Željko

Željko

utorak, 25 april 2023 07:10

Od 250 parking mjesta samo dva za OSI

Da je opština Tuzi nepristupačna za osobe sa invaliditetom još jednom je dokazano kroz projekat Pravo na slobodan parking koji su sproveli Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Udruženje paraplegičara Podgorica. Utvrđeno je da od 250 parking mjesta samo dva su obilježena za osobe s invaliditetom. To je, kako je kazao Dejan Bašanović, generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, nedovoljno.

„Od 250 parking mjesta samo dva su obilježena za osobe s invaliditetom što je mnogo ispod procenta. Na ovaj broj parking mjesta trebalo bi da bude 12 mjesta za osobe s invaliditetom“, rekao je Bašanović.

On je istakao da ovo nije jedini problem sa kojim se suočavaju osobe s invaliditetom, ali i da njime nijesu samo pogođene Tuzi već i ostali gradovi.

„Problem je i nepropisno parkiranje. Ljudi se parkiraju na mjestima namijenjenim za lica s invaliditetom. To su najprimamljivija mjesta jer su najbliža institucijama u kojima ostvaruju svoja prava. Tu imamo najviše problema. Treba mnogo da se radi na podizanju svijesti građana. Ova parking mjesta namijenjena su za populaciji kojoj su neophodna. Veliki problem je i parkiranje na ivičnjacima i trotoarima pa se ne mogu kretati. Ako imamo pristupačne autobuse koji imaju rampe ali ne mogu prići stajalištima jer se auta tu parkiraju onda opet imamo problem. Ovo je širi problem koji se dešava i pogađa lica s invaliditetom, posebno ako su korisnici kolica“, istakao je Bašanović.

On je istakao da su kroz ovaj projekat glavne aktivnosti bile presjek stanja po opštinama koje su donijele odluku o javnim parkiralištima i da li su odredili pravilan procenat za OSI.

„Dopisi su upućeni prema 24 opštine, a odgovor je stigao od 18 lokalnih samouprava. Odgovor nijesu dostavili Tivat, Bijelo Polje, Andrijevica, Plužine i Gusinje. Provjerom na sajtu ovih opština utvrdili smo da su Tivat, Budva i Bijelo Polje donijeli te odluke, dok Andrijevica, Plužine i Gusinje nijesu. Od 18 opština Petnjica, Žabljak, Šavnik, Danilovgrad, Kolašin i Bar nijesu donijeli odluku o javnim parkiralištima, a opštine Bijelo Polje, Herceg Novi i Mojkovac nijesu definisali procenat koje je potrebno obilježiti. Recimo Podgorica od 3.500 mjesta obilježila je 150 pri čemu je još 30 u fazi obilježavanja i onda bi to bio procenat od pet odsto“, kaže Bašanović.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: Dan

Ne prođe nijedan dan, a da se u javnom prostoru ne suočimo sa viješću koja u svojoj osnovi sadrži neki od oblika diskriminacije. To se odnosi i na one koji imaju hrabrosti da sebe ogole, da svoju ličnost i cijeli događaj iznesu na ocjenu licemjerne ili dobronamjerne javnosti. Zapitamo li se ponekad: šta je sa onim oblicima diskriminacija koji prođu kao nevidljivi, koji se dešavaju, a da osobe koje se sa njima suočavaju najčešće i nijesu svjesne da su diskriminisane. Ili još alarmantnije da je prepoznaju, uoče, procesuiraju, ali ništa... Zato što je svejedno onima kojima ne bi smjelo da bude. 

U društvu koje karakteriše nestabilnost u svim dimenzijama njegovog postojanja, u kojem bilježimo povećan stepen konzervativističkih i tradicionalističkih vrijednosti potpuno je „prirodno” da imamo i diskriminaciju. Potpuno nam je prirodno da društveni položaj onih koji su najranjiviji (djeca, djeca s invaliditetom, žene, žene s invalidtetom, osobe s invaliditetom) tumačimo kroz matrice još uvjek prisutnog patrijarhata. 

Najranjiviji se u društvenom prostoru suočavaju sa različitim postupanjima ili propuštanjem postupanja, sa neutralnim odredbama zakona ili pravilnika, neutralnim kriterijumima ili praksama. I tu nije kraj. Jer svjedoci smo, nažalost, postojanja i težih oblika diskriminacije, kao što su: višestruke, ponovljene, produžene i intersekcijske diskriminacije baš u odnosu na najosjetljivije pripadnike naše društvene zajednice. 

Diskriminacija bilo kog oblika pogoduje pojavi jednog vrlo opasnog fenomena u javnom diskursu, govora mržnje. Ukoliko ne reagujemo, ako tolerišemo, ili ne procesuiramo diskriminaciju odnosno govor mržnje bivamo polako naviknuti na patologije različitih formi što nas dovodi do činjenice da živimo u zajednici lišenoj bilo kog oblika humanosti i poštovanja ljudskih prava. Zato, borba protv svih vidova diskriminacije i uspostavljanje nulte tolerancije na jezik mržnje treba da bude u fokusu interesovanja onih koji kreiraju politike, donose odluke, koji treba da imaju odgovornost za javni prostor, kao i za vrstu narativa koji u njemu preovladava.

Autorski tekst: 

Mirjana Popović

„Vog" je ove godine napravio kardinalnu promjenu, skrečući pažnju s estetike na važne životne priče.

Modna industrija oduvijek je bila rezervisana za „superljude", savršene modele i dizajne, pa nije iznenađujuće što su i naslovnice časopisa krasile žene „bez mane".

„Odrastale smo diveći se tim uzvišenim bićima čistog tena, blistavog osmeha i dugih nogu, manekenkama obučenim u luksuznu garderobu, fotografisanim na prestižnim destinacijama.

Međutim, to je sa sobom donijelo i negativne posljedice jer je stvarna slika života vidno drugačija.

Uporno odbijanje modne industrije da prihvati „realnu ženu" kod devojaka u formativnim godinama probudilo je probleme s samopouzdanjem i razne nesigurnosti. Naime, mnogo njih osjećalo se nedovoljno dobrima, poredeći se s „lutkama s naslovne strane".

Izvor: Portal ona.telegraf.rs

Pripremio: Ivan Čović

Skupština Crne Gore je djelujući u kontinuitetu u pravcu jačanja inkluzivnog društva pokrenula servis Pristupačnost kojim je skupštinski vebsajt prilagođen osobama s oštećenjem vida. Aktiviranje ovog servisa omogućava osobama s oštećenjem vida da koriste alate za manipulaciju tekstovima, i tako na jednostavniji i lakši način pretražuju informacije dostupne u okviru skupštinske internet prezentacije.

Pristupom skupštinskom vebsajtu, putem telefona ili računara, i klikom na ikonu Pristupačnost koja se nalazi u uglu ekrana, pokreće se meni koji nudi čitač ekrana, kao i mogućnost za povećanje veličine teksta, razmaka između slova i proreda, kako bi se poboljšala čitljivost i ispunili zahtjevi za stilizovanje teksta, navedeni u Smjernicama za pristup veb sadržaju. Takođe, meniju se može pristupiti i putem tasterske prečice CTRL+U.

Pokretanjem ovog servisa, a polazeći od premise da svaka osoba ima pravo da živi dostojanstveno, jednako, udobno i nezavisno, nastojalo se da se osobama s oštećenjem vida informacije učine pristupačnijim.

Skupština Crne Gore u kontinuitetu preduzima mjere koje doprinose inkluzivnom društvu,  pa su tako ranije obezbijeđena mjesta u Plenarnoj sali prilagođena osobama s invaliditetom, u upotrebi je vertikalno-podizna platformom kojom je osobama s invaliditetom omogućeno kretanje kroz zgradu, kao i pristup Plenarnoj sali. Novina je i da će Skupština uz podršku Saveza slijepih Crne Gore, u najskorije vrijeme dobiti i taktilne informacione table s Brajevim pismom, koje će pomoći osobama s oštećenjem vida da se samostalno kreću i orjentišu u zgradi Parlamenta.

Kako su u savremenom društvu informacije ključne za učešće u svakodnevnom životu, Skupština Crne Gore će i dalje nastaviti da razvija strategije, kojima će parlamentarni život činiti pristupačnijim, pružajući mogućnost osobama s invaliditetom da prate i aktivno učestvuju u unaprjeđenju javnih politika i procesu Evropske unije (EU) integracija, dajući time procesima pristupačnosti svoj lični doprinos.

Izvor: Portal Skupština.me

Pripremio: Ivan Čović

Relevantne institucije i organizacije treba da pokrenu sinhronizovanu saradnju na podsticanju preduzetništva OSI i osluškuju njihove potrebe u ovom polju, čime bi se smanjile predsrasude koje su i dalje raspostranjene, poručeno je na konferenciji o preduzetništvu osoba s invaliditetom (OSI) koju je u okviru projekta Podržimo preduzetništvo osoba s invaliditetom, organizovala Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke).

Izvršna direktorka I MI Boke, Miroslava-Mima Ivanović, kazala je da su na tržištu rada OSI jednako sposobne i treba da budu ravnopravne.

"Veliki problem što sada, 2023, imamo Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji o zapošljavanju lica s invalidtetom koji je donešen 2008. Da stvari napreduju sada bi smo imali zakon o razvoju karijere i o preduzetništvu lica sa invaliditetom", istakla je Ivanović.

Ona je ukazala da sam naziv važećeg Zakona pokazuje da OSI nisu prepoznate kao lideri na tržištu rada i teško dolaze do zaposlenja.

"Sve se svelo da na to da OSI treba da budu prezadovoljne ako se uopšte zaposle", kazala je Ivanović.

Navodi i da se generalno položaj OSI poboljšao u posljednjih 15 godina, ali da je to isključivo rezultat njihove borbe i zalaganja.

"Biti aktivna osoba s invaliditetom i znači da si već preduzetnik, da si preduzimljiv jer morate da se izborite da prevazilazite barijere, usvajate neophodne informacije i naučite da nemate strah od procedure koje osobe bez invalidteta lako prolaze", poručila je Ivanović.

Predstavljajući rezultate istraživanja o podršci institucija za preduzetništvo OSI, Ivanović je kazala da su uputili 27 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

"Dobili smo 26 odgovora od 26 institucija, a samo Opština Ulcinj nije donijela nikavo rješenje po našem zahtjevu, a Opština Nikšić je odbila zahtjev zbog neophodnosti sačinjavanja nove informacije", rekla je Ivanović.

Ona je pojasnila da zahtjevima nijesu tražene samo informacije šta institucije rade na podršci preduzetništvu OSI, već i o tome kakvu one generalnu podršku daju za razvoj preduzetništva.

"Dobili smo podatak da od 25 institucija njih 19 pruža neke vidove podrške za razvoj preduzetništva, tri ne pružaju nikakve vidove podrške, a tri nisu pružile podatke o vidovima podrške", navela je Ivanović.

Prema riječima Ivanović, u istraživanju su pitali koje su to društvene grupe kojima se daje prednost prilikom dobijanja podrške za uspostavljanje i razvoj preduzetništva, dobili su podatak da 94,7 odsto od 19 institucija pruža afirmativnu akciju za žene.

"26,3 odsto ovih institucija pruža podršku mladima, dok 5,2 odsto pruža dugoročno nezaposlenim licima", istakla je Ivanović.

Dodala je da nema institucije koja pruža specifičnu podršku i/ili afirmativnu akciju za OSI za pokretanje ili unaprjeđenje sopstvenog biznisa, kao i da samo opštine Bijelo Polje i Bar pružaju finansijsku podršku preduzećima i biznis planovima koji podrazumjevaju zapošljavanje OSI.

"Opštine Cetinje i Mojkovac pružaju finansijsku podršku projektima NVO u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI. Opštine Herceg Novi i Kotor su odbile dvije OSI za pružanje podrške njihovom preduzetništvu zbog nepotpune dokumentacije i neprisustva obuci", kazala je Ivanović.

Analitičarka Kristina Rajković je predstavljajući rezultate Istraživanja s OSI o podršci koja bi im bila neophodna za razvoj i unapređenje sopstvenog biznisa rekla da od ukupnog broja učesnika/ca, njih 12 odsto je trenutno samozaposleno, osam odsto je bilo nekada, dok njih 80 odsto nije bilo nikada samozapoleno.

"Sumirajući zaključke za kategoriju samozaposlenih OSI u istraživanju, možemo reći da su svi muškog pola, dominatno iz centralne regije, od 31 do 55 godina i sa visokim stepenom obrazovanja", kazala je Rajković.

Kako je Rajković navela, četri učesnice u istraživanju u prošlosti vodile su svoje biznise, ali da su od njih odustale zbog uvećanih troškova, ličnih razloga i pogoršanja zdravstvenog stanja. Dalje dodaje, da su dvije učesnice izjavile kako ne bi odustale od svojih biznisa da su imale adekvatnu podršku sistema.

Na pitanje da li su svi imali potrebne informacije i podršku kada su pokretali svoj biznis, deset od šest učesnika/ca je odgovorili pozitivno, jedan negativno, a tri se izjasnilo da su dobili djelimične informacije.

"U dijelu koji im je omogućio da se slobodno izraze i iznesu svoja razmišljanja o ključnim barijerama koje otežavaju OSI u Crnoj Gori da se ostvare kao preduzetnici/ce većina navodi nedostatak motivacije, hrabrosti i informisanosti, kao i nedostatak multidisciplinarne podrške relevantnih institucija i organizacija", navela je Rajković.

Takođe, kako je dodala, većina smatra da je mentorstvo prilikom ovog poduhvata jako bitno, a njega najčešće definišu kao pomoć u analizi tržišta, kreiranju dobrih i održivih ideja, pisanju biznis plana.

"Sumirajući preporuke OSI koje su učestvovale u istraživanju primjetan je izostanak podrške na brojnim aspektima u kontekstu njihovog samozapošljavanja i zato je neophodno uspostaviti servise za njihovo osnaživanje i motivisanje, kao i edukativne programe, uz dostupnost obučenih i kvalifikovanih mentora koji će ih pratiti u ovom procesu", poručila je Rajković.

Izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, Anica Maja Boljević, poručila je da bi svi zajedno trebalo da rade na solidarnosti kako bi ovakvih i sličnih projekata i inicijativa bilo što više.

"Nadam se da će nas na budućim događajima na ovu temu sljedeći put biti više, jer su građani i građanke relevantne adrese i što nas je više takvih prije će crnogorsko društvo postati društvo jednakih šansi", rekla je Boljević.

Istakla je da bez ovakvnih relevantnih istraživanja koja su predstavljena na današnjoj konferenciji, nema zagovaranja politika koje su odgovorne.

U toku diskusije poručeno da je veliki problem neiformisanost i dostupnost podataka, kao i da su OSI sve neophodne informacije dobijali od prijatelja ili poznanika.

Sagovornici su saglasni da je pokretanje sopstveng biznisa u Crnoj Gori dosta teško i postoji dosta barijera čak i za osobe koje nemaju nikakav invaliditet.

Vjeruju da će ova konferencija i nalazi istraživanja omogućiti sa jedne starne prikaz relanog stanja na terenu, a sa druge dati osnov za definisanje potrebnih korka i mjera koje treba preduzeti za podsticanje preduzetništva OSI.

Konferenciju o preduzetništvu OSI organizujemo u okviru projekta Podržimo preduzetništvo osoba s invaliditetom, koji je podržan kroz program Odgovorno i solidarno: građani preuzimaju inicijativu, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo sa partnerskim organizacijama Aktivna Zona i Zračak Nade, finansira Evropska unija u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Priredila: Anđela Miličić

Izvor: Portal Analitika

Ukratko, cilj projekta U kontaktu (In Touch), kojim koordinira omladinska organizacija, Asocijacija ABiCi (Associazione ABiCi) iz Italije, kao glavni nosilac projekta, i partnerske organizacijeosoba s invaliditetom: Informativni Centar “Lotos” iz Bosne i Hercegovine, Bez barijera (Pertej barrierave (BBA)) iz Albanije, Active zone outdoor (AZO) iz Kipra, Terra di mezzo (TDM) iz Malte, i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), je inkluzija osoba s invaliditetom kroz inovacije. Projekat podržava Evropska komisija u okviru Erasmus+ programa.

Partnerske organizacije su se sastale u vidu radne posjete na Malti, u periodu od 16. aprila 2023. do 19. aprila 2023, kako bi se razmijenile dobre prakse o inkluziji mladih s invaliditetom i sagledale aktivnosti planirane prohektom koji će se sprovoditi u šest zemalja, u trajanju od 24 mjeseca.

Na sastancima su predstavljeni načini za postizanje prvog rezultata i razvijanje Elektronskog didaktičkog priručnika, koji uključuje inovativne aktivnosti za inkluziju OSI i obuke za mlade s invaliditetom za operatere, vaspitače, trenere i socijalne radnike i sve one koji rade s osobama s invaliditetom. Ova aktivnost podrazumijevaće sprovođenje Istraživanja o stanju mladih s invaliditetom i nacionalnim zakonodavnim sistemima u svih šest zemalja koje učestvuju u projektu. Elektronski didaktički priručnik koristiće kao polazna tačka za razvijanje mobilne aplikacije, koja će sadržati sve informacije o pristupačnim mjestima i lokacijama za OSI u svih šest zemalja. 

„Smatramo da je međunarodna saradnja u ovom sektoru od suštinskog značaja, imajući u vidu dobre prakse koje postoje u različitim nacionalnim kontekstima, s obzirom na povremene inovacije u oblasti zaštite i pristupačnosti za OSI” istakao je Gabrijel Fronđija (Gabriele Frongia), pravni zastupnik ABiCi, glavnog nosioca projekta. 

Radna posjeta u Sent Džulijanu (Saint Julijan) uključivala je Konferenciju za novinare, na kojoj su se predstavili ciljevi projekata. Konferenciji su prisustvovali mediji lokalnih informativnih tijela, ostale malteške organizacije, kao i predstavnici svih partnera na projektu. 

UMHCG će doprinijeti ostvarivanju ciljeva sprovođenjem sljedećih aktivnosti: Prevod didaktičkog priručnika, Priprema i relizacija programa razmjene mladih s invaliditetom, i Aktivnosti jačanja kapaciteta kroz testiranje mobilne aplikacije. 

Realizacija projekta će trajati 24 mjeseca, počev od 1. januara 2023, a Ugovor o saradnji između projektnih partnera potpisan je 1. marta 2023.

subota, 22 april 2023 11:36

Lični rekordi braće Terić

„Crnogorski atletičari Marko i Vlado Terić popravili su lične rekorde u bacanju diska prvog takmičarskog dana 26. međunarodnog sankcionisanog mitinga Cro Open u Puli“, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG).

U kategoriji F 40 (osobe niskog rasta), Marko Terić je na stadionu Veruda ostvario rezultat 17, 25 metara.

Najbolji rezultat njegovog brata Vlada od danas iznosi 16,98 metara.

Braća Terić u subotu su nastupili i u bacanju kugle.

Od ostalih crnogorskih predstavnika Danilo Gojković je u kategoriji F34 (bacanja iz specijalizovane stolice) koplje bacio 19 metara i 31 centimetar, dok je Marijana Goranović u bacanju kugle (F41 – osobe niskog rasta) ostvarila hitac od 5,87 metara.

Bronzana s posljednjeg Evropskog prvenstva, Maja Rajković, nastup u Puli završila je s 12,85 metara.

U nedjelju, u deset sati, na bacalištu je bila Goranović u kategoriji F41, u disciplini bacanje diska, dok je u 11 sati kuglu bacao Milos Spaić (u kategoriji F11 osobe s oštećenjem vida) i braća Terić (F40).

Organizazor mitinga, koji je okupio 136 sportista iz devet država, je Hrvatski atletski savez OSI uz pokroviteljstvo Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO).

Nastup sportista u Puli finansira se iz programa Paraolimpijskog komiteta, koji je podržalo Ministarstvo sporta i mladih.

Izvor: Portal Informativna agencija Mina

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, povodom Međunarodnog dana pasa vodiča/pomagača, koji se obilježava svake godine posljednje srijede u aprilu, poziva državu da obezbijedi ovu uslugu korisnicima, kroz redovno finansiranje iz budžeta, na način što će planirati sredstva za školovanje minimum jednog psa godišnje, odnosno u skladu s interesovanjem korisnika. 

Psi pomagači i psi vodiči omogućavaju osobama s invaliditetom da žive u skladu s postulatima samostalnog življenja. Oni omogućavaju visok nivo samostalnosti i nezavisnosti od drugih osoba, uključujući i zaštitu privatnosti korisnika u odnosu na druge vidove žive asistencije. Psi vodiči pomažu osobama s oštećenim vidom da se samostalno, slobodno i bezbjedno kreću, dok pomagači pružaju asistenciju u podizanju i premještanju iz kreveta na kolica, toalet, podizanju i dohvatanju predmeta, otvaranju/zatvaranju vrata, paljenju/gašenju svijetla, dohvatanju i dodavanju predmeta i slično, u zavisnosti od individualnih potreba korisnika, a u skladu s prethodnom dresurom. 

Preduslov za dobijanje psa vodiča/pomagača je samostalnost korisnika; za osobu s oštećenim vidom preduslov je pravilna tehnika kretanja uz pomoć bijelog štapa, dok je za osobe s fizičkim invaliditetom neophodna samostalnost korišćenja pomagala za kretanje (ukoliko je riječ o osobi koja koristi pomagala), dok je i za njih i za osobe s oštećenim vidom  preduslov i samostalnost donošenja odluka, odnosno pravilnog upravljanja uslugom, brige o psu i slično. Na ovaj način podržava se i život u zajednici i maksimalan nivo nezavisnosti osoba s invaliditetom od članova porodica i sistema, i smanjuje rizik moguće institucionalizacije i isključenosti iz života zajednice. 

Bijeli štap, kao pomagalo za kretanje, jedan je od uslova za dobijanje psa vodiča. Pas vodič omogućava sigurnije kretanje, uz činjenicu da korisnici nekada nijesu ni svjesni da je pas izbjegao, odnosno zaobišao prepreku bilo "zemljanu" ili onu u visini tijela i glave korisnika.

Za korišćenje bijelog štapa, kao i za psa vodiča ili pomagaĉa, mora se završiti obuka, a u Crnoj Gori nema peripatologa - stručnjaka koji obučava osobe s oštećenjem vida u samostalnom kretanju. Kod nas trenutno dvije osobe s oštećenim vidom koriste uslugu psa vodiča, dok se jedna osoba nalazi na listi čekanja, odnosno u proceduri je dobijanja psa.

 

UMHCG već godinama, ali sa značajnim naporima u održivosti programa, sprovodi ovu aktivnosti jer se sredstva prikupljaju isključivo iz donacija. Među značajnim donatorima u poslednjoj godini izdvajamo Poštu Crne Gore, Emisiju Dnevnica - Nezavisna produkacija koja se trenutno emituje na RTCG, ali i sve građane, pojedince koji učestvuju u kampanji za prikupljanje sredstava i opredijeljuju dio svojih sredstava u kasicama za donacije postavljenim širom Crne Gore

Donacije je moguće uplaćivati putem žiro računa 550-7880-14 ili direktno u 23 kasice, koliko ih je trenutno postavljeno u različitim objektima u Crnoj Gori: poštama, apotekama, marketu Idea u Zelenici i Mall of Montenegru, Montvetu, Aerodromima Crne Gore, Autobuskoj stanici Podgorica i u Luci Bar

U mnogim zemljama Evrope, osim finansiranja školovanja i nabavke pasa vodiča, lokalne i nacionalne vlasti, omogućavaju i finansiranje veterinarskih usluga i ishrane za pse, pa bi Crna Gora morala slijediti pozitivne prakse. Kako je Crna Gora malo tržište, nema školu u kojoj bi se obučavali psi vodiči/pomagači, pa se obuka za pse sprovodi u Centru za rehabilitaciju Silver u Zagrebu, na osnovu Sporazuma o saradnji s UMHCG. Kada je u pitanju cijena psa vodiča/pomagača, potrebno je izdvojiti oko 15.000,00 evra za prve procjene, školovanje i prenos, dok se kasnije izdvajaju redovna godišnja sredstva za kontrole, a sami korisnici već godinama pokrivaju troškove ishrane i veterinarskih usluga za pse, kao sopstveni doprinos programu i njegovoj održivosti. Ovo znači da je dnevna cijena psa oko 5.00 evra, dok je broj sati asistencije nekada i veći neko kod bilo koje druge usluge.

Umjesto dobrotvornog prikupljanja novca za ovaj servis, država bi trebala da osigura sistemsku podršku korisnicima. Iako je Crna Gora donijela Zakon o kretanju lica sa invaliditetom uz pomoć psa pomagača, ovaj propis garantuje korisniku pravo kretanja i boravka sa psom, ali ne i školovanje i nabavku psa pa je isti neophodno dopuniti, ili u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji definiše usluge podrške za život u zajednici, prepoznati i ovu uslugu direktno. Dodatno, ni proces izrade Strategije za deinstitucionalizaciju nije transparentan u dovoljnoj mjeri jer država se nikako ne konsultuje sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom niti ih uključuje u procesima donošenja odluka. Činjenica da su neke predstavnice i predstavnici NVO, pa i organizacija osoba s invaliditetom (OOSI) uključeni u radne grupe i tijela nije dovoljna jer ne podrazumijeva suštinsko i kontinuirano uključivanje u procesima donošenja odluka, pa se na postojeći način u potpunosti ne primjenjuje ni Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetomZbog svega navedenog, Vlada Crne Gore i svi resori unutar nje moraju u najskorijem promijeniti prakse i postati istinski servis građana.

petak, 21 april 2023 11:36

Gollbal je sport osjećaja i sluha

Ako je ponavljanje majka znanja, onda su osjećaj i dobar sluh za sport kakav je golbal ključni segmenti kako bi se savladala ta disciplina, a onda po autmoatizmu izvodili pokreti i poštovala sva pravila. Sport koji upražnjavaju osobe s oštećenjem vida posljednjih godina postaje sve popularniji, a u Crnoj Gori, zahvaljujući Golbal klubu Nikšić, uzdignut je na najviši nivo.

Njegovi najbolji reprezenti su braća Marko i Nikola Nikolić iz Nikšića koji su nosioci igre kluba iz grada pod Trebjesom, ali i reprezentacije Crne Gore. Za taj sport, praktično, potrebno je razvijeno čulo sluha i dobro snalaženje u prostoru, dok su vam oči prekrivene specifičnim naočarima koje ne daju šansu da se bilo šta vidi i kod osoba koje dobro vide ili koje imaju djelimično oštećenje vida.

O neobičnom paraolimpijskom sportu govori Marko Nikolić.

„Golbalom smo počeli da se bavimo krajem 2014. i da otkrivamo sve njegove strane. On je relativno nepoznat kod nas i susretali smo se s raznim stvarima, ali kako je vrijeme odmicalo sve smo ga više i više upoznavali, samim tim što smo išli na razne turnire po regionu i po Evropi“, kaže Nikolić na početku razgovora.

Imao je, kako kaže, sreću da je sa njim zajedno i njegov brat, pa su jedan drugom velika podrška i pomoć.

„Lakše je kad nas je dvojica, ono što se kaže iz kuće. Zajedno smo bili i na treninzima, a na taj način smo se i upoznavali s ovim sportom. Napravili smo neku vrstu saradnje i u igri, pa nam je to olakšalo i samo funkcionisanje kada igramo, a samim tim što smo i braća dodatno olakšava stvari“, priča Nikolić.

Golbal je i dalje dosta nepoznat sport, sa specifičnom loptom i pravilima, a Marko je ukratko pokušao da nam približi pravila po kojima se on igra.

„Lopta je teška kilogram i 250 grama. Igra se na odbojkaškom terenu, a gol se prostire cijelom širinom terena i visok je metar i 30 centimetara. Jedna ekipa ima trojicu igrača, a jedan od njih je centralni i isturen je, dok su dvojica sa strane. Igra se u nekoj vrsti poluležećeg stava, kako bi igrač mogao da brani lijevo i desno od sebe. Kada igrač odbrani šut, onda on vraća protivniku udarac po zemlji i na taj način pokušava da postigne gol. Lopta je prilično teška i može da dođe do manjih povreda, pa zato imamo razne štitnike za koljena, laktove i genitalije. Svaki igrač mora da nosi specijalizovane naočare kako bi svi bili ravnopravni u igri i s onima koji imaju djelimično, ali i s onima koji imaju potpuno oštećenje vida. S tim naočarima na očima moramo procijeniti gdje je lopta, samo zahvaljujući dobrom osjećaju i sluhu“, objašnjava član Golbal Klub Nikšić.

Koliko je dobar sluh važan govori i činjenica da na mečevima mora vladati potpuna tišina.

„Napad traje 10 sekundi kako bi sam sport dobio na dinamici, a u sali mora da bude potpuna tišina, kao na tenisu, kako bi igrači po osjećaju i sluhu čuli gdje ide lopta i samim tim uspjeli da je odbrane“, kaže Nikolić.

Golbalisti Nikšića nedavno su napravili veliki uspjeh postavši vicešampioni Evrope na svom prvom završnom turniru Lige šampiona.

„Što se tiče Golbal kluba Nikšić, naš uspjeh je zaista veliki. U konkurenciji smo s klubovima i zemljama koje su već dugo godina u ovom sportu. Mi smo pretkvalifikacioni turnir igrali u Pragu i imali smo samo jedan poraz i sve ostale pobjede. Drugo kolo i kvalifikacioni turnir smo igrali u Sportski centar Nikšić (SC) i tu smo dobili sve utakmice plasiravši se na završni turnir, među osam najboljih timova Evrope u njemačkom Roštoku. Tu smo osvojili drugo mjesto, nije bilo uopšte lako. Susreli smo se najboljim ekipama Evrope, pobijedili nekoliko favorita među kojima bih istakao njemačkog šampiona Čermincera koji je bio glavni favorit za osvajanje Lige šampiona (LŠ) Stigli smo do finala u kome smo poraženi od šampiona Litvanije. Moram istaći da se Golbal klub Nikšić i ove godine plasirao na završni turnir Lige šampiona nakon što smo uspješno prošli kvalifikacije u Lionu. U junu ćemo igrati u Litvaniji završni turnir“, rekao je Nikolić.

I reprezentacija Crne Gore uzela je učešće na velikim turnirima i to upravo zahvaljujući igračima „Nikšića“.

„Svi momci koji igraju za reprezentaciju Crne Gore igraju i za Golbal klub Nikšić. Praktično mi imamo nedostatak golbalista u Crnoj Gori, jer postoji samo jedan klub. Malo je falilo da odemo i na Svjetsko prvenstvo sa reprezentacijom. Izgubili smo zlatnim golom od Belgije na jednom turniru zauzevši sedmo mjesto. Ipak, uspjeli smo da izborimo opstanak u A diviziji, što je za nas veliki uspjeh. Naša zemlja, odnosno Podgorica, biće domaćin Evopskog prvenstva A divizije koje se igra krajem godine. Samim tim naše ambicije su sada i veće, a najvažnije je da opstanemo u ovom rangu takmičenja. Ako se pruži rilika trudićemo se i da se borimo za neku od medalja“, kaže crnogorski golbalista.

Plasman na Paraolimpijske igre je san „Ali, nije realno da naša selekcija zaigra na Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024, jer samo šampion Evrope obezbjeđuje direktan plasman na to veliko takmičenje. Ipak, dok god postoji šansa mi ćemo se boriti“, ističe sagovornik.

Osim golbalom, braća Nikolić, uprkos oštećenju vida od 90 odsto, bave se i drugim aktivnostima.

„Brat Nikola radi u jednom fizio centru, a ja u Savezu sl8jepih Crbe Gore. Trudimo se uvijek da imamo ispunjeno vrijeme i što dinamičniji život i mislim da nam ide dobro. Generalno volimo sport i to nam dodatno ispunjava vrijeme“, zaključio je Nikolić.

Izvor: Portal Radio Televizije Nikšić

Pripremio: Ivan Čović

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, povodom obilježavanja jubileja Komore, istakla je da vrijeme naglašenih ekonomskih i geopolitičkih rizika, nameće potrebu istrajavanja u ekonomskim reformama. To se posebno odnosi na malu, otvorenu, neadekvatno strukturiranu i naglašeno uvozno zavisnu ekonomiju kakva je crnogorska.

– Stoga svim izazovima u susret moramo ići ubrzavanjem unutrašnjih reformi i poboljšavanjem ambijenta za privređivanje. Jedino na taj način mogu se uvećati investicije, kako strane tako i domaće. Veoma je važno povratiti vjeru domaće privrede i ohrabriti je na ulaganja. Predvidljivost poslovnog ambijenta je ključna za to – ocjenjuje Drakić.

Ona ističe važnu ulogu Privredne komore u tom procesu čiji je zadatak da ukazuje Vladi kao svom institucionalnom partneru na nedostatke biznis okruženja i načine na koje ih treba otkloniti. To je, dodaje, dvosmjerni put i na njemu se ne mogu dozvoliti zastoji.

– Privreda je ta na kojoj počiva razvoj, koja generiše prihod, otvara radna mjesta, zapošljava, brine o društvenoj zajednici. Ovo su činjenice koje niko u crnogorskom društvu ne bi trebao smetnuti s uma. Rast i razvoj, te budućnost generacija koje dolaze zavise od toga koliko su donosioci odluka i privreda posvećeni svom partnerstvu i spremni da čuju i razumiju jedni druge – naglasila je Drakić.

Prema njenim riječima, tradicija Komore duga 95 godina potvrđuje da je ova institucija uvijek znala svoje mjesto i posvećeno odgovarala svojoj misiji i zadacima. Izrazila je zahvalnost utemeljivačima Komore, plejadi uspješnih i mudrih ljudi koji su razvijali ovu instituciju, a posebno prvom predsjedniku Miću Stijoviću i nedavno preminulom Miloradu Stanojeviću na snažnom doprinosu crnogorskoj i jugoslovenskoj privredi.

U osvrtu na aktuelne aktivnosti Komore, predsjednica Drakić, pored onih koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta i internacionalizaciju privrede, posebno je apostrofirala iniciranje i izradu Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji, temelja Strategije cirkularne tranzicije do 2030.

– Da bi dostupnijim učinila znanja i najbolje prakse, te pomogla privredi da ovaj način poslovanja prihvati kao, prije svega domaćinski, Komora se opredijelila za formiranje HUB-a cirkularne ekonomije, koji će početi da funkcioniše polovinom maja – rekla je ona.

Istakla je ulogu Komore u cjeloživotnom učenju, ostvarivanju đačke mobilnosti, realizaciju gotovo stotinu edukativnih aktivnosti za godinu sa 3900 učesnika, te doprinos unapređenju stručnog obrazovanja, između ostalog i kroz realizaciju projekata u okviru Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, odnosno Regionalnog fonda za izazove.

Komora je, prema riječima predsjednice, posebno fokusirana na reformisanje sezonskog zapošljavanja, kako bi se odgovorilo izazovu deficita kadrova.

– Počeli smo od turizma, a nadamo se da ćemo prve rezultate imati već u narednoj godini, kroz nužne legislativne izmjene i uz pojednostavljene i digitalizovane procedure – rekla je ona, naglašavajući podršku Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, i Savjeta za konkurentnost.

Usmjerenost Komore na mlade i razvoj preduzetničkog razmišljanja i djelovanja, potvrđuje se i pokretanjem usluge Preduzetnik početnik, gdje se kroz šest modula pruža mogućnost za sticanje znanja neophodnih za ulazak u biznis i njegovo održavanje u prvim godinama.

Postavljajući digitalnu transformaciju privrede kao prioritet, ova asocijacija je krenula u taj proces kako bi povećala dostupnost svojih usluga.

– Razvili smo koncept Moja e-Komora koji će, vjerujemo, već u drugoj polovini godine našim članicama omogućiti jednostavniju i bržu dostupnost svih naši usluga 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji – kazala je Drakić.

U cilju sveobuhvatnije promocije crnogorske privrede i naglašavanja važnosti svakog privrednog društva, Komora je pokrenula marketinšku kampanju Snaga je u nama, čija će se realizacija nastaviti i ove godine, najavila je predsjednica.

Prisustvo Bena Butersa (Ben Butters), glavnog izvršnog direktora Euročambresa (Eurochambers) – asocijacije sa 45 članica u okviru kojih djeluje mreža 2.000 lokalnih i regionalnih komora i reprezentuje više od 25 miliona kompanija – potvrđuje da PKCG svojim radom i djelovanjem doprinosi uspjehu ove široke zajednice, respektabilnog uticaja na kreiranje evropskih politika.

Buters je u pozdravnoj riječi istakao da kao Britanac koji živi u Briselu dobro razumije važnost članstva u EU i podrške kandidatima i aspirantima.

– Snažno podržavam zemlje koje žele da se priključe Evropskoj uniji kao što je vaša fantastična država – kazao je Buters.

On je kazao da je u ostvarenju misije povezivanja biznis zajednica Euročambres snažan u mjeri u kojoj su to njene članice, te da tome doprinose i male države, među kojima i Crna Gore preko svoje Privredne komore.

– U ovim teškim vremenima koja su pogodila ekonomsku zajednicu, uloga privrednih komora nikada nije bila značajnija, posebno u obezbjeđivanju mostova saradnje sa donosiocima odluka i informacija kako bi se reagovalo brzo i pomoglo biznis zajednici da se oporavi, opstane i napreduje – rekao je direktor Euročambresa.

Prema njegovim riječima, Euročambres je snažan zagovornik procesa proširenja EU, koje se odvija u novim okolnostima i dinamici koje su posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

– Pristupanje je mnogo lakše ako je poslovna zajednica spremna za to pa je i uloga komora veoma važna. Nadam se da će vijek trajanja Privredna komora proslaviti sa Crnom Gorom u EU i oporavljenom ekonomijom. Želimo da imamo jaku Evropu koja je konkurentna i vaša država može biti doprinos tome potpomognuta Privrednom komorom – zaključio je Ben Buters.

Uslijedilo je uručenje donacije Privredne komore Udruženju mladih sa hendikepom, vrijedne 10.000 eura.

Marina Vujačić je izrazila zahvalnost i uputila čestitke Komori uz želje da još puno godina i decenija dočeka u zajedništvu, rezultatima, zadovoljstvu i prosperitetu. 

„Zahvaljujem se na ovoj značajnoj donaciji i činjenici da je upravo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izabrano kao nevladina organizacija kojoj je pripala ova donacija. Ona je za nas važna ne samo sa finansijskog aspekta, koji je itetako važan, nego je razumijemo i kao potvrdu ispravnosti naših zalaganja za ljudska prava osoba s invaliditetom. U tom smislu, ona jednako potvrđuje da ima onih koji cijene naš rad, našu dosljednost i principe u djelovanju, pa nas i obavezuje da tako nastavimo i da budemo još bolji jer uvijek svi mi i kao pojedinci i kao zajednice možemo biti bolji. Obavezni smo to i zbog generacija koje dolaze.“, navela je Vujačić.  

Ona je dodala da obećava da će UMHCG svakako nastaviti da djeluje po istim principima, da argumentovano kritikuje, proziva i poziva sve one koji su nadležni za garancije i poštovanje ljudskih prava osoba s invaliditetom, uključujući djecu s invaliditetom i žene s invaliditetom.  

Kako je dodala, kao organizacija koja se finansira isključivo na osnovu projekata i donacija i koja nema sistemsku podršku od države, iako se na to država Crna Gora obavezala, ratifikacijom Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, ova donacija je došla i u jako važnom periodu za nnjih, u periodu sprovođenja kampanje za promociju samostalnog življenja osoba s invaliditetom, a u susret 5. maju, Evropskom danu samostalnog života

„U tom smislu, odlučili smo da dio sredstava upravo opredijelimo za kampanju, uključujući i centralni događaj koji ćemo imati 5. maja, simbolično, na Trgu nezavisnosti u Podgorici, pa očekujem da se vidimo i tada. Radujem se budućoj saradnji i još jednom se zahvaljujem svima, kako onima koji su učestvovali u donošenju odluke da organizacija na čijem sam čelu dobije donaciju, tako i svima vama koji ste danas prisutni ovdje.“, zaključila je Vujačić

Dan Privredne komore Crne Gore i 95 godina njenog uspješnog rada obilježeni su 20. aprila svečanošću u hotelu Hilton, u prisustvu brojnih zvanica – predsjednice Skupštine Danijele Đurović, predstavnika države, institucija, poslovne i akademske zajednice, diplomatskog kora, te međunarodnih partnera.

U okviru obilježavanja svog Dana, Komora je objavila monografiju umjetničkih fotografija prof. dr Saše Popovića, čija je promocija organizovana noć prije.

U umjetničkom programu nastupili su vokalna solistkinja Maja Krkotić i gudački kvartet Art.

Izvor: Privredna komora Crne Gore

Strana 28 od 85

Back to top