Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizujovalo je okrugli sto "Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu", u okviru projekta Dostojanstveno omogućeno glasanje (Dignified Enabled Voting – DEVOTING), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
U uvodnom dijelu okruglog stola izlaganja su imali britanska ambasadorka Alison Kemp, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, članica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Marta Šćepanović, generalna direktorica za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović, i predsjednik Skupštine UMHCG Milenko Vojičić.
Nakon uvodnih obraćanja aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić predstavila je analizu usaglašenosti zakona s preporukama ODIHR-a i Komiteta za prava osoba s invaliditetom uz napomenu da je njome obuhvaćen set izbornih zakona, odnosno da je osim Zakona o izboru odbornika i poslanika predmet pažnje bio i Zakon o ličnoj karti, Zakon o biračkom spisku, Zakon o političkim partijama, Zakon o finansiranju politikih partija i drugi.
U diskusiji su učestvovali poslanici Suad Numanović, Ervin Ibrahimović, Boris Mugoša i Anka Vukičević, i drugi predstavnici Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, političkih partija, medija, predstavnika NVO, predstavnika organizacije osoba s invaliditetom i drugih.
Zora Čizmović, načelnica u MUP-u istakla je da se osobama s invaliditetom prilikom vađenja lične karte ne smiju naplaćivati administrativni troškovi. „Zakonom o administrativnim taksama OSI su oslobođene troškova. I ukoliko ima zloupotreba u ovom pogledu onda ih treba prijaviti.“
„Kada je u pitanju učešće osoba s invaliditetom u političkom životu, moraju se mijenjati stavovi, tako će se mijenjati i učešće osoba s invaliditetom“. Istakao je Goran Macanović, direktor Saveza slijepih Crne Gore. „Od 2016. osobama oštećenog vida je omogućeno da samostalno glasaju, ali pitanje je da li je glasanje zapravo bilo tajno. Niko ne vodi računa o tome šta je svrha šablona (korica u obliku glasačkog listića), od kog materijala će se praviti? Sada se šabloni prave od običnog kartona što znači da postoji velika vjerovatnoća da će biti vidljivo prilikom zaokruživanja za koga je osoba s oštećenjem vida glasala.“ Mora se doći do funkcionalnog rješenja na način što će se umjesto kartona koristiti PVC folija ili neki drugi materijal. Takođe, pored proreza na šablonu treba da se nalazi i brojčana oznaka na Brajevom pismu. Uz to birački odbor bi trebao da obezbijedi i biračku brošuru. U tom smislu, Savez slijepih Crne Gore raspoložen je za sve vidove saradnje sa državnim institucijama. „Biračka mjesta moraju se učiniti pristupačnim. Volio bih da se čitaju preporuke OEBS-a i da Crna Gora bude primjer svima“, naveo je Macanović.
Samir Guberinić, direktor UPOSIBP napomenuo je da se 11% građana prema popisu iz 2011. izjasnilo da ima smetnje u kretanju ili izlaganju. „Da li će se konsultovati eksperti o oduzimanju poslovne sposobnosti u Komnskom mostu ili Dobroti? Da li će oni odlučivati ko će moći da glasa i da bude biran? Možda se misli da nema dovoljno glasača koji su osobe s invaliditetom?“ Podsjetio je i na to da je nedavno Radnoj grupi koja prati stanje pristupačnosti u Bijelom Polju tražio da bar 20% biračkih mjesta u Bijelom Polju bude pristupačno. „Lokalni termin funkcionera iz Bijelog Polja na moj zahtjev bio je vi ćete nas ufursatit zbog tog prava“.
„Nemamo pravo da biramo, a kamoli da budemo birani“, naglasila je Anka Vukićević, poslanica u Skupštini. „Mislim da upravo ova rečenica sve objašnjava! Mora se jačati političko učešće u izbornom i zakonodavnom procesu. Trenutno se predlaže usvajanje novog Akcionog plana. Prethodna Strategija je od ukupno 19 tačaka, sadržala samo jednu koja je bila izborna. Da li je u praksi zaista onako kako i piše u zvaničnim dokumentima? Kao donosioci zakona moramo jednako pristupati izradi istih.“
Boris Mugoša iz Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva istakao je da će izmjena zakona zahtijevati dvotrećinsku većinu. „Što se tiče sugestija koje su date u pogledu biračkih kutija i glasačke kabine, one se mogu nesmetano garantovati OSI. Važno je da svi zajedno podržimo promjene Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ovim putem vas pozivam da zajednički i intezivno radimo na donošenju normi. Takođe, moja sugestija je da, kada kreiramo norme, one budu takve da se mogu odmah implementirati u praksi.“
Diskusiju je nastavio Suad Numanović, poslanik u Skupštini, rekavši: „Vi kao osobe s invaliditetom ne možete da budete kao mi bez invaliditeta, a mi bez invaliditeta možemo u svakom trenu biti kao vi, postati OSI“.
Istakao je da je Radna grupa započela s izradom zakonodavstva u ovoj oblasti i da će se rad svakako intezivirati. „Radi se na analizi Zakona o zabrani diskriminacije iz 2015. Riječ je o usklađenosti 56 zakona koji su analizirani. Što se tiče potrebe angažovanja eksperata, mora da se pomogne Radnoj grupi, da se predloži Akcioni plan, da se predložene mjere preduzmu“. Kada je riječ o poslovnoj sposobnosti, treba naći mogućnost revizije rješenja na način da se utvrdi ko je sposoban a ko ne za glasanje. „Ne trebamo biti isključivi!“, naveo je Numanović.
Takođe je naveo da su fizičke barijere prisutne kada je glasanje OSI u pitanju, a prisutne su i u svakodnevnom životu OSI. „Nešto smo i uradili, neke objekte smo prilagodili, međutim, na pola smo puta. Mora se i dalje raditi na tome da se arhitektonske barijere otklone, kao i barijere koje postoje prilikom glasanja OSI.“ Pomenuo i elektronsko glasanje koje se treba omogućiti, kako bi se stvorila mogućnost slobodnog glasanja, bez miješanja drugih.
„Mislim da nam ne treba stanje oštećenja ili invaliditeta da bismo razmišljali na pravi način. Iskustvo invaliditeta to ne treba da bude. Ne moramo postati OSI da bismo druge bolje razumjeli, istakla je Marina Vujačić, aktivistkinja za ljudska prava osoba s invaliditetom i navela „Za mene će diskriminacija ili obespravljivanje jednih u odnosu na druge biti uvijek za osudu!“
Ervin Ibrahimović, član Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva smatra da OSI najbolje mogu procijeniti koliko su zapravo poslanici uspješni u svom poslu. „Danas smo prije svega ljudi a ne pozicija ili opozicija. Doprinos koji Skupština može dati je da se na primjer dva puta održavaju tematske sjednice, da mijenjamo zakone, olakšavamo uslove i na taj način da doprinosimo položaju OSI. Dakle svi smo na istom zadatku“, naveo je Ibrahimović.
Dragan Blečić, korisnik usluga UMHCG napomenuo da se narušavala tajnost glasanja. „Veliki broj OSI zbog nepristupačnosti nije mogao izaći na izbore , glasačka prava su se narušavala“.
Amela Jarović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja istakla je da se za 74 korisnika u Komanskom mostu preispituje poslovna sposobnost. „Jednom korisniku utvrđena je djelimična poslovna sposobnost, što znači da se ipak radi na ovome i da ima pomaka“.
Predmet interesovanja nije samo pristupačnost biračkih mjesta, već birračkog materijala i cijelog procesa glasanja, uključujući prethodno garantovanje prava svim osobama s invaliditetom da biraju i budu birani.
Pripremila: Dragana Sokić