Željko

Željko

POZIVAMO VAS DA SVOJIM RADOVIMA UČESTVUJETE NA FESTIVALU BOSIFEST 2025 - Šesnaesti Beogradski Internacionalni Filmski Festival osoba sa invaliditetom BOSIFEST 2025

 

Od 20 do 22. oktobra 2025. godine u Jugoslovenskoj kinoteci

Uzun Mirkova 1, Beograd, Srbija

 

Hendi Centar Koloseum u Beogradu raspisuje

 

Konkurs za prijem dokumentarnih filmova za Beogradski Internacionalni Filmski Festival osoba sa invaliditetom - BOSIFEST 2025.

 

Tema festivala je rad i život osoba s invaliditetom

Konkurs je otvoren od 13. januara 2025. do 21. aprila 2025. godine.

Rezultati selekcije će biti objavljeni 7. jula 2025. godine.

BOSIFEST 2025 će se održati 20. 21. i 22. oktobra 2025. godine.

Festival je takmičarskog karaktera, dok celokupan program sadrži takmičarski i revijalni deo.

Filmovi koji ne budu izabrani za takmičarski deo programa, a ispunjavaju uslove konkursa, biće prikazani u revijalnom delu programa.

 

Nagrade:

 

  • Za najbolji film GRAND PRIX BOSIFEST 2025
  • Za najbolju režiju
  • Za najbolji scenario

Organizator festivala je Hendi Centar Koloseum, Beograd, Pančićeva 14.

Partner festivala BOSIFEST-a 2025 - Jugoslovenska kinoteka.

 

Uslovi prijavljivanja i učestvovanja:

 

  1. Žanr: dokumentarni filmovi na temu osoba sa invaliditetom
  2. Trajanje filma maksimum do 100 minuta
  3. Film mora da bude na engleskom jeziku ili sa srpskim/engleskim titlom
  4. Film mora da bude produciran u prethodnih 5 godina
  5. Film mora da bude poslat najkasnije do 21. aprila 2025. godine
  6. Filmovi se salju putem platforme Filmfreeway, Festhome ili možete poslati link filma na naš mejl kao i prateći materijal.( film@bosifest.rs , hc.koloseum@gmail.com)
  7. Organizacija BOSIFEST-a može da koristi u reklamne svrhe deo primljenog rada (do minut trajanja)

 

Potrebno je dostaviti i sledeće:

 

Sinopsis ili tekstualno objašnjenje dužine između 100 i 200 reči

  • Dijalog listu (ukoliko postoji)
  • Dve slike iz filma ili sa snimanja filma
  • Biografiju i fotografiju autora
  • Godinu i mesto rođenja autora/autorke filma, zanimanje, mesto boravka i kontakt (telefon i e-mail)

 

Pitanja u vezi sa konkursom slati na:

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli., hc.koloseum@gmail.com

Telefon/fax: +381 11 263 78 20 (10-14h), +381 063 221 049

 

Hendi Centar Koloseum

 

Pančićeva 14

11000 Beograd

Srbija

Direktor festivala

Darko Ivić

Sve informacije o BOSIFEST-u   možete naći  na sajtu festivala

http://bosifest.rs/

 

 

Izvor: Univerzitet Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Koliko osoba s invaliditetom ima u Italiji, kojih vrsta invalidnosti? Kakav je njihov kvalitet života, odnosno jesu li u mogućnosti sprovoditi niz radnji, poput odlaska u školu, odlaska na posao, bavljenja hobijem, održavanja prijateljstava ili veza kao što to čini ostatak populacije?

To su pitanja o kojima statistike invaliditeta u Italiji mogu samo djelimično odgovoriti, često uglavnom zato što su nepotpune i neažurne.

 

U Italiji ima više od tri miliona osoba s invaliditetom i taj broj će rasti

 

Prema posljednjim podacima Istata iz razdoblja prije pandemije, u Italiji bi ih bilo najmanje 3,1 miliona osoba s invaliditetom. Uglavnom su to starije osobe: preko god preko 75 u pet je zapravo pogođen nekim oblikom invaliditeta, dokaz koji u kombinaciji s činjenicom da prosječna dob Italijana nastavlja rasti iz godine u godinu sugeriše da će u bliskoj budućnosti broj osoba s invaliditetom takođe rasti u zemlji.

 

Invaliditet u italijanskim školama

 

Istat statistike su ažurnije i detaljnije u vezi s invaliditetom u školi: otprilike 4 posto upisanih u italijanske škole različitih vrsta i stupnjeva predstavljaju neku vrstu invaliditeta, a ukupno se iz školske godine u školsku godinu povećava za sedam posto.

Izazovi mentalnog zdravlja i intelektualni invaliditet su među najčešćim vrstama invaliditeta u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj populaciji. Međutim, možda je najznačajniji podatak da je više od jednog od dva učenika s invaliditetom (56 posto) pogođeno višestrukim oštećenjima.

U 28 posto slučajeva jesu studenti s invaliditetom s ograničenom pokretljivošću zbog kojih je nužna prisutnost na nastavi, uz pomoćnog učitelja, i asistenta. Tjelesna oštećenja učenika prisiljavaju škole prije svega da se pozabave pitanjem pristupačnost.

Podaci u tom smislu nisu ohrabrujući: prema posljednjim istraživanjima upravo četiri škole od deset  imale su rampe za pristup invalidskim kolicima, učionice dovoljno velike za smještaj učenika u invalidskim kolicima i druga pomagala za učenike s oštećenjima vida i sluha. Postotak pristupačnih škola bio je vrlo visok različit između Sjevera i Juga.

Koliko su italijanski gradovi pristupačni i kako to mijenja svakodnevni život osoba s invaliditetom.

Isti jaz postoji kada se gleda nepristupačnost di Altri javna mjesta kao što su biblioteke, kazališta, muzeji, kina: mjesta okupljanja gdje dizala za stepenice u Bergamu mnogo ih je više nego u bilo kojem drugom srednjem centru u središnjoj i južnoj Italiji koji ima instaliranu istu vrstu pomagala za kretanje. Rezultat je, nizvodno, ozbiljan jaz u kvaliteta života osoba s invaliditetom, a posebno u sposobnosti izgradnje mreže i socijalni odnosi, te aktivno učestvovati u javnom životu. Rampe, stubišta i stolice zapravo mogu učiniti osobe s ograničenom pokretljivošću samodostatnijima i omogućiti im da obavljaju niz aktivnosti izvan granica svojih domova: bez njih gradovi, zapravo, nameću fizičke barijere svakodnevnom životu osoba s invaliditetom.

Nije slučajnost da je samo 40 posto osoba s invaliditetom trenutno potpuno integrisano u društvene mreže, budući da italijanski gradovi još moraju mnogo poboljšati u segmentu pristupačnosti.

 

Izvor: Nova.news

Pripremila: Dajana Vuković

četvrtak, 06 februar 2025 07:56

Visoko učešće tjera pacijente od Igala

Zbog novog cjenovnika za medicinsku rehabilitaciju povećana participacija osiguranika Fonda zdravstva.

Pacijenti, osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu Simo Milošević, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju, saznaju Vijesti.

Razlog za to je što je Institut u novembru za pacijente Fonda zdravstva povećao cijene za duplo, tako da sada učešće pacijenata od 40 odsto za 21 dan terapije iznosi i preko 900 eura. Pun pansion sa terapijama do novembra je koštao od 40 do 63 eura, a od tada su od 80 do 126 eura.

Iz Fonda zdravstva su Vijestima kazali da Vlada može da promijeni pravilnike o tome ko ima pravo da mu troškovi rehabilitacije budu plaćeni u potpunosti, a rješenje problema vide u tome da oni dobiju veću nadležnost u utvrđivanju visina participacije.

Vlada i uprava Instituta prošle godine su dogovorili povećanje cijena za osiguranike Fonda zdravstva, uz obrazloženje da su dosadašnje cijene bile ispod troškova koje ima Institut, ali i kao nezvanična a legalna pomoć Institutu da se spasi od stečaja nakon što je u 2023. godini izgubio pacijente iz Norveške.

Gosti iz ove države godišnje su Institutu donosili oko 2,7 do tri miliona eura ili oko četvrtine ukupnih prihoda, a za njih su cijene do prije dvije godine bile duplo veće u odnosu na domaće osiguranike.

Iako će novembarsko povećanje cijena za osiguranike Fonda pomoći Institutu da smanji troškove, to je uticalo na značajan rast troškova koje kroz participaciju mora da izdvojio dio domaćih osiguranika.

Više osiguranika Vijestima je potvrdilo da odustaju od rehabilitacije zbog rasta iznosa koji moraju da plate.

Iz Fonda zdravstva Vijestima su kazali da je visina troškova za osiguranika prilikom odlaska na rehabilitaciju u Institut Simo Milošević u Igalu utvrđena Odlukom o učešću osiguranika u troškovima liječenja zdravstvene zaštite koja je donijeta još 1991. godine.

Važećim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju iz 2021. godine propisano je da Ministarstvo zdravlja, u skladu sa članom 15 Zakona, priprema predlog predmetne odluke, koji u konačnom usvaja Vlada Crne Gore. Dakle, nadležnost za izmjenu, odnosno donošenje nove odluke je dato Ministarstvu, odnosno Vladi Crne Gore. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prošloj godini inicirao izmjene navedene odluke upravo iz razloga što smo kroz određene slučajeve u praksi prepoznali nedosljednosti i potrebu za izmjenama postojećih rješenja, kazali su iz Fonda.

Oni navode da rješenje ovog problema vide u tome da se Fondu da veća nadležnost u određivanju participacija pacijenata za rehabilitaciju, jer bi svojim osiguranicima na efikasniji način omogućili korišćenje ovih prava.

S obzirom da su odlukama Vlade Crne Gore u 2024. godini uvećane cijene za rehabilitaciju u Institutu Igalo, automatski je došlo do povećanja iznosa koji naši osiguranici izdvajaju kroz učešće u troškovima rehabilitacije. Sve pomenuto još jednom ukazuje na potrebu da Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima značajno veća ovlašćenja od trenutno utvrđenih, a što je u nekoliko navrata isticano i od strane direktora Fonda. Na taj način bi se ova i slične situacije, koje onemogućavaju naše osiguranike da ostvare svoja prava u potpunosti, rješavale na efikasniji i sistemski kvalitetniji način, naveli su iz ove Institucije.

Prema sadašnjim pravilima Fond u potpunosti finansira troškove za rehabilitaciju u Igalo za djecu osiguranika, žene u toku trudnoće, porođaja i godinu dana nakon porođaja, za starije od 65 godina, davaoci organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja, dobrovoljni davaoci krvi, koji su krv dali više od deset puta, korisnici socijalno - zaštitnih prava i članovi njihovih porodica, korisnici najniže penzije, borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata i korisnici materijalnog obezbjeđenja boraca, nezaposleni, osobe na izdržavanju zatvorske kazne i kojima je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja, slijepa i gluvonijema lica i lica s autizmom.

Za sve ostale osiguranike iznos učešća zavisi od dijagnoze koja je utvrđena od strane ljekara specijaliste i može biti od 0,25 eura po jednom bolničkom danu do 40 odsto učešća u odnosu na ukupni iznos troškova rehabilitacije. U konkretnom slučaju, koji pominjete u Vašem pitanju, važno je naglasiti da postoji cjenovnik Instituta u Igalu koji propisuje da, na osnovu ukupnog iznosa troškova boravka za 21 dan, Fond učestvuje sa 60 odsto, a osiguranik sa 40 odsto u ukupnim troškovima rehabilitacije, navedeno je u odgovorima Fonda.

 

Ako se smanji broj pacijenata biće ugrožen plan oporavka

 

Prema planu restrukturiranja Instituta, koji treba da ga spasi od stečaja, očekuje se da će Institut godišnje imati 100 hiljada pacijenata koji su osiguranici Fonda sa prosječnom dnevnom cijenom od 90 eura, čime bi od njih prihodovao ukupno devet miliona eura. To je duplo više nego što Institut sada prihoduje od fondovskih pacijenata. Ukoliko se nastavi trend da osiguranici Fonda odustaju od rehabilitacije u Institutu zbog većih troškova svog učešća, biće ugrožen očekivani plan prihoda Instituta u narednim godina, a time i efekti samog Plana restrukturiranja.
Novi plan restrukturiranja, prema dogovorenim izmjenama. trebalo bi da bude usvojen do 20. februara.
Osiguranicima koji moraju da plate 40 odsto troškova rehabilitacije učešće sada iznosi i preko 900 eura zbog čega odustaju od liječenja.

 

 

Izvor: ND Vijesti

Rezultati implementacije strateškog dokumenta pokazuju da je postignut visok nivo pozitivnog uticaja na razvoj javne politike zaštite od diskriminacije i promocije jednakosti lica sa invaliditetom u 2024. godini.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava održalo je sastanak Komisije za praćenje sprovođenja i izvještavanje o Strategiji za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027. Sastanak je organizovan u cilju pripreme izvještaja o realizaciji Akcionog plana 2024-2025, za 2024. godinu. Konstatovano je da je stepen realizacije aktivnosti za 2024. godinu preko 95%.

Politike zaštite i jednakosti lica sa invaliditetom moraju biti usaglašane sa stvarnim potrebama i odražavati odgovoran odnos svih subjekata koji su zaduženi za obezbjeđenje uslova koji će doprinijeti da lica sa invaliditetom uživaju ljudska prava bez diskriminacije, zaključeno je na sastanku Komisije.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Podgorica, PR pres servis – Osobe s invaliditetom treba da se uključe u digitalni svijet, a institucije u tome da ih osnaže, jer digitalne vještine mogu otvoriti brojne prilike za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj ličnih kompetencija, a sve u cilju veće konkurentnosti u profesionalnom okruženju.

To je poruka sa događaja povodom dodjele sertifikata učesnicima/ama koji/e su uspješno završili/e tri modula obuke u oblasti digitalnog marketinga, a koju su organizovali Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG) u saradnji s Opštinom Kotor i firmom MAMM DOO iz Nikšića.

Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje UMHCG, kazala je da su tri modula obuka u oblasti digitalnog marketinga organizovana od 14. oktobra do 20. decembra 2024, ocjenjujući da takve obuke nisu samo prilika da se steknu nova znanja, već i način da se iskoriste mogućnosti koje internet i digitalni alati pružaju.

U vašem slučaju, to ne znači samo unapređenje ličnih vještina, već i otvaranje novih vrata za profesionalni razvoj, nezavisnost i aktivno učešće na tržištu rada. Vrlo je važno da podstaknemo i pozovemo sve osobe s invaliditetom da se uključe u digitalni svijet, jer upravo digitalne vještine mogu otvoriti brojne prilike za zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj ličnih kompetencija, sigurna je Pavićević.

Kroz sticanje novih vještina, osobe s invaliditetom, kako smatra, mogu prevazići fizičke i društvene barijere s kojima se suočavaju na tržištu rada, ostvariti veću nezavisnost i postati konkurentnije u profesionalnom okruženju.

Kontinuiranim širenjem znanja i vještina, šaljemo poruku osobama s invaliditetom da je ključno raditi na sebi, stalno se usavršavati i proširivati vidike. Samo na taj način se mogu stvoriti mogućnosti za profesionalni razvoj i postizanje dugoročnog uspjeha, rekla je Pavićević.

Institucije sistema je pozvala da sprovode adekvatne mjere i aktivnosti podrške u sticanju znanja, vještina i kvalifikacija osoba s invaliditetom, kao i za njihovu pripremu za radni proces.

Neophodna je promjena svijesti, pa i same zakonske regulative koja će omogućiti stvaranje održivih i dugoročnih uslova za njihovo uključivanje na tržište rade. Šaljemo poruku intitucijama sistema i poslodavcima da i te kako možemo doprinijeti unapređenju postojećih sistema i poslovnih procesa, kao i pružiti inovativna rješenja, koja će poboljšati uslove rada za osobe s invaliditetom, kazala je Pavićević.

Anđela Đokić, edukatorka u oblasti digitalnog marketinga i direktorica firme MAMM iz Nikšića, pojasnila je da su zadaci na osnovu kojih su i dobijeni sertifikati kompletan marketing proizvod.

Vrlo sam zadovoljna kako ste odradili zadatke. Vjerujem da ste vi, koji ste završili sva tri modula, zapravo uspješno savladali ono što smo učili, kazala je Đokić.

Ukazala je da je digitalno tržite donijelo mnogo šansi na digitalnim kanalima i pokazalo se da ima puno prostora da mladi iskažu svoju kreativnost.

Nadam se da će ovaj projekat dovesti i vas u u situaciji da možete da budete više zapošljivi, da pokažete svoje znanje i iskustvo, možda nađete prve klijente. Vi, koji imate svoje biznis ideje, ćete se, sigurna sam, pozabaviti digitalnim preduzetništvom i sami kreirati kvalitetan sadržaj, razvijati biznis ideje i u tome će vam pomoći ono što ste na kursu naučili, kazala je Đokić.

Milica Tomović, rukovoditeljka Odeljenja za socijalnu i dječju zaštitu, brigu o mladima i ranjivim društvenim grupama u Sektetarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti u Opštini Kotor, objasnila je da je u okviru projekta prvo urađeno istraživanje same ponude poslova na daljinu, kako bi se iskristalisalo koje su kompetencije neophodne za uključivanje u onlajn sferu rada.

Nakon popunjavanja prvobitnog testa dobili smo tri modula obuke, koja su se pokazala osnovana, dobra i poželjna za građenje kompetencija u ovoj oblasti, rekla je Tomović.

Smatra da je uz podršku učesnika i učesnica projekat dobio puni smisao.

Plan je priprema onlajn materijala za obuke, koji bi trebalo da uključi još polaznika/ca. Ovo je jedan od ljepših momenata projekta, ali svakako nije kraj. Postoji potencijal, a uz pomoć pravih ljudi se prepoznaje i usavršava, uvjerena je Tomović.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, učestvujući u diskusiji, primijetila je da je posebna energija tokom obuka dodatno motivišuća za učesnike i učesnice ne samo da se mijenjaju, nego da budu ono što stvarno jesu.

Učesnik obuke Luka Vojinović rekao je da mu je obuka bila korisna, zanimljiva i vjeruje da će mu stečeno znanje i iskustvo mnogo značiti za biznise koje je već pokrenuo i koji su u fazi startup-a. 

I Željko Miličić je unaprijedio svoje vještine kada je riječ o korišćenju alata u oblasti digitalnog marketinga i stečeno znanje će prenijeti drugima u poslovnom i privatnom životu.

Jedna od učesnica obuke je i Dalida Rastoder. Osim znanja i iskustava, koje je stekla, obuka je učinila da ima više samopouzdanja i da se osjeća ravnopravnom na tržištu rada.

Mirko Miličić se već bavi digitalnim marketingom, ali tehnike koje je usavršio tokom obuke značiće mu mnogo za napredak na poslu.

Bila je ovo izvrsna edukacija za osobe s invaliditetom. Zahvaljujem svima na sjajnoj organizaciji i realizaciji projekta, kazao je Miličić.

Anđela Miličić prije obuke skoro da nije imala znanja iz oblasti digitanog marketinga i bila je skeptična da li će sve savladati, ali bilo je lako.

Svi smo imali svoju ideju, svoj zadatak i zalagali smo se da što više naučimo i osnažimo sebe, kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. Poslodavci imaju predrasude kada treba da zaposle osobu s invaliditetom, ali ova obuka je dokaz da osobe s invaliditetom svojim znanjem i umjećem, uz adekvatnu mentorsku podršku, mogu da daju veliki doprinos na tržištu rada, ponosna je Miličić.

Jedan od polaznika obuke Ferid Muratović smatra da je to bio sjajan način da osobe s invaliditetom pokažu svoje mogućnosti u doba digitalne pismenosti, da sebi obezbijede bolji plasman na tržištu rada i pošalju poruku da imaju prava kao i svi.

Tri modula obuke uspješno je završio i Goran Mastilović, koji je, kako je rekao, mnogo naučio, što će biti veoma značajno za njegov biznis.

Tri modula obuka u oblasti digitalnog marketinga organizovana su od 14. oktobra do 20. decembra 2024, a obuke je pohađalo 25 osoba s fizičkim invaliditetom iz Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Petnjice.

Događaj je dio projekta Osnaživanje osoba sa fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unapređenje digitalnih marketing kompetencija čiji je koordinator i nosilac  Institut ekonomskih nauka iz Beograda, a partnere čine ustanove, kompanije i nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, uz finansijsku podršku Evropske komisije, kao i uz koofinansiranje ranijeg Ministarstva javne uprave, aktuelnog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) radi prvi sveobuhvatni monitoring željezničkih stanica u Crnoj Gori, a naši timovi će direktno na terenu analizirati pristupačnost stanica u pet opština, evidentirati prepreke i predložiti konkretne mjere poboljšanja.

To je za Dan kazao programski menadžer UMHCG Nikola Ilić, poručujući da mobilnost osoba s invaliditetom (OSI) nije privilegija i da pravo na kretanje priprada svima.

Godinama slušamo obećanja o pristupačnosti, jednakosti i unapređenju položaja osoba s invaliditetom u društvu a realnost nas svakodnevno demantuje. Godinama se suočavamo sa ignorisanjem problema nepristupačne infrastrukture, neobučenog osoblja u saobraćaju i nepostojanja sistemskih rješenja koja bi garantovala jednakost u mobilnosti. Saobraćaj je nepristupačan, vozila i stanice su daleko od standarda, a osobe s invaliditetom su tretirane kao problem, umjesto da budu ravnopravni učesnici u društvenom životu. Više nećemo čekati, pokrećemo akciju, ukazujemo na nepravilnosti i tražimo odgovornost onih koji su na pozicijama moći strogo i isključivo na teret građana Crne Gore poručio je Ilić.

Kroz projekat Mobilnost bez barijera, UMHCG radi i istraživanje o saobraćajnim barijerama, gdje će kroz anketu sa 80 osoba s invaliditetom i dvije fokus grupe prikupiti podatke o realnim izazovima u kretanju i korišćenju javnog prevoza. Ta NVO, u saradnji s Ministarstvom saobraćaja i prevozničkim kompanijama, organizuje obuke za vozače, dispečere i osoblje kako bi saobraćajne usluge bile inkluzivnije.

Pored toga, sprovode i projekat Proaktivn(O)(S)t (I) aktivizam mladih!. Ilić je istakao da mladi s invaliditetom nijesu i ne smiju biti pasivni posmatrači društvenih procesa. Kroz ovaj projekat omogućiće im radionice o pravima i mehanizmima zaštite, obuke iz digitalnih i komunikacionih vještina, mrežu podrške.

Ovo nijesu samo projekti ovo je pokret, društvo mora prepoznati značaj učešća u svim društvenim promjenama, te neosporivu međuzavisnost naših različitih borbi. Svaki od ovih projekata nosi sa sobom jasnu poruku promjene dolaze odozdo, iz građanskog pokreta koji ne prihvata sistemske nepravde kao neizbježne. Ovo je borba za pravedno društvo u kojem niko ne moli za osnovna prava, već ih zahtijeva. UMHCG nije pasivni posmatrač mi ne apelujemo, mi djelujemo. Ne čekamo, već mijenjamo, naglasio je Ilić.

 

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Da u Zakonu o sprečavanju korupcije predstavnici NVO sektora i socijalnih partnera ne mogu biti izjednačeni sa poslanicima koji se biraju na osnovu Ustava i Zakona, poručuju iz tih organizacija, i pozvaju Ministarstvo pravde da uvaži njihove primjedbe. Resorni ministar Bojan Božović saopštio je da su otvoreni za sugestije civilnog sektora, koje će kako ističe, biti jedan od putokaza pri kreiranju novog zakonskog teksta.

Udruženje mladih sa hendikepom od Ministarstva pravde očekuje da prije upućivanja Vladi izmijeni definiciju javnih funkcionera u Zakonu o sprečavanju korupcije, jasno izuzimajući predstavnike odnosno predstavnice nevladinih organizacija i socijalnih partnera.

Izvršna direktorica Marina Vujačić pojašnjava da zastupaju interese grupacija koje predstavljaju iza čija se prava i slobode bore, a nikako političkih struktura vlasti ili bilo koje druge grupacije, te prema tome, kako kaže, ne mogu imati izjednačen status sa javnim funkcionerima koji se biraju na osnovu ustava ili zakona.

Mi postojimo i formirani smo u skladu sa zakonom kojim je propisano da su nevladne organizacije nezavisne, nestranačke, neprofitne itd. Samim tim ne pripadamo nijednoj političkoj strukturi i vlasti, ustvari predstavljamo one koje nas predlože za učešće u nekoj radnoj grupi ili tijelu. Neprihvatljivo je na kraju krajeva da jedan od kriterijuma za izbor ovih tijela bude nepostojanje javne funkcije. A da neko kad se kandiduje, kad bude izabran, odnosno imenovan, postaje javni funkcioner tog trenutka, istakla je Vujačić.

Da je trenutno zakonsko rješenje destimulativno za one koji bi u ime civilnog sektora mogli pomoći u kreiranju određenih politika, smatra član Savjeta za prava lica sa invaliditetom Radenko Lacmanović.

Mi koji smo, recimo, ispred nevladnih organizacija u nekom savjetodavnom ili radnom tijelu, ne možemo da donosimo odluke. Samim tim nemamo ni tu privilegiju, ni moć da utičemo na konkretno oblikovanje nekog zakonskog teksta. Mi imamo ograničenu mogućnost, jer možemo samo da savjetujemo, predlažemo, sugerišemo i tako dalje, ali ne možemo da donosimo odluku i nemamo tu moć. Ovdje se dolazi do ograničenja naših prava, a samo nam se nameću obaveze, kazao je Lacmanović.

Ministar pravde Bojan Božović poručuje da je zakon još uvijek u fazi izrade, te da ima prostora za poboljšanje postojećeg zakonskog teksta.

Podsjećamo, i Agencija za sprječavanje korupcije podržala je stav da predstavnike civilnog sektora koji su u savjetodavnim radnim tijelima ne smatra javnim funkcionerima.

 

Izvor: RTNK

Pripremila: Dajana Vuković

Danas je u Vladi Crne Gore održana treća sjednica Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Savjeta ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka (Gjeka). Na sjednici Savjeta su razmatrani mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje položaja lica sa invaliditetom.

Jednakost lica sa invaliditetom, a naročito djece sa invaliditetom i mogućnost da ostvare svoja prava iz zdravstvene zaštite mora biti prioritet, sa fokusom na stomatološku zaštitu i rehabilitaciju lica sa invaliditetom preko 26 godina pa do starosti od 65 godina, povodom čega je neophodno usaglasiti Zakon o zdravstvenoj zaštiti i prateće pravilnike sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, jer je obaveza društva u cjelini da se omogući uživanje osnovnih ljudskih prava licima sa invaliditetom, poruka je sa Sjednice Savjeta.

Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje pune posvećenosti odgovornog pristupa svih članova Savjeta politikama koje će doprinijeti poboljšanju položaja lica sa invaliditetom.

U cilju ispunjenja završnih mjerila u oblasti ljudskih prava istaknuto je da napori moraju biti usmjereni i na sprovođenje usvojenih propisa ali i usaglašavanju postojećih sa fokusom na dalje jačanje administrativnih kapaciteta i unapređenja međunistitucionalne saradnje u cilju postizanja konkretnih rezultata. U tom smislu članovi Savjeta razmotrili su program rada Savjeta i buduće planove svih institucija u pogledu primjene međunarodnih standarda iz ove oblasti.

Zaključeno je da je na nivou Savjeta za prava lica sa invaliditetom postignuta saglasnost da se uputi predlog Ministarstvu zdravlja da se izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti i prateći pravilnici i da se usaglase sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

 

Izvor: Vlada Crne Gore

Pripremila: Dajana Vuković

Površine popločane oblucima ili kaldrmom stvaraju poprilične probleme, u prvom redu, osobama s invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, djeci na trotinetima ili biciklima, starijim osobama.

Prilikom rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih parkova, trotoara i drugih javnih površina u glavnom gradu sve više ima djelova popločanih oblucima ili kaldrmom, koji nijesu praktični za kretanje pojedinih grupa stanovništva.

Takve i druge neravne podloge stvaraju poprilične probleme, u prvom redu, osobama s invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, djeci na trotinetima ili biciklima, starijim osobama.

 

PREVAZIĐENO

 

Programski direktor Nevladinog udruženja Biciklo.me Stefan Bulatović kazao je za Pobjedu da Podgorica nije dovoljno pristupačan grad za sve njegove stanovnike.

Pored problema sa nepropisnim parkiranjem po pješačkim površinama i barijera poput saobraćajnih znakova i stubova javne rasvjete na trotoarima, veliki problem predstavlja i podloga koja se postavlja na površine namijenjene pješačkom saobraćaju, uključujući parkove, poručuju Bulatović.

Kako pojašnjava, jedan broj saobraćajnica i trotoara je tokom rekonstrukcije popločan neravnim materijalom poput kaldrme ili oblutaka.

S jedne strane, možda je to onima koji su projektovali takva rješenja izgledalo estetski zanimljivo, dok s druge, takve podloge stvaraju ogromne probleme korisnicima, a pogotovo osobama sa invaliditetom, osobama smanjene pokretljivosti, roditeljima sa djecom u kolicima, starima. Vjerujem da osobama u invalidskim kolicima ili bebama nije nimalo prijatno dok se truckaju prilikom prolaska takvim saobraćajnicama ili trotoarima, ocijenio je Bulatović.

Ističe da su rješenja poput kaldrme, iako estetski privlačna, prevaziđena i ne rade se više gotovo nigdje u Evropi.

Takva rješenja su bila na snazi u prošlosti, kada nije postojala svijest o praktičnim problemima osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Štaviše, pojedini gradovi sada rade na sanaciji takvih rješenja iz prošlosti, kako bi javne površine bile pristupačne za sve. Tako, na primjer, holandski grad Breda već godinama radi na ravnanju kaldrme, čime će zadržati estetiku, a istovremeno svoj grad učiniti pristupačnim za sve stanovnike i posjetioce. Takav pristup, Bredi je donio ne samo titulu najpristupačnijeg evropskog grada već i omogućio da grad ubira značajne prihode od turizma, upravo zbog svog inkluzivnog karaktera, ukazao je Bulatović.

On je naglasio da, pored ravnih površina i pristupnih rampi, treba razmotriti i rješenja koja se odnose na digitalnu navigaciju kroz grad, pristupačniji javni prevoz i brojna druga rješenja koja čine da osobe sa invaliditetom budu u potpunosti ravnopravni članovi društva.

 

NEBEZBJEDNO

 

Izvršna direktorica Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je za Pobjedu da je stvaranje uslova za pristup, kretanje i boravak lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom jedan je od ciljeva planiranja i izgradnje, definisan važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Jasno je da sve neravne površine, kaldrme, neuređeni prostori ili isprekidane staze za kretanje predstavljaju prepreku za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti. Uz to, nepristupačni objekti i javne površine, pored osoba s invaliditetom koje su tako u potpunosti onemogućene da ih koriste, predstavljaju prepreku i za druge kategorije građanki i građana. Među njima spadaju mala đeca, trudnice, stariji ljudi, osobe koje trenutno imaju povrede i ozlede, one koji za kretanje koriste bicikla, trotinete i druga sredstva. Zato uvijek ponavljamo da je pristupačnost pravo osoba s invaliditetom, ali je važna i svim drugim građanima, poručuje Vujačić.

Zbog toga je, dodaje ona, odgovornost donosilaca odluka, ali i brojnih u lancu odgovornosti za planiranje i izgradnju da svima bez izuzetka obezbijede nesmetan prilaz, kretanje i boravak na svim javnim površinama i prostorima.

Na taj način se, osim jednakog uživanja prostora, omogućava i bezbjednost za svakoga. Ovo ne znači da pristupačnost staza i trotoara znači odsustvo estetike. Naprotiv, postoje brojni primjeri u zemljama čiji gradovi dobijaju i nagradu za pristupačnost, koje i te kako krasi estetika. U svakom slučaju, treba procijeniti da li uz obezbjeđivanje pristupačnosti, odnosno, poštovanja standarda koje propisuje Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, postoji prostor i za kaldrmisane površine u jednom dijelu pješačke staze ili u nekom drugom dijelu tog prostora, navodi Vujačić.

Neke od navedenih grupacija, ističe ona, potpuno su onemogućene da koriste ovakve staze, dok su za druge nebezbjedne i nepraktične.

Oni koji ih planiraju i grade, mogli bi i sami da sjednu u kolica za kretanje pa tako isprobaju situaciju u kojoj se nalaze sve pomenute grupacije. Možete zamisliti koliko je za organizam i tijelo prijatno jednom malom đetetu ili osobi s invaliditetom koja koristi kolica kada točkovi zapinju i kada se kolica treskaju. A u takvim situacijama, osobe s invaliditetom mogu i da ispadnu iz pomagala koje koriste i da se ozbiljno povrijede. Upozoravali smo i da osobe s invaliditetom nerijetko moraju da koriste kolovoz, koji je namijenjen kretanju automobila, jer ne mogu da koriste trotoare, objašnjava Vujačić.

Više puta kada su bili u saznanju da se ti standardi ne poštuju, ističe Vujačić, ukazivali su na to i insistirali na njihovo poštovanje.

Postoje detaljni standardi pristupačnosti koji obuhvataju i javne površine. Ako neko rekonstruiše ili gradi ispočetka površine i prostore suprotno propisanim standardima ili poštujući samo neke od njih, jasno je da se ti standardi ne poštuju. Imajući u vidu da je riječ o javnim površinama one ne bi trebalo da budu zaštićena kulturna dobra čiji se izgled ne smije remetiti. Dakle, jasno je da je ovdje riječ o nepoštovanju pozitivnih propisa, i to onih koji su na snazi već duže od 15 godina, zaključila je Vujačić.

 

NEPRAKTIČNO

 

Slično mišljenje dijele i građani sa kojima smo razgovarali. U novom parku na Zabjelu, čija se izgradnja privodi kraju, Marija Remiković morala je preko neravne staze da prenosi dječija kolica, a onda i trotinet ćerki Vani, koja zbog dubokih kružnih udubljenja nije mogla preći preko novoizgrađene betonske staze. 

Mislim da prilikom izgradnje treba voditi računa da staze prije svega budu praktične, da su ravne da nam je lako po njima da hodamo, guramo kolica, ili da djeca voze rolere, trotinet ili bicikl. To sam zapravo shvatila tek kada sam dobila dijete i počela da koristim kolica kazala je Remiković.

I dvanaestogodišnji Spasoje Gajević, koji je u ovaj park došao biciklom, smatra da staze u parkovima treba da budu ravne.

Ravne staze su i za šetnju bolje, a kamoli za nas koji dođemo biciklom, trotinetom, na rolerima. Teško je voziti preko ovih rupa, možda lijepo izgledaju ali nije baš udobno voziti preko njih, poručuje Gajević.

 

Na zahtjev građana izgradili ravne trotoare

 

U Ulici Vlada Martinovića na Draču, koja je rekonstruisana prije nekoliko godina, na kolovozu je ugrađen kaldrma i u prvoj fazi ulice trotoar je izgrađen od oblutaka u cementnom asfaltu.

Međutim, u drugom dijelu ove ulice nije ugrađen oblutak, nego je izgrađen ravan betonski trotoar sa ivičnjacima.

Prilikom izvođenja radova iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koji su bili investitori ovoga posla, pojašnjeno je da je to urađeno na zahtjev stanara koji su insistirali da trotoari budu ravni, jer su vidjeli da oni od oblutka, koji su prethodno izgrađeni u prvom dijelu ulice, nijesu praktični za šetnju.

 

Diskriminacija osoba sa smetnjama u kretanju

 

Programski direktor NVO Biciklo.me Stefan Bulatović ističe da prema podacima sa Popisa stanovništva iz 2023. godine blizu šest odsto osoba u Crnoj Gori ima smetnje u kretanju.

Projektovanjem neravnih saobraćajnica i pješačkih površina, vi automatski diskriminišete šest odsto stanovnika, jer im kretanje činite otežanim, neprijatnim, a ponekad i opasnim. To jednostavno nije pravedno, pogotovo u 21. vijeku. Ključni aspekat za izradu pravednih i pristupačnih saobraćajnica je uključivanje građana u planiranje i projektovanje takvih rješenja. Oni koji imaju neki vid invaliditeta najbolje mogu znati šta su problemi i potrebe OSI, i zato ih je važno uključiti još u fazi izrade idejnih rješenja, kako infrastruktura ne bi bila diskriminatorna, već inkluzivna, poručuje Bulatović.

Jedno od loših rješenja u Podgorici, smatra on, su i žute taktilne trake sa kretanje osoba sa oštećenjem vida.

Te trake su izrađene od gume, pa pri svakoj kiši postaju veoma klizave. To dovodi do opasnosti za pješake, a kamo li za osobe koje imaju oštećenje vida. Zato je izuzetno važno naći bolje rješenje i zamijeniti ove trake npr. betonski izvedenim taktilnim trakamam, navodi Bulatović.

 

Tužbama protiv diskriminatornih arhitektonskih rješenja

 

Izvršna direktorica Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić podsjeća da su u toku rekonstrukcije šetališta uz Moraču upozoravali da ono mora biti jednako pristupačno za sve i da stepenišni lift nije rješenje.

Iz Glavnog grada su tada zanemarili sve argumente, pa se vodi postupak za zaštitu od diskriminacije odnosno grupna tužba protiv Glavnog grada od strane dvije osobe s invaliditetom. Ako nastave prostor da planiraju i uređuju na način kojim se ne poštuju standardi pristupačnosti ne sumnjam da ćemo se i dalje za svoja prava boriti tužbama, poručuje Vujačić.

 

Izvor: Pobjeda

Pripremila: Dajana Vuković

Prepoznajući značaj podrške, u cilju prevazilaženja barijera i oporavka od različitih oblika nasilja, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom za učešće na Grupi samopodrške koja će se održati u utorak, 18. februara 2025.

Kroz Grupu samopodrške predviđeno je da se djevojčice i žene s invalidtetom, žrtve nasilja, edukuju o svim vrstama nasilja, uključujući i zanemarivanje, načine prevencije od različitih oblika zlostavljanja i nasilja, a sve s ciljem razmjene iskustava u svrhu jačanja djevojčica i žena s invalidtetom. Savjetovanje će pružati članice tima UMHCG koje posjeduju stručna znanja u ovoj oblasti.

U okviru ovog Projekta, organizovaćemo dvije grupe samopodrške, jednu na početku i jednu na kraju realizacije Projekta. Prva ima za cilj  procjenu potreba i početnog stanja, te očekivanja, a druga s evaluaciju projekta, ispunjenostočekivanja i procjene ishoda.

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 14. februara 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za grupe samopodrške ili putem linka https://forms.gle/ycM9RUZURg9msr417

Nakon dostavljenih prijava, izabranim učesnicama će biti dostavljene informacije o mjestu održavanja, uz napomenu da će projektni tim po principu anonimnostištititi njhove identitete i neće dijeliti fotografije ili drugeinformacije koje bi mogle da razotkriju identitet prijavljenih učesnica.

Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Strana 1 od 130

Back to top