Mladi trenutno nijesu u društvenom fokusu, već su političke i identitetske razlike glavna tema političkih elita, pa je važno skrenuti pažnju na činjenicu da se o mladima nedovoljno promišlja kao o dijelu društva koji ima veliki potencijal, te bi samim tim i briga o istima trebalo da bude jedan od važnijih prioriteta društva. To je zaključeno na panel diskusiji Mladi (ni)jesu prioritet?, čijom je organizacijom Mreža za mlade Crne Gore obilježila prvu godišnjicu rada. Na događaju su govorili predstavnici nevladinih organizacija, podmladaka političkih partija i medija.
Irena Marunović iz Reginalne kancelarije za saradnju mladih - RYCO predstavila je misiju i viziju ove regionalne organizacije, te ocijenila da mladi u regionu imaju slične probleme sa kojima se suočavaju u različitim oblastima. Cilj RYCO kancelarije jeste da kroz grantove, aktivnosti i projekte, pomogne mladima i ohrabri ih da ostanu na Balkanu. Mladi preko ovih projekata uviđaju povezanost i snagu koja leži u mladima. Prema podacima sa kojim raspolaže RYCO, čak 52% mladih sa Zapadnog Balkana želi da napusti region, kazala je ona.
Andrija Klikovac iz Saveta mladih Demokratske partije socijalista – DPS je kazao da su očekivanja mladih u Crnoj Gori veoma visoka, te da se mladi nalaze između dva sistema vrijednosti. „Što se tiče partije kojoj ja pripadam, 2016. godine dolazi do mijenjanja političke strukture, gdje mladi čine veliki procenat strukture partije. Tada je Skupština dobila najmlađeg poslanika, koji je imao 24. godine. Uključivanje mladih je proces koji je započet i koji teče“, rekao je on.
Nikola Nikolić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - UMHCG je ocijenio da država nije obezbijedila dovoljno dobre preduslove za bavljenje sportom. „Kada je riječ o prihvatanju problema OSI, mislim da je prvo potrebno ostvariti razumijevanje problema sa kojima se mlada OSI susrijeće u okviru same porodice, te nakon toga prihvatanje od strane do društva. Sljedeći korak u socijalizaciji predstavlja obrazovanje, odnosno to je još jedan stepenik koji osobama s invaliditetom omogućava socijalizaciju i dalji razvoj“, kazao je Nikola.
Luka Janković iz Savjeta mladih Socijalističke narodne partije – SNP je ocijenio da su identitetska pitanja, koja se postavljaju u Crnoj Gori, u početku bila prirodna, a nakon toga je došlo do njihovog vještačenja. On je kazao i da je u Glavnom odboru SNP-a trećina mladih osoba. Vjeruje da mladi imaju priliku da pokrenu bilo koje pitanje koje žele, unutar partije ili društva. Kada mladi pričaju i pominju promjene, ukoliko rukovodioci nemaju sluha za te priče, do njih neće doći, kazao je on, i dodao da jedino rješenje da se mladi nađu na listi prioriteta da se svi udružimo i pronađemo zajednički model saradnje, koja će rezultirati unapređenjem položaja svih mladih ljudi u Crnoj Gori.
Vuk Vujisić iz PCNEN-a je kazao da u medijima, nažalost, nemamo dovoljno prostora namijenjenog mladima. On je dodao i da mladi, koji su građanski osviješćeni, kada vide trenutnu situaciju u Crnoj Gori dobiju još veću želju da bježe odavde. ,,Mislim da mi kao društvo i vlast, sadašnja i prošla, negiramo problem.'' Vuk ističe da se migracije dešavaju u svakoj dražavi, ali je taj procenat mnogo veći kod mladih iz Crne Gore, gdje je vodeći problem ekonomski standard. „Građansko drušvo je nešto čemu treba da težimo: da ti budeš šta hoćeš i ja da budem šta hoću, a da zajednički težimo nekom boljitku“, zaključio je Vuk.
Stefan Vukmanović iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija – URA je rekao da je pitanje mladih mnogo veće od partijskog pitanja. Porazna je činjenica da toiko ljudi želi da napusti državu i da ne vidi način kako da se razvija u ovom društvu, kao i da ljudi u parlamentu, kao oni koji imaju najveću odgovornost, nemaju sluha za mlade, smatra on.
,,Mi, kao mladi ljudi, nismo krivi za ambijent u kojem smo se našli, ali smatram da ćemo biti krivi ako ne uradimo ništa da sjutra, našoj djeci, osiguramo bolju budućnost“, zakjljučio je Stefan.
Izvor: Saopštenje za javnost Mreže za mlade Crne Gore
Priredila: Anđela Miličić