studijsku godinu,
• Uvjerenje o položenim ispitima iz prethodne godine studija,
• Kopiju indeksa ili lične karte,
• Kopiju dokumenta koji potvrđuje invaliditet,
• Potvrdu prebivališta.

Prilikom raspodjele soba UMHCG će tražiti prioritetnu raspodjelu soba za korsnike/ce kolica i osobe koje imaju preko 70% invaliditeta, što se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. Osim ovih studenata, prioritetno pravo na studentski smještaj imaju student koji konkurišu za isti, a žive van mjesta studiranja.

Ukoliko želite da Udruženje preda dokumentaciju za smještaj u domu dalja procedura podrazumijeva da nam dostavite:

   - svjedočanstvo III i IV razreda srednje škole (za studente I godine studija);

   - potvrdu o ocjenama i položenim ispitima iz prethodne godine studija (za studente II, III, IV, V i VI godine);

   - diplomu "Luča" u slučaju da je posjedujete; 

   - diplomu o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu;

   - potvrdu o redovnom upisu na studijski program;

   - potvrdu o mjestu prebivališta;

   - ličnu kartu.

Studenti s invaliditetom od decembra 2018. koji koriste usluge smještaja i ishrane u JU Domu učenika i studenata – Podgorica oslobođeni od plaćanja navedenih troškova. 

Pravo na studentsku stipendiju 

Pravo na stipendiju regulisano je Pravilnikom o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju i participaciju prevoza (Sl. CG 100/2020). 

Pravo na studentsku stipendiju imaju studenti osnovnih i specijalističkih studija  koji su redovno upisali godinu po prvi put.

Studenti magistarskih studija nemaju pravo da konkurišu.

Ukoliko pravo na studentsku stipendiju želite ostvariti posredstvom UMHCG potrebno je da prilikom podnošenja zahtjeva popunite Pristupnicu za korisnike usluga, kako bi Vaše podatke unjeli u elektronsku bazu i iste ažurirali tokom Vašeg školovanja.

Pristupnicu možete dobiti u kancelariji UMHCG, putem fejsbuka, mejla ili drugim vidovima komunikacije, u štampanom i elektronskom obliku.

Prijavni formular za dodjelu stipendije nalazi se na sajtu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (u dijelu Konkursi. Uz prijavu je potrebno priložiti i Potvrdu o studiranju iz tekuće studijske godine.

Pravo da konkurišu za stipendiju imaju studenti koji imaju status „redovnog studenta“, kao i oni koji po prvi put upisuju studijsku godinu, što nam dokazuju kao što sam pomenula dostavljanjem Potvrde o studiranju.

Oni studenti koji ispunjavaju prethodno navedene uslove imaju pravo da konkurišu za dodjelu studentske stipendije od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, imajući u vidu da je MPNKS nakon zahtjeva UMHCG od 2018. donijelo odluku da u okviru ovog Konkursa dodijeli isključivo 20 stipendija za studente s invaliditetom. Ova vrsta stipendije nije isto što i studentski kredit. Odlučeno je da njen iznos bude veći od studentskog kredita (i to 86€), jer se osobe s invaliditetom susreću tokom obrazovanja kako sa arhitektonskim preprekama, tako imaju i dodatne troškove zbog neobezbjeđivanja pristupačnog prevoza ili nekog drugog vida podrške koji bi im trebao biti omogućen od strane lokalne zajednice (psihološka usluga, usluga AN, PA), kako bi nesmetano obavljale svakodnevne studentske obaveze.Nakon prikupljanja dokumentacije Udruženje formira spisak studenata koji su zainteresovani da ostvare pravo na studentsku stipendiju i isti prosleđuje Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta - Odjeljenju za učenički i studentski standard, uz prateće pismo. Ministarstvo u julu objavljuje Konkurs za dodjelu stipendija, a koji traje do sredine oktobra. U vezi s tim, student s invaliditetom je dužan da dokumentaciju za stipendije dostavi Udruženju najkasnije do 10 dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva.

Ukoliko je student nezadovoljan odlukom komisije ima pravo prigovora ministru, u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga rang liste studenata, na internet stranici Ministarstva.

Stipendija se isplaćije u deset jednakih mjesečnih rata, bez obaveze vraćanja. Stipendija se ne isplaćuje za jul i avgust.

Stipendija se isplaćuje u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB).

.........

Ukoliko je na opštinskom nivou raspisan Konkurs za dodjelu stipendija studentima ili ukoliko je propisano da se stipendija dodjeljuje  konkretno studentima s invaliditetom UMHCG može uputiti Opštini preciznije licu zaduženom za postupanje u cillju dodjele stipendije, Molbu za dodjelu stipendije po principu afirmativne akcije, po čijem upućivanju Opština donosi konačnu odluku o dodjeli sipendije.

SERVISI PODRŠKE ZA STUDENTE S INVALIDITETOM

Kako bi što veći broj osoba s invaliditetom bio uključen u proces visokog obrazovanja potrebno im je obezbijediti adekvatne servise podrške.  U nastavku ću nešto više reći o tome.

Servisi podrške treba da pomognu u povećanju nivoa nezavisnosti osoba s invaliditetom i potpunom ostvarivanju njihovih prava. Oni su jedan od temeljnih segmenata koncepta proširenih prava, a njihova uloga je pružanje podrške u zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom u različitim oblastima života.

Asistencija u nastavi za studente s invaliditetom se odnosi na pružanje pomoći studentu s invaliditetom tokom studiranja, a koja ima za cilj da olakša praćenje nastave, pripremanje predispitnih i ispitnih obaveza. Asistencija u nastavi podrazumijeva pružanje pomoći osobi s invaliditetom prilikom odlaska i dolaska na fakultet i sa fakulteta, za vrijeme trajanja predavanja (hvatanje bilješki tokom predavanja, pomoć prilikom popunjavanja kolokvijuma), ali i van predavanja (kucanje seminarskih radova, domaćih zadataka, fotokopiranje literature i sl).

Asistencija u nastavi nije direktno zakonski regulisana za studente s invaliditetom, kao što je to slučaj za učenike u osnovnoj i srednoj školi. Ovo nažalost predstavlja veliki problem, imajući u vidu da je ovaj servis podrške posebno značajan za učenike koji se odluče da nastave dalje školovanje, odnosno da upišu fakultet, a to sve zbog adaptacije na novu sredinu. Osim toga, moram napomenuti da se u praksi, prethodnih godina dešavalo da zbog neobezbjeđivanja asistencije ili nekog drugog vida podrške kao što je tunač na znakovnom jeziku za osobe oštećenog vida, dobijemo informaciju da je student/kinja napustio/la fakultet.

Zbog nerješavanja ovog pitanja, ali i obraćanja studenata UMHCG-u u proteklom periodu upućivali smo univerzitetima Inicijativu za obezbjeđivanje finansijskih sredstava, a od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta smo tražili da se usluga AN definiše prilikom izmjene Zakona o visokom obrazovanju. UMHCG kada ima sredstava iz projekata obezbjeđuje asistenciju u nastavi za određeni broj studenata.

Udruženje već duži niz godina sprovodi psihološko savjetovalište, kao jedan od vidova osnaživanja i ličnog osamostaljivanja mladih i osoba s invaliditetom. U skladu s mogućnostima i projektnom podrškom UMHCG pruža individualne i/ili grupne seanse. Navedeni servis podrške se sprovodi u cilju motivacije za lični napredak, otvorenost, aktivno uključivanje u rad Udruženja, samospoznaju, samoprihvatanje, rješavanje problema i prevazilaženje do tada naizgled nepremostivih prepreka i problema, veću borba za ostvarivanje sopstvenih prava i sl.

UMHCG omogućava prilagođavanje literature za studente s invaliditetom kojima je to potrebno, i to radi u saradnji s Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine koja u okviru Audio biblioteke prilagođava knjige na način što se štampana izdanja prvo skeniraju, iz pdf pretvaraju u word, ispravljaju greške koje se pojave takvim konvertovanje, zatim se potpuno sređen materijal prosleđuje studentima. Dakle, nakon skeniranja, knjiga se dijeli na „pakete“ od po 10 stranica, čuva u Word formatu, pa tako na primjer ako knjiga ima 360 strana, ona će biti podijeljena u 36 „paketa“. Audio biblioteka šalje mejlom volonterima pakete teksta, najčešće u TIF formatu i dokument u Wordu na kome se vrši ispravljanje. Volonter iščitava tekst, koriguje greške i vraća finalni tekst u Word formatu. Kada se prikupe svi djelovi knjige, „paketi“ se spajaju u jedan finalni dokument u Word formatu. Gotova knjiga se postavlja na server, iz Word dokumenta konvertuje se u web HTML format, a po želji korisnika šalje se u Word ili MP3 formatu ili se na njihov zahtjev štampa na Brajevom.

Osim toga, Udruženje pruža i uslugu prevoza "od vrata do vrata" za osobe s invaliditetom koje žive, rade ili se obrazuju na teritoriji Glavnog grada Podgorica, čije dugoročno uspostavljanje i finansiranje očekujemo od Glavnog grada nakon završetka projektne aktivnosti. Uslugu je moguće naručiti pozivom na brojeve telefona: 020 282 300 i 19700.

Na kraju bih pomenula i personalnu asistenciju koja podrazumijeva pružanje pomoći osobi s invaliditetom za obavljanje aktivnosti koje u svakodnevnom životu ne može obaviti bez pomoći druge osobe ili bi je obavljala znatno sporije i uz puno više napora, vremena ili i finansijskih sredstava. Pri tom, personalni asistent podrazumijeva jednu osobu koja pruža pomoć osobi s invaliditetom na način na koji odredi sama OSI. Data usluga se pruža shodno individualnim potrebama svakog korisnika personalne asistencije pojedinačno, pri čemu korisnik određuje vrijeme i mjesto pružanja usluge, dok personalni asistent pruža pomoć korisniku isključivo na način koji korisniku najviše odgovara, a ne na način koji je naučen kao opšte pravilo.

Kao što sam sam već pomenula pomenuti servisi podrške treba da doprinesu većoj samostalnosti osoba s invaliditetom. U konkretnom smatram  da je od velikog značaja da učenici/studenti prilikom obraćanja kancelariji UMHCG navedu šta im je od konkretnih servisa podrške potrebno kako bi nesmetano tokom studiranja mogli da obavljaju svakodnevne studentske obaveze. Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u radu s osobama s invaliditetom pokazalo se da ovi sevisi podrške doprinose da osobe s invaliditetom ne troše dodatno vrijeme i svoje zdravstvene kapacitete kako bi obavljale svoje kako studentske, tako i svakodnevne obaveze.

Pri tom ne smijemo izostaviti činjenicu da se ovi serisi podrške najčešće obezbjeđuju projektno, dakle traju po par mjeseci nažalost, gdje nakon završetka projekta OSI ostaje bez servisa koji je do tada koristila. UMHCG nastoji da u skladu s projektnim mogućnostima studentima omogući potrebne servise podrške kako bi motivisali OSI da nastave dalje školovanje.

Besplatno savjetovalište za učenike i studente s invaliditetom 

Udruženje u okviru  Studentske savjetodavne kancelarije sprovodi Savjetovalište za srednjoškolce s invaliditetom i to srijedom od 10.00h do 12.00h. Ova aktivnost ima za cilj informisanje učenika s invaliditetom o pravima i servisima podrške tokom školovanja, stvaranje ravnopravnijih uslova, kako za vrijeme srednjeg obrazovanja: upućivanjem različitih inicijativa srednjim školama, kao što su inicijative u vezi s upisom, vanrednim polaganjem nastave, poštovanjem standarda pristupačnosti, tako i za vrijeme visokog obrazovanja.

Dodatno, putem Savjetovališta budući studenti biće informisani i osnaženi za nastavak daljeg školovanja, na način što ćemo ih informisati o gore pomenutim servisima podrške koje mogu ostvariti kao studenti s invalidiretom u okviru Studentske savjetodavne kancelarije.

Svi zainteresovani nam se mogu obratiti za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981 ili slanjem poruke na Fejsbuk stranicu ili Instagram nalog UMHCG.  

Ova aktivnost se trenutno sprovodi u okviru projekta Nauči – primijeni promijeni, koji je finansijski podržan od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, kroz konkurs Inkluzija na djelu za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti institucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja-podoblast podrška inkluzivnom obrazovanju za 2020.

Sadržina ovog teksta je nastala u okviru aktivnosti Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom kroz projekat Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji je UMHCG sprovodio uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Anđela Miličić, Koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 15. juna 2021, organizovalo je Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom, posljednje za sada, odnosno u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF predstavništva u Crnoj Gori. 

Tema savjetovališta je bila: Prava studenata s invaliditetom na nivou visokog obrazovanja i adekvatne servise podrške. Konferencija se organizovala u susret upisnim rokovima na fakultetima s ciljem motivisanja mladih s invaliditetom za nastavak obrazovanja. 

Događaj je organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je bio osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, kao i na djevojčice i žene s invaliditetom, da se aktivnije zalažu za svoja prava. Na ovaj način pružala se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za svoja prava i da ista zaštiti. 

UMHCG želi svima da se zahvali koji su u proteklom periodu pratili i aktivno postavljali pitanja tokom trajanja onlajn pravnog savjetovališta, čije su teme bile iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, kulture, podizanja svijesti o pitanjima invaliditeta, vršnjačkog nasilja, i drugih oblasti života, a sve u cilju informisanja OSI i njihovih članova porodice o svojim pravima, kako bi što veći broj njih bio samostalniji.

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 11. juna 2021, organizovalo je Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom na teme: Ostvarivanje prava na medicinsko - tehnička pomagala  i  Asistivne tehnologije za djecu i mlade s invaliditetom.

Događaj je organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom, kao i na djevojčice i žene s invaliditetom, da se aktivnije zalažu za svoja prava. Na ovaj način pruža se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne da se aktivnije bori za svoja prava i da ista zaštiti. 

Besplatnim pravnim savjetovanjem obuhvataju se i porodice osoba s invaliditetom na koje pandemija i mjere sprečavanja i oporavka od COVID-19 neprimjereno utiču, što će rezultirati njihovom boljom zaštitom i većom otpornošću na potencijalno negativne mjere. 

Pozivamo djecu i mlade s invaliditetom, kao i njihove porodice i prijatelje da predlože teme i oblasti važne za ostvarivanje prava djece i OSI o kojima treba organizovati naredno Onlajn pravno savjetovalište.

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.), Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u četvrtak, 17. juna, u hotelu Hilton, s početkom u 12.00 časova, organizuje konferenciju Žene S Integritetom – ka vidljivOStI. Prenos konferencije će biti omogućen i putem Zoom platforme i Facebook stranice UMHCG. 

Na konferenciji će govoriti Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Kaća Đuričković, programska menadžerka UNDP, Slavica Striković, predsjednica Ženske akcije i Anđela Radovanović, programska menadžerka UMHCG. 

Konferencija se organizuje sa ciljem da podstakne dijalog zainteresovanih strana kako bi se doprinijelo povećanju obuhvata pitanja u vezi sa ženama s invaliditetom u razvoju politika i programa podrške civilnom sektoru u Crnoj Gori i razvoju mehanizama procjene i monitoringa rodno odgovornog budžetiranja (ROB) u odnosu na žene s invaliditetom, kao i da istakne važnost uključivanja rodne perspektive u politike i programe iz oblasti invaliditeta, te perspektive invaliditeta u planiranju programa i politika rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori. 

Konferencija je završna aktivnost projekta Žene S Integritetom – ka vidljivOStI koji se sprovodi kroz program malih grantova u sklopu projekta Mreža za nadzor rodno odgovornog budžetiranja na Zapadnom Balkanu i u Moldaviji koji sprovode Centar za istraživanje i izradu politika , Keystone usluge za ljude, Kuća rodnih znanja i politika, Ženska akcija, Centar za promociju civilnog društva, Centar ženske alijanse za razvoj i Mreža žena Kosova, uz finansiranje Austrijske agencije za razvoj i Švedske agencije za međunarodnu saradnju.  

Za sve dodatne informacije, možete kontaktirati UMHCG putem mejla Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili na broj telefona 069385981, 067801761 ili 020265650. 

Pripremila: Anđela Radovanović

Drugi Međunarodni filmski festival Uhvati film biće održan 18. i 19. juna u kinu Boka u Kotoru.

Ovogodišnji festival, pored projekcija kratkometražnih filmova na temu invalidnosti, sadrži brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama - panel diskusije, radionice, razgovore sa autorima…

Prvog dana festivala publika će u sklopu segmenta Uhvati domaći film! moći da pogleda dugometražni igrani film Dohvati nebo reditelja Milutina Dake Darića, dok će se sa autorom filma družiti u jutarnjem segmentu Kroasan&kafa&kratke priče.

Filmska radionica Inkluzivni filmski kamp svoje finale ima na festivalu gdje će biti prikazani filmovi srednjoškolaca koji su učestvovali u projektu snimajući filmove na temu invaliditeta mobilnim telefonima. Radionicu vode rediteljka Sara Stijović i dramaturškinja Teodora Kipa.

Sa Fakultetom dramskih umjetnosti Cetinje realizujemo program Uhvati FDU! Pogledaćemo filmska ostvarenja studenata na temu invaliditeta. Animirane filmove na ovu temu posjetioci će pogledati u segmentu Uhvati FILMić.

Tokom festivala biće održane dvije Panel diskusije. Prvog dana reditelji, producenti i ostali umjetnici prenijeće svoja iskustva na temu Umjetnost u doba pandemije, dok će slijedećeg dana tema diskusije biti OSI-izazovi u produkciji (kulturnih) događaja.

I ove godine ulaz je besplatan za sve programske segmente.

Gosti festivala i panelisti biće predstavnici javnog sektora, medijskih kuća, umjetnici, predstavnici nevladinih udruženja kako iz zemlje tako i iz inostranstva.

Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, kao i kompanija Mtel i Lovćen osiguranje. Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, LIVE production i domaćin festivala Kulturni centar Nikola Đurković Kotor.

Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.

Izvor: portal RTCG 

Priredila: Anđela Miličić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), 15. juna 2021, u 11.00 časova, organizuje Onlajn pravno savjetovalište za djecu i mlade s invaliditetom, kao i članove njihovih porodica. 

Tema savjetovališta biće: Prava studenata s invaliditetom na nivou visokog obrazovanja i adekvatni servisi podrške. Konferencija se organizuje u susret upisnim rokovima na fakultetima s ciljem motivisanja mladih s invaliditetom za nastavak obrazovanja. 

Događaj će biti organizovan na Zoom-u, s prenosom na Facebook stranici UMHCG. 

Cilj aktivnosti je osnaživanje osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s invaliditetom i članove njihovih porodica, da se aktivnije zalažu za svoja prava.

Na ovaj način pružiće se potrebna stručna podrška ciljnoj grupi da se informiše i podstakne u borbi za ostvarivanje i zaštitu svojih prava.

Pozivamo sve zainteresovane za prava djece i OSI da nam do 15. juna 2021. do 9.00 časova dostave pitanja iz navedene oblasti na koja žele odgovore. Pitanja će moći da se postave i u toku same konferencije. 

Pitanja se mogu slati putem SMS-a na telefon: 069/385-981 i 067/801-761, e-maila (Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.) Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me  ili putem čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih). 

Nakon završetka snimak će biti objavljen na platformi Vršnjačkapodrška.me i YouTube stranici UMHCG-a i biće dostupan svim zainteresovanim stranama koje bi mogle pronaći odgovore na svoja pitanja. 

Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta Osnaživanje i kvalitetno uključivanje kroz pomoć, pravne informacije i podršku (EQUALIS – Empowerment and Quality inclUsion through Assistance and Legal Information and Support) koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku UNICEF-a (Predstavništvo u Crnoj Gori).

Pripremila: Aleksandra Pavićević, koordinatorka projekta

U skladu sa postojećim zakonodavstvom, i međunarodno preuzetim obavezama Crne Gore, a u cilju unapređenja uslova za samostalno, tajno i dostojanstveno učešće osoba s invaliditetom u izbornom procesu, prije svega kroz pristupačnost izbornih mjesta, procedura i materijala za glasanje, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore (SSCG) su u saradnji sa Misijom OEBS u Crnoj Gori izradili sljedeće smjernice, čije ozbiljno i detaljno razmatranje i dosljednu primjenu očekujemo od strane organa za sprovođenje izbora, a u susret predstojećim lokalnim izborima, kao i svim budućim izbornim ciklusima:

1. Biračka mjesta treba da budu pristupačna za osobe s fizičkim invaliditetom, odnosno da imaju adekvatan pristup, ravnu podlogu, kosu rampu ili lift za osobe koje se otežano kreću ili su korisnici invalidskih kolica. Izborne jedinice na kojima je više biračkih mjesta u jednom prostoru mogu improvizovati kose rampe (od punog drveta ili metala) nagiba ne većeg od 8%. Pragovi na ulaznim vratima ne bi smjeli biti veći od 5 cm, imajući u vidu da standard predviđa dozvoljeni prag do 2 cm. Ulazna vrata na biračkim mjestima treba da budu najmanje 85 cm širine, a tamo gdje postoje dva krila vrata oba krila treba da budu otvorena. Nadalje, smatramo da postavljanje traka vodilja u cilju orijentacije  i samostalnog kretanja birača s oštećenim vidom, koje su  propisane Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, nije funkcionalno za sam proces glasanja. Umjesto taktilnih traka vodilja, mogu se koristiti etison trake kao alternativno, ekonomičnije i efikasnije rješenje, privremenog karaktera. U tom smislu, predlažemo da se na biračkim mjestima postave etison trake širine 40 cm. Važno je da etison traka, koja predstavlja određeni vid taktilne trake vodilje, vodi od ulaska na biračko mjesto, do stola za kojim sjede članovi biračkog odbora, do glasačke kabine i na kraju do glasačke kutije. Etison traka mora biti tamno crvene boje (bordo) zbog kontrasta za osobe djelimično oštećenog vida, ukoliko već postojeća površina nije u sličnoj boji. Nakon završetka izbornog dana, etison se lako uklanja i može da se koristi i za ubuduće.
2. Najmanje jedna glasačka kabina, na svakom biračkom mjestu treba da ima postavljenu nižu policu za glasanje, čija je gornja ploča podešena na najviše 85 cm, u odnosu na standardnu visinu polica, kako bi osobe koje su korisnici/e invalidskih kolica ili osobe nižeg rasta mogle samostalno i tajno glasati. Takođe, važno je voditi računa o visini stola na koji se postavlja glasačka kutija, kako bi osobe nižeg rasta i one koje su korisnice invalidskih kolica, nakon glasanja, mogle samostalno ubaciti listić u kutiju i time obezbijediti tajnost glasanja. Preporučujemo da se glasačka kutija postavi na visinu od maksimum 85 cm.
3. Osobama oštećenog vida, ali i drugim osobama s invaliditetom, kojima je stavljanje potpisa otežano treba omogućiti da se potpišu faksimilom i ne zahtijevati ostavljanje otiska prsta umjesto potpisa. Otisak prsta je sinonim i zakonom propisan mehanizam potpisivanja za nepismene osobe, nešto što vrijeđa urođeno dostojanstvo osoba oštećenog vida i drugih osoba s invaliditetom, naročito onih koje su uspješno završile svoje školovanje i obrazovanje i stekle visokoškolske diplome. Posredstvom uvida u ličnu kartu birača, lako je utvrditi njihov identitet i faksimil prihvatiti kao validan potpis.
4. U svrhu obezbjeđenja uslova samostalnog i tajnog glasanja za osobe oštećenog vida potrebno je unaprijediti postojeći šablon što je dokazala praksa na nedavno održanim izborima širom zemlje. Šablon treba izraditi u tamno plavoj boji, kako na njemu ne bi ostajao trag hemijske olovke kojom se zaokružuje partija, lista ili pojedinac. Na prorezima oko brojeva treba staviti metalne prstenove, kako ne bi ostajao trag hemijske olovke na obodu kružnog proreza. Pored metalnih prstenova (sa desne strane) treba da stoji redni broj na Brajevom pismu. Sva biračka mjesta treba da imaju barem po dva šablona za glasanje (u slučaju potrebe za glasanjem putem pisma, odnosno kod kuće). Članovi biračkih odbora, onda kada je to očigledno, treba da ponude šablon za samostalno glasanje biraču oštećenog vida. Takođe, članovi biračkih odbora ne treba da procjenjuje da li je neko osoba oštećenog vida ili ne, već da svakoj osobi koja zatraži šablon, isti jednostavno ustupe, uz pravilno stavljanje glasačkog listića u šablon kako bi osoba mogla nesmetano glasati.
5. Na svakom biračkom mjestu trebale bi se naći po dvije brošure odštampane Brajevim pismom, na kojima bi bio prenesen kompletan sadržaj teksta sa glasačkog listića, redni broj i naziv liste, i sl, tako da osoba oštećenog vida može na biračkom mjestu da se upozna sa sadržajem glasačkog listića, a pored prstena na šablonu će joj se naći redni brojevi sa glasačkog listića. Na ovaj način bi se dodatno izjednačili birači oštećenog vida s ostalim biračima.
6. U skladu sa članom 85 Zakona o izboru odbornika i poslanika važno je omogućiti podnošenje zahtjeva za glasanje putem pisma tačno do 13.00 časova, kako je i predviđeno. Na prethodnim izborima dešavalo se da zahtjevi za glasanje putem pisma, koji su dostavljeni biračkim odborima između 12.00 i 12.30 časova nisu bili prihvaćeni.

• Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom sa opcionim protokolom „Sl. list CG“ br. 02/09 od 27.07.2009) u članu 29, navodi da države potpisnice osobama s invaliditetom garantuju njihova politička prava i mogućnost da ta prava uživaju na osnovu jednakosti sa drugima. Takođe, zemlje članice Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) obavezale su se 1991, Dokumentom iz Moskve da će preduzeti korake da obezbijede jednake mogućnosti za osobe s invaliditetom kako bi u cjelosti učestvovale u životu društva u kojem žive, kao i da će promovisati učešće osoba s invaliditetom u donošenju odluka o svim temama od njihovog interesa.

Pravo na uključivanje u politički i javni život zajednice osoba s invaliditetom, regulisano je i ostalim pozitivno-pravnim dokumentima koje je Crna Gora donijela ili ratifikovala, a ono obuhvata i uključuje kako aktivno, tako i pasivno biračko pravo OSI. 

Ovaj materijal isključivo je vlasništvo subjekata koji su ga izradili i svako neovlašćeno kopiranje i upotreba za svrhu koja nije predmet ove inicijative zabranjeni su Zakonom o autorskim i srodnim pravima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i ove godine pokreće kampanju za upis na fakultet, koja ima za cilj motivisanje mladih s invaliditetom da nastave svoje školovanje nakon srednje škole. Tako, ovim putem pozivamo i ohrabrujemo sve mlade s invaliditetom da nam se obrate u okviru Savjetovališta za srednjoškolce s invaliditetom ili fizički posjete prostorije Udruženja (ul. Kralja Nikole 76, Stara Varoš) i na taj način se informišu o servisima podrške koje mogu ostvariti kao budući studenti podsredstvom Studentske savjetodavne kancelarije.

U okviru Studentske savjetodavne kancelarije studenti mogu dobiti podršku:

– pri odabiru željenog fakulteta i prilikom upisa na fakultet, redovno ili po principu afirmativne akcije (ovo uključuje i pomoć prilikom prikupljanja i predaje dokumentacije);

– u oslobađanju od plaćanja naknade (školarine) na bilo kojem fakultetu u Crnoj Gori (državnom, privatnom, ili na fakultetu koji djeluje kao samostalna institucija);

– prilikom upićivanja zahtjeva za povraćaj novca fakultetskoj jedinici, ukoliko je student uplatio dio naknade za tekuću studijsku godinu;

– prilikom apliciranja i u ostvarivanju studentske stipendije;

– prilikom upućivanja inicijative fakultetskoj jedinici/konkretnom profesoru da omogući polaganje predispitnih i ispitnih obaveza na način, u vrijeme i u formi koja studentu najbolje odgovara, uključujući i pomjeranje kolokvijuma/ispita ukoliko je student s invaliditetom bio spriječen da izađe u prvobitno zakazanom terminu;

– u sređivanju smještaja u studentskom domu (prioritetno dodjeljivanje smještaja studentima s invaliditetom, prikupljanje i predaja dokumentacije). Ova aktivnost podrazumijeva omogućavanje dodjeljivanja smještaja studentima s invaliditetom u studentskom domu, kao i prikupljanje i predaja dokumentacije nadležnim ustanovama, te upućivanje inicijative sa tzv. Spiskom želja i predlogom za prioritetno obezbjeđivanje smještaja. 

Savjetovalište za srednjoškolce s invaliditetom UMHCG sprovodi kao projektnu aktivnost srijedom od 10.00h do 12.00h. Ova aktivnost ima za cilj informisanje učenika s invaliditetom o pravima i servisima podrške tokom školovanja, stvaranje ravnopravnijih uslova, kako za vrijeme srednjeg obrazovanja – upućivanjem različitih inicijativa srednjim školama, kao što su inicijative za upis djece s invaliditetom, vanredno polaganje nastave i/li poštovanje standarda pristupačnosti, tako i za vrijeme visokog obrazovanja.

 U toku mjeseca planirano je održavanje Onlajn konferencije putem koje će učenici biti informisani i o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti kao brucoši u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, pa tako ističemo mogućnost upućivanja inicijative za primjenu principa afirmativne akcije prilikom upisa, i u situaciji kada se kandidat za upis na studijski program na osnovnim i specijalističkim studijama nalazi ispod crte odnosno ispod propisanog broja kandidata za upis. Pored toga, učenici će imati priliku da putem Fejsbuk stranice Udruženja postavljaju pitanja koja se tiču nastavka obrazovanja, kao i smještaja u domu, vannastavnih aktivnosti i sl.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se obrate za informacije i savjete pozivom na brojeve telefona UMHCG: 020 265 650; 067 801 761; 069 385 981 ili slanjem poruke na Fejsbuk stranici.

Podsjećamo da je UMHCG uputilo srednjim školama na teritoriji Crne Gore Inicijativu za podsticanje inkluzivnog obrazovanja učenika s invaliditetom s namjerom  da učenike koji su usmjereni u obrazovni proces, te one za koje postoji izrađen IROP/ITP informišemo o sadržaju o servisima podrške koje mogu ostvariti posredstvom Studentske savjetodavne kancelarije.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije

Kako se nasilje u porodici dešava tokom zaključavanja, ljudi su primorani da provode više vremena sa njihovim zlostavljačima. Kako Sara Cincurova (Sara Cincurova) istražuje da se osobe s invaliditetom žrtve nasilja mogu suočiti sa određenim izazovima.

„Kada si osoba s invaliditetom i živiš sa svojim nasilnikom, strah te je da govoriš“, kaže Ebere, osoba s invaliditetom koja je bila zlostavljana godinama.

„Posebno ako ste zarobljeni sa njim u kući ili zavisite od njegovog novca ili brige.“

Ebere (nije njeno pravo ime), se suočavala sa nasiljem kroz život.

Rođena u Nigeriji, kao beba je dobila dječju paralizu i postala korisnica kolica.

Njeni roditelji su njen invaliditet smatrali ,,prokletstvom“ i fizički i psihički su je zlostavjali.

„Tretirali su me kao da sam niko. Tukli su me i prijetili, za razliku od mojih braće i sestara, koji su osobe bez invaliditeta, koje su poštovali.“

Sa sedam godina, Ebere je sekusalno zlostavljana od strane člana porodice.

Međutim kad je pokušala da prijavi, “roditelji su mi rekli da će me ubiti, ako budem pričala o tome.“

Osjećala se „bespomoćno.“

„Mislila sam da je džentlmen.“

Prema UNICEF-u, djeca s invaliditetom imaju četiri puta veću vjerovatno da će doživjeti zlostavljanje i tri puta veću vjerovatnoću da će doživjeti seksualno zlostavljanje u poređenju sa njihovim vršnjacima koje su osobe bez invaliditeta. 

Konačno, Ebere je pobjegla u Veliku Brutaniju sa studentskom vizom radi studija socijalne zaštite. „Pretpostavljala sam da sam zauvijek izbjegla zlostavljanje, jer sam pobjegla od porodicu“, kaže ona, ali nije tako bilo.

Ubrzo je upoznala muškarca i započeli su vezu. 

„Mislila sam da je džentlmen, princ. Ali se ispostavilo da je zločinac i kockar.

Počeo je da me kontroliše i siluje.“

„Prolazak kroz zlostavljanje po drugi put me je toliko pogodilo, kaže ona. „Niko nije znao šta se događa iza tih zidova. Više nijesam htjela da živim.“

Ebere nije znala kako da pobjegne dok joj prijatelj nije ostavio mali telefon u njenim ulošcima, kako ga njen bivši partner ne bi pronašao. To joj je pomoglo da nazove policiju i njen partner je uhapšen.

Ali kada je bila slobodna, bilo joj je teško da pronađe smještaj prilagođen korisnicima kolica. Mnoga skloništa su imala stepenice u zgradama ili sobama a vrata su bila preuska za njena kolica. Takođe se birila da pronađe mjesto koje ima resurse da podrže njene potrebe za mentalnim zdravljem.  

„Odsijedala sam u hostelima, hotelima i skloništima, ali nisam bila srećna.

Nijesam osjećala da postoji inkluzija.“

„Doživjela sam pakao.“

Polako, nakon pet godina, Ebere je obnovila svoj život i sada ima svoj lični dom.

„Pričam svoju priču, jer sam proživjela pakao i ne želim da neko drugi prolazi kroz ono kroz šta sam ja morala da prođem.“

Lauren Averi (Lauren Avery), iz Međunarodne grupe za prava manjina (Miniority Rights Group International), koja zastupa prava manjina kaže da žene s invaliditetom koje imaju još jedan identititet, kao što je izbjeglica, mogu suočiti sa duplom diskriminacijom.

„Prvo, veća je vjerovatnoća da će da dožive nasilje“. Drugo, one se suočavaju sa preprekama u prijavljivanju nasilja i dostupnosti servisa.“

Averi kaže da izvještaji širom svijeta pokazuju  da se nasilje nad ženama s invalidtetom povećalo tokom zaključavanja. 

Iako još uvijek nijesu prikupljeni podaci, Ženska pomoć, organizacija (Women's Aid) kažu da su žene sinvaliditetom prije pandemije bile tri puta više izloženije porodičnom zlostavljanju i veća je vjerovatnoća da će doživjeti više oblika zlostavljanja tokom života, u poređenju sa ženama bez invaliditeta.

Averi kaže da ove cifre trebaju odražavati u dostupnoj podršci. 

„Jedno rješenje koje jedovoljno za sve, očigledno ne funkcioniše.“ Kaže ona.  „Svi klijenti bi trebali da imaju priliku da kažu svoje potrebe čim dobiju zaštitu od nasilja. Tada se mogu uložiti napori da se izvrše prilagođavanja kako bi se zadovoljile ove potrebe.“

Ema Dalamine(Emma Dalmayne), žena s autizmom iz Londona, imala je 17 godina kada je sa svojom osmomjesečnom bebom pobjegla od nasilja u porodici.

„Bila sam više puta  fizički zlostavljana, ali i psihički, takođe. Nije mi bilo dozvoljeno da gedam kroz prozor ili da koristim telefon. Ali ja nijesam shvatala da je to bilo nasilje.“

„Mnogi ljudi s autizmom ne shvataju da ne treba da budu udareni da bi to bilo zlostavljanje.“

Ema je morala pažljivo da smisli kako da pobjegne.

„Noć prije mog odlaska pretrpjela sam najgore batine. Pravila sam „previše buke“, dok sam pravila sinu večeru u kuhinji i udarao me nogama poput fudbalske lopte.“

Sledećeg jutra, Ema je otišla u poštu i podigla naknadu- jedino mjesto gdje joj je bio dozvoljen odlazak. „Sakrila sam flašice i dvije pelene u kolica i pobjegla sam sa sinom.“

Na putu je pozvala prijatelja, koji je pozvao policiju. Policaja ih je dočekala u glavnoj ulici.

„Pokazala sam im moje povrede, modrice na leđima i grudima, i odveli su nas u lokalnu upravu za stambene poslove,“ kaže Ema. 

Kada je stigla u skloništa, jecala je zbog olakšanja i straha. Ali kaže da je njen autizam situaciju učinio zbunjujućom i željela je više podrške i jasnijih instrukcija o tome šta sledeće da učini.

„Policija bi trebala da vas  prati do skloništa, pogotovo ako imaš poteškoća sa snalaženjem u javnom transpotru.“ „Takođe stvari bi trebalo da budu jasnije objašnjene od strane radnika skloništa, kao što su upustva o mjestima u novoj okolini.“

Ema se slaže sa Averi da podrška ne može biti univerzalna, posebno kada se radi o osobama s invaliditetom.

Tokom  njene nasilne veze ona je bila izgladnjivana i želudac joj se smanjio, pa nije mogla da jede u skloništu. „Ali niko me nije pitao za to a ja nisam mogla da komuniciram“, kaže ona.

Za Emu, pružanje informacija bez da je neko pita, je nešto sa čim se bori. Kao rezultat toga nije primila nijednu terapiju ili tretman.

„Ne pretpostavljajte da samo zato  što je neko verbalan, može da komunicira. Kada me ljudi pogledaju, pomisle, “biće ona dobro, može da razgovara, da objasni šta se desilo.“ Ali ja nisam mogla.“

Kaže da radnici koji pružaju podršku moraju biti obučeni za podršku osobama s invaliditetom.

„Možda nam treba finansijska pomoći, mi treba takođe da posjetimo dijetetičara i doktora kada dođemo prvi put.“

„Treba da budemo smješteni u sigurnim, tihim sobama, zaštićeni od daljih trauma, buke.“

Pretjerana stimulacija može voditi do toga da se osobe sa autizmom slome.

Kada je napustila sklonište, Ema je počela da se zalaže za žene koje su se suočile sa nasiljem u porodici. Takođe postala je izvršna direktorica Centra za osobe s autizmom (Autistic Inclusive Meets), organizacije usredsređene za stvaranje zajednice za osobe s autizmom. 

„Ovo je materija bliska mom srcu. Kao osoba s autizmom, tako je lako ući u situaciju u kojoj krivite sebe za zlostavljanje. Pružanje pomoći osobama s invaliditetom je toliko važno.  Ljubav ne bi trebalo da boli.“

EMINE PREPORUKE KAKO POBJEĆI OD ZLOSTAVLJANJA

*Spakuj torbu sa neophodnim stvarima kao što je lična karta i presvlaka garderobe. Ako je torba suviše rizična, stavite odjeću na dohvat ruke i dokumenta kao kovertu zalijepljenu ispod fioke; 

*Napravite spisak sa brojevima telefona od ljudi sa kojima želite da stupite u kontakt

*Uzmite recepte i ljekove prije odlaska jer ćete biti izmješteni iz tog područja;  

*Ne pričajte nikom o svojim planovima, jer bi se moglo pročuti; 

*Ako zovete policiju da Vam pomogne, sačuvaće Vam vrijeme ako se uputite ka policijskoj stanici ili se sastanete u blizini; 

*Nosite praktične i izdržljive cipele;

*Ponesite jednu igračku Vašeg djeteta-koju neće biti teško nositi- i neku omiljenu fotografiju- jer može biti uništeno kad odete.