Kako postojeće prepreporuke pretočiti u praksu, unaprijediti pristupačnost zdravstvenih ustanova, obezbijediti kontinuiranu i kvalitetnu zdravstvenu njegu, a sistem učiniti osjetljivijim na potrebe svakog čovjeka - neka su od pitanja, obuhvaćena jučerašnjom Konferencijom o zdravstvenoj jednakosti osoba s invaliditetom, koju je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), organizovalo uz tehničku podršku Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Podgorici.

Konferenciju je otvorila Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG – a.

„Za razliku od mnogih, danas neću čestitati Međunarodni dan osoba s invaliditetom jer jedino što bih imala za čestitati jeste borba i istrajnost osoba s invaliditetom i naših porodica u zalaganju za adekvatniji status, prava i podršku. Međutim, ne čestitam ovaj dan jer nam valjda svaki u godini jednako pripada, iako nam se i to često osporava, direktno, indirektno ili sugestivno.” 

Vujačić je iznijela i svoja viđenja koja, kako navodi, obilježavaju ne samo profesionalno zalaganje, već i život mnogih osoba s invaliditetom.

„Naš aktivizam i angažman bilježi borba dokazivanja da činjenicom što imamo iskustvo invaliditeta, odnosno određenja oštećenja ili stanja, nijesmo bolesni; zbog svojih primarnih oštećenja ili stanja, nije nam svima ili nužno potrebna 24 h ljekarska pomoć i njega; činjenicom da smo žene s invaliditetom nijesmo manje žene; činjenicom da smo osobe s invaliditetom, ili članovi porodice osoba s invaliditetom nijesmo bijedni, jadni i za sažaljenje.“

Dodaje da je ključno ne odustajati od borbe za pravovremen i kvalitetniji pristup zdravstvenoj zaštiti i jednakost osoba s invaliditetom, kao i svake osobe pojedinačno u oblasti zdravstvene zaštite, uprkos preprekama. Bilo da se radi o preprekama koje se jednostavno mogu ukloniti, ili onih sistemskih i institucionalnih.

Vujačić je izdvojila i neke od prepreka u oblasti zdravlja: neblagovremena i neefikasna rana intervencija i dijagnostika u svakoj situaciji i za svako dijete, nedovoljna pristupačnost zdravstvenih ustanova, nedostatak specijalizovane zdravstvene njege, nedovoljna svijest i obuka osoblja, finansijske barijere, kao i diskriminacija i stigmatizacija.

„Skoro svaka osoba s invaliditetom, po podacima naših instraživanja, ukoliko zdravstvene ustanove posjećuje sa pratiocem, nema direktnu komunikaciju sa zdravstvenim osobljem. Ono se obraća pratiocima. ”

Dr sci. med. Mina Brajović, ističe da inkluzivno zdravstveno finansiranje mijenja živote, te da nema univerzalne zdravstvene zaštite bez osoba s invaliditetom u njenom središtu. 

“Crna Gora je prva zemlja u regionu Evrope koja je primijenila SZO Vodič za djelovanje za inkluziju osoba s invaliditetom i kroz multisektorsku saradnju i aktivan angažman predstavnika osoba s invaliditetom, sprovela sveobuhvatnu procjenu stepena inkluzivnosti zdravstvenog sistema, kada je riječ o osobama s invaliditetom.” 

Brajović dodaje: “Sada je vrijeme da pretočimo nalaze ove procjene u praksu – uklonimo barijere i osiguramo da svaka osoba s invaliditetom može doći do kvalitetne zdravstvene zaštite bez finansijskog tereta. Kada je finansiranje inkluzivno, zdravstveni sistemi postaju pravedniji, porodice  se osjećaju sigurnije, a zajednice postaju snažnije.”

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, na samom početku, poručio je da društveni razvoj nije moguć bez pune uključenosti svih građana i građanki. 

„Osobe s invaliditetom moraju imati jednaka prava, jednake šanse i jednake uslove za kvalitetnu dostupnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. To je osnov svakog pravednog i modernog zdravstvenog sistema.“

Ministar navodi da je Crna Gora, u proteklim godinama, u bliskoj saradnji Udruženja mladih sa hedikepom Crne Gore, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, načinila važne korake naprijed. 

„Zajedno smo odradili Situacionu analizu o zdravstvenoj zaštiti osoba s invaliditetom, a nakon toga i izradili Akcioni plan za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu. Ovi dokumenti nijesu i ne smiju biti samo formalni koraci, već jasna obaveza da garantujemo da niko ne bude izostavljen iz zdrastvenog sistema.“

U svom inicijalnom obraćanju ministar je istakao i da su implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom uvrstili u okvir aktivnosti Akcionog plana za 2025 i 2026 godinu, Strategije razvoja zdravstva. 

„Ovaj Akcioni plan se ubrzo dostavlja Vladi na usvajanje i to je bilo ono što je, između ostalog, naše obećanje i očekujem da će biti završeno do kraja ovog mjeseca. Da Ministarstvo istinski i kontinuirano radi na unapređenju položaja osoba s invaliditetom pokazujemo i kroz naše aktivno učešće u FABCOM projektu. Ovim projektom planiramo izradu vodiča i protokola koji će unaprijediti pružanje sveukupnih zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom, kao i mladima koji se suočavaju sa teškim nezaraznim bolestima.“

Pored toga, ministar navodi da su za implementaciju Akcionog plana za jednakost osoba s invaliditetom u zdravstvu izdvojena sredstva iz budžeta.

Konferencija je nastavljena aktivnom diskusijom sa učesnicima/cama, gdje su priliku da izraze svoje komentare i nedoumice pred govornicima iskoristili predstavnici, kako državnih institucija, tako i organizacija civilnog sektora.

Diskusija je zaokružena tvrdnjom ministra Šimuna da će Ministarstvo zdravlja biti posvećeno stvaranju zdravstvenog sistema u kom se svi osjećaju vidljivim, uvaženim i ravnopravnim. 

„Sarađivaćemo sa organizacijama osoba s invaliditetom, sa stručnom i međunarodnom zajednicom i sa svim građanima koji svojim znanjem, iskustvom i energijom doprinose razvoju inkluzivnog društva.“

Ostaje apel zdravstvenim ustanovama na dalju proaktivnost, u smislu unapređenja pristupačnosti i bolje prilagođene medicinske njege osoba s invaliditetom.

Konferencija je okupila predstavnike svih ključnih zdravstvenih institucija, resornih ministarstava, Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, UNICEFa, kao i organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.

Neki od značajnih izazova s kojima se suočavaju djeca i mladi s invaliditetom i njihove porodice jesu nedovoljno poznavanje svojih prava, neprilagođeni postupci za ostvarivanje i zaštitu prava, te složene i dugotrajne procedure. Istovremeno, institucije sistema često ne obezbjeđuju ni fizičku ni informacionu pristupačnost. Ovim izazovima posebno su pogođeni roditelji s invaliditetom, koji se često suočavaju s nerazumijevanjem i predrasudama, uključujući i sumnje u njihove roditeljske kompetencije, što može rezultirati i povredama prava u domenu roditeljstva, starateljstva i pristupa adekvatnoj društvenoj podršci.

Shodno navedenom, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža Besplatnu pravnu pomoć za djecu i roditelje s invaliditetom i članove/ice njihovih porodica u cilju osiguranja pristupa besplatnoj, pravovremenoj, kvalitetnoj i kontinuiranoj pravnoj podršci, kako bi se djeca i roditelji s invaliditetom, te članovi/ice njihovih porodica mogli informisati o svojim pravima, aktivno ih ostvarivati i zaštititi u slučajevima povrede.

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravne pomoći. Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) korisnici/e usluga imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, obrazovanja, zdravstvene zaštite, porodičnog života i roditeljstva, pristupa uslugama i u oblasti zaštite od diskriminacije. Krajnji cilj, u slučaju interesovanja stranaka, je da se posredstvom advokatskog tima pokreću postupci pred organima, uključujući i oni pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i drugo). Na ovaj način direktno se doprinosi osnaživanju porodica, zaštiti prava djece i roditelja, ali i jačanju institucionalne odgovornosti prema osobama s invaliditetom.

U cilju sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCG – Advokatskog ortačkog društva Terzić & Živković) svakodnevno će se pružati podrška roditeljima s invaliditetom, roditeljima i/li starateljima djece s  invaliditetom, djeci i mladima s invaliditetom.

Besplatna pravna pomoć pružaće se svakog radnog dana (ponedeljak – petak). Pravni savjeti mogu se tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz obavezno prethodno zakazivanje, zatim putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me, čata na platformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).  

Napomena: Anonimnost korisnika/ca usluga beslatne pravne pomoći je zagarantovana!

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Porodični kompas – Zajedno za bolje sjutra. uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2025. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Logopedskim centrom „Logoškolica“ sa sjedištem u Bijelom Polju i Baru započinje sa pružanjem defektoloških i logopedskih usluga za djecu i mlade s invaliditetom. 

Naime, jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju djeca i mladi s invaliditetom u Crnoj Gori jeste ograničena dostupnost besplatnih specijalizovanih razvojnih i podržavajućih usluga, kao što su defektološke i logopedske intervencije. Iako su ove usluge od suštinske važnosti za rani razvoj komunikacijskih, kognitivnih i socijalnih vještina, njihovo pružanje je često centralizovano, vremenski ograničeno ili finansijski nedostupno porodicama. 

Cilj ove aktivnosti je omogućiti direktnu (jedan na jedan) i besplatnu stručnu podršku za najmanje petoro djece i mladih s invaliditetom, kroz individualizovane defektološke i logopedske tretmane, kako bi se unaprijedile njihove funkcionalne sposobnosti, komunikacija, samopouzdanje i ukupna uključenost u obrazovni i društveni život. Na ovaj način biće naprijeđena podrška i usluge za djecu i mlade s invaliditetom i njihove roditelje u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Usluge će biti pružane od strane kvalifikovanih stručnjaka, u prostorima koji su pristupačni i prilagođeni djeci, u skladu sa njihovim individualnim planovima i potrebama. Pružanje usluga će biti koordinisano sa roditeljima, kako bi se obezbijedio kontinuitet rada i omogućila primjena naučenog i van terapijskog okruženja. Ova aktivnost ne samo da odgovara na konkretne razvojne potrebe djece, već i doprinosi smanjenju neravnopravnosti u pristupu osnovnim uslugama, čime direktno podržava ostvarenje ciljeva projekta u oblastima socijalne i dječje zaštite, obrazovanja i inkluzije.

Direktna ciljna grupe ove aktivnosti su djeca i mladi s invaliditetom. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih tretmana po principu jedan na jedan, shodno individualnim potrebama, specifičnostima i zahtjevima djeteta/mlade osobe s invaliditetom. 

Na ovaj način doprinijeće se ličnom razvoju i samopouzdanju djece i mladih s invaliditetom. Podrška će biti pružena za najmanje pet korisnika/ca usluga i obuhvatiće najmanje 30 savjetodavno-terapijskih usluga. 

Zainteresovani/e korisnici/e se mogu prijaviti najkasnije do 22. decembra 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za logopedske i defektološke usluge za djecu i mlade s invaliditetom.

Napomena: Broj mjesta je ograničen!

Nakon dostavljenih prijava, svi/e zainteresovani/e će biti obaviješteni/e o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta Porodični kompas – Zajedno za bolje sjutra koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2025. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore sprovelo je 10 infosesija sa učenicima osnovnih škola iz pet gradova na sjeveru Crne Gore: Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Rožaje i Pljevlja.

Infosesije su sprovedene u periodu od 17. do 24. novembra 2025, po principu dvije infosesije sa dva odjeljenja u svakoj od navedenih opština. Njihov cilj bio je da edukativnim programom, prilagođenim osnovcima, u trajanju od jednog školskog časa, podstaknu stvaranje sigurnog i bezbjednog okruženja za osobe s invaliditetom u saobraćaju. Tokom navedenog perioda, edukativni program predočen je učenicima/ama petog, šestog, sedmog, osmog i devetog razreda.

Infosesije su obuhvatile sljedeće osnovne škole:

 - JU OŠ „Risto Ratković“, Opština Bijelo Polje;

 - JU OŠ „Radomir Mitrović“, Opština Berane;

 - JU OŠ „25. maj“, Opština Rožaje;

 - JU OŠ „Salko Aljković“, Opština Pljevlja; i

 - JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“, Opština Mojkovac.

U svakoj od infosesija, osnovci su imali priliku da posredstvom individualnih i grupnih tehnika rada, usvajaju i upotrebljavaju adekvatne pojmove u diskusiji o osobama s invaliditetom, definišu i prepoznaju znake pristupačnosti i diskriminacije nad osobama s invaliditetom u saobraćaju, komentarišu i rasuđuju o barijerama u saobraćaju za osobe s invaliditetom i pitanjima ravnopravnog učešća – kako u saobraćaju, tako i u svim ostalim segmentima života osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta. Održavanje infosesija odobreno je od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u zakonom predviđenoj proceduri.

Infosesije su organizovane u okviru projekta P(O)kreni Smjer! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je Edukaciju za pružaoce usluga u oblasti vazdušnog saobraćaja. Edukacija je okupila 15 učesnika i učesnica, predstavnika/predstavnica aerodroma Crne Gore: Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, predstavnike/ce avio – kompanije Air Montenegro i Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Edukacija je održana sa ciljem da senzibiliše i informiše aerodromsko osoblje i flotu o raznovrsnim tematskim cjelinama:

 - Modelima pristupa invaliditetu i njihovom uticaju na propise iz oblasti vazdušnog saobraćaja

 - Važećim propisima u oblasti vazdušnog saobraćaja, s aspektom na prava i obaveze osoba s invalidtetom

 - Procedurama za ostvarivanje prava u oblasti vazdušnog saobraćaja

Događaj je ohrabrio diskusiju o konkretnim izazovima u svakodnevnoj praksi, kao i mogućnostima za unapređenje pristupačnosti i inkluzivnosti usluga koje pružaju javne institucije i preduzeća.

Planirani ishod Edukacije je da putem razmjene iskustava i unapređenjem međusektorske saradnje, doprinese stvaranju pristupačnijeg, sigurnijeg i dostojanstvenijeg saobraćaja za sve korisnike/ce, a naročito za osobe s invaliditetom. 

Edukacija je održana 28. oktobra 2025. u sali Administrativne zgrade Aerodroma Podgorica, a njeni predavači, bili su Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG-a i Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih.

Edukacija je organizovana u okviru projekta P(O)kreni Smjer! koji sprovodi UMHCG uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju. 

Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2013. godine 29. novembar proglašen je za Međunarodni dan branitelja i braniteljki ženskih ljudskih prava. Cilj je da se braniteljima i braniteljkama ženskih ljudskih prava oda priznanje, ali i da se prepoznaju izazovi i napori sa kojima se suočavaju aktivistkinje i aktivisti koji rade na poboljšanju položaja žena i zaštiti njihovih ljudskih prava. Braniteljke ženskih ljudskih prava, među kojima su aktivistkinje, liderke, zastupnice često se i same suočavaju sa zastrašivanjem, nasiljem i diskriminacijom, pritom ostajući izvan sistema i podrške. Navedeno znači da braniteljke ženskih ljudskih prava često trpe višestruke pritiske, dok izostaje prepoznavanje značaja zaštite njihovog fizičkog i tjelesnog integriteta, mentalnog zdravlja, bezbjednosti i sigurnosti.

Braniteljke ženskih ljudskih prava i same trebaju podršku kako bi mogle nastaviti da se bore za pravednije i inkluzivnije društvo. Posebno je važno istaći braniteljke koje potiču iz marginalizovanih grupa – među njima žene s invaliditetom, koje se u borbi za prava često suočavaju sa višestrukom i intersekcijskom diskriminacijom. One se istovremeno bore za ženska prava i za vidljivost, ravnopravan tretman i uklanjanje prepreka s kojima se žene s invaliditetom suočavaju svakodnevno, od onih u stavovima ljudi, do okolinskih i društvenih prepreka.

Neke od najznačajnijih braniteljki ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori su i među nama, bile i jesu i dalje u kolektivu UMHCG-a

Njihov rad i zalaganje uticalo je na unapređenje položaja osoba s invaliditetom, a posebno žena s invaliditetom. Kroz svoj dugogodišnji aktivizam, one pokazuju da promjena nastaje onda kada neko ima hrabrosti da istraje, da se suprotstavi nepravdi i da svojim primjerom inspiriše druge.

Zahvaljujući njihovom glasu, kao i glasu brojnih drugih žena, u našem društvu se sve snažnije čuju teme samostalnog života, rodne ravnopravnosti, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava na zaštitu od nasilja. One dokazuju da žene s invaliditetom nijesu samo korisnice sistema, već mu aktivno i same doprinose, mijenjajući njegove okvire, ograničenja i rigidne structure koje društveno i istorijski sputavaju njihov glas, negiraju značaj njihovog postojanja i važnosti.
 

Njihova borba podsjeća nas da stvarna promjena nastaje onda kada marginalizovani i ugnjetavani glasovi postanu glasovi koji se čuju, poštuju i uvažavaju.
One su braniteljke koje svakodnevno pomjeraju granice mogućeg.
Danas, na Međunarodni dan branitelja i braniteljki ženskih ljudskih prava, odajemo priznanje njihovoj hrabrosti, upornosti i neumornom radu. 
Njihova borba nije samo njihova – ona je borba za pravednije, ravnopravnije i bolje društvo za sve nas.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pruža usluge  emocionalne i pravne podrške, odnosno individualno savjetovanje za žene i djevojčice s invaliditetom  s iskustvom nasilja i članove/ce njihovih  porodica.

Besplatna pravna pomoć i psiho-socijalna podrška pružaće se svakog radnog dana (ponedjeljak – petak).

Redovim pružanjem besplatnog pravnog savjetovališta žene s invaliditetom, i članovi/ce njihovih porodica imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima u oblasti zaštite od nasilja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci) što će rezultirati prepoznavanju, zaštiti i sprečavanju posljedica nasilja, zlostavljanja i diskriminacije.

 Kada je u pitanju emocionalna podrška, ova aktivnost podrazumijevaće psiho-socijalno individualno savjetovanje žena s invaliditetom, koje će pružati zaposleni/e UMHCG koji/e posjeduju iskustva i stručna znanja u oblasti prava osoba s invaliditetom i zaštite od nasilja. Ova podrška pruža se u povjerljivom i bezbjednom okruženju, uz puno poštovanje autonomije i potreba svake stranke. 

Napomena: Anonimnost korisnica usluga je zagarantovana!

Ovim aktivnostima nastojimo da podignemo nivo samopozdanja i samopoštovanja kod žena s invaliditetom  s iskustvom nasilja.

Žene i djevojčice s invaliditetom, kao i članovi/ce njihovih porodica, savjete mogu tražiti lično u prostorijama UMHCG, uz prethodnu najavu dolaska, svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova, putem mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., kao i onlajn posredstvom društvenih mreža: Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portalu DisabilityInfo.me (četvrtkom od 12.00 do 14.00h).

Osim toga, komunikacija sa strankama biće omogućena i putem fiksnog i mobilnog telefona:  020/265-650, 069/385-981, 067/801-761.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Zajedno snažnije: Podrška gradi sigurnost! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Prepoznajući značaj podrške, u cilju prevazilaženja barijera i oporavka od različitih oblika nasilja, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom za učešće na Grupi samopodrške koja će se održati u Podgorici, u ponedeljak, 8. decembra 2025, u prostorijama UMHCG, s početkom u 11.00h.

Kroz Grupu samopodrške predviđeno je da se djevojčice i žene s invaliditetom, žrtve nasilja, edukuju o svim vrstama nasilja, uključujući i zanemarivanje, načine prevencije od različitih oblika zlostavljanja i nasilja, a sve s ciljem razmjene iskustava u svrhu jačanja djevojčica i žena s invalidtetom. Savjetovanje će pružati članice tima UMHCG koje posjeduju stručna znanja u ovoj oblasti.

Na ovaj način doprinijeće se povećanju nivoa sigurnosti i uključenosti žena s invaliditetom žrtava nasilja, kao i  povećanju informisanosti i znanja žena s invaliditetom o mehanizmima zaštite od nasilja u Crnoj Gori.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 5. decembra 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za grupu samopodrške ili putem linka https://forms.gle/YwKCfHgFS8RksPhw7.  

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu održavanja, uz napomenu da će projektni tim po principu anonimnosti štititi njhove identitete i neće dijeliti fotografije ili druge informacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Zajedno snažnije: Podrška gradi sigurnost! uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Srednjoškolci i srednjoškolke se moraju osjećati sigurno i bezbjedno u okruženju u kojem se nalaze. To zahtijeva stalnu pažnju i međusobno poštovanje, jednak tretman svih i stvaranje podržavajuće zajednice u kojoj se niko ne osjeća ugroženo, diskriminisano ili isključeno. Sigurno i bezbjedno okruženje podstiče razvoj samopouzdanja, empatije i hrabrosti kod mladih, omogućava im da izraze svoja mišljenja, stavove, pruže podršku jedni drugima i aktivno doprinesu prevenciji vršnjačkog nasilja i diskriminacije. To je zaključak sa radionica održanih sa srednjoškolcima/kama sa i bez invaliditeta o vršnjačkom nasilju i govoru mržnje, koje je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.

Učenici su istakli da su kroz radionice postali svjesniji različitih oblika vršnjačkog i onlajn nasilja, načina na koje se ono manifestuje i posljedica koje može ostaviti. Posebno su naglasili da su naučili kako prepoznati nasilje, kako reagovati na njega i kome se obratiti za pomoć. Mnogi su naveli da su razvili jaču empatiju, bolje razumijevanje osjećanja drugih i spremnost da pruže podršku vršnjacima, uključujući i djeci i adolescentima i adolescentkinjama s invaliditetom. 

Učenici su istakli da su kroz radionice počeli više da cijene sebe, vjeruju u svoje sposobnosti i da manje zavise od mišljenja drugih. Naučili su da fizički izgled ne određuje nečiju vrijednost i da treba voljeti i poštovati sebe, ali i druge, bez osuđivanja, te kako neki, naizgled, bezazlen komentar može povrijediti osjećanja drugih. 

Više njih naglasilo je da su postali spremniji da reaguju kada vide nasilje, da pruže podršku osobi koja trpi vršnjačko nasilje i da se hrabrije suočavaju sa nepravdom. Istakli su da sada bolje razumiju s kakvim se preprekama suočavaju srednjoškolci i srednjoškolke s invaliditetom, te da su razvili veće razumijevanje za njihovo aktivno uključivanje u društvo.

Neki učenici su podijelili i lične odluke, poput smanjenja loših navika, odbacivanja predrasuda i jačanja samopouzdanja. Dodali su da su im radionice doprinijele ličnom razvoju, povećale njihovu osjetljivost na nasilje i diskriminaciju, te ih ohrabrile da stvaraju sigurnije, podržavajuće i empatičnije okruženje za sve svoje vršnjake/inje.

Radionice su održane u oktobru i novembru 2025. u srednjim stručnim i mješovitim školama, kao i gimnazijama u Baru, Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Rožajama, Pljevljima, Beranama, Bijelom Polju, Plavu i Petnjici. Prisustvovalo je ukupno 332 srednjoškolaca, odnosno srednjoškolki.

Radionice su bile posvećene podizanju svijesti među učenicima o različitim oblicima nasilja, s posebnim naglaskom na prepoznavanje vršnjačkog i onlajn nasilja. Cilj radionica bio je da učenici bolje razumiju šta sve može predstavljati vršnjačko nasilje, kako se ono manifestuje u fizičkom, emocionalnom, verbalnom i prikrivenom obliku, te koje su posljedice ignorisanja nasilnog ponašanja. Tokom radionica, učenici su upoznati s mehanizmima reagovanja u situacijama nasilja, načinima na koje mogu prijaviti nasilje, kao i time kako odgovorno reagovati kada mu svjedoče ili ga doživljavaju. 

Posebno je naglašena važnost razvijanja empatije, razumijevanja osjećanja drugih i pružanja podrške vršnjacima, posebno u situacijama kada je nasilje prikriveno ili emocionalno. Učesnici su razgovarali i o oblicima nasilja kojima mogu biti izložena djeca i adolescenti s invaliditetom, te o načinima komunikacije i pružanja podrške kako adolescentima/kinjama s invaliditetom, tako i njihovim vršnjacima/ama bez invaliditeta.

UMHCG i Zračak Nade pozivaju sve srednjoškolce/ke sa i bez invaliditeta koji doživljavaju bilo kakav vid vršnjačkog nasilja da nam se obrate za podršku, savjet i informacije o tome kako prijaviti nasilje, te da zajedno pronađemo načine za njegovo zaustavljanje i prevenciju. 

Na ovom linku nalaze se podržavajuće poruke srednjoškolaca/ki sa i bez invaliditeta za sve koji doživljavaju vršnjačko nasilje, kao i poruke upućene počiniocima vršnjačkog nasilja.

Radionice su se realizovale u okviru projekta Proaktivn(O)(S)t (I) aktivizam mladih! uz finansijsku podršku Ministarstva sporta i mladih.

Pozivamo sve roditelje, kao i njihovu djecu sa i bez invaliditeta da učestvuju u konsultacijama koje sprovodi UMHCG u cilju identifikacije potreba i prilagođavanje programa podrške. 

Konsultacije će se sprovoditi u Podgorici, u prostorijama UMHCG svakog radnog dana, u periodu od 22. novembra do 8. decembra 2025, u terminu od 9.30 do 15.30 časova (po želji i mogućnosti zainteresovanih). 

Naime, jedan od ključnih problema u pristupu uslugama podrške za djecu i mlade s invaliditetom i njihove roditelje jeste nedovoljno uvažavanje njihovih stvarnih potreba, iskustava i svakodnevnih izazova. 

Programi podrške često se kreiraju bez prethodnog uključivanja samih korisnika/ca, što dovodi do toga da ponuđeni sadržaji budu opšti, neprimjenjivi ili nedovoljno korisni. Ovakav pristup dodatno produbljuje osjećaj isključenosti i pasivizira porodice umjesto da ih osnaži. Imajući to u vidu, cilj ove aktivnosti je da se omogući kreiranje programa Porodični kompas na osnovu stvarnih potreba djece i roditelja, kako bi sadržaj bio funkcionalan, primjenjiv i motivišući za učešće, a sam program prilagođen kontekstu i svakodnevici korisnika/ca. Shodno navedenom, prilikom izrade programa Porodični kompas, planirane su konsultacije sa roditeljima djece s invaliditetom i roditeljima s invaliditetom, kao i sa djecom i mladima sa i bez invaliditeta. Ovaj proces će obuhvatiti organizaciju najmanje 30 individualnih intervjua, što će omogućiti dubinski i raznovrstan uvid u perspektive različitih članova porodice. Tako prikupljeni podaci koristiće se za precizno oblikovanje sadržaja programa, osiguravajući da on bude usmjeren na osnaživanje, praktičnu podršku i poboljšanje kvaliteta svakodnevnog života djece, mladih i roditelja.

Vaše mišljenje i iskustvo nam je izuzetno važno kako bismo unaprijedili i prilagodili naše program u skladu sa realnim potrebama. 

Svi/e zainteresovani/e mogu se prijaviti od 22. novembra do 8. decembra 2025. na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. uz naslov: “Prijava za konsultacije o potrebama i prilagođavanju programa podrške” ili putem telefona na brojeve: 067/801-761, 069/385-981 i 020/265-650.

Aktivnost je dio projekta Porodični kompas – Zajedno za bolje sjutra, koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kroz Javni konkurs u oblasti društvene brige o djeci i mladima.